Elektronika III Tehnicar Mehatronike PDF

SADRAJ
UVOD 3.
I POGLAVLJE: OPERACIONI POJAAVAI 4.
1. OPERACIONI POJAAVAI 5.
1.1. IDEALNI OPERACIONI POJAAVA 7.
1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG POJAAVAA 8.
1.2.1. Strujno ogledalo 9.
1.2.2. Diferencijalni pojaava 11.
1.3. OPERACIONO POJAALO A 741 12.
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP 14.
1.4.1. Invertujui pojaava 14.
1.4.2. Neinvertujui pojaava 14.
1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa simetrinim ulazom 15.
1.5. ANALOGNE OPERACIJE SA OPERACIONIM POJAAVAEM 16.
1.5.1. Invertor 16.
1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom 16.
1.5.3. Sabira 18.
1.5.4. Pomjera faze 20.
1.5.5. Integrator 20.
1.5.6. Diferencijator 20.
1.5.7. Naponski ponavlja (slijedilo) 20.
1.5.8. Logaritamsko pojaalo 21.
1.5.9. Antilogaritamsko pojaalo 22.
1.5.10. Sklop za mnoenje 22.
1.5.11. Sklop za dijeljenje 22.
1.5.12. Sklop za stepenovanje i korjenovanje 23.
1.6. PRIMJERI KOLA SA OPERACIONIM POJAAVAIMA 23.
1.6.1. Senzor svjetla 23.
1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora u automobile 24.
1.6.3.Monitor stanja baterije od 12V 24.
1.7. LABORATORIJSKE VJEBE IZ OPERACIONIH POJAAVAA 24.
Vjeba I: Diferencijalno pojaalo 24.
Vjeba II: Invertirajui pojaava 24.
Vjeba III: Ispitati uticaj frekvencije na rad integratora? 25.
Vjeba IV: Ispitati uticaj kapaciteta kondenzatora na rad diferencijatora? 25.
II POGLAVLJE: TIRISTORI
2. TIRISTORI
2.1. OSOBINE I PODJELA 21.
2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor
2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim triodnim tiristorom
2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI TIRISTOR
2.5.1. Regulacija struje trijakom
2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE TIRISTORA
2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora
2.6.2. Iskljuenje tiristora
2.6.3. Sklopovi za iskljuenje
2.7. PRIMJENA TIRISTORA
2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT
2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ TIRISTORA
III POGLAVLJE: JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
IV POGLAVLJE: UPUTSTVO ZA KORITENJE NI MULTISIM12.0 47.
4. NI MULTISIM 12.0 50.
4.1. Kreiranje nove/otvaranje postojeih datoteka (new design/open) 50.
4.2. Izbor i postavljanje komponenti 50.
4.3. Manipuliranje komponentom 51.
4.4. Oienje 51.
4.4.1. Primjer - Djelitelj napona 51.
4.4.2. Primjer - Stabilizirani ispravlja 52.
4.5. VIRTUALNI INSTRUMENTI 53.
4,5.1. Dodavanje instrumenta u strujno kolo 53.
4.5.2. Koritenje instrumenata 54.
4.6. PREGLED INSTRUMENATA U MULTISIM 12.0 55.
4.6.1. Voltmetar 55.
4.6.2. Ampermetar 55.
4.6.3. Multimetar 55.
4-6.3.1. Izbor vrste mjerenja 56.
4.6.3.2. Vrsta signala (AC ili DC) 56.
4.6.3.3. Unutranje postavke multimetra (Set..) 57.
4.6.4. Generator funkcija (Function Generator) 57.
4.6.4.1. Podeavanje generatora funkcija 58.
4.6.5. Agilent generator funkcija (Agilent Function Generator) 59.
4.6.5.1. Spajanje Agilent generatora funkcija u strujno kolo 59.
4.6.6. 2-kanalni osciloskop (Oscilloscope) 60.
4.6.6.1. Priprema osciloskopa za mjerenje 60.
4.6.6.2. Postavke kanala A i kanala B (Channel A, Channel B) 62.
4.6.6.3. Interaktivna simulacija 63.
4.6.7. 4-kanalni osciloskop 64.
4.6.8. Agilent osciloskop (Agilent Oscilloscope) 65.
4.6.8.1. Spajanje Agilent osciloskopa u kolo 65.
4.6.9. Tektronix osciloskop (Tektronix Osciloscope) 65.
4.6.9.1. Spajanje Tektronix sciloskopa u kolo 66.
4.6.10. Mjerna sonda pipalica (Measurement Probe) 66.
4.6.10.1. Podeavanje mjerne sonde 66.
4.6.11. Bodeov crta (Bode Plotter) 67.
4.6.11.1. Podeavanje Bode crtaa 67.
4.6.11.2. Oitanje mjernih rezultata 68.
4.6.12. Generator rijei (Word Generator) 69.
4.6.12.1. Podeavanja generatora rijei 69.
4.6.13. Logiki analizator (Logic Analyzer) 70.
4.6.13.1. Podeavanje logikog analizatora 71.
5. LITERATURA 74.
3
UVOD
UVOD
Prvobitno znaenje rijei elektronika odnosilo se na
oblast fizike u kojoj su se prouavale fizike pojave u
vezi sa kretanjem elektrona, i to prvenstveno u vezi sa
kretanjem elektrona u vakuumu i gasovima, a kasnije
sa kretanjem elektrona i u metalima. Za vrijeme drugog
svjetskog rata, elektronikom je poela da se naziva i
oblast primjene elektronskih cijevi, elektronskih kola.
Danas elektronika prouava pojave i u elementima

elektronskih kola i u samim elektronskim kolima. Slika 1.4 Bipolarni tranzistor za vee snage
Poetak datira od polovine XIX vijeka sa prvim
prouavanjima poluprovodnika.
Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92
Slika 1.1. Poluprovodnike diode velike snage
Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92
Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim

tehnikim disciplinama, ve je u ivotu susreemo na
svakom koraku. Razvijajui se sama i nalazei primjenu
u nauci i tehnici, elektronika je doprinijela razvoju nauke
Slika 1.2. Optoelektroniki senzori i tehnike uopte.
Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev

trioda, kao prvi aktivni element, tj. element koji je
mogao pojaati signal. Polovinom XIX vijeka se pojavio
takasti tranzistor i otpoela masovna proizvodnja i
upotreba tranzistora u elektronskim kolima.
Slika 1.7. M27C256B M27C256 DIP28 EPROM
Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet

Slika 1.3. Bipolarnih tranzistor BC 160 (PNP 40V 1A) TO39 Elektronika za III razred ova skripta predstavlja skromni
doprinos autora da prevaziu taj problem i omogui
Na alost, a zahvaljujui zahtjevima armije i vasionskih uenicima i svim zainteresiranim lake praenje i
istraivanja, elektronika se naglo razvijala prema savlaivanje nastave iz ovog predmeta.
kritetijumima: to manje dimanzije, to manja teina i
to je mogue pouzdaniji rad elektronskih sistema. Skripta je napisana prema modularnom Nastavnom
Proizvodnja planarnih tranzistora, pri kojoj se na jednoj planu predmeta Elektronika za 3. razred, struno zvanje
ploici silicijuma istovremeno pravi veliki broj tehniar elektronike i odlukom Nastavnikog vijea
tranzistora, ukazala je na mogunost izrade itavog Elektrotehnike kole u Tuzli dozvoljena za internu
kola na jednoj silicijumskoj ploici jer su se pored upotrebu.
tranzistrora mogli realizirati i diode, kondenzatori i
otpornici.
1
poglavlje
Z
2
Z Io
1 2
6
U A =
Ii d o
U
i 3 U
o
Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom
NI.Multisim.12.0-2012
OPERACIONI POJAAVAI 5
1. OPERACIONI POJAAVAI
Operacioni pojaavai su jedna vrsta direktno Na slici 1.1 vidi se prvi operacioni pojaava sa
spregnutih pojaavaa. Prema tome oni pojaavaju elektronskim cjevima nazvan K2-W, koji je konstruisala
jednosmjerne signalne i naizmjenine do svoje granine firma George A. Philbrick Research. Ovaj model je
frekvencije. Ovakav pojaava ima simetrian ulaz, a nastao 1952, vie od decenije pre prve tranzistorske
nesimetrian izlaz. verzije.
Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim

raunskim mainama za vrenje analognih operacija,
kao to su: sabiranje, mnoenje, diferenciranje,
integrisanje itd. Po tome je dobio naziv: OPERACIONI
POJAAVA.
Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj

tehnici. Dimenzije same silicijumske ploice nisu vee
od dimenzija ploice prvih tranzistora. Ploica je
montirana u isto kuite kao i tranzistor (npr. TO5).
Cijena operacionog pojaavaa je jedva neto vea od
cijene tranzistora. Budui da je montiran u jedno
kuite, moemo ga tretirati kao poseban elemenat sa
odreenim karakteristikama. Ovdje emo definisati i
objasniti karakteristike operacionog pojaavaa i dati Slika 1.1 Operacioni pojaava sa elektronskim cijevima
izvjesna osnovna kola u kojima se primjenjuje. Osim
primjene za matematiku operaciju u analognim Termin "operacioni pojaava" prvi put se pojavio 1943
raunskim mainama, poslije usavravanja, naao je u radu Johna R. Ragazzinnija "Analysis of Problems in
primjenu i u mnogim drugim oblastima, tako da je Dynamics", gdje je opisan praktian rad Georgea A.
danas jedan veoma esto upotrebljavani nezamjenljiv Philbricka.
elemenat u elektronici. Izveden u integrisanoj tehnici,
malih je dimenzija, jeftin, pouzdan i temperaturno Pojava germanijskog tranzistora 1947. godine te
stabilan pojaava. silicijskog tranzistora 1954. godine omoguila je daljnji
brzi razvoj operacionih pojaavaa. Tokom 1961.
Operacioni pojaava (Operational Amplifier, OP AMP) godine konstruisano je prvi operacion pojaava u
je integralno elektronsko kolo iroke primjene, iju diskretnoj tehnici i izveden na tampanoj pliici s
funkciju definie spoljanja povratna sprega. Naziv odgovarajuim konektorima. Operacioni pojaava u
potie iz vrijemena analognih raunara, gdje je diskretnoj tehnici, izvedeno s bipolarnim tranzistorima,
oznaavao kolo koje je vrilo neku raunsku operaciju. znaajno je unaprijedio osobine operacionih
pojaavaa kako u pogledu pouzdanosti i dinamikih
U dananje vrijeme operacioni pojaavai sa veoma osobina, tako i u pogledu energetske efikasnosti i nie
visokim pojaanjem koriste spoljanje komponente koje cijene.
u kolu povratne sprege definiu odziv, a time i funkciju
celog kola. Za operacioni pojaava bez kola povratne Operacioni pojaavai su se ve tokom 1962. godine
sprege kae se da radi u otvorenoj petlji (open-loop). serijski izraivali u obliku modula koji se mogao
Ovaj termin obino se vezuje za idealni operacioni prikljuiti u odgovarajui konektor na tampanoj ploici
pojaava sa beskonanim pojaanjem, ulaznom (slika 1.2), gdje se na taj nain operacioni pojaava
impedansom i propusnim frekventnim opsegom, i mogao smatrati elektronskom komponentom unutar
nultom izlaznom impedansom. U praksi UCC ni jedan sloenijeg elektronskog sklopa.
operacioni pojaava nema ovakve idealne
karakteristike, tako da se u proraunu kola sa
operacionim pojaavaima mora uzeti u obzir i njihovo
manje ili vee odstupanje od idealnih karakteristika.
Prvi operacioni pojaava koje po svojim

karakteristikama odgovara tom nazivu bilo je
izvedeno elektronskim cijevima i sagraeno u Bellovim
laboratorijima, Sjedinjene Amerike Drave, tokom
1941. godine. Operacioni pojaava je imalo tri
elektronske cijevi, naponsko pojaanje od oko 90 dB i
napajanje od 350 V, a koristilo se u ureaju za
navoenje topovske vatre, tokom Drugog svjetskog
rata, koji je zahvaljujui upravo operacionom
pojaavau postigao prosjeno 90% pogodaka.
Slika 1.2 Operacioni pojaava u diskretnoj tehnici
ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Prvi monolitni integrisani operacioni pojaava, A702, izvedena JFET unipolarnim tranzistorima na ulazu
osmislio je Bob Widlar, Fairchild Semidonductor, SAD, operacijskog pojaala, nakon ega su uslijedila i
a proizvedeno je 1963. godine. Monolitno integrisani operacijska pojaala s MOSFET unipolarnim
kolo sadravalo je integrisane sve potrebne elektronske tranzistorima osamdesetih godina prolog stoljea.
sastavne dijelove, ali tehnoloki problemi proizvodnje
koili su dominaciju monolitnih operacionih pojaavaa Prvi monolitni operacioni pojaava ponuen je tritu
sve do 1965. godine kada je proizveden znatno bolji 1963. sastojao se od devet tranzistora i kotao je oko
A709. 300 amerikih dolara, to je ograniilo njegovu primjenu
na vojne primjene i na avijaciju.
Monolitna operacijska pojaala su i dalje usavravana
te je 1967. godine proizvedeno monolitno integrirano Veliki obim proizvodnje smanjio je trokove, tako da je
operacijsko pojaalo pod nazivom LM101, nakon ega cijena ovog pojaavaa brzo pala prvo na 70 pa na 10 i
je samo godinu dana kasnije uslijedio i poznati A741, zatim na 2 amerika dolara, to je doprinijelo irokoj
integrirani krug koji se pod raznim imenima radi svoje primjeni i daljem razvoju novih tipova operacionih
univerzalne primjene proizvodi i danas. pojaavaa, sa razliitim karakteristikama, sa
bipolarnim, FET, MOSFET tranzistorima, razliitim
Razvojem unipolarnih tranzistora proizvedena su konfiguracijama, itd.
sedamdesetih godina prva operacijska pojaala
Ucc
3 7 1 5
6
U1 Ud A 3
2
6
A741
Uo 2
U2
4
Uee
Slika 1.3. Opti oblik i simbol operacionog pojaavaa sa detaljnom elektrinom emom sa prikljucima
Operacioni pojaavai pokrivaju opseg napona

napajanja od 0.9V do preko 1000V. Koriste se u raznim Poto se ovo vri kod crtanja kompletne eme ureaja
elektronskim kolima, kao linijski drajveri, komparatori u kome su primjenjeni operacioni pojaavai,
(jednobitni A/D konvertori), za pomjeranje naponskog eventualno i neka druga integrisana kola, to, da bi se
nivoa, kao pojaavai, oscilatori, filteri, kondicioneri razlikovali pojaavai jedni od drugih, esto se umjesto
signala, drajveri motora i drugih aktuatora, strujni i oznake A stavlja oznaka konkretnog operacionog
naponski izvori i u mnogim drugim aplikacijama. pojaavaa, kao to je ovdje stavljena oznaka
pojaavaa A741.
Na slici 1.3 dat je grafiki simbol operacionog
pojaavaa. Lijeva slika je simbol koji se upotrebljava 7 Ucc
kad nam je bitno da se samo istakne pojaavako
svojstvo operacionog pojaavaa.
Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava,

R R
meutim i ovo slovo se esto izostavlja. 3 C C
Znak + (plus) na ulazu 3 oznaava da se izlazni

napon U0 ne invertuje (ne obre) u odnosu na fazu 6
ulaznog signala U1. Taj ulaz se naziva neinvertirajui
ulaz.
2
Znak (minus) na ulazu 2, oznaava da je izlazni
napon U0 fazno pomjeren u odnosu na ulazni napon
U2, oznaava da je izlazni napon U0 fazno pomjeren u Io
odnosu na ulazni napon U2 za 180, odnosno da je
faza izlaznog napona invertovana (obrnuta) u odnosu
na ulazni napon U2. Taj ulaz se naziva invertujui ulaz.
4 Uee
Kad treba da se prikau kolo polarizacije (napajanje
UCC), kolo frekventne kompenzacije (tzv. offset) i drugo,
crtaju se prikljuci kao to je prikazuje desni simbol na Slika 1.4. Najprostiji operacioni pojaava
slici 1.3.

Na slici 1.4 dat je najprostiji operacioni pojaava. (virtuelnog) kratkog spoja, gdje se uzima u obzir
Nainjen je samo sa jednim diferencijalnim injenica da su Rul i A vrlo veliki, a Riz vrlo mali.
pojaavaem. Ima simetrian ulaz, a nesimetrian izlaz.
Oigledno je da, pored prikljuka za ulaz i izlaz, mora Metoda se bazira na aproksimacijama beskonano
postojati i prikljuak za napajanje kolektora UCC i velikih Rul i A i beskonano malog Riz. Operacioni
emitora UEE. pojaava takvih osobina naziva se idealni operacioni
pojaava. Iako idealni operacioni pojaava u praksi
ne postoji, njegova primjena u analizi daje rezultate
1.1. IDEALNI OPERACIONI bliske realnom, a sama analiza je bitno
POJAAVA pojednostavljena.
Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre

radne karakteristike. Prilikom analize elektronskih kola
sa operacionim pojaavaima esto emo njegove
karakteristike idealizovati, kako je prikazano na slici 1.5, U1
kako bismo uprostili analizu.
Za analizu osobina operacionog pojaavaa bitna su tri A(U2-U1)

kontakta-stezaljke: Rizl Uizl
Rul
- invertirajui ulaz (inverting input),
- neinvertirajui ulaz (noninverting input), i
- izlaz (output),
koje su u interakciji s ostatkom mree, odnosno

elementima i sklopovima koji "okruuju" pojaava u U2
nekoj elektronskoj emi (ureaju).
Operacioni pojaava se moe kao i bilo koje drugi

pojaava prikazati u jednostavnoj formi kao cjeloviti
Rin=, Ro=0, Uiz=A(U2-U1)=AUul
blok pomou tri parametra Rul, Riz, A. Ono to ga ini Slika 1.5. Idealni operacioni pojaava
razliitim od drugih tipova pojaavaa su upravo
vrijednosti ovih parametara. Idealan operacioni pojaava ima:
Za tipini realni (neidealni) operacioni pojaava: 1. Beskonano veliko diferencijalno (AUd=)

pojaanje, koje ne zavisi od amplitude
- ulazni otpor je uvijek vrlo velik, najmanje izlaznog napona,
100K, a esto i znatno vie od te vrijednosti, 2. Pojaanje srednje vrijednosti jednako nuli
- naponsko pojaanje otvorenoga kruga A je (AUc=0), odnosno,
5
vrlo veliko (reda veliine 10 ), 3. Faktor potiskivanja srednje vrijednosti signala
- izlazni je otpor vrlo mala od 0 - 100. beskonano velik (Fp=),
4. Ulazni otpor beskonano velik (R=),
Bez obzira kako je izveden, svako pojaava iji 5. Izlazni otpor jednak nuli (R0=0) i
parametri priblino odgovaraju navedenima, moe se 6. Beskonano irok propusni opseg (B=).
smatrati operacionim pojaavaem.
Operacioni pojaava obino radi sa povratnom
Kako je ve pokazano (slika 1.4 i 1.5a) simbol spregom, pa e pojaanje pojaavaa zavisiti od
operacioni pojaavaa u elektronskim emama ima koeficijenta povratne sprege, ako je samo pojaanje
dvija ulazna kontakta-stezaljke (-) i (+) poznate kao dovoljno veliko uvijek je A>>1, to je jedan od uslova
invertirajui i neinvertirajui ulaz. Trei kontakt-stezaljka za negativnu povratnu spregu (drugi je protufaznost
u vrhu trokuta je izlazna, Uiz ili Uout. signala).
Napon na invertirajuem ulazu oznaen je sa U1 ili U- ili Ako predpostavimo da izlazni signal nee biti suvie
a na neinvertirajuem ulazu sa U2 ili U+. Oba ova velik, nelinearnost prenosne karakteristike ne treba
napona mjere se u odnosu na referentni vor, masu - uzimati u obzir.
uzemljenje, koji na simbolu nije posebno naznaen.
Prema tome prva pretpostavka je opravdana. Na slici
Na slici 1.5b prikazan je model operacionog 1.6 prikazana je idealizovana i realna prenosna
pojaavaa. Ako se ele analizirati osobine nekog karakteristika operacionog pojaavaa. Idealizovana
elektronskog kola-ureaja operacioni pojaava se treba da se poklapa sa ordinatom, jer smo pretpostavili
moe zamijeniti modelom, a zatim se primjene da je pojaanje beskonano veliko, dok je karakteristika
uobiajene metode analize strujnih kola. Meutim, realnog pojaavaa nagnuta, a naponi ogranien
pogodnije je za analizu rada sklopova s operacionim naponima napajanja operacionog pojaavaa UCC i
pojaavaem primijeniti tzv. metodu prividnoga UEE.

Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je

ono mnogo manje od diferencijalnog pojaanja. Termin "operacija" odnosi se na matematiku operaciju,
kao to je sabiranje, integracija itd. Idealni operacioni
Ulazni otpor se moe smatrati beskonano velikim, zato pojaava predstavlja kolo koje se u teoriji naziva
to je mnogo vei od spoljanjeg, sa njim vezanim "nulor" i koje se sastoji od dva elementa nulatora i
serijskim otporom, a izlazni otpor jednak nuli, ako je noratora. Ulazni stepen operacionog pojaavaa je
mnogo manji od otpora optereenja. nulator (nema ni napona ni struje), a izlazni dio je
Beskonano veliki opseg moe se pretpostaviti, ako je norator (bilo koji napon i struja). Ove dvije komponente
radna frekvencija mnogo manja od granine daju zamiljenom operacionom pojaavau idealne
frekvencije. karakteristike.
Slika 1.6. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa
Slika 1.7. Blok ema operacionog pojaavaa
Izlazni stepen, koji omoguava velika strujna pojaanja,

1.2. KONSTRUKCIJA OPERACIONOG realizuje se sa obino komplementarnim parom
tranzistora.
POJAAVAA
Iako dizajn varira izmeu proizvoaa, svi operacioni
Operacioni pojaavai se najee izrauju u pojaavai imaju istu osnovnu unutranju strukturu. Na
integrisanoj tehnici, obino u 8-pinskom ili 14-pinskom slici 1.7 je prikazana konstrukcija operacionog
kuitu. pojaavaa A741.
Sastoje se iz tri osnovna dijela (slika 1.7): Da bi operacioni pojaava imao karakteristike blizu
idealnih, treba obezbjediti i slijedee:
- ulaznog stepena,
- naponskog pojaavaa, i - da ulazna struja bude minimalna,
- izlaznog stepena. - da um i smijetnje usljed zajednikog (common-
mode) napona budu minimalni (to se postie
Ulazni stepen pojaava razliku napona na ulaznim
primjenom diferencijalnog ulaznog stepena),
prikljucima naponski pojaava uvodi dodatno
pojaanje signala izlazni stepen obezbjeuje dovoljnu - pojaanje treba da bude dovoljno veliko (to se
veliku snagu na izlazu odnosno dovoljno veliko strujno postie primjenom pojaavaa sa zajednikim
pojaanje. U skladu sa tim, ulazni stepen se izvodi kao emiterom uz aktivno optereenje (strujno
diferencijalni pojaava sa dva simetrina ulaza. ogledalo),

- obezbjediti dovoljno struje na izlazu kako ne bi bio Imajui navedeno u vidu, moemo da smatramo da je
"oboren" kad se prikljui potroa (to se postie jako uprotena elektronska ema operacionog
primjenom izlaznog pojaavaa koji obezbjeuje pojaavaa data na slici 1.8.
dovoljnu izlaznu struju i malu izlaznu otpornost
strujna ogledala / aktivna optereenja
3
6
+
2
-
izlazni stepen
stepen sa zajednikim emiterom
diferencijalni pojaava
Slika 1.8. Uprotena ema operacionog pojaavaa
1.2.1. Strujno ogledalo

+Ucc +Ucc
U operacionim pojaavaima strujna ogledala koriste se
kao strujni izvori i kao aktivna optereenja. Osnovna
primjena je u strujnim izvorima. U idealnom sluaju, R I REF R
struja je nezavisna od optereenja. U prostom strujnom
izvoru sa slike 1.8 oigledno je:
UCC 0,7 V I
IREF =
R
Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli

da "kopiramo" ovu struju u neku drugu granu kola u
kojoj elimo da definiemo struju, tada bismo mogli da
kaemo da smo napravili strujni izvor u toj, drugoj, grani
kola sa vrijednou IREF.
Slika 1.8. Princip napajanja iz strujnog izvora
To emo uraditi tako da koristimo podatak da je
kolektorska struja bipolarnog tranzistora zavisna samo
od napona VBE (0,7V).

+Ucc +Ucc +Ucc

Struja kroz R L ne zavisi
od njegove otpornosti
IREF R
R I I REF R L
L
I IREF
I IREF pod uslovom da je struja baze mala

u poreenju sa strujom kolektora
Slika 1.9. Strujno ogledalo je izvor konstantne-referentne struje

Ako je uzemljen strujno ozvor koriste se NPN tranzistori,a za uzemljeni potroa koriste se PNP tranzistori.
+Ucc +Ucc +Ucc
I REF
R R
L
I I REF
I IREF
I REF
R R
L
NPN PNP

Slika 1.10. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu
U idealnom sluaju, nezavisno od razliitih vrijednosti Widlarovo strujno ogledalo i koristi se kao izvor malih
otpornosti u kolektorskom kolu, struja bi trebalo da struja.
bude nepromjenjena. Poto se napon kolektor-emiter +Ucc
drugog tranzistora, a napon kolektor-emiter prvog
tranzistora je fiksiran na 0.7V, kolektorska struja drugog
tranzistora se mijenja sa otpornou potroaa.
R R
I REF L
Namee se prosto rjeenje: ukoliko obezbjedimo da se I OUT
naponi kolektor-emiter ne mijenjaju sa vrijednou
potroaa, nee se mijenjati ni kolektorske struje. Pri 1,4V
tom naponi kolektor-emiter ne moraju da budu jednaki, 1,4V T3
dovoljno je da se ne mijenjaju sa promjenom potroaa.
Jedno rjeenje koje obezbeuje da se kolektorski
napon ne mijenja sa promjenom potroaa dato je na 0,7V
slici desno. Ovaj strujni izvor zove se Wilsonovo strujno
ogledalo. Za uzemljene potroae koriste se PNP
tranzistori. 0,7V
T1 T2
Ako elimo da napravimo strujni izvor ija e struja biti
mnogo manja od referentne IREF, napon UBE2 treba da
bude manji od UBE1. Poto je zavisnost kolektorske
struje od napona baza-emiter eksponencijalna, male
razlike u naponu baza-emiter prouzrokovae velike
razlike kolektorskih struja. Kolo sa slike 1.13 zove se
Slika 1.11. NPN varijanta Wilsonovog strujnog ogledala

+Ucc pojaavaem razlike dva signala.Ulazni signal ne smije

da bude veliki, da bi ovo kolo radilo kao diferencijalni
pojaava.
+U
T1 T2 CC
I C1 I C2
R R
C C
U
T3 o2
U
o1
I REF
I OUT
R R U
L
i1 U
i2
I
EE
Slika 1.12. PNP varijanta Wilsonovog strujnog ogledala
+Ucc -U
EE
Slika 1.15. Elektronska ema diferencijalnog pojaavaa
I REF
R R +U
L CC
IOUT
I C1 I REF
T1 T2 R R
C C
U
o2
U
o1
R
2
U
i1 U
i2
R
E R
Slika 1.13. Widlarovo strujno ogledalo E
1.2.2. Diferencijalni pojaava
Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona, I

EE
slika 1.14.
izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)

-U
EE
ulaz 1
izlaz Slika 1.16. Poveanje opsega ulaznog napona sa RE
DP
ulaz 2 Poto je za nulti ulazni napon izlazni napon takoe
pojaanje=A
jednak nuli, prikazana konfiguracija pojaavaa
Slika 1.14. Diferencijalni pojaava omoguava povezivanje vie ovakvih kola u kaskadu
bez unoenja jednosmjernog ofset napona u kolo. Da bi
U idealnom sluaju diferencijalni pojaava pojaava se poboljala linearnost i poveao opseg ulaznog
samo razliku dva napona, bez obzira na njihovu napona, dodaje se otpornik u kolo emitera oba
apsolutnu vrijednost. tranzistora. Cijena koja se plaa je znatno smanjeno
Diferencijalni pojaava koji je prikazan na slici moe pojaanje ovakvog kola.
sa dobrom aproksimacijom da se smatra dobrim

1.3. OPERACIONO POJAALO A 741 S istosmjernim napajanjima UCC=UCE=15V postiu se

izlazni naponi od 12V (oko 80% napajanja) Izlaz 741
Najpopularnije operacioni pojaava koje predstavlja pojaala zatien je od kratkog spoja tako da je izlazna
industrijski standard nosi oznaku 741, a tipina izvedba struja ograniena na 25mA.
prikazana je na slici 1.17. Proizvode ga razni
proizvoai koji uz broj 741 daju svoje kodne oznake, Proizvoai elektronskih komponenata proizvode vrlo
primjerice 741 (Fairchild) ili LM741 (National veliki broj razliitih izvedbi operacionih pojaavaa.
Semiconductors) Ovdje emo prikazati osnovne osobine onog koji nosi
oznaku A741.
Ako postoji dodatno slovo uz temeljnu oznaku, njime se
definiraju temperaturna svojstva, kao A741 A (vojno- Elektronska ema na slici 1.21 pokazuje da se
0 0
tehniki uvjeti rada u rasponu od -55 C do +125 C) ili pojaava A741 sastoji od:
A741 C (industrijski uvjeti za temperaturni raspon od
0 0
0 C do 70 C) - 22 tranzistora,
- 11 otpornika,
- jednog kondenzatora i
- u nekim izvedbama jedne diode.
Offset N
2
Offset N
1
+U
CC 7 1 5
IN
+ 3
OUT
6
IN A741
- 2
4
-U
EE
Slika 1.18. Simbol i JG kuite (pogled odozgo) A741
Slika 1.17. Razliite izvedba A741
Slika 1.19. Fizike dimenzije A 741 (JG ceramic dual-in-line), dimenzije su u inima (milimetrima)

Slika 1.20. U, J i FK kuita A741
Slika 1.21. Elektrina ema A741
Tabela 1.1. Elektrine karakteristike A741 (UCC=15V, T=25C)

Idealno Stvarno
4 6
Pojaanje napona 10 10
Ulazni otpor 1M i vie
Izlazni otpor 0 100 i manje
Tabela 1.2. Idealne i stvarne karakteristike operacionog pojaavaa
1.4. OSNOVNI SKLOPOVI SA OPAMP diferencijalni napon jednak nuli, i ulazna struja Id
jednaka je nuli. Prema tome posmatrano sa ulazne
strane, pojaava se ponaa kao da mu je ulaz kratko
1.4.1. Invertujui pojaava spojen. Zato kaemo da je taka 2 "virtualna nula".
Virtualna nula zbog toga, to je struja kroz nju jednaka
Invertujui operacioni pojaava je pojaava sa nuli, a ne jednaka struji kratkog spoja.
povratnom spregom kod koga se ulazni signal dovodi
na invertujui ulaz. Ovo je osnovno pojaavako kolo Posmatrajmo sad ekvivalentna ema pojaavaa. Kako
operacionog pojaavaa. Kod njega je izvedena je Ud=0, lako moemo da izraunamo ulaznu struju:
naponsko paralelna povratna sprega, kako je prikazano
na slici 1.22. Ui
Ii = =I
Ri
R
2
Ova struja, budui da je Id = 0, sva protie i kroz otpor
R2, preko kog se vri povratna sprega, te je
R Io
1 2 izlazna struja:
6 Io = I ,
U A
Ii d o
U a izlazni napon:
i 3 U
o Ui
Uo = R 2 Io = R 2
Ri
R Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u

2 ovakvoj konfiguraciji je:
R
A= 2
R I=-Io R1
1 2
Ulazni otpor, usljed prisustva virtualne nule jednak je
6 otporu R1.
I =0
I i =I d
U
i U =0 U 1.4.2. Neinvertujui pojaava
d o
3 Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom,

moe se nainiti odgovarajua konfiguracija sa
operacionim pojaavaem. Na izlazu imamo pojaan
Slika 1.22. ema i ekvivalentna ema operacionog pojaavaa napon, ali je ostao u fazi sa ulaznim naponom. Ulazni
u spoju sa invertovanim ulazom napon se dovodi na neinvertujui ulaz, a povratna
sprega na invertujui. Ako bi se povratna sprega izvela
Kako se u analognom raunaru operacioni pojaavai na invertujui ulaz, ona bi bila pozitivna.
vezuju kaskadno, izlazni otpor pojaavaa je jednak
nuli, te da bi se moglo ostvariti paralelno dovoenje emai konfiguracija neinvertujueg operacionog
vraenog signala, mora se staviti otpor R1, jer inae pojaavaa je data na slici 1.2.
povratne sprege ne bi bilo.
Budui da je diferencijalni napon na ulazu samog
Usljed beskonano velikog pojaanja A0o, pri konanom pojaavaa jednak nuli, cio pad ulaznog napona bie
izlaznom naponu U0o ulazni diferencijalni napon Ud je na otporu R1, te je i kod ovog pojaavaa
jednak nuli, jer je:
U U Ui
Ud = o = o = 0 I=
Ao Ri .
1.1
Usljed beskonano velikog ulaznog otpora Ri Poto je struja kroz otpor R2 jednaka struji kroz otpor
operacionog pojaavaa, a i zbog toga to je ulazni R1, to je izlazni napon:

Uo = I(R1 + R 2 ), Ulazni otpor pojaavaa je isti za invertirajui i

neinvertirajui ulaz.
te je pojaanje pojaavaa:
R R
1 2
U I(R1 + R 2 ) R
A= o = =1+ 2
Ui I R1 R1
I I
d2 2
U
R i2 6
2 U A
d o
3 U
R I I o
1 2 U d1
i1
6 R R
U A 1 2
I d o
3 U
U o
i
Varijanta I
Slika 1.22. Operacioni pojaava sa simetrinim ulazom
diferencijalni pojaava
2 Uz uslov da je Id1 = Id2 = 0 , Ud = 0 i da je R1 = R1 ' i

6
U A R 2 = R 2 ' nai emo pojaanje uzevi da se ulazni
d o
signal dovodi prvo na prvi , a zatim na drugi ulaz.
3 R U
U 2 o
i Neka je Uu2=0, tada je izlazni napon:
R I I R Uu1
1 Ui1 = 1 + 2 R2 .
R1 R1 + R 2
Varijanta II
Prvi lan na desnoj strani je pojaanje neinvertirajueg

pojaala, a drugi slabljenje dovedenog signala.
Slika 1.21. Operacioni pojaava sa neinvertujuim ulazom i Sreivanjem prethodnog izraza za izlazni napon se
povratnom spregom preko invertujueg ulaza dobije:
R
Ui1 = 2 Uu1 .
Dakle sa istim elementima, ako se signal dovodi na R1
neinvertujui ulaz pojaanje e biti vee za jedinicu, a
Dovedimo sada napon na invertirajui ulaz, a da je pri
faza izlaznog signala bie jednaka fazi ulaznog signala.
tome napon na neinvertirajuem ulazu jednak nuli.
Tada je izlazni napon:
Kada treba upotrebljavati dva napona ili kada treba
pojaati naponsku razliku izmeu dvije take u nekom
R2
kolu, od kojih jedna nije uzemljena, koristi se operacioni Ui2 = Uu2 .
pojaava sa simetrinim ulazom. R1
1.4.3. (Diferencijalni) pojaava sa Ako istovremeno dovedemo napone na oba ulaza, na

izlazu e se pojaviti zbir napona:
simetrinim ulazom
R2
U ovu svrhu se moe koristiti neposredno operacioni Ui = Ui1 + Ui2 = (Uu1 Uu2 ) .
pojaava u spoju sa slike 1.2. R1
Ulazni otpor pojaavaa mora biti simetrian i za Pojaanje ovakvog diferencijalnog pojaala je:
neinvertirajui i za invertujui ulaz.
Ui R
A= = 2.
Na slici 1.22 prikazana je ema ovakvog pojaavaa Uu1 Uu2 R1
koji se naziva i diferencijalni pojaava.
Deiferencijsko pojaalo pojaava razliku ulaznih
Ovaj spoj se koristi kada treba pojaavati razliku dva signala. Na invertirajui ulaz pojaala ralzike dovodi se
napona. Tada je pojaanje operacionog pojaala vrlo ulaznmi napon uul1 preko otpronika R1,a na
veliko i relativno nestabilno, pa se mora uvesti neinvertirajui napon uul2 preko otpornika R3.Otpornik
negativna povratna sprega radi stabilizacije pojaanja. R2 kao komponenta negativne povratne veze spaja se
izmeu invertirajueg ulaza i izlaza.

Na slici 1.4 prikazano pojaalo je kombinacija

invertirajueg i neinvertirajueg operacijskog pojaala. 1.5.1. Invertor
R Za promjenu znaka neke matematike veliine
2
potrebno je da ta veliina po apsolutnoj vrijednosti
R ostane ista, ali da joj se promjeni samo znak. Ako je
1 bila pozitivna da postane negativna, ako je bila
2 negativna da postane pozitivna. Prema tome, pojaanje
6 operacionog pojaavaa treba da je jednako jedinici, ali
A
o da je izlazni napon suprotnog znaka od ulaznog.
3
U Ovo moemo ostvariti sa invertujuim pojaavaem sa
R o
U U 3 slike 1.20, odnosno, ako u osnovnom kolu datom na
i2 i1
slici 1.23 umjesto impedansi Z1 i Z2 stavimo otpore
R R1=R2=R, kao na slici 1.24.
4
R
2
6
Slika 1.23. Diferencijsko pojaalo pojaalo razlike A
o
U
i 3 U
1.5. ANALOGNE OPERACIJE o
SA OPERACIONIM POJAAVAEM
U analognim raunarima se analogne matematike
operacije ostvaruju pomou operacionog pojaavaa.
Osnovna konfiguracija kola sa operacionim Slika 1.25. Mjenja znaka ili invertor
pojaavaem dat je na slici 1.23. Ova ema je ista kao
ona na slici 1.20, samo su otpori R1 i R2 zamjenjeni Pojaanje pojaavaa sa slici 1.24 je:
impedansama Z1 i Z2.
Z2 R R
Prema tome, osnovna konfiguracija operacionog A= = 2 = 1 ,
Z1 R1 R
pojaavaa je pojaava sa invertujuim ulazom.
pa je izlazni napon:
Uo = AUi = Ui
Z2
Njegovo pojaanje iznosi: A = .
Z1
Dakle, isti po amplitudi, ali suprotnog znaka dva ovakva
kaskadno vezana operaciona pojaavaa propustie
Veina matematikih operacija se ostvaruje pogodnim nepromjenjen signal.
izborom ovih impedansi.
Z
1.5.2. Mnoa sa realnom konstanom
2
Ukoliko je Z1=R1, a Z2=R2 prema slici 1.23, pojaanje
Z e biti:
1 Io
2 R
A = 2 = k ,
6 R1
U A =
Ii d o
U pa je izlazni napon: Uo = kUi
i 3 U
o
Ukoliko je:
k>1, izlazni napon je vei od ulaznog, a za

k<1, izlazni napon je manji od ulaznog.
Slika 1.24. Opta ema operacionog pojaavaa Imamo tri sluaja gdje primjenjujemo mnoa
konstante:
Zbog univerzalnosti upotrebe operaciono pojaalo je
najvaniji linearni integrisani sklop. Osim osnovnih I. Kada je k>1, npr. k=10, mnoa realiziramo sa
spojeva postoji jo itav niz primjena. Pri narednom neinvertirajuim spojem operacionog
razmatranju je uvedena pretpostavka da je operaciono pojaavaa pri emu moemo izvriti prosti
pojaalo po osobinama slino idealnom.

proraun vrijednosti otpora, ako usvojimo npr. pomnoenu koeficijentom -10 (signal u protufaz od
R1=10k. Poto je:
180), odnosno, ako na ulaz spojimo signal generator
R2 na izlazu osciloskopom moemo izmjeriti desetostruku
A =1+ R 2 = R1 (A 1) = 90k
R1 vrijednost ulaznog signala, koji je u protufazi sa ulaznim
Sad moemo realizirati mnoa kao na slici 1.25. Ako signalom.
na ulaz Ui spojimo istosmjerni izvor na izlazu Uo
R =100k
moemo istosmjernim voltmetrom izmjeriti ulaznu 2
vrijednost pomnoenu koeficijentom 10, odnosno, ako
na ulaz spojimo signal generator na izlazu R =10k
1 2
osciloskopom moemo izmjeriti desetostruku vrijednost
6
ulaznog signala. A
U
i 3 U
R =90k o
2
R =10k
1 2
6 Slika 1.26. Mnoa konstantom za k<0
A
3 U III. Kada je 0<k<1 moemo primjeniti dva naina
U o
i izvoenja eme. Neka je npr k=0,25 i R2=1k
pa je:
R2 R 1k
A1 = R1 = 1 = = 4k
R1 A1 1

Slika 1.25. Mnoa konstantom za k>1 4
II. Kada je k<0, npr, k=-10, mnoa realiziramo sa a) Kada je konstanta izmeu 0 i 1 treba koristiti
invertirajuim spojem operacionog pojaavaa dva operaciona pojaavaa i to oba u
pri emu moemo izvriti prosti proraun invertirajuem spoju. Pomou prvog dobijamo
vrijednosti otpora, ako usvojimo npr. R1=10k. negativnu vrijednost traenog pojaanja (zato
Poto je: je u gornjem proraunu A1=-0,25), a pomou
drugog (A2=1) invertujemo je na konanu
R2 vrijednost.
A= R 2 = R1 (A) = 10k (10) = 100k
R1
Opet se koritenjem istosmjernih ili izmjeninih izvora
Realizirani mnoa prikazan je na slici 1.26. Ako na na ulazu na izlazu moe potvrditi odgovarajue
ulaz Ui spojimo istosmjerni izvor na izlazu Uo moemo pojaanje, u ovom sluaju umanjenje ulaznog signala.
istosmjernim voltmetrom izmjeriti ulaznu vrijednost
R =1k
2
R' =1k
2
R =4k
1 2
R' =1k
6 1 2
A
6
U A
i 3
3 U
o
Slika 1.27. Mnoa konstantom za k=0,25 (varijanta I)
b) Istu operaciju moemo izvesti koritenjem

diferencijalnog pojaavaa kao na slici 1.28.

n
R =4k R =1k R
1 2 ui = uk .
R1

k =1
I Izlazni napon je proporcionalan sumi ulaznih napona.

2
U
i2 6
U A Ako odaberemo da su otpori R1 i R2 jednaki dobija se:
d o
3 U n
o
U ui = u k .
i1 k =1
R =4k R =1k
1 2
Prema prethodnoj relaciji izlazni napon je jednak
negativnoj vrijednosti sume ulaznih napona, te se ovaj
sklop moe koristiti za realizaciju operacije sabiranja.
Slika 1.28. Mnoa konstantom za k=0,25 (varijanata II) R
1.5.3. Sabira I
R
1 2
Kolo predstavljeno na slici 1.10 slui za zbrajanje U
1 6
elektrinih signala. A
I
1 R
Ulazni signali imaju trenutne vrijednosti u1, u2,...,un. 2 3 U
U o
Zbog beskonano velike ulazne otpornosti operacionog 2
pojaala struja u operaciono pojaalo je jednaka nuli.
Radi toga je struja i koja tee kroz otpornik R jednaka
I
2
sumi ulaznih struja i1, i2, ..., in.
Napon ui iznosi: R
n
u u u U
n
ui = iR = R 1 + 2 + ... + n .
R1 R 2 R n I
n
Ako je R1=R2=...=Rn prethodnu relaciju je mogue
Slika 1.25. Sklop za sabiranje sa promjenom predznaka
napisati u sljedeem obliku:
R
2
R I
1 2
6
R' A
1
U
1 3 U
o
I
1 R'
2
U
2
I
2
R'
n
U
n
I
n
Slika 1.26. Sklop za sabiranje bez promjene predznaka
Sklop za sabiranje se moe realizovati i tako da se Lako je uoiti da ovaj sklop predstavlja varijantu
operacija sabiranja izvodi bez promjene predznaka. Za neinvertirajueg spoja operacionog pojaala. Ako je

to koristimo sklop prikazan na slici 1.26. R1 =R2 =...=Rn vrijedi relacija:

n
R1 + R 2
ui = ' uk . izlazni napon e biti jednak sumi ulaznih napona.
nR1 k =1
Za operacione pojaavae sa FET tranzistorima i

Pri tome je izlazni napon proporcionalan sumi ulaznih umjerenim vrijednostima otpornosti u kolu otpornik RB
napona. Ako se ispuni uslov: se ne stavlja. Jedna od primjena ovog kola je u audio
mikserima, kao na slici 1.27.
R1 + R 2
=1
nR1 '
20 dB
boost 2k 18k
U
1 2
10k 6
LOG 1
50 %
3
20 dB
boost R R
2k 18k
U
2 2
R
10k 6 2
LOG 2
50 % 6
4 U
3 o
20 dB 3
R
boost 2k 18k
U
3 2
10k 6
LOG 3
50 %
3
Slika 1.27. Audio mikseta (sabira)
Audio mikser sa slike na svom izlazu daje zbir napona

U1, U2 i U3, ponderisanih poloajem klizaa
potenciometara. Pojaavai 1, 2 i 3 su jedinini kad su
prekidai otvoreni, a imaju pojaanje 10 kada su
prekidai zatvoreni.
Jo jedna vrlo korisna primjera sabiraa je u digitalno-

analognoj (DA) konverziji. Ako su ulazne otpornosti
duplirane jedna u odnosu na drugu 1k, 2k, 4k
onda e digitalni napon, bilo to 0 ili 1, na ovakvim
ulazima, na izlazu dati napon koji je ekvivalentan Slika 1.28. Prosti DA konvertor sa sabiraem
ulaznoj digitalnoj formi, kao na slici 1.28.
U ovom DA konvertoru, broj pojedinanih bita koji
Ovo je jedan jednostavan primjer primjene sumatora. kreiraju ulaznu informaciju, u ovom sluaju to su 4 bita,
e u konanici izraunati izlazni napon kao procenat
ukupnog analognog izlaza. Takoer, tanost ukupnog
izlaznog napona zavisi od napona koji se koristi da se
opie digitalno logiko stanje (0V za digitalnu 0 i 5V za

digitalnu 1), kao i od tanosti vrijednosti otpornosti Pri tome izlazni napon linearno raste sa vremenom.
otpora koje smo koristili. Ovakav sklop se zove Milerov integrator i njime se
generiu vremenske baze u katodnoj cijevi osciloskopa.
1.5.5. Pomjera faze 1.5.7. Diferencijator

U dosadanjim primjerima Z1 i Z2 su bile realne Operaciono pojaalo dato u spoju na slici 1.30 slui za
impedanse (otpori). Ukoliko izaberemo impedanse Z1 i obavljanje matematike operacije deriviranja.
Z2 jednake po apsolutnoj vrjednosti, one e biti jednake
i ulaznom naponu, ali e biti fazno pomjeren u
R
zavisnosti od toga kolika je faza pojaanja.
A imaginarno I(t)
Z1 = Z 2 = arctg C
A realno 2
6
U zavisnosti od impedanse Z1 i Z2 moe se ostvariti A
fazni pomjeraj od 0 360. U(t) I(t)
i 3 U(t)
o
1.5.6. Integrator
Matematiku operaciju integriranja obavlja operaciono

pojaalo u spoju datom na slici 1.29.
Slika 1.30. Sklop za deriviranje
C
Zbog prividnog kratkog spoja struja kroz kondenzator
je:
I(t) duu (t )
R i(t ) = C .
2 dt
6
A Ista struja tee i kroz otpornik R pa je izlazni napon:
I(t)
U(t)
i 3 U(t)
o duu (t )
ui (t ) = i(t )R = RC .
dt
Izlazni napon je, kako vidimo, proporcionalan

vremenskoj derivaciji ulaznog napona, sa faktorom
Slika 1.29. Sklop za integriranje
proporcionalnosti jednakim vremenskoj konstanti RC
kola u sklopu. Ulazni napon uu(t) moe biti bilo koja
funkcija vremena.
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog
pojaala struja i(t) iznosi:
1.5.8. Naponski ponavlja (slijedilo)
uu (t )
i(t ) = . Izvjesni pretvarai ili senzori da bi pravilno radili moraju
R
raditi sa malim optereenjem i moraju biti izolovani od
Izlazni napon ui(t)odreen je relacijom: mjernog ureaja ili upravljanog ureaja. Operacioni
pojaava, vezan slino tranzistoru sa uzemljenim
kolektorom, kako je prikazano na slici 1.31, ima
1 1
ui (t ) = i(t )dt =
uu (t )dt .
naponsko pojaanje praktino jednako jedinici i vrlo
C RC veliku ulaznu impedansu, ali zato moe na izlazu dati
I ovdje napon ui (t ) moe biti bilo koja funkcija vremena veliku struju jer mu je izlazni otpor, praktino jednak
t. nuli.
Izlazni napon je proporcionalan integralu ulaznog Izlazni napon e biti u fazi sa ulaznim naponom, jer je
napona pa se ovaj sklopzove sklop za integriranje ili napon doveden na neinvertujui ulaz.
integrator.
Kako je pojaanje pojaavaa vrlo veliko to je
U posebnom sluaju, kada je ui (t ) = U = konst. , izlazni diferencijalni napon jednak nuli, pa poto su izlazi i
neinvertujui ulaz kratko spojeni, to je izlazni napon
napon e biti:
praktino jednak ulaznom naponu.
1 U
ui (t ) = Udt =
t.
RC RC

Varijanta I Oigledno, nemamo pojaanja izlazni napon je isti

kao ulazni (slijedi ga). Meutim, ovakav sklop ima
praktino beskonaan ulazni otpor i vrlo mali izlazni
R otpor pa se koristi kao izvrstan transformator otpora
1 2 (impedance).
6
A
1.5.9. Logaritamsko pojaalo
3 U
U o
i
Zatvaranjem negativne povratne sprege preko
tranzistora dobija se pojaava koji ima osobinu da je
izlazni napon proporcionalan logaritmu ulaznog napona
(slika 1.34).
Slika 1.31. Naponski ponavlja (slijedilo)
Za jedinino naponsko pojaanje izrauju se specijalni

operacioni pojaavai, koji imaju odline karakteristike i
vrlo veliki ulazni otpor.
Slika 1.31 predstavlja specijalni sluaj invertirajueg

spoja pojaavaa sa slike 1.32.
R
2
R
1 2
Slika 1.34. Logaritamski pojaava
6 Identian sklop, realiziran sa diodom, kod kojeg je

A
izlazni napon proporcionalan logaritmu ulaznog napona
3 U dat je na slici 1.35.
U o
i
D
I(t)
R
Slika 1.32. Neinvertirajui pojaava sa operacionim 2
pojaalom (uz objanjenje slijedila) 6
A
I(t)
Ako na pojaalo sa slike 1.32 izvrimo promjene otpora U(t)
i 3 U(t)
i usvojimo da je R1 i R2=0 onda izraz za naponsko o
pojaanje postaje:
R2 0
A =1+ = 1+ =1+0 = 1
R1
Slika 1.35. Sklop za logaritmiranje
Odnosno moemo nacrtati i drugu varijantu naponskog
sljedila kao na slici 1.33. Struja kroz diodu je:
uD
Varijanta II
i = ID0 e U T 1 ,

2
pri emu je ID0 inverzna struja zasienja.
6
A
Istovremeno za struju vrijedi:
3 U
U o
i i=uu/R.
Zbog prividnog kratkog spoja na ulazu operacionog

pojaala je uD = ui .
Slika 1.33. Naponski ponavlja (slijedilo)
Iz prethodnih relacija slijedi:

u R
ui = UT ln1 + u .
RID0
Ud
I(t)
Ako je ispunjen uslov uu >> RID0 , tada je: 2
u 6
ui UT ln u , A
RID0 U(t) I(t)
i 3 U(t)
o
pa je izlazni napon proporcionalan prirodnom logaritmu
ulaznog napona.
1.5.10. Antilogaritamsko pojaalo

Slika 1.36. Sklop za antilogaritmiranje
Kod antilogaritamskog pojaala osnovni element koji
omoguava njegov rad je element sa PN spojem. Kao to se vidi iz posljednjeg izraza, izlazni napon je
Obrnuto od logaritamskog pojaala, u kojem je struja eksponencijalna funkcija ulaznog napona, te moe
kroz element odreivala izlazni napon, ovdje ulazni posluiti i u spoju antilogaritamskog, i u spoju
napon treba da odreuje izlaznu struju. Radi toga je eksponencijalnog pojaala.
potrebno da dioda i otpornik zamijene mjesta, kao to je
prikazano na slici 1.36. Nedostatak ovog sklopa je zavisnost izlaznog napona
od struje zasienja ID0, koja je eksponencijalna funkcija
Struja kroz diodu je odreena relacijom: temperature.
uu
1.5.11. Sklop za mnoenje
i = ID0e U T ,
Meusobno mnoenje vie promjenljivih veliina se
pa je izlazni napon odreen relacijom: moe ostvariti pomou: logaritamskog pojaala, sklopa
uu
UT
za sabiranje i antilogaritamskog pojaala, kao to je
ui = Ri = RID0e . prikazano na slici 1.37.
D
2
R1
2
U R R2
1 6 1
A
ln(U ) R2
3 1
R
1 2 D1
D
2 6 2
A
6
A
R1 3 ln(U ) +ln(U )
2 1 2
U 3 U=UU
2 6 o 1 2
A
ln(U )
3 2
logaritmovanje sabiranje antilogaritmovanje
Slika 1.37. Sklop za mnoenje
Pretpostavimo da je potrebno pomnoiti dvije pojaviti antilogaritam te veliine odnosno proizvod

promjenljive x i y. z = x y.
Ako ove dvije promjenljive dovedemo na ulaze dva

1.5.12. Sklop za dijeljenje
logaritamska pojaala, na njihovim izlazima emo imati
ln(x) i ln(y).
Sklop koji realizuje operaciju dijeljenja mogue je dobiti
Ove dvije veliine treba sabrati, to se i ini u drugom na slian nain kao i za operaciju mnoenja. Jedino je
stepenu, koji ini sabira. Na izlazu iz sabiraa imamo logaritmu djelitelja potrebno promijeniti znak.
signal jednak sumi logaritama signala x i y, tj.
ln(x)+ln(y). Kada ovu veliinu privedemo To se postie pomou invertora.
antilogaritamskom pojaalu, na njegovom izlazu e se

Prema tome, iza logaritamskog pojaala djelitelja treba Tada e se na izlazu iz sabiraa dobiti razlika
ubaciti invertor, koji e logaritmu djelitelja promijeniti logaritama dijeljenika i djeltelja ln(x)-ln(y), tako da e se
znak, kao na slici 1.38. na izlazu antilogaritamskog pojaala dobiti z = x / y .
D
2
R1
2
U R R2
1 6 1
A
ln(U ) R2
3 1
R
1 2 D1
D -1
2 6 2
A
-ln(U ) 6
2 A
R1 invertor 3 ln(U ) - ln(U )
2 1 2
U 3 U=U :U
2 6 o 1 2
A
ln(U )
3 2
logaritmovanje sabiranje antilogaritmovanje
Slika 1.38. Sklop za dijeljenje
1.5.13. Sklop za stepenovanje i korjenovanje
D R2
2
R2
R1
2
U R
1 6 1 2 D1
A
6 2
ln(U ) k
3 1 6
k A
3 kln(U ) =ln(U1) k
1
3 U=U
o 1
logaritmovanje mnoenje konstantom antilogaritmovanje
Slika 1.39. Skop za stepenovanja i korjenovanje
Stepenovanje neke promjenljive x cijelim brojem a, 1.6. PRIMJERI KOLA SA

moe se ostvariti tako da se kratko spoji onoliko ulaza
mnoaa koliki je stepen a, pa se na taj zajedniki ulaz OPERACIONIM POJAAVAIMA
dovede promjenljiva x. Na izlazu mnoaa e biti
z = xa . 1.6.1. Senzor svjetla
Meutim, ukoliko a nije cio broj, ili je manji od jedinice
(korjenovanje), pomou ovakvog sklopa nije mogue
izvriti stepenovanje. Tada se uvodi sklop dat na slici
1.39.
Pomou logaritamskog pojaala dobije se logaritam

veliine x. Ovaj logaritam se pomnoi sa izloiocem a
pomou mnoaa konstantom, pa se na izlazu iz
mnoaa dobije veliina a ln( x ) .
Pomou antilogaritamskog pojaala konano se dobije

Slika 1.30. Senzor svjetla
veliina z = x a .
R2 Kad svjetlost ne pada na senzor, relej je zatvoren. Kad
Ukoliko je veliina a = vea od jedinice imamo
R1 svjetlost padne na svjetlosno zavisan otpornik, relej se
stepenovanje, a ukoliko je manja od jedinice imamo otvara. Da bi se funkcija kola promjenila, treba
korjenovanje. zamijeniti R1 i svjetlosno zavisan otpornik (LDR). Ovo
kolo se primjenjuje u mranim komorama, za

automatsko zakljuavanje vrata, paljenje svjetla u Za svako mjerenje:

dvoritu itd.
1. Snimiti emu spoja i karakteristike sa
osciloskopa u izvjetaj,
1.6.2. Automatsko ukljuivanje ventilatora 2. Izraunati odgovarajue pojaanje u dB,
u automobilu 3. Napisati kratki komentar.
Slika 1.41. Ukljuivanje ventilatora u automobilu
Koritenjem NTC otpornika (Negative Temperature

Coefficient) za ukljuivanje ventilatora na jednoj i
iskljuivanje na drugoj temperaturi
1.6.2. Monitor stanja baterije od 12V

(Tr1=Tr2=Tr3=BC237, RC=2,2k, RE=1,5k, RB=10k,
Psim=1k/50% (potenciometar za simetriranje),UCC=UEE=12V)
Slika 1.43. Diferencijalno pojaalo
Vjeba II: Invertirajui pojaava
Za invertirajui pojaava sa slike 1.44 realiziran sa A

741 izraunati:
Slika 1.42. Provjera baterije od 12 V
Trimer 100 K kontrolie postavnu taku ovog kola na

gornji nivo (npr. 12.5V ili slino). Da se posmatra nizak
nivo napona, i da se LED upali kad se baterija isprazni
ispod odreenog nivoa, treba spojiti LED preko
otpornika od 330 na masu.
Slika 1.44. Invertirajui pojaava sa A 741

1.7. LABORATORIJSKE VJEBE (R1=10k, R2=100k)
IZ OPERACIONIH POJAAVAA
Vjeba I: Diferencijalno pojaalo a) Pojaanje ako je R1=10k, R2=100k
(U=15V, Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju
EWB ili Multisim softverom i prikazati
Na ulaze pojaavaa sa slike 1.43 spojiti sinusoidalni rezultate?
izmjenini napon amplitude 1 mV, frekvencije 1 kHz. b) Pojaanje ako je R1=10k, R2=1M (U=15V,
Uul=10mV, f=1kHz). Izvriti simulaciju EWB ili
Osciloskopom snimiti, izmjeriti i nacrtati: Multisim softverom i prikazati rezultate?
c) Za pojaava sa R1=10k, R2=100k
a) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema (U=15V, Uul=10mV, f=1kHz) izmjeriti napone i
naponu na izlazu Uiz1,
Uiz
b) dobivene vrijednosti napona ulaza Uul1 prema izraunati pojaanje A = 20 log( ) u dB
naponu na izlazu Uiz2, Uul
c) dobivene vrijednosti napona na izlazu Uiz1, na slijedeim frekvencijama:
prema izlazu Uiz2 (diferencijalni izlaz)? f (kHz) 1 4 8 10 20 40 80 100 200
A (dB)

Na osnovu izmjerenih vrijednosti nacrtati frekventnu

karakteristiku pojaavaa (x-osa frekvencija (kHz), y- f (Hz) 100 500 1.000 2.000 10.000
osa pojaanje A (dB)). Karakteristiku nacrtati u
Microsoft Excel. Vjeba IV: Ispitivanje uticaja kapaciteta C
na rad diferencijatora
Odrediti donju i gornju graninu frekvenciju pojaavaa
(mjesto na frekventnoj karakteristici gdje pojaanje
Spojiti emu prema slici 1.46. Na ulaz diferencijatora
poinje padati za vie od 3 dB) i napisati koje su to
priljuiti trouglasti napon amplitude 1V, frekvencije
vrijednosti.
1kHz.
Vjeba III: Ispitivanje uticaja frekvencije

na rad integratora
Slika 1.46. Elektronska ema diferencijatora
Mijenjati kapacitet kondenzatora prema priloenoj

tabeli:
C 1 pF 100 pF 0,33 nF 33 nF
Slika 1.45. Elektronska ema integratora
Prikazati dobivene vremenske oblike sa osciloskopa za

Spojiti emu prema slici 3. na ulaz integratora prikljuiti
svaku vrijednost C.
pravougaoni napon amplitude 2V, frekvencije 1kHz i
osciloskopom ustanoviti odnose ulaznog i izlaznog
Kako promjena C utie na rad diferencijatora? Napisati
napona. Prikazati dobivene vremenske dijagrame.
kratki komentar.
Mijenjajui frekvenciju ulaznog signala, prema
priloenoj tabeli, ustanoviti kakve promjene se se
deavaju i napisati kratki komentar. Prikazati sve
dobivene vremenske oblike?

2
poglavlje
Statika karakteristika tiristora

TIRISTORI 27
2. TIRISTORI
2.1. OSOBINE I PODJELA energetskoj elektronici. Imaju sposobnost upravljanja
signalima velikih snaga uz istovremeno malu potronju,
Zajednika svojstva/osobine svih tiristora su: odnosno malu snagu za upravljanje radom tiristora.
Izrauju se tiristori koji mogu voditi anodnu struju od
- imaju dva stabilna stanja - vodljivo i nevodljivo, nekoliko stotina mA kao i oni za struju od nekoliko
- mogu drati blokirni napon. hiljada A, koji mogu drati zaporni i blokirni napon od
nekoliko desetaka V do nekoliko kV.
Tiristori koji imaju samo dvije elektrode, anodu i katodu,
promjenu stanja postiu promjenom prikljuenog Oblik kuita tiristora zavisi o snazi. Slika 2.1 prikazuje
napona napajanja. Tiristori koji imaju tri elektrode, jedno kuita za tiristore sa dva i tri izvoda.
anodu, katodu i upravljaku elektrodu, promjenom
struje upravljake elektrode prebacuju se iz nevodljivog 2.2 JEDNOSMJERNI DIODNI TIRISTOR
u vodljivo stanje.
Jednosmjerni diodni tiristor zasniva se na tiristorskoj
Prema smjeru voenja struje tiristore dijelimo na: PNPN strukturi unutar monokristala silicija s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda (A) i katoda (K). Od
- istosmjerne i katode prema anodi izmjenjuju se N- i P-slojevi (slika
- dvosmjerne. 2.2), tako da dioda ima tri PN-prelaza.
Prema naelu rada, razlikujemo sljedee tiristore:
- jednosmjerni diodni tiristor,

- jednosmjerni upravljivi triodni tiristor (SCR),
- dvosmjerni diodni tiristor (DIAC) i
- dvosmjerni upravljivi triodni tiristor (TRIAC).
Slika 2.2. Struktura i simbol jednosmjernog diodnog tiristora
Jednosmjerni diodni tiristor moe se uklopiti (ukljuiti)

samo pri pozitivnom naponu izmeu anode i katode,
prekoraenjem tzv. napona prekretanja. Vodljivi tiristor
se isklapa (iskljuuje) prirodnim prolaskom struje kroz
nulu.
Slika 2.1. Kuita tiristora
Slika 2.3 pokazuje strujno-naponsku karakteristiku
Tiristori se koriste kao prekidake komponente jednosmjernog diodnog tiristora.
(elektroniki ventili) i kao ispravljai, preteno u
Slika 2.3. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog diodnog tiristora

TIRISTORI 28
Na karakteristici zapaamo tri podruja rada: Vanjski PN-prelazi su napropusno polarizirani, a srednji
PN-prelaz je propusno polariziran. Diodni tiristor ne vodi
- u I. kvadrantu podruje voenja i podruje struju te se nalazi u stanju visokog otpora. Tee vrlo
blokiranja, mala napropusna struja.
- u III. kvadrantu podruje zapiranja.
Porastom napona inverzne polarizacije kod probojnog
Podruje blokiranja: Na anodu je prikljuen pozitivni, napona UPROB nastupa proboj.
a na katodu negativni pol izvora napona (anoda je
pozitivnija od katode), a napon je manji od napona na- U napropusnom podruju karakteristika je slina
pon prekretanja UPR: 0<UAK<UPR. Vanjski PN-prelazi su karakteristici diode. Jednosmjerni diodni tiristor koristi
propusna polarizirani, a srednji je napropusno se za okidanje tiristora.
polariziran. Diodni tiristor je u stanju blokiranja i tee
zanemariva napropusna struja pa se nalazi u stanju 2.3 JEDNOSMJERNI TRIODNI
visokog otpora.
TIRISTOR
Vrijednost napona prekretanja UPR zavisi o tipu tiristora
i moe varirati u granicama 20-2000V. Radna taka Jednosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta
nalazi se u dijelu 0A karakteristike. s tri elektrode koja moe voditi struju samo u jednom
smjeru, a zasniva se na tiristorskoj PNPN strukturi.
Podruje voenja: Jednosmjerni diodni tiristor
Triodni tiristor se od diodnog tiristora razlikuje po tome
provede struju kad prikljueni napon dostigne vrijednost
to pored anode (A) i katode (K) ima izvedenu
veu od napona prekretanja UPR - anoda je pozitivnija
upravljaku elektrodu G (gate) iz podruja P2 slika 2.4.
od katode. Kad provede struju, struja naglo poraste i
esto se naziva silicijeva upravljiva ispravljaica - SCR
napon izmeu anode i katode poprimi malu vrijednost
(engl. silicon controlled rectifier) ili samo tiristor.
(oko 0,6-2V, ovisno o tipu), te ima vrlo mali otpor.
Prelaz iz stanja blokiranja u stanje voenja odvija se
brzim prolaskom kroz podruje negativnog otpora. U
stanju voenja sva tri PN-prelaza propusno su
polarizirana. Radna taka nalazi se u dijelu BC
karakteristike.
Vodljivi jednosmjerni diodni tiristor prestaje voditi struju

kad struja padne ispod odreene vrijednosti struje
dranja IH kad anodni napon padne ispod napona
dranja UH ili promjenom polariteta napona, tj. uz
UAK<0.
Slika 2.4. Struktura i simbol jednosmjernog triodnog tiristora
Podruje zapiranja/proboja: Na anodu je prikljuen
negativni, a na katodu pozitivni pol izvora napona
(anodaje negativnija od katode): UPROB<UAK<0.
Slika 2.5. Strujno naponska karakteristika jednosmjernog triodnog tiristor

TIRISTORI 29
Kad je potencijal anode manji od potencijala katode, upravljakog impulsa, zbog parazitnih kapacitivnosti
tiristor ne vodi struju. Kad je potencijal anode vei od unutar tiristora. U strujnim krugovima tiristor se
potencijala katode, tiristor dri blokirni napon manjim od odreenim spojevima titi od naglog porasta napona i
napona prekretanja ukoliko na upravljakoj elektrodi struje.
nije prikljuen pozitivni impuls. Dovoenjem pozitivnog
impulsa na upravljaku elektrodu, tiristor provede struju, U praksi se najvie upotrebljava upravo jednosmjerni
nakon ega je na njemu mali pad napona (tipino 1- diodni (SCR) tiristor, za regulaciju brzine vrtnje
3V). Kad tiristor provede struju, nije potreban impuls na istosmjernih motora, za regulaciju rasvjete, u
upravljakoj elektrodi. Tiristor prestaje voditi prirodnim izmjenjivaima i ispravljaima, dakle uglavnom u
prolaskom struje kroz nulu. ureajima energetske elektronike.
Slika 2.5 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku 2.3.1. Isklopivi tiristor - GTO tiristor
jednosmjemog triodnog tiristora.
Za isklopivi tiristor koristi se naziv GTO tiristor, to je
Kao i diodni tiristor, triodni tiristor se moe nalaziti u: kratica od engleskog naziva gate turn-off thyristor.
- stanju blokiranja,
- stanju voenja i Isklopivi tiristor ili GTO pripada potpuno upravljivim
- stanju zapiranja. sklopkama. Isklopivi tiristor moe voditi struju u jednom
- smjeru, a drati napon blokiranja oba polariteta.
Podruje blokiranja: Triodni tiristor nalazi se u
podruju blokiranja ako je izmeu anode i katode Poput klasinog tiristora, i GTO se iz stanja blokiranja
prikljuen pozitivni napon manji od napona prekretanja: dovodi u stanje voenja kratkim pozitivnim impulsom
0<UAK<UPRO a na upravljakoj elektrodi nije prikljuen struje upravljake elektrode i ostaje u stanju voenja, ali
napon. Kroz tiristor tee vrlo mala inverzna struja. je za vrijeme voenja potrebna i dalje struja upravljake
elektrode (nekoliko A, ovisno o tipu).
Podruje voenja: Kada napon UAK postane vei od
napona blokiranja, tiristor prelazi u stanje voenja. Meutim, za razliku od klasinog tiristora, GTO se
Struja poraste do vrijednosti koju odreuje vanjski otpor moe isklopiti pomou kratkotrajnog, ali snanog
serijski spojen s tiristorom i vanjskim izvorom napona. negativnog impulsa struje upravljake elektrode.
Napon na tiristoru poprimi malu vrijednost. Kad je struja Amplituda negativnog strujnog impulsa tipino iznosi
upravljake prikljunice nula (IG=0), a napon jednak 1/3 struje koja se isklapa.
naponu preklapanja, tiristor se ponaa kod diodni
tiristor. Ne koristi se isklapanje prolaskom struje kroz nulu.
Slika 2.6 prikazuje simbol isklopivog tiristora.
Preklapanje tiristora u vodljivo stanje obino se izvodi
preko upravljake elektrode, na koji se dovodi pozitivni
napon, odnosno struja odreene jakosti IG. Ako
prikljuimo napon na tiristor tako da je anoda pozitivnija
od katode (UAK>0), ali napon manji od napona
prekretanja, tiristor provede dovoenjem napona na
Slika 2.6. Simbol isklopivog (GTO) tiristora
upravljaku elektrodu. Tiristor prelazi u stanje voenja
te napon izmeu anode i katode poprimi malu
vrijednost. to je struja upravljake prikljunice vea, to 2.3.2. Regulacija struje jednosmjernim
e tiristor provesti struju kod manjeg napona. Kad triodnim tiristorom
provede struju, nije mu vie potreban napon na
upravljakoj elektrodi. Tiristori su pogodni za regulaciju struje u izmjeninim
strujnim krugovima. Regulacija ukupne snage postie
Vodljivi diodni tiristor prestaje voditi kad struja padne se mijenjanjem vremena voenja tiristora.
ispod odreene vrijednosti struje dranja IH kad anodni
napon padne ispod napona dranja UH ili pak Pri analizi strujnih krugova s tiristorom potrebno je
promjenom polariteta napona UAK<0. definirati ugao upravljanja .
Podruje zapiranja/proboja: Tiristor se nalazi u Ugao upravljanja je ugao pri kojem se na tiristor
podruju zapiranja uz prikljueni negativni napon dovodi okidni strujni impuls koji prebacuje tiristor iz
UAK<0. Tiristor ne vodi, a kroz njega tee zanemariva stanja blokiranja u stanje voenja. Pritom je ugao
inverzna struja zasienja koja ne zavisi o prikljuenom voenja tiristora =180-.
naponu. Za napone vee od probojnog napona nastupa
proboj i porast struje. Prekoraenjem doputenog Slika 2.7 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
maksimalnog inverznog napona zbog zagrijavanja pomou jednosmjemog triodnog tiristora, a slika 2.8
moe doi do unitenja tiristora. dijagrame napona na potroau, tiristoru i struju
upravljake elektrode.
Kod jednosmjemog diodnog tiristora postoji ograniena
dozvoljena vrijednost brzine porasta napona propusne Tiristor se napaja iz izmjeninog izvora napona. Radom
polarizacije izmeu anode i katode. Prekoraenjem tiristora upravlja se strujnim impulsom na upravljakoj
dozvoljene brzine tiristor moe provesti struju i bez elektrodi pomou jednosmjernog diodnog tiristora.

TIRISTORI 30
okidanje triodnog tiristora mogu se dobiti iz posebnih

sklopova iji se rad mora sinhronizirati s izmjeninim
naponom.
2.4 DIJAK - DVOSMJERNI DIODNI

TIRISTOR
Naziv dijak dolazi od engleskog naziva DIAC (diode for
alternating current). Simbol i strukturu dijaka prikazuje
slika 2.9. Dijak je petoslojna NPNPN struktura s dvije
elektrode koje se nazivaju anoda A1 i A2.
Slika 2.7. Regulacija struje jednosmjernm tiristorom
Slika 2.9. Struktura i simbol dijaka
Razlikuje se od jednosmjernog diodnog tiristora po

tome to vodi struju u oba smjera. Dijak je simetrina
komponenta, pa naponi prekretanja u oba smjera imaju
jednaku vrijednost, a suprotni polaritet.
Slika 2.10 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku

dijaka. Karakteristika je u prvom kvadrantu identina
karakteristici jednosmjernog diodnog tiristora, a u
treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne
vrijednosti napona i struje.
Slika 2.8. Vremenski dijagrami napona

a) na izvoru, b) na potroau, c) na tiristoru
Kad jednosmjerni triodni tiristor ne vodi struju, na njemu

je napon izvora, a na potroau je napon nula. Kad
napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja jednosmjemog diodnog tiristora, on provede
struju, a na upravljaku elektrodu triodnog tiristora doe
strujni impuls. Jednosmjerni tiristor provede struju i na
njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa dobiva
napon izvora.
Ugao upravljanja triodnog tiristora podeava se

promjenjivim otpornikom, a moe biti izmeu 0 i 180.
Slika 2.10. Strujno-naponska karakteristika dijaka
Prolaskom sinusnog napona kroz nulu triodni tiristor
prestaje voditi struju, napon na potroau je ponovno Prvi kvadrant je podruje u kojem je elektroda A1
nula, a napon izvora vlada na tiristoru. Ugao voenja pozitivnija od elektrode A2. Obrnuto vrijedi za trei
tiristora moe biti od 0 do 180. kvadrant; elektroda A2 je pozitivnija od elektrode A1.
to je vei ugao voenja triodnog tiristora, to je vea Dvosmjerni diodni tiristor koristi se za okidanje tiristora i
snaga predana potroau. Upravljaki impulsi za trijaka.

TIRISTORI 31
2.5. TRIAC - DVOSMJERNI TRIODNI vrijednosti napona i struje. Prvi kvadrant je podruje u
kojem je elektroda A2 pozitivnija od elektrode A1
TIRISTOR Obrnuto vrijedi za trei kvadrant, elektroda A1 je
pozitivnija od elektrode A2.
Dvosmjerni triodni tiristor je poluvodika komponenta s
tri elektrode koja moe voditi struju u oba smjera. Trijak se koristi za regulaciju snage u izmjeninim
strujnim krugovima, npr. za upravljanje strujom grijaa,
Za dvosmjerni triodni tiristor koristi se naziv trijak (engl. arulja, motora, itd.
TRlAC - triode for alternating current).
Dvosmjerni triodni tiristor ima dvije elektrode koje se

2.5.1. Regulacija struje trijakom
nazivaju anoda A1 i A2, te treu upravljaku elektrodu
Slika 2.13 prikazuje strujni krug s regulacijom snage
G. Slika 2.11 prikazuje simbol i strukturu trijaka.
pomou trijaka, a slika 2.14 dijagrame napona na
potroau, tiristoru i struju upravljake elektrode.
Slika 2.11. Struktura i simbol Triac Slika 2.13. Strujni krug sa regulacijom pomou trijaka
Struktura trijaka zasniva se na PNPN tiristorskoj

strukturi, ali je podruje oko upravljake elektrode neto
sloenije.
Dovoenjem upravljakog impulsa na upravljaku

elektrodu trijak moe provesti struju i za jedan i za drugi
polaritet napona. Struja upravljake prikljunice moe
biti pozitivna ili negativna. Kad jednom provede struju,
impuls na upravljakoj elektrodi nije vie potreban.
Tiristor prestaje voditi struju smanjenjem struje ispod
minimalne struje dranja ili prolaskom napona kroz
nulu.
Slika 2.12 prikazuje strujno-naponsku karakteristiku

trijaka.
Slika 2.14. Vremenski dijagrami napona

a) na izvoru, b) na potroau, c) na trijaku
Dvosmjerni tiristor (dijak) se napaja iz izvora

izmjeninog napona. Radom trijaka upravlja se strujnim
impulsom na upravljakoj elektrodi preko dijaka.
Potroa je spojeno u anodnom krugu tiristora.
Kad trijak ne vodi struju, na njemu je napon izvora, a na

Slika 2.12. Strujno-naponska karakteristika Triac
potroauje napon nula.
Karakteristika je u prvom kvadrantu identina Kad za vrijeme pozitivnog poluvala napon izvora, tj.
karakteristici jednosmjernog triodnog tiristora, a u napon na kondenzatoru postigne vrijednost napona
prekretanja dijaka, on provede struju i na upravljaku
treem kvadrantu je istog oblika, ali za negativne

TIRISTORI 32
elektrodu trijaka doe strujni impuls. Trijak provede

struju i na njemu je mali pad napona (1-3V), a potroa Takvi se sklopovi obino upotrebljavaju za dobivanje
dobiva napon izvora. Prolaskom sinusnog napona kroz impulsnih struja do 5A trajanje koje nije krae od
nulu trijak prestaje voditi struju. 100s. Njihova je prednost u visokoj pouzdanosti i u
velikoj brzini rada tranzistora.
Za vrijeme negativnog poluvala napona izvora, trijak
ponovno provede kad napon na kondenzatoru dostigne 2.6.2. Iskljuenje tiristora
vrijednost napona prekretanja dijaka.
Prekidanje struje koja tee kroz propusno polarizirani
Ugao voenja trijaka moe biti od 0 do 180 u svakom tiristor moe se ostvariti na razliite naine. Kada je
poluvalu sinusnog napona. to je vei ugao voenja NPNP-struktura u propusnome stanju, sva su tri PN-
tiristora, to je vea snaga predana potroau. prelaza polarizirana propusno. Stoga obje baze, a u
nekim sluajevima jedno ili oba emiterska podruja,
U usporedbi s jednosmjernim triodnim tiristorom, s sadre viak sporednih i glavnih nositelja naboja, koji
trijakom se moe dobiti dvostruko vea snaga. raste poveanjem propusne struje. Da bi tiristor bio
preveden u nepropusno stanje, nagomilani viak
Trijak se koristi za manje snage. naboja, odreen razlikom izmeu pokretnoga naboja u
elementu polariziranom propusno i naboja prisutnoga u
2.6. UKLJUENJE I ISKLJUENJE elementu polariziranom nepropusno, nuno ga je
TIRISTORA eliminirati elektrinim poljem ili rekombinacijom.
Kada se tiristor napaja iz izvora istosmjernoga napona,

2.6.1. Sklopovi za ukljuenje tiristora njegovo iskljuenje nije toliko jednostavno kao u sluaju
napajanja izmjeninim naponom. Naime, u
Za praksu su najprihvatljiviji sklopovi koji proizvode izmjeninome strujnom krugu napon u svakoj
impulse za ukljuenje tiristora, jer se impulsnim poluperiodi prolazi kroz nulu, pa se iskljuenje postize
upravljanjem tono odreuje trenutak ukljuenja. uklanjanjem impulsa s upravljake elektrode, odnosno
blokiranjem upravljakog sistema. U istosmjernome
Ovisno o vrsti aktivnih elemenata koji se upotrebljavaju strujnom krugu iskljuenje se moe ostvariti samo
u sklop ovima, razlikujemo tranzistorske, tiristorske, uvoenjem odgovarajuega protunapona kojim se
optoelektronike i druge uobliivae strujnih impulsa. istosmjerna struja svodi na nulu.
Osim dovoenja struje na nulu, tiristoru je potrebno

osigurati dovoljno vremena za njegov oporavak.
2.6.3. Sklopovi za iskljuenje
U praktinoj primjeni tiristora postoji nekoliko razliitih

naina prisilne komutacije:
- pomou oscilacijskoga kruga,

- pomou prethodno nabijenoga kondenzatora i
- pomou vanjskoga izvora.
Ipak, najee se susreu sklopovi za iskljuenje

Slika 2.15. Sklop za ukljuenje tiristora tiristora s prethodno nabijenim kondenzatorom koji se
sa galvanski odvojenim ulazom ukljuuje pomonim tiristorom.
Na slici 2.17 prikazan je sklop za iskljuenje s

pomonim tiristorom.
Slika 2.16. Sklop za ukljuenje tiristora

sa Zener diodom koja odreuje prag ukljuenja Slika 2.17. Sklop za iskljuenje glavnog tiristora Th1 sa
pomonim tiristorom Th2
Na slici 2.15 i 2.16 prikazani su tranzistorski sklopovi za U poetnome trenutku tiristori Th1 i Th2 nisu ukljueni i
oblikovanje impulsa. kondenzator C je prazan. Za poetak rada pretvaraa

TIRISTORI 33
nuno je da upravljaki sistem da pozitivan upravljaki ROPT pojavljivat e se razliite srednje vrijednosti
impuls na upravljaku elektrodu pomonog tiristora Th2. istosmjernoga napona, odnosno istosmjerne struje.
Veem uglu odgovara manja, a manjem uglu vea
Kada se tiristor Th2 ukljui, kormutacijski se srednja vrijednost izlazne veliine na optereenju ROPT.
kondenzator C poinje nabijati iz izvora istosmjernoga
napona E. Na kraju procesa nabijanja kondenzator 2.7.1. Sklop za ukljuenje tiristora s UJT
dosegne napon UE, priblino jednak naponu izvora E s
polaritetom oznaenim u zagradama. Nakon nabijanja Sklop s jednoprelaznim tranzistorom (UJT) za
kondenzatora sklop je pripremljen za rad. ukljuenje tiristora prikazan je na slici 2.19.
U trenutku kada na upravljaku elektrodu tiristora Th1

dovedemo upravljaki impuls, tiristor provede.
Opteretna struja postupno raste. Istodobno nastaje
proces rezonantnoga oscilovanja i ponovnog nabijanja
komutacijskog kondenzatora preko induktiviteta L i
diode D. Taj proces traje u toku polovice periode
vlastitih oscilacija kruga i blokira se diodom D
Da bi tiristor ukljuen u istosmjerni srujni krug bio

iskljuen, struja koja kroz njega tee mora postati
manja od struje dranja, To se postie energijom
izbijanja kondenzatora, jer nabijeni je kondenzator izvor
napropusnog napona zanemarivo maloga unutranjeg
otpora pa kroz njega moe protjecati dovoljno velika Slika 2.19. Ukljuivanja tiristora jednospojnim tranzistorom
inverzna struja. Stoga, kada na upravljaku elektrodu
tiristora Th2 primijenimo upravljaki impuls, on provede i Pri niskim emiterskim naponima kroz jednoprelazni
njegova struja praktino trenutno postane jednaka tranzistor tee samo slaba napropusna struja. Ako je
opteretnoj struji, dok struja to prolazi kroz tiristor Th1 emiterski napon dovoljno visok, prelaz E-B1 postaje
postane jednaka nuli. Istodobno kao rezultat zapoeta polariziran propusno, odnosno njegov se otpor smanji.
procesa izbijanja komutacijskog kondenzatora C, na Emiterska struja ograniena je samo otporom RB1.
tiristoru Th1 vlada zaporni napon koji ubrzava
uspostavljanje blokirnih svojstava tiristora, Napon napajanja sklopa odrava se na stalnoj
vrijednosti s pomou Zenerove diode ZD. Kapacitet CT
nabija se preko promjenjivog otpora RT. Kada napon UC
2.7. PRIMJENA TIRISTORA na kondenzatoru dostigne vrijednost napona
prebacivanja UBO jednoprelaznog tranzistora, koji je
Tiristori se kao sklopni beskontaktni elementi iroko
odreen naponom napajanja U i otporima RB1 i RB2,
primjenjuju. Jedna takva primjena prikazana je na slici
prelaz E-B1 polariziran je propusno, pa se kapacitet CT
2.18.
izbija preko upravljakog kruga E-B1 i otpora RB1. Otpor
RB1 reda nekoliko desetaka , prenosi impuls za
ukljuenje iz kruga jednoprelaznog tranzistora u
upravljaki krug tiristora.
Preko otpora RS i diode D postavlja se struja dranja

tiristora, to rezultira neosjetljivou sklopa na
optereenje.
2.8. LABORATORIJSKE VJEBE IZ

TIRISTORA
Planirane su slijedee laboratorijske vjebe, za koje e
pripreme biti distribuirane u vrijeme izvoenja vjebi:
Slika 2.18. Regulacija srednje vrijednosti ispravljene struje
1. Snimanje karakteristika tiristora,
tiristorom
2. Fazna regulacija sa dijakom i trijakom,
3. Ispravlja sa tiristorom,
Prema slici 2.18 tiristor se napaja iz izvora
4. Okidanje tiristora sa UJT tranzistorom.
izmjeninoga napona (npr. elektrine mree).
Radom tiristora upravlja se iz generatora upravljakih
impulsa. Ovisno o uglu upravljanja a, na potroau

3
poglavlje
Okidanje tiristora UJT tranzistorom

JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 35
3. JEDNOSPOJNI TRANZISTOR
Jednospojni tranzistor (UJT) sastoji se od N-tipa

poluvodia, koji ini bazu tranzistora i na krajevima ima
dva prikljuka (B1 i B2), te od P-tipa poluvodia na
kojem je prikljuak emitera E.
Slika 3.1 prikazuje konstrukciju i simbol tranzistora. UJT

se naziva i dvobazna dioda jer je po konstrukciji to
dioda s dva prikljuka na bazi.
Slika 3.3. Ulazna karakteristika UJT tranzistora
- Uz napon UBB=0, struja IB2 = O. Ulazna

karakteristika je karakteristika emiterske dio de
koja se razlikuje od obine diode po tome to
ima vei otpor.
- Kada je na UJT prikljuen napon UBB>0, pri
malom emiterskom naponu UE, emiterska
dioda je napropusno polarizirana i kroz nju
Slika 3.1. Struktura i simbol jednospojnog tranzistora
tee samo mala inverzna struja IE0 od priblino
10A. Tada tranzistor predstavlja otpor reda
Baza je napravljena od visokoomskog materijala te je vrijednosti desetak k. Na dijelu otpora RB1
zato otpor izmeu prikljuaka B1 i B2 relativno velik. postoji pad napona UR1 koji stvara struja IB2, te
tranzistor ne vodi sve dok je UE<UR1. Uz IE=0,
napon na otporniku RB1 raunamo prema
izrazu:
R1
UR1 = UBB = UBB
R1 + R 2
Faktor naziva se unutarnji omjer (engl. intrinsic stand-

off ratio) i ovisno o tipu tranzistora ima vrijednost od 0,5
do 0,8.
Vodljivost tranzistora mijenja se promjenom napona na

emiteru. Porastom napona UE iznad UBB, dioda
postaje propusno polarizirana te struja IE postaje
pozitivna. Ona je i dalje mala, i to sve dok napon ne
Slika 3.2. Polarizacija jednospojnog tranzistora poprimi napon vrha ili napon prekretanja UP (taka A na
slici 3.3). Za napone manje od napona prekretanja
Slika 3.2 prikazuje polarizaciju jednospojnog tranzistor je u stanju blokiranja (od 0 do take A).
tranzistora. Tranzistor je prikazan ekvivalentnom
emom, gdje je emiterski spoj predstavljen diodom, a Od tog napona struja IE poinje naglo rasti, a napon UE
otpor od katode diode do prve baze promjenjivim se poinje naglo smanjivati. Razlog tome je emiterska
otporom RB1 i od katode diode do druge baze stalnim struja koja injektira nosioce naboja u podruje izmeu
otporom RB2. Izmeu baza je prikljuen napon UBB, a u emitera i baze B1 i na taj nain smanjuje otpor RB1 tj.
emiterskom krugu UEE. poveava se vodljivost. U podruju izmeu take A i B
tranzistor se ponaa kao negativni otpor jer se
Jednospojni tranzistor radi na naelu mijenjanja otpora porastom struje IE smanjuje napon UE.
zbog gomilanja nosilaca naboja pri protjecanju struje
kroz PN-spoj. Pri protjecanju struje izmeu emitera E i Daljnjim porastom struje emitera tranzistor prelazi u
baze B1 nagomilavaju se upljine u bazi. U istom broju podruje zasienja, a napon UE vrlo malo raste. Kako je
nagomilavaju se i elektroni kako bi se odrala struja emitera IE puno vea od struje IB2, struju IB2
ravnotea naboja. Izmeu emitera i prve baze B1 moemo zanemariti, te krivulja vrlo malo odstupa od
smanjuje se otpor RB1 s poveanjem struje emitera lE. krivulje pri struji IB2=0.
Princip rada jednospojnog tranzistora moemo najbolje Napon prekretanja zavisi o prikljuenom naponu UBB i
opisati pomou strujno-naponske karakteristike (slika dan je izrazom:
3.3), i to za: UBB=0 i UBB>0. UR1 = UBB + UD UBB

JEDNOSPOJNI TRANZISTOR 36
Napon napajanja obino ima vrijednost do 35V, a struja se ugao upravljanja tiristora u odnosu na sinusni
emitera tipino 50A. punovalni ispravljeni napon.
Jednospojni tranzistor koristi se za generiranje impulsa UJT provede kad je napon na kondenzatoru vei od
i za pobudu tiristora. njegovog napona prekretanja, to daje impuls na bazi
B1 odnosno na upravljakoj elektrodi tiristora.
U sklopu prema slici 3.4 (pogledaj sliku 2.19)
jednospojni tranzistor slui za dobivanje kratkotrajnog Prolaskom ispravljenog napona kroz nulu tiristor
impulsa koji se dovodi na upravljaku elektrodu tiristora prestaje voditi struju, a ponovno provede dolaskom
kao okidni impuls. Promjenjivim otpornikom RP regulira novog impulsa.
Slika 3.4. Okidanje tiristora jednospojnim tranzistorom

4
poglavlje
Uputstvo za koritenje za uenike i nastavnike

50
4. NI MULTISIM 12.0 ili smo napravili bilo ta to bi u stvarnim uvjetima

ugrozilo nae zdravlje i ivot....
Programski alat za simulacije u elektronici pod nazivom
Electronics Workbench je odavno poznati u verziji 5 i Definitivno i neodlono nabavimo neku od verzija ovog
koristi se u naoj koli kao uvodni softver za simulacije programa i iskoristimo ga svugdje i u svim prilikama
u elektrotehnici i elektronici. gdje vam to zatreba. Mi vam preporuujemo verziju pod
nazivom NI Multisim 12.0. Korist od toga e biti
Pored pristupanog grafikog inerfejsa (izgleda) neslueno velika!
prednost ovog softvera je u mogunosti aktivnog
projektiranja strujnih krugova. To znai da je projektirani Programski paket pod nazivom Multisim je platforma za
strujni krug mogue "pustiti u rad" i na njemu obaviti simulaciju strujnih krugova, slian drugim SPICE
sva potrebna mjerenja kako bismo se uvjerili u njegovo (Simulation Program with Integrated Circuit Emphasis)
ispravno i oekivano funkcioniranje a da pri tome ne programima, uz iju pomo se mogu modelirati razliiti
moramo isti i fiziki sagraditi i prikljuiti na analogni i digitalni strujni krugovi. Softver omoguava
istosmjeni/izmjenini izvor. modeliranje bilo kojeg zamiljenog strujnog kruga,
ispitivanje njegovog funkcioniranja za razliimo
U fazi projektiranja komponentama je mogue mijenjati vrijednosti komponenti ili ispitivanje funkcioniranja
nazivne vrijednosti odnosno koristiti se scenarijem "ta cijelog strujnog kruga primjenom DC, AC ili tranzijentne
ako". Kad smo potpuno sigurni u valjano funkcioniranje analize te puno vie od toga. Sa ovim alatom korisniku
strujnog kruga u fazi simuliranja, slijedi faza njegove je dostupno na hiljade dijelova i komponenti, kojima
fizike realizacije i ponovne provjere ispravnog moe pristupiti.
funkcioniranja.
Licenciranu verziju Ni Multisim je mogue preuzeti sa
Danas aktuelne, novije verzije ovog softvera, pod web stranice http://www.ni.com/Multisim/.
imenom NI Multisim, ukljuuju i dodatne programe koji
realiziranje projekta vode do samog kraja. Oni e U ovom momentu na istoj Web stranici je raspoloiva
umjesto nas sainiti specifikaciju svih komponenti i verzija 12.0 ovog softvera koji se moe slobodno
dijelova, preporuie njihove proizvoae, obavie preuzeti u svrhu procjene njegovih mogunosti i
kompleksni posao njihovog optimalnog fizikog i vrijednosti, na vremenski period od 30 dana. Kapacimot
tehniki ispravnog razmjetanja i kreiranja svih veznih mu je 500-600 MB. U okviru verzije 12.0 NI (National
puteva (vodova, provodnika) te e na kraju ponuditi Instruments) nudi odvojeno pakete prilagoene
crtee jednog ili vie nivoa za fiziko realiziranje ploe potrebama razliitih grupa i korisnika. Na raspolaganju
sa tampanim vezama. su tri paketa: Multisim za studente, nastavnike, i
profesionalce.
Cilj ovog uputstva je da uenike prvog razreda
Elektrotehnike kole koji se obrazuju prema GTZ Za one koji ele prije usvojiti osnovna znanja pri
nastavnim planovima, podui osnovnim koracima pri koritenju ovog programa mogu pristupiti web stranici
koritenju programa za projektiranje i analizu rada na kojoj se nalazi tekst grupe autora sa
zamiljenih strujnih krugova metodom simulacije. Internacionalnog univerzimota na Floridi USA (FIU-
FLORIDA INTERNATIONAL UNIVERSITY) odjel za
Koristei steeno znanje uenici e se okuati u elektro i raunarski inenjering.
kreiranju krajnje jednostavnih pa onda i kompleksnih
strujnih krugova te obavljanja mjerenja i analiza na http://vlsilab.fiu.edu./projects.html
preporuenim elektronskim emama.
Pomenuti materijal i prevod koji je napravio ing.
Za sve uenike starijih razreda i/ili nastavnike koji su telekomunikacija Mensur aki iz Sarajeva, je posluio
tek zapoeli sa procesom upoznavanje ovog softvera ili kao osnov za pisanje ovog uputstva.
se nastavljaju usavravati u elektrotehnikoj struci
(teorijska i praktina nastava iz elektronike digitalne i Hardver na koji emo instalirati ovaj softvera nema
analogne industrijske i komercijalne, elektrotehnike nikakvih ogranienja. Softver pouzdano radi i na
elektrinih instalacija i mrea, telekomunikacija, "sporijim" i na "brim" konfiguracijama. To zavisi samo
fizike....) ovo je izvanredna prilika za uenje bez od nae kupovne moi.
granica.
Obzirom da smo rekli da emo koristiti verziju 12.0,
Pomislimo samo na to da u toku razvoja postojeih ili prvo emo je prema jednostavnim uputstvima instalirati
kreiranja novih sklopova neemo napraviti nikakvu i klikom na odgovarajuu ikonu pokrenuti. Odmah po
materijalnu/finansijsku tetu ako smo nehotice napravili pokretanju pojavi se informativni prozor NI Multisim
kratak spoj ili nismo upotrijebili odgovarajue nazivne 12.0, kao na slici 4.1.
struje osiguraa i smote obrnuli polaritet elektrolitskog
kondenzatora ili izvora istosmjerne struje ili smo na Poslije toga pojavie se glavni (radni) prozor softvera
ulaze vanredno skupog osciloskopa, analizatora kao na slici 4.2.
spektra ili analizatora mrea doveli enormno visoke
vrijednosti napona to bi unitilo skupocijeni instrument
MULTISIM 12.0 - Uputstvo za koritenje

51
Nakon to smo pokrenuli Multisim otvorie se

automatski i radna povrina za modeliranje novog
strujnog kruga ili prazna datoteka sa ponuenim
imenom "Design 1".
Uputno je da se prije narednih aktivnosti uine

odgovarajua podeavanja. Prvo se odnosi na
promjenu standarda simbola putem padajueg menija
Optinons/Global preferences/Components/DIN, a
drugo se moe izvriti odmah ili kasnije a odnosi se na
veliinu radne povrine. Ako znamo da e ema biti
velika poveajte povrinu odmah koristei padajui
meni Options/Sheet Properties/Workspace/ Sheet
size gdje je poeljno izabrati neki od standardnih
Slika 4.1. Poetni prozor NI Multisim 12.0 formata (npr. A4) ili neke druge dimenzije radne
povrine po volji.
Slika 4.2. Glavni prozor radna povrina NI Multisim 12.0
4.1. Kreiranje nove/ 4.2. Izbor i postavljanje komponenti

otvaranje postojeih datoteka
(new design/open) Sa trake alata izaberemo Place/Component, pojavie
se prozor kao na slici 4.3.
Ako elimo emu snimiti pod drugim imenom (razliitim
od ponuenog), jednostavno kliknemo na File/Save As Ovdje emo pronai sve komponente potrebne za
sa trake alata i upiemo ime po izboru. Ako elimo sastavljanje strujnog kruga djelimolja napona kojeg
otvoriti postojeu datoteku kliknemo na File/Open sa sastavljamo. U naem sluaju traimo: otpornike
trake alata i izaberemo datoteku koju elimo otvoriti. (Resistors), izvor istosmjerne struje (VDC) i
komponentu uzemljenja (ground). Uzemljenje je
Zaponimo izborom i stavljanjem dijelova na radnu neophodno velikom broju sklopova. Ako ga izostavimo,
povrinu Multisim prozora od kojih e biti sastavljena bie prijavljena poruka o greki.
ema strujong kruga za simuliranje jednostavnog
djelimolja napona. U prozoru Group izaberemo Basic. Sada sa miem ili
tipkama sa strijelicama izaberemo Resistor. U
srednjem dijelu prozora Component: vidimo listu
otpornika standardiziranih vrijednosti i tolerancija.

52
Slika 4.3. Izbor otpornika od 1k, 5%
Radi jednostavnosti izaberimo otpornik 1k, 5% i 4.3. Manipuliranje komponentom

kliknemo na OK. Slobodno moemo vui komponentu
(za cijelo vrijeme dok vuemo komponentu bie vidljivi Postavimo komponentu (otpornik) na radnu povrinu
njeni obrisi), bez pritiskanja tipki na miu, do mjesta na Multisim prozora kao na slici 4.5. Desnim klikom mia
radnoj povrini koje sami odredimo. Klikom na lijevu otvara nam se prozor koji omoguava razliite operacije
tipku postavljamo komponentu na radnu povrinu nad selektovanim otpornikom.
Multisim prozora, a klikom na desnu tipku ponitavamo
izbor i postavku.
U Multisim-u imamo i opciju breg postavljanja

komponenti. Potrebno je samo kliknuti miem na alatnoj
traci na opciju Place Basic kao na slici 4.4. Odmah se
pojavi prozor sa slike 4.3.
Slika 4.5. Operacije nad selektovanom komponentom

Slika 4.4. Komotniji izbor komponenti
Pomicanje komponente: Kliknimo na komponentu da
Vratimo se naem strujnom krugu i postavimo jo jedan biste je izabrali. Drimo i povucimo komponentu na
otpornik 1k, 5%. Sada emo pronai i postaviti novo mjesto.
komponente izvor istosmjerne struje (VDC) i uzemljenje
(ground). Okretanje komponente: Da biste komponentu
Ponovo, na traci sa alatima izaberimo okrenuli 90 u smjeru kretanja kazaljke na satu
Place/Component. U prozoru Group: izaberimo izaberimo 90 Clockwise ili to uradimo istovremenim
Sources (izvori). U prozoru Family: izaberimo pritiskanjem na tipke [Ctrl+R], a za okretanje
Power_Source. U prozoru Component: izaberimo komponente za 90 u smjeru suprotnom kretanju
DC_Power. Postavimo ga na radnu povrinu Multisim kazaljke na satu izaberimo 90 CounterCW ili to
prozora pa onda izaberimo komponentu Ground. Isto uradimo istovremenim pritiskanjem na tipke
moemo uraditi koritenjem direktnim izborom kao na [Ctrl+Shift+R].
slici 4.4.

53
Prevrtanje komponente: Za prevrtanje komponente

horizontalno (oko njene vertikalne ose) izaberimo Flip
Horizontal [Alt+x]. Za prevrtanje komponente
vertikalno (oko njene horizontalne ose) izaberimo Flip
Vertical [Alt+y].
Brisanje komponente: Izaberimo Delete[Delete].

Slika 4.7. Upozorenje da nismo spojili masu (uzemljenje)
4.4. Oienje
Kao i drugi slini softveri za simulaciju, Multisim moe
Sa trake alata izaberimo Place/Wire. Promijeni se prikazati rezultantne vrijednosti napona i struje nakon
oznaka kursora to nam govori da moemo poeti sa obavljanja simulacije.
vezivanjem koponenti (oienje) u funkcionalnu
elektronsku emu. Postavljanje ice obavljamo tako to Kao i drugi slini softveri za simulaciju, Multisim moe
emo odrediti njeno poetno mjesto postavljanjem prikazati rezultantne vrijednosti napona i struje nakon
kursora na to mjesto te klikom na lijevu tipku fiksiramo obavljanja simulacije.
poetak a zatim slobodno povlaimo kursor do mjesta
gdje ica treba da zavri i kliknete dvostruko na lijevu Prvo, spasimo na strujni krug izborom File/Save As i
tipku mia. upisivanjem imena po naem izboru (npr. Djelitelj
napona).
Ako u toku postavljanja ice imamo potrebu istu lomiti,
na mjestu prijeloma kliknimo jednom na tipku mia, a Sad pokrenimo simulaciju izborom Simulate/Run ili
zatim nastavimo ranije pomenutim postupkom. Ako se pritiskom na tipku [F5]. Simulaciju moemo pokrenuti i
komponente meusobno povezuju icom, jednostavno, klikanjem na ikonu sa trake alata. Iz
pri postavljanju kursora na odgovarajui prikljuak i pri Simulate/Instruments izaberimo Multimeter (slika
pojavi take, kliknimo lijevom tipkom mia a zatim 4.8). Postavimo ga u emu i to na mjesto koje elimo
slobodno vucimo kursor do eljenog mjesta. Pri pojavi analizirati. Multimetrom moemo mjeriti struju, napon,
take na prikljuku komponente ili neke ranije otpor i dB (decibele).
postavljene ice fiksirajte kraj ice. Ako ica treba imati
slobodan kraj tada dvostruko kliknimo na lijevu tipku
mia.
4.4.1. Primjer - Djelitelj napona
Napravimo elektronsku emu dijelitelja istosmjernog

napona sa dva otpornika kao na slici 4.6.
Slika 4.8. Multimetar podeen za mjerenje istosmjerne struje

R1
1.0k Na izabranom multimetru sa slike 8, klikom na tipku Set
doputeno vam je mijenjanje osnovnih parametara
V1 instrumenta to vam ne preporuujemo ako nemate
12 V specijalistika znanja za takvu vrstu podeavanja.
Mjerenje struje
R2
1.0k Struja kroz otpornike od 1k+1k prema Omovom
zakonu rauna se kao:
U(V) 12
I= = =6(mA)
R() 2000
a mjerenjem u Multisim-u dobivamo vrijednost od

Slika 4.6. Djelitelj napona
6,001mA kao na slici 4.9. Primjetimo da je ispravno
vezivanje ampermetra u seriju sa ostalim elementima u
Ponovo napominjemo da obavezna komponenta na
kolu.
svakoj emi mora biti masa, inae simulacija nije
ispravna ili pokazuje greku (The circuit is not
grounded.) kao na slici 4.7.

54
Mjerenje moemo obaviti i upotrebom mjerne sonde

XMM1 (Measurement probe) ako izaberemo simulate/
R1 instruments/measurement probe. Sonde moemo
1.0k postaviti prije pokretanja simulacije na mjesta koja
elimo analizirati ili prvo pokrenimo simulaciju a zatim
V1 kliknimo na ikonu mjerne sonde i povucimo istu do bilo
12 V kojeg mjesta u strujnom krugu koje elimo analizirati.
R2 Ovaj drugi nain je vjerna kopija mjerenja na stvarnim

1.0k ureajima pri emu mjernu sondu premjetamo od
take do take i pri tome oitavamo odgovarajue
elektrine veliine.
V: 12.0 V
Probe1 V(p-p): 0 V
V(rms): 0 V
R1 V(dc): 12.0 V
I : 6.00 mA
1.0kI (p-p): 0 A
I (rms): 0 A
I (dc): 6.00 mA
Freq.:
V1
12 V
Probe2
R2
1.0k
Slika 4.9.. Mjerenje struje u strujnom kolu V: 6.00 V
V(p-p): 0 V
Razlika u raunanju i mjerenju je 1 (1 promil), tj. V(rms): 0 V
-6 V(dc): 6.00 V
Instrument mjeri sa tanou od 10 to se ne moemo I : 6.00 mA
postii sa stvarnim instrumentima. I (p-p): 0 A
I (rms): 0 A
Mjerenje napona I (dc): 6.00 mA
Freq.:
Napon na jednom od otpornika moemo izmjeriti

Slika 4.11. Mjerenje pomou mjernih sondi (probe)
takoer multimetrom samo ga setujemo za mjerenje
napona i postavimo u paralelu sa otpornikom iji napon
Na slici 4.11 prikazane su sonde koje su postavljene
elimo mjeriti kao na slici 4.10.
prije pokretanja simulacije. Oigledna je njihova
univerzalnost u mjerenje istosmjernih/izmjeninih struja
i napona.
XMM1
R1
4.4.2. Primjer - Stabilizirani ispravlja
1.0k
Radi vjebe realizirajmo sada jednu kompleksniju
V1 elektronsku emu u Multisim-u.
12 V
Postupak je identian ve opisanom. Jedini problem bi
R2 mogao biti malo vei broj komponenti koje treba
1.0k prenijeti na radnu povrinu.
Moda nam se ini nemoguom misijom nai sve

komponenete potrebne za realizaciju ovog sklopa, ali
uvijek moemo koristiti mogunost izbora komponenti
preko njenog katalokog naziva (npr. LM317K). Na
prozoru Select a Component (slika 4.3) izaberemo
Group:All Families a napiemo u Component:
LM317K i Multisim e odmah pronai tu komponentu u
svom katalogu.
Opet konstatiramo da su podaci dobiveni mjerenjem na

emi realiziranoj u Multisim-u i mjerenja na raliziranom
punjau pududarna. Potenciometrom R3 mogu se
simulirani razliiti nivoi optereenja od kratkog spoja do
skoro praznog hoda.
Slika 4.10. Mjerenje napona u strujnom kolu

55
Slika 4.12. Elektronska ema stabiliziranog ispravljaa sa LM 317
4.5. Virtualni instrumenti Lice instrumenta se pokae ili sakrije dvostrukim klikom
na ikonu instrumenta, a mogue ga je postaviti bilo gdje
U nastavku u govoriti o mjernim instrumentima koje na radnu povrinu. Dvostrukim klikom na ikonu
posjeduje Multisim 12.0. Naravno, radi se o virtualnim instrumenta sakrije se ranije prikazano lice. Prilikom
instrumentima. Neke od njih (multimetar) ve smo povratka, lice se postavlja na svoje ranije mjesto.
pominjali i koristili.
Pri snimanju realiziranog elektronskog kola, snimaju se
Obzirom da ovaj softver prua mogunosti koritenja i pozicije lica kao i njihov status skriven/prikazan. Osim
velikog broja instrumenata i mjerenja koja se sa njima pozicije, snima se i postavke kao i zateena
vre, u ovom uputstvu panju emo usredotoiti na pokazivanja instrumenata.
namjenu i opis rada nekih od njih kao i nain upotrebe u
konkretnim sluajevima. Ikona instrumenta pokazuje kako je instrument spojen u
strujno kolo. Kada se instrument spoji pojavi se crna
Instrumenti o kojima emo govoriti, multimetar, taka unutar indikatora prikljuenosti ulaza/izlaza koja
ampermetar i voltmetar, koriste se za mjerenje je vidljiva na licu instrumenta (slika 4.13).
elektrinih karakteristika i veliina strujnih kola koja se
sastavljaju i iji se rad simulira u Multisim-u.
Ovi instrumenti se postavljaju, koriste i oitavaju upravo

kao ekvivalenti stvarnih instrumenata. Izgledaju kao
instrumenti koji se viaju i koristimo u laboratorijama.
Koritenje virtualnih instrumenata je najlaki put za

ispitivanje karakteristika strujnog kola i prikaz rezultata
simulacije.
Uz standardne instrumente koji dolaze uz Multisim,

mogue je kreirati instrumente koritenjem LabVIEW-a
(Laboratory Virtual Instrumentation Engineering
Workbench). Ovo je programska platforma za razvoj
koristi vizualni programski jezik. Nastala je u firmi u Slika 4.13. Lice virtualnog multimetra
kojoj je nastao i Multisim (National Instruments).
4.5.1. Dodavanje instrumenta u strujno kolo
LabVIEW se koristi i za prikupljanje i analizu podataka,
kontrolu instrumenata, i industrijsku automatizaciju na 1. Traka sa instrumentima je unaprijed postavljena
razliitim platformama ukljuujui i MS Windows. uz desnu stranu radne povrine. Ako se traka sa
instrumentima ne vidi na radnoj povrini, klikanjem
Virtualni instrument ima dva izgleda (slika 4.13): sekvence View/Toolbars/Instru-ments pojavie
se traka sa ikonama za svaki instrument posebno
- Ikonu instrumenta koja se spaja u elektrino kolo, pa istu treba smjestiti na pogodno mjesto (obino
- Lice instrumenta preko koga su dostupne kontrolni uz desni rub radne povrine u vertikalnom nizu
i upravljaki dijelovi instrumenta. kao na slici 4.14).

56
Postavka trake sa instrumentima se moe obaviti i Voltmetru i Ampermetru se ne pristupa na opisani

pozicioniranjem kursora na slobodni dio povrine sa nain. Ovi instrumenti se nalaze u grupi indikatorskih
alatima, klikom na desnu tipku mia te postavljanjem komponenti (Indicators).
kvaice u kvadrati pored imena instruments.
(LabVIEW instrumenti se nalaze u podmeniju na kraju 4.5.2. Koritenje instrumenata
trake instrumenata).
1. Podeavanje instrumenta za mjerenje se vri tako
to se dvostruko klikne na njemu pripadajuu
ikonu. Pojavljuje se lice instrumenta. Zatim se
obavljaju sve potrebne postavke upravo kako bi
se to inilo i sa stvarnim instrumentom. Postavke
su razliite za svaki instrument. Ako korisnik ne
poznaje dovoljno dobro instrument ili su potrebne
dodatne upute za njegovo koritenje, mogue je
pozvati pomo preko padajueg menija Help.
Vrlo je vano da izbor tipki i pozicija preklopnika i

ulaza/izlaza za kontrolu instrumenta budu prilagoene
vrsti i iznosu elektrinih veliina u kolu u kome e biti
upotrijebljen instrument. Ako su postavke
neodgovarajue, to moe prouzrokovati pogrene,
netane ili nerazumljive rezultate simulacije.
Na licu instrumenta nije mogue mijenjati poziciju svih

detalja za kontrolu rada instrumenta. Pri postavljanju
kursora na detalj koji je mogue mijenjati pojavi se
simbol ruke sa ispruenim kaiprstom.
2. Za izvoenje simulacije i putanje elektronskog/

elektrinog kola u rad, treba kliknuti na tipku
Run/Stop simulation (F5) koja se nalazi na
glavnoj traci alata.
Multisim poinje simulirati karakteristike i signale kola te

Slika 4.14. Traka sa instrumentima prikazivati rezultate mjerenja kao da se koristi stvarni
instrument. Rezultati simulacije ovise o konstrukciji
2. Klikom na instrument sa trake instrumenata,
kola.
odabire se instrument koji se eli upotrijebiti. Izbor
LabVIEW instrumenata vri se iz grupe LabVIEW
Poruke o toku simulacije njenim rezultatima i
koja se nalazi na kraju trake instrumenata.
eventualnim grekama se ipisuju u posebnom prozoru
koji se zove Simulation Error Log/Audit Trail. Tok
3. Premjetanjem kursora na radnu povrinu za
simulacije se moe pratiti prikazom pomenutog prozora
sastavljanje strujnih krugova odreuje se mjesto
koji se aktivira klikom na padajui meni Simulate i
postavljanja instrumenta. Ponovnim klikom se
postavljanjem kvaice u prazni kvadrati pored
postavlja ikona instrumenta na eljeno mjesto tako
Simulation Eerror Log/Audit Trail.
da se njegove prikljunice poravnaju sa rasterom
radne povrine. Na radnoj povrini se pojavljuje
Postavka kontrolnih elemenata instrumenta se moe
ikona i oznaka instrumenta. Oznaka instrumenta
mijenjati u toku simuliranja rada kola. Nije mogue
oznaava vrstu instrumenta i njegov izgled. Npr,
mijenjati elemente kola promjenom vrijednosti
prvi multimetar koji se postavi na radnu povrinu
komponenata (ovo se ne odnosi na komponente koje
se zove "XMM1", drugi je "XMM2", itd. Ove
su konstruktivno izvedene tako da im se vrijednost
oznake su jednoznane unutar svakog kola. Ako
moe mijenjati), ili obavljati aktivnosti kao to su npr.
sastavimo novi strujni krug, prvi multimetar e biti
obrtanje ili zamjena komponenti to bi listu kola uinilo
oznaen sa "XMM1", itd. Ranije verzije Multisim-a
nevaeom.
(ispod verzije 9.0) ne podravaju sve instrumente
ili viestruki izbor i postavljanje istog instrumenta.
U toku simulacije je mogue napraviti pauzu ili nastaviti
njeno izvravanje klikom na Simulate/Pause.
4. Povezivanje instrumenta u strujno kolo vri se
klikom na prikljunicu ikone instrumenta a zatim
Simulacija se zaustavlja klikom na tipku Run/Stop koja
se drugi kraj vodia povlai do eljenog mjesta u
se nalazi na glavnoj traci alata. Simulacija zavrava sa
strujnom kolu (do noice komponente, vodia ili
rezultatima koji se zateknu na licu instrumenta i u
spoja).
prozoru za njeno praenje.

57
4.6. Pregled instrumenata prozor pa izborom kartice Value u kuici Resistance

(R) mogue je mijenjati iznos unutranje otpornosti
u MULTISIM 12.0 voltmetra.
Izuzev ampermetra i voltmetra svi ostali se nalaze na Voltmetar nudi izvjesne prednosti u odnosu na
traci instrumenata (slika 4.14) a to su: Multimetar, multimetar. On zauzima manje prostora u elektrinom
Generator funkcija, Watmetar, 2 i 4-kanalni Osciloskop, kolu a izborom odgovarajueg izgleda moemo ga
Bode-ov ploter, Frekvencmetar/broja, Generator rijei, primjerenije smjestiti na mjesto u elektrinom kolu.
Logiki konvertor, Logiki analizator, IU analizator,
Distorzioni analizator, Analizator spektra, Analizator
4.6.2. Ampermetar
mree, Agilent generator funkcija, multimetar i
osciloskop, Tektronix osciloskop i LabWIEW
I ampermetar (slika 4.16) nudi izvjesne prednosti u
instrumenti.
odnosu na multimetar. I on zauzima manje prostora u
elektrinom kolu a izborom odgovarajueg izgleda
Dakle, impozantna lista instrumenata koju bi svaki
moemo ga primjerenije smjestiti na mjesto u
laboratorij rado imao. U nastavku uputstva emo opisati
elektrinom kolu.
nekoliko najee koritenih i onih instrumenata
U3 U4
4.6.1. Voltmetar
+ - + -
0.000 A 0.000 A
Spajanje voltmetra: U elektrotehnici smo nauili da se
voltmetar (slika 4.15) spaja paralelno sa potroaem ili DC 1e-009Ohm AC 1e-009Ohm
dijelom elektrinog kola iji napon elimo izmjeriti i to
tako da se spoje sonde na kontrolne take sa obje Slika 4.16. Istosmjerni i izmjenini ampermetar
strane troila (dijela kola). U trenutku kada se pokrene
simulacija (F5), tj. kada je kolo aktivirano i njegova Spajanje ampermetra: Kao i stvarni ampermetar, i
karakteristika simulirana, voltmetar pokazuje napon simulirani ampermetar mora se spojiti u seriju izmeu
izmeu kontrolnih taaka. (Voltmetar moe pokazati i vorova gdje se eli mjeriti struja. Ako se ampermetar
trenutnu vrijednost napona prije nego to se dostigne premjesti na drugo mjesto u kolu, nakon to se
krajnje stabilno stanje). simulacija zaustavi, potrebno je ponovo pokrenuti
simulaciju kako bi se dobila oitanja.
Voltmetar se nalazi na traci glavnog menija: Aktivira se
klikanjem sekvence Place/Component/Group: Ampermetar se nalazi na traci glavnog menija: Aktivira
Indicators/Family: Voltmeter. Ako se voltmetar se klikanjem sekvence Place/Component/Group:
premjesti na drugo mjesto u kolu, nakon to se Indicators/Family: Ammeter.
simulacija zaustavi, potrebno je ponovo pokrenuti
simulaciju kako bi se dobila oitanja. Nain rada (DC ili AC): Ampermetar je unaprijed
postavljen na DC nain rada kada se mjeri samo DC
U1 U2 komponenta signala. Ako se eli mjeriti AC struja,
+ - + - potrebno je promijeniti DC u AC nain rada. U AC
0.000 V 0.000 V nainu rada ampermetar pokazuje (RMS rout-mean-
square) efektivnu vrijednost struje.
DC 10MOhm AC 10MOhm
Dvostrukim klikom na ampermetar otvara se prozor pa
Slika 4.15. Istosmjerni i izmjenini voltmetar izborom kartice Value u kuici Mode mogue je
mijenjati jedan od dva naina rada DC ili AC.
Nain rada (DC ili AC): Voltmetar moe mjeriti DC
(istosmjerne) ili AC (izmjenine) napone. U DC nainu -9
Unutranja otpornost (10 ): Unutranja otpornost
rada sve AC komponente signala se eliminiraju tako da -9
ampermetra je unaprijed postavljena na 10 koja u
se mjeri samo DC komponenta signala. U AC nainu elektrinom kolu predstavlja malu otpornost. Ako se
rada sve DC komponente se eliminiraju tako da se testira kolo male otpornosti potrebno je dodatno
mjeri samo AC komponenta. Kada je postavljen na AC, smanjiti unutranju otpornost ampermetra kako bi
voltmetar pokazuje (RMS rout-mean-square) efektivnu rezultati mjerenja bili precizniji. (Meutim, upotreba
vrijednost napona. ampermetra sa vrlo niskom otpornou u kolima visoke
otpornosti moe uzrokovati matematiku greku
Dvostrukim klikom na voltmetar otvara se prozor pa zaokruenja). Dvostrukim klikom na ampermetar otvara
izborom kartice Value u kuici Mode mogue je se prozor pa izborom kartice Value u kuici
mijenjati jedan od dva naina rada DC ili AC. Resistance (R) mogue je mijenjati iznos unutranje.
Unutranja otpornost (100 M): Unutranja vrijednost

4.6.3. Multimetar
otpornosti voltmetra je postavljena na visoku vrijednost
(koja nema uticaja na kolo. Ako se testira kolo ija je
Multrimetrom se mjeri AC ili DC napon ili struja, otpor te
otpornost vrlo visoka, moda e trebati poveati
gubici izmeu dva vora (dB) u kolu. Multimetar
unutranju otpornost voltmetra kako bi se dobila tanija
automatski vri izbor mjernog opsega, pa ga zato nije
oitanja. Dvostrukim klikom na voltmetar otvara se
potrebno runo birati. Unutranji otpor i struja su

58
unaprijed postavljeni na priblino idealne vrijednosti, Za mjerenje struje na drugom mjestu u strujnom kolu,
koje se mogu po potrebi mijenjati. spaja se ovaj ili drugi multimetar u seriju sa potroaem
i ponovo aktivira kolo. Kada se multimetar koristi kao
Izbor instrumenta se vri klikom na tipku Multimetar sa ampermetar unutranja otpornost multimetra je vrlo
trake instrumenata a zatim se obrisi ikone povlae do niska. Promjena ove vrijednosti vri se klikom na Set
eljenog mjesta na radnoj povrini i klikom isputaju na tipku koja se nalazi na licu instrumenta.
to mjesto (slika 4.14).
Voltmetar - mjeri napon izmeu dva vora. Izbor ove
U strujno kolo se povezuje ikona multimetra (slika vrste mjerenja se vri klikom na tipku V a zatim se
4.17). sonde voltmetra poveu paralelno potroau (slika
4.21).
Slika 4.21. Mjerenje napona multimetrom

Slika 4.17. Ikona multimetra
Kad se koristi kao voltmetar, multimetar ima visoku
Dvostrukim klikom na ikonu multimetra otvara se lice unutranju otpornost , koja se moe mijenjati klikom na
instrumenta koje slui za neophodna podeavanja i Set.
oitanje rezultata mjerenja (slika 4.18).
Ommetar - mjeri otpor izmeu dva vora. Sve to lei
izmeu vorova na koje je prikljuen ohmmetar definira
se kao mrea komponenti. Za mjerenje otpornosti
treba kliknuti na tipku i postaviti sonde ohmmetra
paralelno sa mreom komponenti (ka na slici 4.21).
Kako bi mjerenje bilo tano, treba provjeriti:

- da u mrei komponenti nema izvora,
- da je komponenata ili mrea komponenti uzemljena,
- da nema vie nita u paraleli sa komponentom ili
mreom komponenti.
Ommetar generira struju od 10 nA, koja se moe

Slika 4.18. Tipke multimetra mijenjati klikom na Set. Ako se promjeni mjesto
prikljuenja ommetra u strujnom kolu mora se ponovo
4.6.3.1. Izbor vrste mjerenja aktivirati simulacija kako bi se dobilo novo oitanje
otpornosti.
Izbor vrste mjerenja vri se klikom na jednu od sljedeih
tipki na licu multimetra (slika 4.19). Decibeli - mjerenje koje kao rezultat daje mjeru gubitka
napona izmeu dva vora u krugu. Da bi se izmjerili
decibeli, potrebno je kliknuti tipku dB i povezati sonde
paralelno potroau (opat kao na slici 4.21).
Slika 4.19. Izbor vrste mjerenja

Kako je poznato iz telekomunikacija decibel standard
za raunanje dB jednak je napon koji se proizvede na
Ampermetar - mjeri struju koja tee kroz kolo u grani krajevima ugljenog mikrofona (tzv. Normalni generator)
izmeu dva vora. Ampermetar se postavlja u seriju sa i on je unaprijed postavljen na vrijednost 774,69 mV a
potroaem ija se struja eli mjeriti (slika 4.20). moe se mijenjati klikom na Set.
Decibel gubitak se rauna kao:
!!"#$"%!
a(dB)=20!"#!"
!!"#$%&
4.6.3.2. Vrsta signala (AC ili DC)
Kada je pritisnuta tipka Sinusni val , mjeri se efektivna

Slika 4.20. Mjerenje struje multimetrom vrijednost (RMS ) napona ili struje AC signala. DC

59
komponente signala e biti eliminirane, dakle, mjeri se visokom otpornou moe izazvati matematiu greku
samo AC komponenta. zaokruenja.
Tipkom DC , mjeri se vrijednost struje ili napona DC Prikaz unaprijed postavljenih unutranjih postavki
signala. postiemo llikom na tipku Set pojavie se prozor
Multimeter settings (postavke multimetra) (slika 4.22).
Da bi se izvrilo mjerenje efektivne vrijednosti (RMS)
napona kola sa obje komponente AC i DC, potrebno je Ako je potrebno obavimo promjenu eljenih postavki i
izmjeriti i AC i DC komponentu napona izmeu onda snimimo promjena vri se klikom na tipku Accept.
odgovarajuih vorova. Ponitavanje promjena vri se klikom na tipku Cancel.
Slijedea formula se koristi za izraunavanje RMS 4.6.4. Generator funkcija

napona kada u kolu postoje AC i DC komponenta. Ovo (Function Generator)
nije univerzalna formula i trebalo bi je koristiti samo u
MultiSim-u. Generator funkcija je izvor napona koji generira signal
sinusnog, trokutnog i pravokutnog valnog oblika. On
!
!"#!"#$! = !!" !
+ !!" osigurava prikladan pobudni signal strujnim kolima.
Mogue je mijenjati i kontrolirati valni oblik, frekvenciju,
amplitudu, i odnose unutar jedne pune promjene
4.6.3.3. Unutranje postavke multimetra (Set..) periodinog signala te DC pomak. Opseg frekvencija
generatora funkcija je dovoljno velik da proizvede
Idealni mjerni instrumenti nemaju uticaja na kolo u uobiajene AC signale zvunih i radio frekvencija.
kome se vre mjerenja. Idealni voltmetar ima
beskonanu otpornost, dakle struja nee tei kroz Generator funkcija ima tri prikljunice preko kojih se
njegove spojne vodie preko kojih se spaja na kolo. valni oblici signala mogu dovesti do strujnog kola.
Stvarni mjerni instrumenti ne mogu postii ovu Zajednika prikljunica osigurava referentni nivo
idealnost, pa e njihova pokazivanja (oitanja) biti vrlo signala. Izbor instrumenta se vri klikom na tipku
blizu teoretskim, izraunatim vrijednostima za kolo, ali Generator funkcija (Function Generator) sa trake
nikad sa apsolutnom preciznou. Instrumenti (Instruments) a zatim ponovnim klikom
instrument se postavlja na eljeno mjesto na radnoj
povrini. Ikona generatora funkcija se povezuje u
strujno kolo (slika 4.23).
Slika 4.23. Ikona generatora funkcija
Dvostrukim klikom na ikonu se otvara lice instrumenta

na kojem se vre odgovarajua podeavanja (slika
4.24).
Slika 4.22. Unutranje postavke multimetra
Multimetar u MultiSim-u koristi vrlo male i vrlo velike

brojeve koji se pribliavaju nuli i beskonanosti
raunajui skoro idealne vrijednosti mjerenih elektrinih
veliina u kolima.
Za specijalne sluajeve, meutim, karakteristika

mjernog instrumenta se moe mijenjati sa promjenom
ove vrijednosti kako bi uoili efekte na strujne krugove.
(Ova vrijednost mora biti vea od 0 mora biti
pozitivna). Npr, ako se testira kolo sa vrlo velikom
otpornou, poveajte unutranju otpornost voltmetra.
Ako se mjeri struja u elektrinom kolu sa malom
otpornou, smanjite unutranju otpornost ampermetra.
Vrlo mala unutranja otpornost ampermetra u kolima sa Slika 4.24. Tipke generatora funkcija

60
Kako bi referentna taka signala bilo uzemljenje, vri se Na slici 4.27, na oscilogramu je prikazano vrijeme
spajanje zajednike prikljunice na komponentu porasta/opadanja ivice pravokutnog signala.
uzemljenja.
Pozitivna prikljunica (+) isporuuje valni oblik u

pozitivnom smjeru a negativna prikljunica (-)
isporuuje valni oblik u negativnom smjeru u odnosu na
referentnu zajedniku taku (slika 4.25).
Slika 4.27. Vrijeme porasta i pada pravougaonog signala
Parametri signala
Frekvencija (frequency) (1 Hz 999 MHz) Ovim se

podeava broj punih promjena u sekundi funkcije koju
generira generator.
Odnosi unutar pune promjene periodinog signala

(Duty Cycle) (1% - 99%) - Ovo podeavanje odreuje
odnos trajanja porasta trokutnog signala (ili postojanja
["1"] pravokutnog signala) i trajanja opadanja trokutnog
Slika 4.25. Talasni oblici na izlazu generatora funkcija signala (ili nepostojanja ["0"] pravokutnog signala). Ovo
utie na valni oblik trokutnog i pravokutnog signala.
4.6.4.1. Podeavanje generatora funkcija
Na slici 4.28 prikazana su dva valna oblika generirana u
Izbor Valnog oblika odvojenim generatorima funkcija. Prvi je pravokutnog, a
drugi trokutnog oblika sa odnosom ukljueno/ iskljueno
Na izlaznim prikljunicama mogue je birati tri razliita (on-period/off period) 10% prema 90%. Ukupno
tipa valnog oblika signala. Klikom na odgovarajuu vrijeme trajanja pune promjene iznosi 10%+90% =
tipku na kojoj je grafiki prikazan sinusni, trokutni i 100%. Kod sinusnog oblika signala nije mogue
pravokutni valni oblik vri se izbor signala. mijenjati ovaj parametar, obzirom da je ova funkcija
simetrina (Duty Cycle = 50%).
Ako je odabran pravokutni valni oblik mogue je
podesiti parametar vremena porasta/opadanja: Amplituda (Amplitude) (1mV 999 kV) - Ovo
podeavanje kontrolira napon signala koji se mjeri od
1. Kliknuti na tipku pravokutnog valnog oblika. Na njegovog DC nivoa do njegove vrne vrijednosti. Ako je
licu instrumenta e biti dostupna tipka jedan vodi prikljuen na zajedniku prikljunicu a drugi
podeavanje vremena porasta/opadanja ivice na (+) ili (-) prikljunicu instrumenta, izmjerena
pravokutnog signala (Set Rise/Fall Time). vrijednost signala od vrha do vrha (pp peak-to-peak)
2. Kliknuti na tipku Set Rise/Fall Time kako bi se je dvostruka vrijednost njegove amplitude.
otvorio prozor u kome je mogue podesiti vrijeme
porasta/opadanja ivice pravokutnog signala (slika Ako se izlaz bira sa pozitivne i negativne prikljunice
4.26). tada je izmjerena vrijednost signala od vrha do vrha
etverostruka vrijednost njegove amplitude.
DC pomak (Offset) (od -999 kV do 999 kV) Ovo

podeavanje kontrolira DC nivo oko koga se izmjenini
signal mijenja. Pomak 0 postavlja valni oblik du x-ose
osciloskopa (postavljajui njegovo mjesto na Y osi (Y
Position) na 0). Pozitivna vrijednost pomie DC nivo
Slika 4.26. Podeavanje vremena porasta/pada ivice signala prema gore, dok negativna vrijednost pomie DC nivo
prema dole. Vrijednosti pomaka su iskazane
3. Upisati eljeno vrijeme porasta/opadanja a zatim vrijednostima amplitude.
kliknuti na tipku prihvati (Accept).

61
Slika 4.28. Odnos trajanja i opadanja trokutnog signala
Amplituda (Amplitude) (1mV 999 kV) - Ovo DC pomak (Offset) (od -999 kV do 999 kV) Ovo
podeavanje kontrolira napon signala koji se mjeri od podeavanje kontrolira DC nivo oko koga se izmjenini
njegovog DC nivoa do njegove vrne vrijednosti. Ako je signal mijenja. Pomak 0 postavlja valni oblik du x-ose
jedan vodi prikljuen na zajedniku prikljunicu a drugi osciloskopa (postavljajui njegovo mjesto na Y osi (Y
na (+) ili (-) prikljunicu instrumenta, izmjerena Position) na 0). Pozitivna vrijednost pomie DC nivo
vrijednost signala od vrha do vrha (pp peak-to-peak) prema gore, dok negativna vrijednost pomie DC nivo
je dvostruka vrijednost njegove amplitude. Ako se izlaz prema dole. Vrijednosti pomaka su iskazane
bira sa pozitivne i negativne prikljunice tada je vrijednostima amplitude.
izmjerena vrijednost signala od vrha do vrha
etverostruka vrijednost njegove amplitude.
4.6.5. Agilent generator funkcija (Agilent Function Generator)
Slika 4.29. Izgled Agilent generatora funkcija
Simulirani Agilent Technologies 33120A generator 4.6.5.1. Spajanje Agilent generatora funkcija
funkcija je visoko-kvalitetni 15 MHz sinetizirani u strujno kolo
generator kod kojeg je ugraena mogunost izbora
proizvoljnih valnih oblika (slika 4.29). 1. Kliknuti na ikonu Agilent Function Generator sa
trake Instruments, a zatim ponovnim klikom
Kao i kod Agilent i Tektronix osciloskopa, ako pozovete postaviti instrument na eljeno mjesto radne
pomo (Help) pa na kartici Index potraite podatke povrine. Dvostrukim klikom pojavljuje se lice
dobiemo spisak mogunosti koje su podrane kao i instrumenta. Instrument se ukljuuje klikom na
one koje nisu. tipku POWER (slika 29).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vri koristei
prikljunice kako je to pokazano na slici 4.30.

62
3. Za potpune informacije u vezi sa koritenjem ovog

instrumenta potraiti PDF verziju korisnikih uputa
na www.ni.com/multisim
Slika 4.31. Ikona dvokanalnog osciloskopa
Dvostrukim klikom na ikonu otvara se lice instrumenta,

Slika 4.30. Izlaz iz Agilent generatora funkcija koje se koristi za pripremu instrumenta za mjerenje i
je na donjem prikljuku uvid u mjerne rezultate (slika 4.32).
4.6.6. 2-kanalni osciloskop (Oscilloscope) Dvokanalni osciloskop prikazuje veliinu i frekvernciju

razliitih elektronikih signala.
Odabir osciloskopa se vri klikom na tipku
Oscilloscope sa trake Instruments a zatim se ponovo Osciloskop prikazuje oscilograme jednog ili dva signala
klikne na mjestu radnog prostora gdje se ikona u funkciji vremena te omoguava meusobno
instrumenta eli postaviti. Ikona se koristi za poreenje valnih oblika signala.
povezivanje osciloskopa u elektrino kolo (slika 4.31).
Slika 4.32. Prikaz rezultata mjerenja osciloskopom
4.6.6.1. Priprema osciloskopa za mjerenje izvoru izmjeninog napona (AC) via frekvencija, nia
(ili vie uveana) vremenska baza.
Vremenska baza (Time Base)
Npr, ako se eli vidjeti jedna puna promjena signala
Postavka vremenske baze kontrolira razmjeru frekvencije 1 kHz vremenska baza bi trebala biti oko
osciloskopske horizontale ili x-ose pri poreenju 1ms (odnosno postavka vremenske baze mora biti
amplituda signala u funkciji vremena (Y/T). Slika 4.32 100s/Div, pa kako na osi x ima 10 podioka (Div) to e
pokazuje dio lica osciloskopa na kome se vri ukupno vremensko trajanje x ose biti 10 puta 100s to
podeavanje vremenske baze. iznosi 1ms).
Da bi bila mogua oitanja sa zaslona, treba podesiti

vremensku bazu u inverznoj proporciji u odnosu na
frekvenciju koja se podeava na generatoru funkcija ili

63
Slika 4.34. Tipka za oduzimanje dva signala

Slika 4.33. Podeavanje vremenske baze
Na slici 4.35 je prikazan primjer grafikog sabiranja dva
Tipka Add se koristi kada se valni oblici signala koji su signala.
prikljueni na kanal A i kanal B, ele sabrati. Kada se
pored pritisnute tipke Add pritisne i tipka u obliku
"minusa" signal B se grafiki oduzima od signala A
(slika 4.34).
Slika 4.35. Grafiko sabiranje dva signala
Slika 4.36. Pomak signala u lijevo za odgovarajui broj podioka (u primjeru 2 podioka)

64
Osa (Y/T, A/B i B/A) slikama 4.37, 4.38 i 4.39 su prikazane neke od tipinih
Lissajous krivi), a istim izborom se moe prikazati petlja
Ose na zaslonu osciloskopa mogu biti tako odabrane histereze.
da prikau iznos mjerene veliine u funkciji od vremena
(Y/T) i da prikau ovisnost jednog ulaznog signala o Kada se poredi signal kanala A sa signalom kanala B
drugom (A/B ili B/A). (A/B) razmjera x-ose je odreena odnosom V/Div ili
volti-po-podioku koji je izabran za kanal B (i obratno).
Ovaj izbor prikazuje razliku u frekvencijama i fazni
pomak, poznat kao Lisauove (Lissajous) krive (na
Slika 4.37. Lisauova kriva za dva signala istih amplituda, frekvencija i faza
Slika 4.38. Lisauova kriva za dva signala istih amplituda, frekvencija i faznog pomaka 90
Slika 4.39. Lisauova kriva za dva signala istih amplituda od kojih jedan signal ima dvostruko viu frekvenciju i fazni pomak 90
Uzemljenje
Y pozicija (Y position)
Osciloskop se ne mora uzemljiti, ako je uzemljeno
strujno kolo. Ovim se odabire ishodina taka y-ose. Kada je Y
position postavljen na 0.00, ishodina taka presjeca
4.6.6.2. Postavke kanala A i kanala B x-osu. Poveanjem Y position na 1.00, npr. pomjera
(Channel A, Channel B) ishodinu taku (0) prema gore na prvi podiok iznad x-
ose. Smanjenjem Y division na -1.00 pomjera
Razmjera (Scale) ishodinu taku (0) dole na prvi podiok ispod x-ose.
Ova postavka odreuje razmjeru y ose. To takoer Izbor vrste ulaznog signala (AC, 0 i DC)
kontrolira razmjeru x-ose kada se izabere jedna od
mogunosti A/B ili B/A. Izborom AC, na zaslonu osciloskopa se prikazuje samo
AC komponenta signala. Ovaj izbor ima efekat
- Da bi bilo mogue oitavati sa zaslona, treba postavljanja kapaciteta u seriju sa pipalicom (sondom)
podesiti razmjeru prema oekivanom naponu na osciloskopa. Kao i kod stvarnog osciloskopa kod koga
izabranom kanalu. Npr. jedan ulazni AC signal 3 V je izabran AC ulazni signal, prva prikazana promjena je
ispuni vertikalno zaslon osciloskopa kada se y-osa netana. im se DC komponenta signala izrauna i
postavi na 1 V/Div. Ako se razmjera povea valni eliminira nakon prve promjene, valni oblik AC signala
oblik e biti manji. Ako se razmjera smanji valni postaje taan.
oblik e biti odrezan.

65
Sa izborom DC ulaznog signala, na zaslonu e biti Tipka Nor se koristi kada osciloskop treba da izvri
prikazan zbir AC i DC komponenti. osvjeenje svaki put kada se dostigne okidni nivo.
Izborom 0 na zaslonu se prikazuje referentna ravna crta Tipka None se koristi ako se ne eli koristiti okidanje.
u ishodinoj taki koja je postavljena sa Y position.
Sa Save tipkom mogue je snimiti rezultate simulacije u
Napomena - Nije doputeno dodavati vezni kapacitet u Grapher prozor. Put do Grapher-a je View/Grapher.
seriju sa pipalicom (sondom) osciloskopa. Dodavanjem
serijskog kapaciteta se prekida tok jednosmjerne struje Otvaranje postojee datoteke u Grapher-u:
pa e prikaz DC signala na zaslonu osciloskopa
izostati. Ovo ne vai za AC ulazne signale. 1. Kliknuti na tipku Open. Pojavi se pretraiva
(Browser).
Okidanje (Trigger) 2. Izabrati eljeni tip datoteke sa padajue liste.
Ove postavke odreuju uvjete pod kojima e se valni Raspoloivi tipovi datoteka su: Grafike datoteke
oblik prvi pojaviti na osciloskopu (slika 4.40). (*.gra) Multisim Grapher datoteke. Datoteke sa
podacima (*.dat) datoteke koje su kreirane i spaene
simuliranim osciloskopom proizvoaa Agilent.
Datoteke oscilograma (*.scp) datoteke koje su
kreirane i spaene Multisim osciloskopom. Bode
datoteke (*.bod) Datoteke koje su kreirane i spaene
Multisim bode crtaem (Bode Ploter).
3. Izabrati datoteku koja se eli otvoriti.

4. Kliknuti na Open.
Da bi se snimila datoteka u Grapher:
1. Kliknuti na tipku Save. Pojavie se pretraiva

datoteka.
Slika 4.40. Izbor uvjeta pojave valnog oblika
2. Izabrati eljeni tip datoteke sa padajue liste.
Okidna ivica (Trigger Edge)
Raspoloivi tipovi datoteka su: Grafike datoteke
(*.gra) Multisim Grapher datoteke. Tekstualne
- Za poetak ispisa valnog oblika na svojoj pozitivnoj
datoteke (*.txt) Standardne tekstualne datoteke.
kosini ili porastu signala, potrebno je kliknuti na uzlaznu
Datoteke mjerenja bazirane na tekstualnom izvjetaju
ivicu (Ascending Edge).
(*.ivm) Datoteke kao one koje su kreirane u National
- Za poetak ispisa sa negativnom kosinom ili
Instruments LabVIEW. Binarno zapisane datoteke
opadanjem signala, potrebno je odabrati silaznu ivicu
mjerenja (*.tdm) Datoteke koje slue za razmjenu
(Descending Edge).
podataka izmeu National Instruments software-a kao
to su LabVIEW and DIAdem.
Okidni nivo (Trigger Level)
Treba imati na umu da pri snimanju podataka kao to
Okidni nivo je taka na y-osi osciloskopa koja mora biti
je DIAdem datoteka, kreiraju se dvije datoteke,
presjeena valnim oblikom signala prije nego to se
datoteka zaglavlja (*.tdm) i binarna datoteka (*.tdx).
ispie.
3. Izabrati eljenu datoteku koju se eli zamijeniti
Savjet - Ravan signal nee presjei okidni nivo. Da bi
(prepisati) ili istipkati novo ime datoteke. Grafike
se vidio ravan signal mora biti izabrano Auto okidanje.
datoteke imaju datoteni nastavak *.gra. Datoteni
nastavak se dodaje automatski.
Okidni signal (Trigger Signal)
4. Kliknuti Save.
Okidanje moe biti unutranje, u odnosu na ulazni
4.6.6.3. Interaktivna simulacija
signal za kanale A ili B, ili vanjsko u odnosu na signal
koji se dovodi na prikjunicu za vanjski okidni signal.
Opaska Ako se postavke osciloskopa ili opcija analize
Ako se oekuje ravan signal ili ako se radi o signalima
promijeni kako bi se dobilo vie detalja, valni oblici
koji je potrebno im prije prikazati (bez odgaanja),
signala se mogu pojavljivati u naletima i
izaberite Auto.
neravnomjerno.
Tipka Sing se koristi da uini da osciloskop izvri
Ako se to desi, ponovo pokrenite strujno kolo kako bi
okidanje u jednom prolazu kada se dostigne okidni
dobili vie detalja. Mogue je poveati preciznost
nivo. Kada trag signala doe do desnog ruba zaslona,
valnog oblika poveanjem broja koraka koritenjem
ispis se nee mijenjati dok se ponovno ne klikne na
poetnih postavki instrumenta izborom Interactive
Sing.
Simulation Settings (slika 4.41).

66
Multisim doputa promjenu poetnih postavki za 2. Klikanjem na tipku more>> pojavljuje se cijeli
instrumente koji su zasnovani na analizi prijelaza (kao prozor.
to su osciloskop, analizator spektra i logiki analizator) 3. Vri se unoenje eljenih postavki a zatim se
klikne na OK. Ove postavke e imati efekta
Promjena poetnih postavki instrumenta: slijedei put kada se pokrene simulacija.
1. Izborom Simulate/Interactive Simulation Mogue je kontrolirati mnogo aspekata simulacije, kao

Settings. Pojavie se prozor Interactive to je tehnika simulacije, i pregled rezultata. Opcija
Simulation Settings u kome su prikazane koju odaberete e odrediti djelotvornost simulacije.
najee koritene funkcije.
Slika 4.41. Interactive Simulation Settings
4.6.7. 4-kanalni osciloskop
4-kanalni osciloskop u odnosu na ranije opisani

dvokanalni, ima sva ista podeavanja i postupak
mjerenja. Jedina razlika se oituje u nainu postavljanja
parametara svakog od 4 kanala A, B, C i D.
Izbor 4-kanalnog osciloskopa se vri izborom ikone sa

trake Instruments (slika 4.42). Ponovnim klikom se
osciloskop postavlja na odgovarajue mjesto u strujnom
kolu. Dvostrukim klikom se otvara lice instrumenta a
zatim se vre odgovarajua podeavanja parametara
prilagoena iznosima u takama strujnog kola gdje se
vri spajanje prikljunica ikone (slika 4.43).
Slika 4.42. Ikona 4-kanalnog osciloskopa
Osim opisanog rada simuliranog 2- i 4-kanalnog

osciloskopa koji nije vezan ni za jednog proizvoaa,
Multisim 12.0 raspolae sa osciloskopima firme Agilent
(ranije Hewlett Packard) i Tektronix. Obzirom da je
princip rada svih osciloskopa uglavnom isti neemo
detaljnije pisati o ova dva osciloskopa. Slika 4.43. Izbor kanala kojem se podeavaju parametri

67
I sami emo uoiti da lica ovih instrumenata izgledaju 4.6.8.1. Spajanje Agilent osciloskopa u kolo
potpuno isto kao i u stvarnosti. Ako pozovete pomo
(Help) pa na kartici Index potraite podatke, dobiemo 1. Kliknuti na ikonu Agilent Oscilloscope sa trake
spisak mogunosti koje su podrane kao i one koje Instruments, a zatim ponovnim klikom postaviti
nisu. instrument na eljeno mjesto radne povrine.
Dvostrukim klikom pojavljuje se lice instrumenta.
4.6.8. Agilent osciloskop Instrument se ukljuuje klikom na tipku POWER
(Agilent Oscilloscope) (slika 44).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vri koristei
Simulirani Agilent Technologies 54622D Osciloskop prikljunice kako je to okazano na slici 4.45.
raspolae sa 2 analogna i 16 logikih kanala, 3. Za potpune informacije u vezi sa koritenjem ovog
frekvencijske irine opsega 100 MHz. instrumenta potraiti PDF verziju korisnikih uputa
na www.ni.com/multisim.
Slika 4.44. Izgled 2-kanalnog Agilent osciloskopa
Slika 4.45. Spajanje Agilent osciloskopa u strujno kolo
4.6.9. Tektronix osciloskop (Tektronix Osciloscope)
Slika 4.46. Izgled 4-kanalnog Tektronix osciloskopa

68
Simulirani Tektronix TDS 2024 Osciloskop raspolae sa 4.6.10. Mjerna sonda - pipalica
4 analogna kanala frekvencijske irine opsega 200 (Measurement Probe)
MHz.
Koritenje mjerne sonde je brz i jednostavan nain za
4.6.9.1. Spajanje Tektronix sciloskopa u kolo provjeru oitanja napona i frekvencije u razliitim
vorovima i noicama.
1. Kliknuti na ikonu Tektronix Oscilloscope sa
trake Instruments, a zatim ponovnim klikom Mjerna sonda se moe koristiti kao:
postaviti instrument na eljeno mjesto radne
povrine. Dvostrukim klikom pojavljuje se lice 1. Dinamika sonda (Dynamic Probe) Za vrijeme
instrumenta. Instrument se ukljuuje klikom na simuliranja rada strujnog kola klikne se na tipku
tipku POWER (slika 4.46).
2. Spajanje ikone u strujno kolo se vri koristei pa se zatim prenese premjetanjem mia do
prikljunice kako je to pokazano na slici 4.47. vora, vodia ili noice u strujnom kolu gdje se eli
3. Za potpune informacije u vezi sa koritenjem ovog izvriti mjerenje. Svaki dodir na mjernu taku daje
instrumenta potraiti PDF verziju korisnikih uputa nova oitanja (slika 4.48).
na www.ni.com/multisim.
Slika 4.48. Dinamiko oitavanje sonde
Slika 4.47. Spajanje Tektronix osciloskopa u strujno kolo
Slika 4.49. Nepomina sonda daje vie podataka
2. Postavljena sonda (Placed Probe) U strujnom

kolu je mogue postaviti nekoliko ovakvih sonda
prije ili u toku simulacije. Ove sonde ostaju
nepomine, i pokazivae podatke simulacije sve
dok se ne pokrene nova simulacija ili se podaci
pobriu. Pored oitanja koja nudi dinamika sonda
postavljena sonda dodatno nudi razliita oitanja
struje kako je to pokazano na slici 4.49.
Napomena Dinamika sonda ne moe prikazati struju;

Sonda postavljena nakon simulacije nee mjeriti struju.
Ovo se deava zato to SPICE mrena lista mora biti
izmjenjena da bi bilo mogue mjeriti struju, i ovo moe
samo biti uinjeno kada se zapone nova simulacija.
4.6.10.1. Podeavanje mjerne sonde
Podeavanje Mjerne sonde se obavlja u Probe

Properties prozoru.
Da bi se podesila sonda potrebno je:

1. Izabrati Simulate/Dynamic Probe Properties a
zatim kliknuti na karticu Display (slika 4.50).
2. Po potrebi, odabrati boju pozadine i teksta u
okviru Color. Slika 4.50. Prozor Probe properties

69
3. U okviru veliina (Size), unosi se irina i visina, ili Bode ploter-crta se izabire sa trake Instruments a
se ekira automatsko prilagoenje veliine (Auto- zatim se ponovno klikne na mjestu radne povrine gdje
Resize). se instrument eli postaviti. Ikona Bode crtaa se
4. Po potrebi, kliknuti na karticu Font kako bi bilo povezuje u elektrino kolo kako je prikazano na slici
mogue promijeniti vrstu slova koja se koristi u 4.51.
informacionom okviru sonde.
5. Kliknuti na karticu Parameters.
6. Kako bi neki parametri bili nevidljivi (npr. V(p-p)),
kliknuti na odgovarajui parametar u stupcu Show
pri emu se Yes mijenja u No.
7. Minimum i Maximum stupci slue za
podeavanje opsega parametara.
8. Po potrebi se moe promijeniti broj znaajnih
cifara za prikaz parametra u stupcu Precision.
Napomena Ova podeavanja e ubudue vaiti za Slika 4.51. Ikona Bode crtaa-potera
svaku novu postavljenu i dinamiku sondu.
Dvostruki klik otvara lice instrumenta gdje je mogue
izvriti podeavanja i oitati rezultate mjerenja (slika
4.6.11. Bodeov crta (Bode Plotter)
4.52).
Hendrik Wade Bode - 24.12.1905 - 21.06.1982 je bio
Napomena Upotrebom tipke Save Bode crtaa,
pionir moderne teorije kontrole i telekomunikacija.
mogue je snimiti rezultate simulacije u prozor
Grapher-a o emu smo ranije govorili u poglavlju
otvaranje i snimanje datoteka.
Slika 4.52. Podeavanje i mjerenje na Bode pisau
Bode crta generira frekvencije unutar zadanog 2. Unijeti eljeni broj taaka razluivosti pa zatim
opsega. Frekvencija bilo kog AC izvora u strujnom kolu kliknuti na Accept.
ne utie na bode crta. Ipak, AC izvor mora biti
upotrebljen negdje u strujnom krugu. Poetna i krajnja Odnos izlaznog i ulaznog napona ili faza
vrijednost vertikane i horizontalne skale su unaprijed
postavljene na maksimalne vrijednosti. Ove vrijednosti Ako je pritisnuta tipka Magnitude mjeri se odnos
se mogu promijeniti kako bi se dijagram mogao vidjeti u napona (naponsko pojaanje, u dB - decibelima)
ratliitim razmjerama. Ako se razmjera povea ili baza izmeu dva vora, V+ i V-.
promijeni nakon to simulacija zavri, mora se
pokrenuti kolo ponovo, kako bi se dobilo vie detalja na Klikom na tipku Phase mjeri se fazni pomak (u
grafu. Suprotno veini instrumenata za testiranje, ako stupnjevima) napona izmeu dva vora. Oboje se crta u
se pipalice Bode crtaa premjeste u druge vorove, funkciji od frekvencije (u Hz).
potrebno je ponovno pokrenuti strujno kolo kako bi se
osigurali tani rezultati. Ako su V+ i V- zasebne take u strujnom kolu:
1. Prikljuiti pozitivnu ulaznu (IN) i pozitivnu izlaznu
4.6.11.1. Podeavanje Bode crtaa (OUT) prikljunicu na prikljunice V+ i V-.
2. Prikljuiti negativne IN i OUT prikljunice na
Take razluivosti podeavanja komponentu uzemljenja.
u okviru za dijalog
Ako je V+ (ili V-) veliina ili faza kroz komponentu, treba
Podeavanje razluivosti bode dijagrama: spojiti obje IN prikljunice (ili obje OUT prikljunice) na
1. Kliknuti na Set da bi se pojavio Settings Dialog. krajeve komponente.

70
Slika 4.53. Primjer mjerenja sa Bode crtaem
Na slici 4.53 je za ovaj sluaj dat primjer serijskog pojaanje mjerenog signala eli izraunati u decibelima
rezonantnog kola gdje za date komponente rezonantna slijedi da je:
frekvencija iznosi 145,288 kHz. Vidljivo je da je u toj
taki izmeu taaka +V i V slabljenje zanemarivo jer !!"#
a(dB)=20!"#!"
se radi o idealnim komponentama. Takoer je vidljivo !!"
da se na rezonantnoj frekvenciji faza teorijski mijenja od
+90 na -90. Baza skale se moe biti logaritamska (Log) i linearna
(Lin) a pri promjeni sa jedne na drugu kolo se ne mora
Podeavanja vertikalne i horizontalne ose ponovo ukljuiti. (Samo pri koritenju logaritamske
skale dobiveni graf na zaslonu se zove Bode graf).
Skala horizontalne ose
Na horizontalnoj ili x-osi uvijek je predstavljena

frekvencija. Njena skala je odreena izborom poetne
(I) i krajnje (F) vrijednosti horizontalne x-ose (slika
4.54). Poto analiza frekvencijskog odziva zahtijeva
veliki opseg frekvencija, ee se koristi logaritamska
skala.
Slika 4.54. Elementi horizontalne i vertikalne ose Napomena Kada se podeava skala horizontalne ose,
poetna (I) mora biti manja od krajnje (F) frekvencije.
Izbor baze
Skala vertikalne ose
Logaritamska baza se koristi kada vrijednosti koje se
porede postanu veliki brojevi, to je upenito uzevi Jedinice i skala vertikalne ose ovise o tome ta e se
sluaj kod frekvencijskog odziva. Npr. ako se naponsko mjeriti, to je prikazano narednom tabelom.
Vrsta mjerenja Baza Najmanja poetna Najvea krajnja

vrijednost vrijednost
Odnos izlazne i ulazne veliine (pojaanje) Logaritamska -200 dB 200 dB
Odnos izlazne i ulazne veliine (pojaanje) Linearna 0 10e+09
Faza Linearna -720 720
Kada se mjeri naponsko pojaanje, vertikalna osa Kada se mjeri faza, vertikalna osa uvijek pokazuje fazni
prikazuje odnos izlaznog i ulaznog napona. Za kut u stupnjevima. Neovisno o jedinici, mogue je
logaritamsku bazu jedinice su dB. podeavati poetnu (I) i krajnju (F) vrijednost za osu
koristei kontrole Bode crtaa (slika 4.54).

71
Napomena Kada se podeava skala vertikalne ose, Napomena Kursor je mogue postavljati na specifina
poetna vrijednost (I) mora biti manja od krajnje (F) mjesta na grafu ako se klikne na desnu tipku mia.
vrijednosti odnosa izlazne i ulazne veliine. Pojavie se meni u mome je mogue odabrati poziciju
kursora na jedno od nekoliko ponuenih karakteristinih
4.6.11.2. Oitanje mjernih rezultata mijesta.
Pomjeranjem vertikalnih kursora Bode crtaa oitava se Veliina (ili faza) i frekvencija na mjestu presjeka
frekvencija i odnos izlazne i ulazne veliine ili faze u vertiklanog kursora se oitavaju pored strelica ispod
bilo kojoj taki grafa. Vertikalni kursor je unaprijed zaslona.
postavljen uz lijevi rub zaslona Bode crtaa.
Radi lakeg razumijevanja rada Bode crtaa, na slici 55
Pomjeranje vertikalnog kursora: je projektiran jedan nisko propusni pasivni filter uz
pomo alata sa kojim raspolae Multisim 12.0.
1. Klikati na strjelice u dnu Bode crtaa ili
2. Premjestiti vertikalni kursor sa lijeve strane Klikom na padajui meni alati (Tools) i izborom
zaslona Bode crtaa u taku grafa gdje elimo arobnjaka za filtre (Filter Wizard) otovorie se prozor
oitati mjerne rezultate. u kojem je mogue projektirati filtre (slika 4.56).
Slika 4.55. Mjerenja na NF filtru
Na slici 4.56 je odabran tip niskopropusnog Butterworth

pasivnog filtera iste ulazne i izlazne otpornosti koja
iznosi 50 Ohm-a, opsega propusnih frekvencija 0 1
kHz unutar kojeg logaritamski odnos izlaznog i ulaznog
napona signala ne smije biti ispod -1dB. Frekvencija na
kojoj se na izlazu iz filtera mora postii slabljenje
ulaznog napona od -25 dB je zadana i iznosi 1,5 kHz.
Na temelju zadanih podataka arobljak sam projektira i
iscrtava emu filtera sa vrstom i vrijednou
komponenata.
Dodavanjem Bode crtaa u emu i odgovarajuim

opisanim podeavanjima vri se snimanje amplitudno-
frekvencijske i fazno-frekvencijske karakteristike filtera.
Slika 4.56. Filter Wizard

72
4.6.12. Generator rijei (Word Generator) 1. Promjena vrijednosti bita u generatoru rijei vri
se izborom odgovarajue cifre koja se eli
Izbor generatora rijei (Word Generator) vri se promijeniti a zatim se tipka nova vrijednost vodei
izborom ikone sa trake Instruments (slika 4.57). rauna o tome kom tipu brojeva ista pripada.
Kada se rije poalje sa generatora rijei, vrijednost

svakog bita se pojavi u kruiima kojima su oznaeni
izlazni prikljuci na dnu instrumenta.
Slika 4.57. Ikona Word Generator Slika 4.59. Objanjenje izbornika Controls
Ponovnim klikom generator rijei se postavlja na radnu 2. Ubacivanje 32-bitne rijei u krug vri se klikom na
povrinu. Ikona generatora rijei se povezuje u strujno Step, Burst ili Cycle.
kolo. Dvostrukim klikom na ikonu generatora rijei 3. Slanje jedne rijei se vri klikom na Step.
otvara se lice instrumenta na kome se vre 4. Slanje svih rijei u zadanom redu alje se klikom
odgovarajue postavke i vide rezultati mjerenja (slika na Burst. Klikom na Cycle alje se neprekinuti niz
4.58). rijei ije se slanje moe zaustaviti klikom na tipku
Run/Stop simulation koja se nalazi na traci alata
Main.
Ako se eli privremeno zaustaviti niz rijei od odabrane

rijei treba odabrati taku prekida (Breakpoint).
5. Za umetanje take prekida (Breakpoint), treba

izabrati rije u privremenom spremniku,
pomjerajui listu do mjesta gdje se eli unijeti
zaustavljanje, zatim klikom na desnu tipku mia
izabrati Set Breakpoint sa menija koji e se
pojaviti. U pominoj listi e se pojaviti znak
privremenog zaustavljanja u taki prekida
(Breakpoint).
6. Izbacivanje take prekida vri se tako to se
izabere u privremenom spremniku na pominoj
listi a zatim se izabere Delete Breakpoint iz
prozora koji e se pojaviti.
Slika 4.58. Postavke Word Generator
Mogue je upotrijebiti vie taaka prekida. Take
Generator rijei se koristi za slanje digitalne rijei ili niza prekida se mogu koristiti pri odabiru Cycle i Burst.
bita sloenih po odreenom obrascu u strujno kolo ime
se obezbjeuje pobuda digitalnim kolima. Postavke (Settings Dialog Box)
4.6.12.1. Podeavanja generatora rijei Za postavljanje opcija potrebno je kliknuti na Set ime
je omogueno spremanje struktura rijei u datoteku kao
Upisivanje rijei i odabir ranije spremljenih struktura rijei koje su
upisane u generator rijei (prikazano na slici 4.60 na
Desna strana lica instrumenta generatora rijei slijedeoj stranici). Ova funkcija moe se upotrijebiti i za
pokazuje redove brojeva, koji se mogu birati izmeu generiranje pogodne strukture ili za ienje prikaza.
00000000 i FFFFFFFF u hexadecimalnom brojnom
sistemu (0 do 4.294.967.295 u decimalnom brojnom Okidanje (Triggering)
sistemu).
Klikom na Internal za slanje rijei koristie se vlastiti
Tip prikazanih brojeva moe biti Hex, Dec, Binary ili okidni takt generatora rijei.
ASCII, ovisno o tome koja je tipka izabrana u
omeenom prostoru Display. Svaki horizontalni red Klikom na External, bie odabran vanjski okidni takt iji
predstavlja jednu rije. Kada se generator rijei e svaki takt uzrokovati slanje jedne rijei iz generatora
pokrene, alje se red bita paralelno na odgovarajue rijei (slika 4.61).
prikljuke na dnu instrumenta.

73
Slika 4.60. Postavke Settings Dialog Box
4.6.13. Logiki analizator (Logic Analyzer)
Za odabir ovog instrumenta potrebno je kliknuti na tipku

Logic Analyzer koji se nalazi na traci alata
Instruments a zatim ponovno kliknuti na mjestu radne
povrine gdje se instrument eli postaviti (slika 4.63).
Slika 4.61. Postavke Triggering
Frekvencija i pripravnost podataka

(Frequency and data ready)
Frekvencija takta generatora rijei moe biti postavljena

u Hz, kHz ili MHz. Svaka rije se postavlja na izlazne
prikljuke u ritmu frekvencije takta i tamo se zadrava
onoliko dugo koliko traje jedan ciklus taktne frekvencije
(trajanje odreeno sa dvije susjedne uzlazne ili silazne Slika 4.63. Ikona logikog analizatora
ivice okidnih impulsa). Oznaka u kruiu pripravan
(Ready) obavjetava strujno kolo da je generator rijei Kao i do sada, ikona slui za povezivanje logikog
spreman. analizatora u strujno kolo. Dvostrukim klikom na ikonu
otvara se lice instrumenta, na kome je mogue izvriti
odgovarajua podeavanja, postavke parametara i uvid
u rezultate mjerenja (slika 4.64).
Slika 4.62. Izbor frekvencije takt generatora
Slika 4.64. Logiki nivoi u analizatoru

74
Logiki analizator pokazuje nivoe do 16 digitalnih Promjenu okidnog napona je mogue podeavati kako
signala u jednom strujnom kolu. Koristi se za je opisano u Interactive Simulation Settings.
prikupljanje logikih stanja brzih podataka i njihovu
vremensku analizu kako bi se pomoglo pri projektiranju 4.6.13.1. Podeavanje logikog analizatora
velikih sistema i otkrivanju greaka.
Zaustavljanje i ponovno postavljanje
16 vertikano postavljenih kruia (prikljuaka) na lijevoj (Set & Reset)
strani i 3 vodoravna prikljuka na dnu ikone odgovara
isto rasporeenim prikljucima koji se nalaze na licu Ako se izabere Simulate/Pause u toku simulacije rada
instrumenta. Kada se prikljuak spoji sa vorom, u strujnog kola, privremeno se zaustavlja i strujno kolo i
kruiu se pojavi crna taka i ime vora a pripadajui logiki analizator. Koritenjem trake za pomjeranje na
graf signala se oboji pripadajuom bojom vora. Ukoliko dnu lica instrumenta mogue je vidjeti rezultate u bilo
prikljuak nije upotrijebljen, u kruiu se nee pojaviti kom vremenskom periodu o od trenutka odreeog
crna taka. uvjetima okidanja sve dok se ne izvri ponovno
postavljanje (Reset) logikog analizatora. Ako se
Kada se strujno kolo pokrene, logiki analizator poinje logiki analizator ponovno postavi (Reset), bie
snimati ulazne vrijednosti koje se dovode na prikljuke. mogue vidjeti rezultate od trenutka kada je instrument
Kada se okidni signal opazi logiki analizator pokazuje ponovno postavljen do dostignutog vremena koje je
podatke neposredno prije i poslije okidanja. Podaci se odreeno uvjetima okidanja.
prikazuju u formi etvrtki u funkciji vremena. Vrijednosti
kanala 0 se prikazuju u prvom redu na vrhu. (Openito, 1. Otpoinjanje nove analize se vri klikom na tipku
prvi bit je digitalna rije), slijedei red prikazuje Reset. Ova akcija e izbrisati sve informacije u
vrijednosti kanala 1, itd. Binarna vrijednost svakog bita instrumentu i poee snimanje novih informacija
u tekuoj rijei pojavljuje se na prikljucima na lijevoj im se dostigne trenutak koji je odreen uvjetima
strani lica instrumenta. okidanja, nakon to se klikne na tipku Reset.
2. Ako se logiki analizator ne okida, ponitavanje
Vremenska osa je prikazana na vrhu prozora lica snimljenih podataka se vri pritiskom na tipku
instrumenta. U ovom prozoru se nalazi vlastiti signal Stop. Ako se vri okidanje i prikaza podataka
takta, vanjski signal takta, takt oznani podatak i okidni logikim analizatorom, klikanjem na tipku Stop e
oznani podatak. zaustaviti instrument i omoguie nastavak
simulacije. Nakon zaustavljanja instrumenta, mora
1. Za tano odreivanje broja uzoraka koji e biti se ponovno postaviti (Reset) logiki analizator
snimljeni prije i nakon okidanja, potrebno je kako bi ponovo otpoeo snimati podatke.
kliknuti na tipku Set u okviru Clock ili koristiti 3. Brisanje zaslona logikog analizatora vri se
unaprijed izvrene postavke to je objanjeno klikom na Stop a zatim na Reset tipku. Brisanje
ranije kada je bilo govora o Interactive zaslona ne prekida simulaciju. Instrument e
Simulation Settings. poeti snimati podatke kad se dostigne trenutk koji
je odreen uvjetima okidanja, nakon klikanja na
Logiki analizatator snima podatke dok se ne dostigne Reset tipku.
pred-okidni broj uzoraka. Zatim, poinje unitavanje
uzoraka sa pojavom novih. Nakon okidnog signala, Podeavanje takta
uzorci se snimaju sve dok se ne dostigne broj poslije-
okidnih uzoraka. Takt obavjetava logiki analizator kad e oitati uzorak
ulaznog signala. Takt moe biti unutranji ili vanjski.
Kada se zaustavi uzorkovanje, postavljanjem dva
vertikalna kursora na odreena mjesta automatske Da bi se obavilo podeavanje takta potrebno je:
vremenske ose mogue je na presjeku kursora i signala
oitati vrijeme i vrijednosti signala u svim kanalima u 1. Kliknuti na tipku Set u okviru Clock lica logikog
odabranom trenutku. analizatora. Pojavie se prozor (slika 4.65).
Slika 4.65. Podeavanje takta

75
2. Izabrati vanjski ili unutranji takt. 4. Odabrati koliko podataka se eli prikazati prije
3. Postaviti frekvenciju unutranjeg takta. Takt (Pre-triger semples) i poslije (Post-triger
oznani podatak je ulazni signal koji filtrira takt samples) okidanja.
signal. Ako je postavljen na vrijednost "x", oznani 5. Kliknuti na tipku prihvat postavki (Accept).
podatak je onemoguen pa e takt signal
odreivati kada e se oitati uzorak signala. Ako Podeavanje okidanja
je postavljen na 1 ili 0, uzorci e se oitavati
samo ako takt signal dostigne izabrani oznani Logiki analizator je mogue podesiti tako da okida kod
podatak. oitanja odreene rijei ili kombinacije rijei ili kada
dostigne uzlaznu ili izlaznu ivicu signala takta (slika
4.66).
Slika 4.66. Podeavanje okidanja logikog analizatora
Mogue kombinacije okidanja su:
A B C
A OR B A OR C B OR C
A OR B OR C A AND B A AND C
B AND C A AND B AND C NOT B
A NOT C B NOT C A THEN B
A THEN B B THEN C (A OR B) THEN C
A THEN (B OR C) A THEN B THEN C A THEN (B WITHOUT C)

76
LITERATURA
5. LITERATURA
1. Stojan Risti, Elektronske komponenete, Elektronski fakultet Ni, Ni 2010.
2. Jasmina Kotur, Stanko Paunovi, Analogni elektroniki sklopovi, Zagreb 2009.
3. Nediljka Furi, Elektroniki sklopovi, Neodidacta doo Zagreb, Zagreb 2008.
4. Sejfudin Agi, Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla 2005. godina.
5. Sejfudin Agi, Praktina nastava za III razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla 2009.
6. Jasmina Omerdi, Impulsna Elektronika za III razred, JUMS Elektrotehnika kola Tuzla, Tuzla 2007.
7. Mensur aki, ELECTRONIC WORKBENCH, MultiSim 9, Sarajevo 2007
8. T. Brodi, Analogna integrisana elektronika, Svjetlost, Sarajevo 1989.
9. Vojin Cveki, Elektronika II, Linearna elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1987.
10. Vojin Cveki, Elektronika I, Poluprovodnika elektronika, Nauna knjiga Beograd, Beograd 1986.
11. Ratko Opai, Elektronika II, Zavod za udbenike i nastavna sredstva Beograd, Beograd 1996.
12. Senad etovi i ostali, Osnovi elektronike, telekomunikacija i automatike, Svjetlost, Sarajevo,1989.
13. I. Modlic, B. Modlic, Visokofrekvencijska elektronika, kolska knjiga Zagreb, 1982.
14. Praktina elektronika, asopis za elektronike, ET Nikola Tesla, Beograd, 1998.
15. Slavoljub Marjanovi, Elektronika, diskretna i integrisana analogna kola, Nauna knjiga, Beograd, 1981.
16. Spasoje Tei, Integrisana digitalana elektronika, Nauna knjiga, Beograd 1981.
17. L.W.Turner, Electronic Engineers Reference Book, Newnes-Butterworth, London, 1976.
18. Katalog firme Intel, Component Data Catalog, Santa Clara, 1998.
19. Katalog firme Motorola, Analog Devices, Data-Acquisitio Databook, Norwood, 1982.
20. C. Jung, The New Penguin Dictionary of Electronics, London 1985.
21. P. Obradovi, Telekomunikacioni vodovi, Beograd, 1990.
22. International Telecommunication Union, Radio-relay systems, 1994.
23. International Telecommunication Union, Fixed-satelite service, 1994.
24. Z. Smrki, Mikrotalasna elektronika, kolska knjiga, zagreb, 1986.
25. D.F. Stout Handbook of Operational Amplifier CD (McGraw-Hill, 1976, ISBN 007061797X ) pp. 111.
26. www.ni.com/multisim
27. http://www.kelm.ftn.uns.ac.rs/literatura/
28. www.diyaudio.com
29. www.elektronika.ba
30. www.sound.westhost.com
31. www.ni.com/multisim/
32. www.bhtelecom.ba

Elektronika III Tehnicar Mehatronike PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Elektronika III Tehnicar Mehatronike PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ

Danas elektronika prouava pojave i u elementima

Slika 1.5 FET BS 208 (200V 0,2 A) TO-92

Slika 1.1. Poluprovodnike diode velike snage

Slika 1.6. MOSFET BSS 89 (200V 0,3A) TO-92

Danas se elektronika primjenjuje ne samo u svim

Poetkom XX vijeka pronaena je elektronska cijev

Slika 1.7. M27C256B M27C256 DIP28 EPROM

Poto nije napisan prihvatljiv udbenik za predmet

Invertirajui pojaava sa operacionim pojaalom

Operacioni pojaava je prvobitno koriten u analognim

Danas se operacioni pojaava izrauje u integrisanoj

Prvi operacioni pojaava koje po svojim

Slika 1.2 Operacioni pojaava u diskretnoj tehnici

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Operacioni pojaavai pokrivaju opseg napona

Slovo A treba da nas podsjeti da je to pojaava,

Znak + (plus) na ulazu 3 oznaava da se izlazni

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Dananji operacioni pojaavai imaju veoma dobre

Za analizu osobina operacionog pojaavaa bitna su tri A(U2-U1)

koje su u interakciji s ostatkom mree, odnosno

Operacioni pojaava se moe kao i bilo koje drugi

Za tipini realni (neidealni) operacioni pojaava: 1. Beskonano veliko diferencijalno (AUd=)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Pojaanje srednje vrijednosti moemo zanemariti, jer je

Slika 1.6. Idealna i realna prenosna karakteristika operacionog pojaavaa

Slika 1.7. Blok ema operacionog pojaavaa

Izlazni stepen, koji omoguava velika strujna pojaanja,

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

strujna ogledala / aktivna optereenja

stepen sa zajednikim emiterom

Slika 1.8. Uprotena ema operacionog pojaavaa

1.2.1. Strujno ogledalo

Za fiksno R ova struja se ne mijenja. Kada bismo mogli

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

+Ucc +Ucc +Ucc

I IREF pod uslovom da je struja baze mala

Slika 1.9. Strujno ogledalo je izvor konstantne-referentne struje

+Ucc +Ucc +Ucc

Slika 1.10. Primjena NPN i PNP tranzistora u strujnom ogledalu

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

+Ucc pojaavaem razlike dva signala.Ulazni signal ne smije

Slika 1.15. Elektronska ema diferencijalnog pojaavaa

1.2.2. Diferencijalni pojaava

Diferencijalni pojaava pojaava razliku dva napona, I

izlaz = A(ulaz1 - ulaz2)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

1.3. OPERACIONO POJAALO A 741 S istosmjernim napajanjima UCC=UCE=15V postiu se

Slika 1.18. Simbol i JG kuite (pogled odozgo) A741

Slika 1.17. Razliite izvedba A741

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Slika 1.20. U, J i FK kuita A741

Slika 1.21. Elektrina ema A741

Tabela 1.1. Elektrine karakteristike A741 (UCC=15V, T=25C)

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Ulazni otpor 1M i vie

Izlazni otpor 0 100 i manje

Tabela 1.2. Idealne i stvarne karakteristike operacionog pojaavaa

R Prema tome pojaanje operacionog pojaavaa u

3 Tranzistorskom pojaavau sa uzemljenim kolektorom,

ELEKTRONIKA za 3. razred elektrotehnike kole

Uo = I(R1 + R 2 ), Ulazni otpor pojaavaa je isti za invertirajui i