Prof. dr.

Miro Jakovljevi

DEPRESIJA
VODI ZA BOLESNIKE I NJIHOVE OBITELJI

KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIICA 3

DEPRESIJA SE MOE USPJENO LIJEITI 5

INJENICE KOJE UPOZORAVAJU 7

KAKO PREPOZNATI DEPRESIVNI POREMEAJ 11

DOBAR DAN TUGO - TESTIRAJTE SAMI SEBE NA DEPRESIJU 17

DEPRESIJA:BOLEST SA TISUU LICA 23

UZROCI DEPRESIVNIH POREMEAJA 31

LIJEENJE DEPRESIVNIH POREMEAJA 41

KOJI SU NAM ANTIDEPRESIVI NA RASPOLAGANJU 47

SAMOLIJEENJE DEPRESIVNIH POREMEAJA 55

KAKO SMANJITI SKLONOST DEPRESIJI 61

lijekovi i kozmetika d.o.o.

Koprivnica, Hrvatska
KOMU JE NAMIJENJENA OVA KNJIICA

Kako je depresija veliki problem zbog velike uestalosti,

velike smrtnosti i visoke stope radne nesposobnosti, a rela-
tivno mali broj depresivnih osoba se na vrijeme, primjereno i
uspjeno lijei u mnogim su zemljama pokrenuti programi
borbe protiv depresije. Hrvatsko drutvo za biologijsku psihi-
jatriju i kliniku psihofarmakologiju pokrenulo je program
ranog prepoznavanja i lijeenja to veeg broja depresivnih
poremeaja u Hrvatskoj. U sklopu ovog programa vano
mjesto pripada edukaciji puanstva i publiciranju popularno
pisanih tekstova, broura i knjiga iji je cilj ne samo
omoguiti rano prepoznavanje depresivnih poremeaja, nego
i ponuditi tehnike i metode samopomoi i uzajamne pomoi,
kao i odreene metode prevencije.
Edukacijom depresivnih bolesnika eli im se omoguiti
aktivno sudjelovanje u lijeenju i osposobiti ih za partnerski
odnos sa svojim lijenikom, te ponuditi znanja kako umanjiti
rizik od ponovne pojave depresivne epizode.
Ova knjiica predstavlja dio edukativnog programa
Hrvatskog drutva za biologijsku psihijatriju i kliniku psi-
hofarmakologiju u borbi protiv depresije. Njezin cilj jest
pomoi svojim itateljima da mogu prepoznati depresiju kod
sebe ili u svojih blinjih, te omoguiti im da naue djelotvorne
metode samopomoi i uzajamne pomoi.

3
KAKAV STE TIP LINOSTI?
to prepoznati u unutarnjem
Zaetak depresije moe se es
dovoljavanju vanih
sukobu ili neskladu kao i neza
emo reagirati na dva
potreba. U situaciji sukoba mo
ili pasivnou i povlaenjem
naina: aktivnou i borbom
a moe biti dobro rjeenje
(bijegom). Svaki od ovih nain
u nekoj drugoj. Neke osobe
u odreenoj situaciji a krivo
ugi tip ponaanja pa
preferiraju jedan a druge dr i
a linosti: aktivni ili otvoren
razlikujemo dva osnovna tip
zatvoreni (introvertirani)
(ekstrovertirani) i pasivni ili
e uzbuenja, radoholiari
tip linosti. Aktivni tipovi tra
eni su. Biraju hranu i
su, stalno su u pokretu, otvor
je noradrenalina i
aktivnosti koje potiu stvaran
ki neurotransmitori u
dopamina koji su tzv. pokreta
, pojaavaju energiju,
mozgu i dovode do uzbuenja
ost. Pasivni tipovi biraju
okretnost, upornost i borben
u glazbu, intimnost,
oputajuu atmosferu, lagan
aktivnosti koje pojaavaju
meditaciju, itanje odnosno
postie oputanje, jaa
djelovanje serotonina ime se
i zadovoljstva. Duevno
osjeaj sigurnosti, povjerenja
ravnotee izmeu
zdravlje se sastoji u postizanju
tiv nih i pa siv nih dje lat no sti , izmeu rada i odmora u
ak
razliitih, a ne samo nekih
zadovoljavanju brojnih i vrlo
kao pasivnu osobu nema
potreba. Ako sebe prepoznate
ti u dinaminim
razloga da ne pokuate uiva
tiv no sti ma , ili pa k ak o ste aktivna osoba moete nai
ak
u smirenosti
mnoga ivotna zadovoljstva
i u kontemplaciji.
DEPRESIJA SE MOE USPJENO LIJEITI
Prije nego to proitate tekstove koji slijede zapitajte sebe
kakva je Vaa definicija depresije i to sve znate o depresiji.
Imate li i sami problema s depresivnou? Moda ih skrivate
od drugih? Tekstovi koji su pred Vama mogu znatno promi-
jeniti Va ivot nabolje. Moda e nekima ak i spasiti ivot.
Svi smo ponekad bili loe raspoloeni, tuni ili nesretni,
osjeali se osamljeno, umorno, iscrpljeno, bili smo bez apeti-
ta, nismo mogli spavati... Takva su stanja normalna sastavni-
ca ivota svih ljudi, posebice nakon stresnih situacija i psiho-
traumatizirajuih dogaaja. Obino prou bez lijeenja i ivot
ide dalje. Depresija je, meutim, mnogo vie od normalne tuge
i alosti. To je ozbiljan medicinski poremeaj koji uzrokuje
znatne promjene raspoloenja, volje, miljenja, ponaanja i
drugih psihikih funkcija. Posljedice su velika subjektivna
patnja, smanjena radna sposobnost i kvaliteta ivljenja,
naruen obiteljski ivot i socijalno funkcioniranje, esto i
opasnost po ivot zbog samoubilakih poriva.
Mnoge osobe idu kroz ivot patei od depresije a da toga nisu
ni svjesne, kao ni njihova okolina. Neki svoju depresiju nas-
toje prikriti zbog stida, drugi zbog straha od reakcije oko-
line... Depresija je bolest kao i svaka druga, primjerice
eerna bolest, arterijska hipertenzija (povien krvni tlak),
angina pektoris (bolest srca), ulkusna bolest (ir na elucu ili
dvanaesniku). to je najvanije depresija je bolest koja se
moe precizno dijagnosticirati i uspjeno lijeiti. Suvremena
psiholoka medicina raspolae brojnim i uinkovitim meto-
dama lijeenja depresivnih poremeaja. U ovoj knjiici obja-
snit emo simptome, uzroke i klinika ispoljavanja depresije,
te metode lijeenja i samopomoi.

5
INJENICE KOJE UPOZORAVAJU
Depresija se ubraja ne samo u najranije opisane bolesti u
povijesti medicine nego i u najee psihike poremeaje
danas. Tijekom druge polovice naeg stoljea izrazito se
poveala uestalost depresije tako da po nekim miljenjima
ulazimo u doba melankolije. Meutim, meu puanstvom
mnogo je zabluda, mitova i neznanja o depresiji. Mnogi
uope ne znaju da je depresija bolest. esto se misli kako
je depresija samo prolazna slabost, nedostatak morala,
odraz manje vrijednosti, neto to se moe razrijeiti
jakom voljom, vrstom vjerom u Boga, itd.

Poremeaj velike uestalosti

Depresija je stara koliko i ovjeanstvo i malo tko nije
osjetio njezin neugodni dodir. Na sreu, za mnoge je to
samo prolazni i kratkotrajni susret. Depresija je prisutna
u svim kulturama i univerzalno je ljudsko iskustvo, doiv-
ljaj nesree, neugodne hibernacije, osjeaja da neto u ivotu
ide u krivo, da neto nije dobro, da treba mijenjati...
Blagu je depresiju doivjelo barem jednom u ivotu vie od
polovice ovjeanstva, a da pritom mnogi nisu ni znali o
emu se radi.
Meutim, depresija moe biti i vrlo ozbiljna bolest, mnogo
vie od prolaznog neraspoloenja koje izraavamo samo
rijeima: Danas sam neto depresivan ili depresivna.
Epidemioloka istraivanja pokazuju kako svaka etvrta
ena i svaki osmi mukarac tijekom ivota doive barem
jednu ozbiljnu depresivnu epizodu. Nita manje zabri-
njavajui nisu ni rezultati istraivanja koji govore kako je
uestalost depresivnih poremeaja u opoj populaciji

7
3,6-6,8 %, a po nekima ak i vea, barem u nekim zemlja-
ma. Poslijeratno je razdoblje obino razdoblje melankoli-
je za razliku od ratnog koje karakteriziraju anksiozni
poremeaji.
Po svemu sudei depresija je veliki problem i u naoj
domovini. Vjerojatno u Hrvatskoj imade vie od 150 000
osoba s razliitim depresivnim poremeajima, a zabrinja-
vaju i informacije koje upuuju na porast samoubojstava u
posljednje vrijeme.
Poremeaj koji se esto ponavlja
Depresija je poremeaj koji se javlja epizodino. U vie od
50 % osoba s prvom depresivnom epizodom, pojavit e se
nova depresivna epizoda. Nelijeena depresivna epizoda u
naelu traje od 6 mjeseci do 2 godine. Zanimljivo je da
dvije treine depresivnih epizoda prou spontano.
Meutim, nelijeena depresivna epizoda praena je znatno
veim rizikom od javljanja nove depresivne epizode,
odnosno od ponavljanje bolesti, pri emu je sljedea epizo-
da obino tea. Ne smije se smetnuti s uma da je i rizik od
samoubojstva vei kad depresija nije lijeena.
Uzronik velikih patnji
Depresija je esto praena velikim subjektivnim patnjama.
Za razliku od drugih patnji, kad je u depresiji pacijent ne
osjea simpatije, ljubav, rijei ohrabrenja i potpore svojih
blinjih, ak to vie oni mogu i pogoravati njegovo stanje.
Osjea se strano usamljen, sve mu izgleda crno i besmi-
sleno, kao da je u nekom mranom tunelu koji nema kraja,
nita ga ne moe razveseliti ili ohrabriti, sve mu je teko,
teko mu se koncentrirati, teko mu je donijeti odluku,

8
zapada u stanja razdraljivosti i nemira da iskoi iz svoje
koe, ini mu se kao da je teko prokletstvo nad njim, kao
da je u paklu, mui ga osjeaj samopodcjenjivanja i kriv-
nje, esta su razmiljanja o smrti te pokuaji samoubojstva...
Depresija slikovito izgleda kao mrani zatvor, tunel ili
pakao u kojemu je jedna te ista osoba zatvorenik/muenik
i okrutni straar, odnosno uvar pakla/tunela.
Gubitak radne sposobnosti i ivotne radosti
Depresija nije samo praena gubitkom ivotne radosti nego
i smanjenjem i gubitkom radne sposobnosti. Radna ne-
sposobnost, odnosno izostanci s posla, ei su zbog depre-
sije nego zbog arterijske hipertenzije (povien krvni tlak)
ili eerne bolesti.
Velika smrtnost
ak 15 % osoba lijeenih zbog tzv. velike depresije poine
samoubojstvo, a meu nelijeenim depresivnim bolesnici-
ma taj postotak je vjerojatno i vei. Meu samoubojicama
najvei je broj depresivnih osoba. Tomu u prilog govori
sljedea izreka: Samoubojica gotovo nikada nije psihiki
zdrava osoba, a jo manje osoba koja ne boluje od depre-
sije. Obino poetak i kraj depresivne epizode nose
povean rizik od samoubojstva. Samoubojstvo za neke
depresivce znae izlaz iz patnje jer im je ivot postao
nepodnoljiv. Mogua su i tzv. samoubojstva nakon
bilance kada pacijent dri da je neizljeivo bolestan i
strahuje od ponavljanja depresivne epizode. Ako je depre-
sija praena alkoholizmom, rizik od samoubojstva je znat-
no vei. Poremeaj u branim, odnosno obiteljskim odnosi-
ma takoer pridonosi veoj vjerojatnosti samoubojstva
depresivne osobe.

9
esto neprepoznati poremeaj
Zbog neobavjetenosti, depresiju kao bolest, esto ne pre-
poznaju ni osobe koje pate od nje kao ni njihova najblia
okolina pa ak i kad su depresije uzrok ozbiljnih branih,
obiteljskih i profesionalnih potekoa. Porazna je i inje-
nica kako lijenici primarne zdravstvene zatite ne prepo-
znaju ak i do 60 % depresivnih osoba koje su im se obra -
tile za pomo. Razlog tomu, uz ostalo, jest i u pojavi brojnih
somatskih simptoma u depresivnih bolesnika, to jest neke
depresije su maskirane i imaju uljajui karakter.
Visok postotak nelijeenih
i neprimjereno lijeenih
Zabrinjavajua je injenica da se veliki broj depresivnih
osoba uope ne obraa za pomo. S druge strane porazna
je injenica da se veliki postotak depresivnih bolesnika
lijei neprimjereno jer uzimaju manje doze od terapijskih
i/ili prerano prekidaju uzimati antidepresive.
Veliki problem pred suvremenom medicinom
Suvremena medicina imade na raspolaganju brojne antide-
presivne lijekove i psihoterapijske tehnike tako da je
danas mogue vrlo uspjeno lijeiti depresivne poremeaje.
S druge strane depresivni poremeaji ubrajaju se meu pet
najeih poremeaja u ambulanti ope medicine, golem je
broj nelijeenih depresivnih osoba, a posljedice depresije
su katastrofalne. To su sve razlozi zato se danas jako
istie potreba boljeg organiziranja zdravstvene slube u
borbi protiv depresije. Sadanju situaciju na tom planu u
mnogim zemljama neki strunjaci ocjenjuju skandaloznom
i sramotnom za suvremenu medicinu.

10
KAKO PREPOZNATI
DEPRESIVNI POREMEA J

Depresivni poremeaji oituju se pojavom depresivnih epi-

zoda koje karakteriziraju razliite kombinacije sljedeih
simptoma:
1. Tuno ili depresivno raspoloenje (loe raspoloenje,
osjeaj beznadnosti, pesimizma, obeshrabrenosti);
2. Gubitak interesa ili zadovoljstva u uobiajenim
aktivnostima, povlaenje u sebe, gubitak seksualne elje;
3. Smanjenje ivotne energije, brzo zamaranje, sve se ini
tekim, najmanji zadaci predstavljaju veliki napor, osjeaj
umora i bez tjelesnih napora;
4. Poremeaj apetita pri emu je obino elja za hranom
smanjena to moe biti praeno padom tjelesne teine. U
atipinim slikama apetit je pojaan;
5. Poremeaj se spavanja obino oituje ranim ili uesta-
lim nonim buenjima, a u atipinim slikama prisutna je
pojaana potreba za spavanjem;
6. Psihomotorike promjene mogu se oitovati kao nemir
(agitacija) kada je osoba u stalnom pokretu, kri ruke,
zapomae, trai pomo ili kao usporenost miljenja i kret-
nji i smanjena aktivnost (retardacija);
7. Pesimizam, osjeaj vlastite bezvrijednosti i bezra-
zlone krivnje koja moe dosegnuti razinu sumanutosti;
8. Misli o smrti i bezvrijednosti ivota, razmiljanje o
samoubojstvu i pokuaj samoubojstva;
9. Smetnje koncentracije i pamenja, potekoe u
donoenju odluke.

11
Tuno ili depresivno raspoloenje
Depresivne osobe svoje raspoloenje opisuju kao loe,
tuno, utueno, beznadeno, bespomono, obeshrabreno,
izgubljeno, nesretno, depresivno. Neke se osobe osjeaju
prazno, ale se da nemaju osjeaja, a druge se osjeaju
tjeskobno i uznemireno. O prisutnosti depresivnog
raspoloenja moe se zakljuiti po tunom i zabrinutom
pogledu i izrazu lica. Depresivne osobe se lako rasplau i
esto su uplakane. Meutim, postoje i tzv. suhe depresije
kada depresivne osobe ne mogu plakati, a ini im se kako
bi im bilo lake kad bi se dobro isplakale. Neke osobe u
prvi plan stavljaju razliite tjelesne simptome, npr.
bolove. Mnogi pokazuju izraenu razdraljivost, na sitnice
reagiraju ljutnjom ili bijesom, katkada okrivljujui druge,
a prisutan je pretjerani osjeaj nezadovoljstva (frustracije).
Gubitak interesa ili zadovoljstva
Zanimanje za razliite aktivnosti i uivanje u njima odlika
su zdravlja tako da njihovo smanjenje ili gubitak pred-
stavlja siguran pokazatelj mentalnog poremeaja. U depre-
sivnih osoba gubitak interesa i zadovoljstva gotovo je uvi-
jek prisutan u manjem ili veem stupnju. Okolina obino
zamijeti socijalno povlaenje ili zanemarivanje aktivnosti
kojima se depresivna osoba ranije veselila. U mnogih je
seksualna elja smanjena, a u teim depresijama i potpuno
odsutna.
Gubitak energije ili zamor
Smanjenje ivotne energije i brzo zamaranje esti su sim-
ptomi. Depresivnim osobama sve se ini tekim, i najmanji
zadaci za njih predstavljaju veliki napor, za uobiajene
dnevne aktivnosti treba im mnogo vie vremena. Stalno se

12
ale na osjeaj umora, ak i kad nisu bili izloeni tjelesnom
naporu.
Poremeaj apetita
elja za hranom obino je smanjena. Depresivne osobe
moraju se prisiljavati kako bi jele. U blaim sluajevima
depresivne osobe uzimaju hranu ali je ona bez teka i ne
uivaju u njoj kao ranije. U teim sluajevima moe doi i
do velikog gubitka na teini.
U nekih osoba apetit moe biti i povean, kao i pojaana
elja za slatkim. Pojaan apetit moe biti praen i poras-
tom teine.
Poremeaj spavanja
Dok su za anksioznost karakteristine smetnje uspavlji-
vanja, za depresiju su karakteristina buenja nakon to
je osoba zaspala. U nekih su osoba prisutna uestala nona
buenja, a u drugih rana jutarnja buenja nakon kojih
vie ne mogu zaspati pa je spavanje skraeno.
U nekih oblika depresije moe biti prisutna i pretjerana
potreba ili elja za spavanjem (hipersomnija) bilo da takve
osobe imaju produeno nono spavanje ili pak imaju
osjeaj kako moraju spavati i po danu. U nekim sluajevi-
ma ini se kako depresivna osoba bjei u san od pro-
blema i nesretne stvarnosti.
Psihomotorike promjene
Psihomotorike promjene mogu se oitovati kao nemir
(agitacija) ili usporenost i smanjena aktivnost (retardaci-
ja). Osobe u psihomotornom nemiru ne mogu mirno sjediti
na jednom mjestu, stalno su u pokretu, kre ruke, upka-
ju ili trljaju dijelove tijela ili odjee, zapomau i vape za
pomoi. Psihomotorna retardacija oituje se kao

13
usporenost govora, miljenja i kretnji, odgovori su oskud-
ni, reenice su kratke s malo rijei, velika je stanka izmeu
odgovora, govor gubi intonaciju i djeluje monotono, suzu-
je se sadraj. U teim sluajevima moe se razviti stupor,
potpuna odsutnost reakcija na podraaje iz okoline.
Pesimizam, osjeaj bezvrijednosti i krivnje
Pesimizam glede budunosti i osjeaj manje vrijednosti
gotovo su redovita sastavnica depresije. Depresivne osobe
obino pogreno interpretiraju neutralne ili beznaajne
svakodnevne dogaaje dokazujui tako svoju manju vri-
jednost ili u teim sluajevima nepostojeu krivnju.
Samooptuivanje sa sumanutim idejama krivnje karakte-
ristika je psihotine depresije. Zbog uasnog osjeanja
krivnje neki bolesnici trae da ih se kazni, npr. poalje u
zatvor umjesto lijeenja u bolnici, a velika je opasnost i od
samokanjavanja, odnosno samoubojstva.
Misli o smrti i samoubojstvu
U depresiji su esto prisutna razmiljanja o bezvrijednosti
ivota, elja za smru i pokuaji samoubojstva. Suicidalna
razmiljanja su prisutna u gotovo 80 % depresivnih osoba.
Ova razmiljanja variraju od osjeaja depresivnih osoba
da je bolje da ih nema i da su samo na teret svojoj okolini
pa sve do ozbiljnih razmiljanja o samoubojstvu i pravlje-
nja planova kako to izvriti, te do pokuaja ili izvrenog
samoubojstva. Nije mogue tono predvidjeti hoe li i kada
neka osoba s depresijom pokuati ili poiniti samoubojstvo.
Smetnje koncentracije i pamenja
Mnoge depresivne osobe ale se na osjeaj da ne mogu mi-
sliti kao prije, da se teko mogu koncentrirati, da im je
teko donijeti bilo kakvu odluku, da imaju neugodne

14
potekoe s pamenjem. Zbog ovih simptoma u starijih
osoba uvijek treba misliti na demenciju. Ako se depresivna
epizoda uspjeno lijei problemi s pamenjem u cijelosti
nestaju, za razliku od sluajeva kada je depresivna epizo-
da poetak razvoja demencije pa smetnje pamenja pro-
grediraju.
Somatizacija - zato je depresija neprepoznata
Oko polovice depresivnih osoba ali se na tjelesne smetnje
i simptome kao to su razliiti bolni sindromi (glavobolje,
bolovi u leima, oko srca, u trbuhu, itd.), napadaji
vrtoglavice, astenija, munina, lupanje i preskakanje srca,
pojaano znojenje, osjeaj nedostatka zraka, itd. Oko
25 % depresivnih osoba zaokupljeno je poglavito svojim
tjelesnim simptomima tako da nisu ni svjesni depresije u
kojoj se nalaze. Nerijetko tjelesni simptomi zavaraju i
lijenike koji onda upuuju pacijente na brojne i skupe
pretrage ime se samo gubi vrijeme i novac, a lijeenje
odlae.

Anksioznost (tjeskobnost)
Velika veina depresivnih osoba pokazuje istovremeno i
simptome anksioznosti. Katkada je teko odrediti radi li se
primarno o anksioznom ili depresivnom poremeaju, pa
tada govorimo o mijeanom anksiozno-depresivnom
poremeaju. Utvren je i est komorbiditet izmeu depre-
sivnih i anksioznih poremeaja.
Tako primjerice u oko 25 % osoba koje ispunjavaju kri-
terije za primarnu depresiju moe se utvrditi i prisustvo
paninog poremeaja. U vie od polovice osoba s primarno
paninim poremeajem razvija se i sekundarna depresija.

15
 PR SOUCI CJIEDNA AL N O G R I Z I K A
Razmiljate li o smrti ? vri jedan?
a j d a je iv ot b ez
Jeste li ikada imali osje
e li d a V a s ne m a?
Jeste li p oe lj
o sa m ou bojstvu?
R az milja te li
Imate li plan za samoubojstvo?uinite?
a e d a to ne
to V am p om
za smru?
iv ot ja i od e lj e
Jesu li razlozi za iv a ci ja za ivot?
a ob it e lj m ot
Je li Vam va
b o g e g a je sa m o u b o jstvo
to mislite z loa ideja?
DOBAR DAN TUGO -
TESTIRAJTE SAMI SEBE NA DEPRESIJU

uljajua depresija moe uzrokovati ne samo razliite

subjektivne simptome, nego i velike obiteljske i profesio-
nalne potekoe, a da na to uope i ne pomiljate. Zato je
uputno da popunite sljedei upitnik.
BECKOV SAMOOCJENSKI UPITNIK ZA DEPRESIJU

I. Poremeaj raspoloenja
Ne osjeam se tuno 0
Osjeam se tuno 1
Osjeam se tuno cijelo vrijeme i ne mogu se otrgnuti od tuge 2
Tako sam alostan i nesretan da to vie ne mogu podnijeti 3
II. Gubitak nade
Nisam obeshrabren glede budunosti 0
Obeshrabren sam glede budunosti 1
Osjeam da se nemam emu veseliti 2
Osjeam da je budunost beznadna i da se stvari ne mogu popraviti 3
III. Osjeaj odbaenosti
Osjeam da sam uspjena osoba 0
Osjeam se neuspjenijim od drugih ljudi 1
Kada se osvrnem na dosadanji ivot, vidim samo mnogo neuspjeha 2
Kao osoba osjeam se kao potpuni promaaj 3
IV. Nesposobnost uivanja
Uobiajene aktivnosti mi ine zadovoljstvo 0
Ne uivam vie u nekim stvarima kao ranije 1
Vie me gotovo nita istinski ne raduje 2
Nita mi ne predstavlja zadovoljstvo i sve mi je isprazno 3

17
V. Osjeaj krivnje
Ne osjeam se krivim 0
Dobar dio vremena patim od osjeaja krivnje 1
Veinom me mui osjeaj krivnje 2
Neprestance me mui osjeaj krivnje 3

VI. Potreba za kaznom

Ne mislim da sam kanjen 0
Osjeam da sam moda kanjen 1
Oekujem kaznu 2
Osjeam da mi je ovo kazna 3

VII. Mrnja prema sebi

Nisam razoaran sobom 0
Razoaran sam sobom 1
Gadim se sam sebi 2
Mrzim se 3

VIII. Samoosuivanje
Nisam gori od drugih 0
Imam vie slabosti i pogreaka od drugih 1
Sklon sam samoosuivanju 2
Krivim sebe za sve loe to se dogodi 3

IX. Sklonost samoubojstvu

Uope ne pomiljam na samoubojstvo 0
Pomiljam na samoubojstvo, ali to ne bih uinio 1
Volio bih da me nema (Volio bih se ubiti) 2
Ubio bih se da imam priliku 3

18
X. Plaljivost
Ne plaem vie nego obino 0
Sada plaem vie nego ranije 1
Sada stalno plaem 2
Ranije sam mogao plakati, a sada ni to vie ne mogu 3

XI. Razdraljivost
Nisam razdraljiv 0
Lake se razljutim nego ranije 1
Stalno se ljutim 2
Vie me uope ne diraju stvari koje su me ranije ljutile 3

XII. Poremeaj u odnosima s drugim ljudima

Nisam izgubio zanimanje za druge ljude 0
Drugi me ljudi zanimaju manje nego ranije 1
Uglavnom sam izgubio zanimanje za druge ljude 2
Izgubio sam svako zanimanje za druge ljude 3

XIII. Neodlunost
Odluke donosim bez problema kao i ranije 0
Odgaam donoenje odluka vie nego ranije 1
Tee mi je donositi odluke nego ranije 2
Uope vie ne mogu donositi odluke 3

XIV. Negativna slika o sebi

Ne mislim da loe izgledam 0
Bojim se da izgledam loe i nepoeljno 1
Osjeam da sam postao neprivlaan 2
Mislim kako runo izgledam 3

19
XV. Nesposobnost za rad
Mogu raditi jednako dobro kao i prije 0
Moram uloiti napor da se pokrenem na aktivost ili rad 1
Vrlo mi je teko pokrenuti se na aktivnost ili rad 2
Uope ne mogu raditi 3

XVI. Poremeaj sna

Spavam uobiajeno dobro 0
Ne spavam dobro kao prije 1
Budim se sat-dva ranije i teko mi je ponovno zaspati 2
Budim se mnogo ranije (nekoliko sati) i ne mogu vie zaspati 3

XVII. Umor
Ne umaram se vie nego to je to uobiajeno 0
Umaram se lake nego prije 1
Ako bilo to radim, umorim se 2
Preumoran sam da bih bilo to radio 3

XVIII. Oslabljen apetit

Nemam oslabljen apetit 0
Nemam vie tako dobar tek kao prije 1
Apetit mi je oslabljen 2
Uope vie nemam apetita 3

XIX. Gubitak na teini

Nisam znatno ili uope smravio 0
Izgubio sam vie od 2 kg 1
Izgubio sam vie od 5 kg 2
Izgubio sam vie od 7 kg 3

20
XX. Hipohondrija
Nisam zabrinut za zdravlje vie nego obino 0
Brinu me tjelesno zdravlje zbog bolova, nervoze eluca ili zatvora 1
Vrlo sam zabrinut za zdravlje i teko mi je o drugom razmiljati 2
Tako sam zabrinut zbog zdravlja da vie ni o emu drugom ne mogu razmiljati 3
XXI. Oslabljen libido
Seks me zanima kao i ranije 0
Seks me zanima manje nego ranije 1
Jako sam izgubio interes za seks 2
Seks me vie uope ne zanima 3
Zbrojite sve zaokruene brojeve
i rezultat usporedite sa sljedeom tablicom:
Nema depresije 0 -11 bodova
Blaga depresija 12-19 bodova
Umjerena depresija 20-26 bodova
Teka depresija > 26 bodova

to initi nakon testa

Ako utvrdite da patite od blage depresije moete u najblioj
ljekarni potraiti Aktivin-H kapsule za poboljanje raspoloenja
(standardizirani ekstrakt gospine trave) i uzimati ga prema uputi.
Bilo bi dobro da o tomu izvijestite i svojega obiteljskog lijenika
ili lijenika ope prakse. Ako ne doe do poboljanja unutar 4-6
tjedana neodlono se javite svojemu lijeniku i s njim vrlo
ozbiljno razmotrite primjenu prikladnog antidepresiva.
Ako utvrdite da patite od umjerene depresije im prije se trebate
javiti svojemu lijeniku i zapoeti s primjenom antidepresiva i
psihoterapijom.
U sluaju teke depresije ili razmiljanja o bezvrijednosti ivota i
samoubojstvu odmah se javite psihijatru radi lijeenja antidepre-
sivima i psihoterapijom.

21
 Neravnotea i m p r i j e n o snicima u
u kemijsk informacija u mozg
i
u prehran anju
u pona ledu na ivot
u pog

Depresija
Moe biti prevladana
uz pomo onoga to svakodnevno radimo
uz pomo hrane koju uzimamo
zahvaljujui aktivnostima
kojima se bavimo
zahvaljujui pozitivnim razmiljanjima
koje dosljedno podravamo
DEPRESIJA: BOLEST SA TISUU LICA

Depresivni poremeaji mogu se oitovati u brojnim i vrlo

razliitim oblicima koji su praeni velikom subjektivnom
patnjom, nesposobnou za rad, gubitkom ivotne radosti
i smisla, promijenjenim fiziolokim funkcijama kao to su
spavanje, uzimanje hrane, itd. Zato ovdje ukratko opisu-
jemo najvanije oblike depresivnih poremeaja.
Prva depresivna epizoda
O prvoj depresivnoj epizodi govorimo kada se u neke osobe
pojave neki od sljedeih simptoma ili znakova:
1. depresivno ili alosno raspoloenje (osoba je
neraspoloena, tuna, plaljiva, osjea se izgubljeno, kao
u tunelu ili magli...),
2. smanjenje interesa za uobiajene ivotne i radne
aktivnosti i gubitak zadovoljstva u njima (sve izgleda
prazno, besmisleno, osoba je bezvoljna, seksualna elja je
smanjena ili iezla, prisutna je frigidnost u ena ili impo-
tencija u mukaraca),
3. gubitak ili porast apetita to moe biti praeno gubitkom
ili porastom tjelesne teine,
4. poremeaj spavanja u obliku nesanice (znakovito je
kada osoba bez potekoa zaspi, ali se uestalo budi ili se
rano probudi i ne moe vie spavati) ili neto rjee u obliku
pretjerane potrebe za spavanjem (hipersomnija),
5. poremeaj psihomotorike u obliku agitacije (osoba je
uznemirena, stalno u pokretu, zapomae, plae, moli za
pomo, kri ruke) ili u obliku psihomotorne zakoenosti i
usporenosti,

23
6. brzo umaranje i osjeaj gubitka energije, osjeaj iscr-
pljenosti, slabosti, malaksalosti,
7. samopodcjenjivanje, osjeaj vlastite bezvrijednosti ili
neprimjerene krivnje, samooptuivanje,
8. kognitivne smetnje, prvenstveno smanjena sposobnost
miljenja i koncentracije,
9. ponavljajue misli o smrti, elja za smru, planiranje ili
pokuaj samoubojstva.
Velika i mala depresivna epizoda - Ako neka osoba
imade najmanje pet od pobrojanih simptoma u trajanju od
najmanje dva tjedna, govorimo o tzv. velikoj ili major
depresivnoj epizodi.
Kada su prisutna samo etiri ili manje simptoma, govorimo
o maloj ili tzv. minor depresiji.
Psihotina i nepsihotina depresivna epizoda - Kada
su prisutne depresivne sumanute ideje i halucinacije, rije
je o psihotinoj depresiji. Ovaj oblik neodgodivo zahtijeva
bolniku obradu i lijeenje. Depresivne sumanute misli
oituju se kao ideje propasti i osiromaenja, zatim ideje
krivnje i samooptuivanja, te hipohondrijske ideje
(uvjerenost da boluju od teke i opasne somatske bolesti) i
nihilistike ideje (osjeaj da nema nikoga na svijetu, da tje-
lesni organi ne rade ili ne postoje).
Nepsihotina se depresija moe oitovati kao blaga,
umjereno teka ili teka depresivna epizoda.
Reaktivne depresij e
Predstavljaju reakcije na ivotne probleme i stresne
situacije kao to su smrt bliske osobe, gubitak posla,
razvod, itd. Ova su stanja jae izraena od osjeaja tuge i

24
nesree u svakodnevnom ivotu, traju due nego to je to
uobiajeno, a simptomi obino ukljuuju tjeskobu (anksi-
oznost), smetnje spavanja i gubitak apetita.
Sekundarne depresije
Sekundarne depresije su stanja koja se razvijaju u osoba
koje boluju od razliitih tjelesnih, zaraznih (AIDS),
endokrinolokih (bolesti titnjae) i neurolokih (Parkin-
sonova bolest, multipla skleroza) bolesti. Potrebno je
lijeiti osnovnu bolest, a primjena antidepresiva je simpto-
matska terapija.
Depresivna stanja mogu biti izazvana i razliitim lijekovi-
ma kao to su kortikosteroidi, digitalis, indometacin, feno-
tiazini, benzodiazepini, klonidin, oralni kontraceptivi.
Oralni kontraceptivi esto mijenjaju raspoloenje u ena
koje ih uzimaju. One postaju depresivne ili agresivne, a da
to nitko ne povezuje s uzimanjem pilula. To moe dovesti
do vrlo munih, pa ak i traginih situacija. ena poinje
uzimati oralne kontraceptive nakon roenja djeteta i
postane razdraljiva, svadljiva, depresivna, pa se sva
krivnja svali na porod. Ili pak mladi upozna djevojku
koja mu se dopada i oene se. Kako ne ele odmah imati
ivot ispunjen obvezama odgoja djece, ona poinje uzimati
pilule i postane nesnosna. Mu pomilja kako je nasjeo na
vjetu glumu i igra poinje.
Porodiljna depresija
Tzv. porodiljna tuga (baby blues) prisutna je u gotovo
polovice rodilja koje su blago depresivne, anksiozne,
napete ili se osjeaju loe, mogu imati potekoa sa spa-
vanjem iako najvei dio vremena osjeaju umor i letargiju.

25
Ova stanja traju nekoliko sati ili nekoliko dana a onda
spontano ieznu. Meutim, postpartalna depresija
(depresija koja se javlja u razdoblju babinja) moe biti
ozbiljan poremeaj koji zahvaa oko 10 % rodilja pri emu
one imaju velikih problema u obavljanju uobiajenih
aktivnosti. Postpartalna depresija moe se oitovati vrlo
dramatino. Nije rije samo o hormonalnoj buri, nego i o
sueljavanju s posve novom situacijom, doivljajem
materinstva.
Klimakterina depresija
Depresivna stanja koja se javljaju u ena u dobi izmeu 45
i 50 godina obino se pripisuju klimakteriju. Ako je hor-
monalna terapija uspjena, dijagnoza je jednostavno
potvrena. Meutim, klimakterij ne znai samo hormonal-
nu promjenu, nego i ivotnu prekretnicu, te sueljavanje
sa starou i pitanjem ivotne bilance. Neke se ene manje
lome zbog gubitka hormona, a vie zbog gubitka svog i-
votnog smisla. Njihova ljepota vene, a izostanak men-
struacije interpretiraju kao kraj svoje enstvenosti i sek-
sualnosti.
Depresija iscrpljenja
Posljedica je kroninog nezadovoljstva u braku,
kuanskim poslovima, odgojem djece, openito nainom
ivota. Dolazi do tjelesne i emocionalne iscrpljenosti, a
znaci depresije su jasno izraeni.
Sindrom izgaranja na poslu - jedan je od oblika depresije
iscrpljenja. Moe se pojaviti u neuspjelih radoholiara.
1. faza visokih oekivanja - velika posveenost poslu,
entuzijazam

26
2. faza poetnog nezadovoljstva i pesimizma- brzo umara-
nje poslom, frustriranost, gubitak ideala
3. faza povlaenja i izolacije-izbjegavanje kontakata, lju t-
nja, negativizam, tekoe koncentracije, sve predstavlja ve-
liki napor
4. faza apatije i gubitka interesa- ozbiljne depresivne pote-
koe, gubitak samopouzdanja, nesposobnost interakci-
je, smanjena obrambena sposobnost organizma,ee in-
fekcije ili nezgode.
Ponavljajui depresivni poremeaji
(unipolarna depresija)
Kada se u neke osobe ponavljaju tzv. velike depresivne
epizode bez epizoda povienog raspoloenja i hiperak-
tivnosti koje zadovoljavaju kriterije za maniju, govorimo o
ponavljajuem depresivnom poremeaju. Stupanj izrae-
nosti simptoma moe biti razliit, tako da razlikujemo
blage, umjereno teke i teke nepsihotine depresivne epi-
zode i psihotine depresivne epizode koje su uvijek teak
duevni poremeaj. Depresivne epizode obino traju oko 6
mjeseci, ali duljina trajanja moe varirati od 3 do 12
mjeseci, pa ak i do dvije godine. Ponavljajue se depresi-
je dva puta ee susreu u ena nego u mukaraca. U
lijeenju ponavljajueg depresivnog poremeaja od velike
je vanosti dugotrajna primjena antidepresiva i njihova
profilaktika primjena.
Mijeani anksiozno-depresivni poremeaj
Velika veina depresivnih osoba pokazuje istovremeno i
simptome anksioznosti. Katkada je teko odrediti radi li se
primarno o anksioznom ili depresivnom poremeaju, pa
tada govorimo o mijeanom anksiozno-depresivnom
poremeaju.

27
Kratke depresivne epizode
Kada simptomi depresije traju krae od dva tjedna govo-
rimo o kratkim depresivnim epizodama.
Sezonska depresija
Simptomi se obino pojavljuju u jesen, pogoravaju zimi, a
nestaju u proljee ili ljeto. Uz snieno raspoloenje, sma-
njenu aktivnost, letargiju i oslabljen libido, prisutni su
atipini simptomi kao pojaan apetit, pojaana elja za
ugljikohidratima, porast teine, pretjerana potreba za spa-
vanjem i pogoranje raspoloenja u poslijepodnevnim satima.
Bolesnici dobro reagiraju na lijeenje svjetlom.
Atipina depresija
Atipine se depresije oituju pojaanim apetitom to je
obino praeno porastom teine, pretjeranim spavanjem, a
mogu biti prisutni razliiti somatski simptomi.
Bipolarna depresija
Kada se u neke osobe izmjenjuju faze poviene energije,
raspoloenja i aktivnosti (manija) s fazama snienog
raspoloenja i pada energetskih potencijala (depresija)
govorimo o bipolarnom afektivnom poremeaju (BAP).
Ako je osoba u depresivnoj faza tada govorimo o bipo-
larnoj depresiji ili depresivnoj epizodi u sklopu BAP.
Ciklotimni poremeaj
Ciklotimni poremeaj oituje se nestabilnim raspoloenjem
kroz due vremensko razdoblje (najmanje dvije godine) a
ukljuuje brojna razdoblja blage depresije (snieno
raspoloenje) i blage elacije (povieno raspoloenje).
Promjene raspoloenja su neovisne o ivotnim dogaajima.

28
Distimija
Distimija se oituje simptomima depresije koji ne ispu-
njavaju kriterije za blagi ponavljajui depresivni
poremeaj, kako glede izraenosti simptoma tako i glede
njihova trajanja. Distimine osobe imadu razdoblja koja
mogu potrajati danima i tjednima kada se osjeaju dobro,
ali preteito se mjesecima osjeaju umorno i depresivno,
sve im je naporno, ni u emu ne uivaju, loe spavaju,
osjeaju se neadekvatnima. Meutim, obino su sposobni
nositi se s osnovnim zahtjevima svakidanjeg ivota.
Kronini bolni sindrom
Kronina je bol est pratilac depresije. Isto tako osobe
koje pate od bolesti koje su praene s boli esto pokazuju
znakove depresivnog raspoloenja. U nekih osoba kronini
se bolni sindrom moe oitovati kao oblik tzv. maskirane
depresije.
PMS i depresija
Depresija esto moe biti sastavni dio premenstrualnog sin-
droma koji pogaa 3 do 8 % ena.

29
 a n s k i u z r o c i d e p r e s ij e
Org
raceptivi, rezerpin,
Kortikosteroidi, kont digoksin,
F ar m ak ol o ki : ,
a-metildopa, klonidin kolinesteraze,
or i
beta-blokeri, inhibit
n, indometacin,
insekticidi, cimetidi
gotrajna primjena
l-dopa, fenotiazini, du biton, talium,
ar
benzodiazepina, fenob in, vinblastin
kr ist
iva, cikloserin, vin
, AIDS,
ni : Pr og re sivna paraliza, influenza titis,
In fe kt iv virusni hepa
virusna pneumonija, za, tuberkuloza
infektivna mononu kl eo
ireoza,
ni : Hi po - i hipertireoza, hiperparat t, PMS,
E nd ok ri Cusingova bolest, Ad
isonova boles
postpartalno razd ob lje
zus,
mski lupus eritemato
Im un ol o ki : Sireste umatoidni artri tis
rkinsonova bolest,
Multipla skleroza, Pa lna epilepsija,
N eu ro lo k i: ra
trauma glave, tempo i udar, sleep
tumori mozga, mo dan
apnea
,C, folati,
Manjak vitamina (B12
N ut ri ti vn i: niacin, tiamin)
reasa, diseminirana
Karcinom glave pank
N eo pl az m e: karcinomatoza
ti,
Kronine srane boles
K ar di ov as ku la rn i: srani infarkt
 UZROCI DEPRESIVNIH POREMEAJA

I BIOLOKE TEORIJE

1. Naslijee
Utvrena je nasljedna sklonost ka depresivnim
poremeajima kao to je to sluaj i s razliitim tjelesnim
bolestima, kao to su arterijska hipertenzija (povien
krvni tlak), bolesti srca, itd.

2. Biokemijski poremeaji u mozgu

ivani sustav iznimno je sloen a ini ga oko stotinu mili-
jardi ivanih stanica - neurona. Kako bi organizam sklad-
no funkcionirao stanice moraju meusobno komunicirati.
Neuroni dolaze u kontakt s drugim stanicama na specijal-
iziranom mjestu dodira koje se naziva sinapsa. ivane
stanice izluuju kemijske tvari - neurotransmitore - koji
prenose informaciju s jedne stanice na drugu preko
sinapse. Posebne tvorbe - receptori omoguavaju da druga
stanica prepozna poruku neurotransmitora.
normalna izvorna monoaminska teorija deficit NA /5-HT plus smanjen broj
sinapsa (deficit NA i/ili 5-HT) poveanje broja receptora receptora

monoaminski monoaminski monoaminski monoaminski

receptori receptori receptori receptori

normalna smanjena neuronska smanjena neuronska smanjena neuronska

aktivnost serotonina aktivnost aktivnost aktivnost
(5-HT) i/ili noradrenalina (NA) depresija

31
Intenzitet sinaptike transmisije je konstantan. Meutim,
depresija se dovodi u svezu s promjenama u nastanku i
razgradnji pojedinih ivanih prijenosnika (neurotransmi-
tora) u mozgu kao to su biogeni amini, noradrenalin i
serotonin, ali i drugih neurotransmitora, te s promjenama
u broju i osjetljivosti njihovih receptora.
Serotoninska hipoteza. Depresija moe biti posljedica
smanjene serotoninske aktivnosti u mozgu. Smanjena kon-
centracija serotonina u amigdalama moe imati za
posljedicu gubitak zadovoljstva i osjeaja sree, dok je
smanjena koncentracijama u ponsu (nucleus raphe)
povezana s poremeajem spavanja.
Katekolaminska hipoteza. Dopamin i noradrenalin igraju
vanu ulogu u nastanku depresivnih poremeaja.
Poremeaji koncentracije dopamina u bazalnim ganglija-
ma mogu dovesti do psihomotorne retardacije (usporenost,
zakoenost i siromatvo pokreta) ili agitacije u depresivnih
bolesnika. Smanjena koncentracija noradrenalina u
hipokampusu i hipotalamusu dovodi do somatskih sim-
ptoma depresije kao to su anoreksija, gubitak libida i
anergija.
Kolinergika hipoteza. Neki oblici depresije mogu biti
posljedica apsolutne ili relativne hiperaktivnosti koliner-
gikih struktura u mozgu, posebice onih koji su sastavnica
psihofiziolokog sustava kazne.
Permisivna hipoteza. Prema nekim autorima smanjena
koncentracija serotonina pododgovorna je za sklonost
depresiji, a sama pojava depresije povezana je s padom
katekolamina, dok je manija posljedica poviene kateko-

32
laminske aktivnosti. Ima miljenja kako je depresivno
raspoloenje posljedica smanjene serotoninske aktivnosti,
dok je razvoj agitirane ili inhibirane depresije povezan s
koncentracijom katekolamina.
Hipersenzitivnost monoaminskih receptora. Posljedica
smanjene koncentracije biogenih amina u mozgu jest
hipersenzitivnost (tzv. up regulacija) njihovih receptora
to je zapravo biokemijska osnova depresivnih
poremeaja.
Disbalans receptorskih sustava. Neki oblici depresivnih
poremeaja mogu biti posljedica hiperaktivnosti 5-HT2 i
hipoaktivnosti 5-HT1-receptora. Hiperaktivnost 5-HT2
receptora poveava senzitivnost na kaznu, inhibira meha-
nizme nagrade, dovodi do anksioznosti i anhedonije.
Hipoaktivnost 5-HT1 receptora povezana je sa smanjenom
tolerancijom na stres i apatijom, te pridonosi razvoju
nauene bespomonosti.
Smanjena koncentracija ciklikog AMP. Poremeaj u
metabolizmu ciklikog AMP koji ima funkciju drugog glas-
nika ili sekundarnog hormona moe dovesti do smanjenog
libida i amenoreje zbog smanjenja aktivnosti FSH, LH i
estradiola, do konstipacije zbog smanjenja intestinalnih
kontrakcija, do umora i slabosti uslijed smanjene neuro-
miine transmisije, do anoreksije usljed poremeaja
funkcije hipotalamusa, do suhoe usta zbog smanjene sali-
vacije, itd.
Poremeaj elektrolita. Neki oblici depresivnih
poremeaja povezani su s poremeajem u funkciji neuron-
skih membrana i disbalansom elektrolita.

33
3. Neuroendokrinoloki poremeaji
Depresija je est simptom u endokrinolokih bolesnika (u
prvom redu u bolestima titnjae i nadbubrene lijezde)
kada govorimo o sekundarnoj depresiji. Meutim, i u
bolesnika s primarnom depresijom opisana su razliita
neuroendokrinoloka odstupanja kao to su pojaano
luenje kortizola, pozitivan deksametazonski test, itd.
Kortizol moe uzrokovati pojaanu pohranu neurotrans-
mitora u sinaptosome, poremetiti omjer intra - i ekstra-
neuronalnog natrija, smanjiti transport biogenih amina
poveanjem aktivnosti intraneuronalne ATP-aze.
4. Imunoloka odstupanja
U depresivnih su osoba opisana razliita odstupanja
imunolokih funkcija, ime se objanjava vea uestalost
nekih tjelesnih bolesti, primjerice karcinoma.
5. Neurofiziologija depresije
Depresija moe biti posljedica oslabljene aktivnosti mo-
danog sustava nagrade ime se objanjava nesposobnost
za uivanje i radost u depresivnih bolesnika, a katkad i
pretjerane aktivnosti modanog sustava kazne to
objanjava osjeaj krivnje i ideje samooptuivanja.
6. Kronobioloki poremeaji
Neki oblici depresije mogu biti posljedica poremeaja kro-
nobiolokih sustava koji reguliraju ritmove aktivnosti
pojedinih funkcija kao to su budnost-spavanje, luenje
hormona, itd.

34
II PSIHOSOCIJALNE TEORIJE
Stres i psihotrauma
Stresovi i psihotraume mogu imati vanu ulogu u nastanku
i oblikovanju depresivnih poremeaja. Depresivne osobe
esto su ivotom ranjene osobe.
Depresija kao gubitak
Prema psihoanalitikoj teoriji depresija moe biti poslje-
dica neuinkovitog alovanja u situacijama gubitka vo-
ljenog objekta, odnosno voljene osobe. Prema izgubljenom
objektu uspostavljaju se dvostruki osjeaji, ljubav i
bijes/mrnja, a zbog identifikacije s izgubljenim objektom
dvostruka se osjeanja okreu prema bolesniku. Po nekim
psihoanalitiarima depresija je oajniki krik za ljubavlju.
Depresija kao nauena bespomonost
Prema bihejvioralnoj teoriji neki oblici depresije su
nauena ponaanja. Nauena bespomonost uspostavlja se
u stresnim situacijama koje se ne mogu izbjei ili nad koji-
ma se ne moe uspostaviti kontrola. U depresivnih osoba
postoji oskudica pozitivnih potkrepljivaa nedepresivnog,
odnosno zdravog ponaanja i doivljavanja.
Neke depresivne osobe kao da se ponaaju po modelu:
Ako budem dovoljno jadan i bespomoan, drugi e se
morati brinuti o meni, dat e mi ljubav, panju, njenost...
Depresija kao oajniki krik za ljubavlju
Depresivci su esto osobe koje nisu imale dovoljno ljubavi
u djetinjstvu tako da simptomi depresije predstavljaju
oajniki krik za ljubavlju.

35
Depresija kao egzistencijalni vakuum
Katkada kad neke osobe odlue promijeniti posao, pri-
jatelje ili nain ivota mogu upasti u stanje egzistencijalnog
vakuma kada znaju to ne ele, ali ne znaju to ele za
zamjenu.
Depresija kao agresija okrenuta prema sebi
Depresija je esto maska za neiskazanu ljutnju i bijes pri
emu se loa osjeanja koncentriraju unutar depresivne
osobe. Kad neka osoba ne moe ispoljiti agresivnost prema
drugima ona je usmjerava prema sebi to moe rezultirati i
suicidalnou.
Depresija kao crni filter
Prema neurolingvistikom modelu depresivne osobe kao da
imaju crne naoale kroz koje vide sve tamno: sebe, svijet,
budunost. Sav njihov ivot, sva sjeanja, sve je u tamnom
depresivnom svjetlu. Zbog negativne percepcije kao da svi-
jet doivljava kroz tamne naoale pacijent sve vie gubi
kontakt sa stvarnou. Svoju budunost pacijent vidi crno
kao nastavak svojih patnji koje su u sutini subjektivne
naravi.
Depresija kao destruktivni unutarnji dijalog
Depresija je esto unutarnji dijalog izmeu ego stanja ne-
gativnog kritikog roditelja i jadnog (bespomonog) djete-
ta. U depresivnih osoba ego stanje nije dovoljno prisutno,
pa je ego stanje slobodnog djeteta potisnuto, ili nedovoljno
razvijeno. Radi se o osobama koje imaju zabranu na ui-
vanje i radost.

36
Depresija kao mrani zatvor ili tunel
Prema transakcijsko-analitinom modelu depresija pod-
sjea na zatvor u kojemu je jedna te ista osoba zatvorenik
(ego stanje bespomono dijete) i okrutni straar (ego sta-
nje kritiki roditelj).
Depresija kao duevni gips
Prema nekim shvaanjima depresija je zatitni psihiki
mehanizam, neka vrsta duevnog gipsa. Osoba koja je
izvrgnuta pretjeranim zahtjevima okoline stvara depre-
sivno raspoloenje kako bi na socijalno i psiholoki prih-
vatljiv nain odbila zahtjeve okoline i tako sebi omoguila
astan uzmak. Odbijanjem stvari koje nisu od ivotne
vanosti omoguuje se oporavak, punjenje energijom.
Depresivne znaajke linosti
Osobe s odreenim crtama linosti naginju depresivnim
poremeajima. Perfekcionisti koji postavljaju visoke stan-
darde i zahtjeve pred sebe i druge, odnosno osobe koje
teko mogu prilagoditi svoje ideje i zahtjeve promjenama
okoline ee i lake zapadaju u depresivna stanja.
Nesigurne osobe koje su ovisne o drugima takoer su pri-
jemive za depresiju kada su odbaene ili odbijene.
Typus melancholicus - O depresivnom karakteru govori se
jo od antikih vremena. Stari su Grci razlikovali etiri
temperamenta: kolerian (naprasit), sangvinian (vatren),
flegmatian (trom) i melankolian (turoban). Prema
karakterolokoj teoriji ako netko duevno oboli, onda je
priroda njegove bolesti u znatnoj mjeri uvjetovana njego-
vim karakterom. Tko je od djetinjstva turoban izvrgava se
opasnosti da u stresnim situacijama klone u depresiju.

37
Depresivna kognitivna trijada
Prema kognitivnim teorijama neki oblici depresije su
posljedica negativne evaluacije i negativnog razmiljanja,
odnosno negativne konceptualizacije. Neke osobe vide sebe
pogreno kao neprimjerene, ostavljene ili grijene u njih se
javljaju depresivna uvstva kao to su alost, osamljenost
i krivnja. Kognitivnu depresivnu trijadu ine negativna
interpretacija iskustva, negativna interpretacija sepstva
(samopodcjenjivanje) i negativna oekivanja. U osoba s
predispozicijom za depresiju esto se nae sljedea kogni-
tivna shema:
1. svi me moraju voljeti;
2. u svemu moram biti dobar;
3. ako me drugi ne vole, to znai da nisam dobar.

Depresivna ivotna pozicija

(Ja nisam O.K., drugi su O.K.) ivotne pozicije predstav-
ljaju duboki, esto nesvjesni, doivljaj sebe i drugih,
odnosno svijeta u terminima dobar-lo.
Depresija moe biti ivotni scenarij koji je premorbidno
odreen depresivnom ivotnom pozicijom u kojoj takva
osoba ima u sebi duboko usaen osjeaj da neto s njom
nije u redu i da se mora jako truditi da bude dobra da
zadovolji druge koji su dobri. Zato se takve osobe trude da
zadovolje druge, teko im je rei ne, trude se da budu
savrene, okrivljuju sebe za svaku sitnicu. Zbog osjeaja
osobne neadekvatnosti takve osobe su esto stidljive, pate
od osjeaja krivnje, imaju potrebu za kaznom. Nerijetko
je prisutno vjerovanje da ne zasluuju dobar ivot, pa ak
ni ivot kao takav.

38
Depresivni ivotni scenarij karakteriziraju sljedea
vjerovanja koja su za depresivne osobe apsolutne,
neupitne i aksiomatske istine:
1. Bez obzira koliko se inio dobar i fin, ja sam lo, zao i
neprihvatljiv sebi i drugim ljudima;
2. Drugi ljudi su takvi da ih moram mrziti, zaviditi im ili ih
se plaiti;
3. ivot je straan, a smrt je jo gora;
4. U ivotu mi se dogaaju samo loe stvari i tako e to
uvijek biti;
5. Ljutnja je loa;
6. Nema oprosta.

Depresija kao socijalno prihvatljiva

gubitnika strategija
Socio-kulturni imbenici. U nekim sociokulturnim sredina-
ma (tzv. kulture krivnje) depresije se ee javljaju to
se dovodi u svezu sa strogim etikim normama i socijalnim
zahtjevima koji pogoduju oblikovanju depresivnih obraza-
ca reagiranja. Prema nekim teorijama depresivna stanja
nastaju u svezi s izrazitom socijalnom kompeticijom kao
nesvjesna, nevoljna gubitnika strategija na socijalno pri-
hvatljiv nain. Naime, ova gubitnika strategija omoguuje
depresivcu prihvaanje poraza u socijalnom natjecanju, te
prilagodbu na neto to bi drugaije bilo neprihvatljivo
nizak rang.

39
 IMBENICI U DJKOETJI INPRJSIDTVONUOSE RAZVOJU DEPRESIJA
AN JE ,
OD , RA ZD VA JA NJ E, NA PU T
O IT GU BIT AK (S MR T, RA ZV PR OB LEM I)
DU GO TR AJ NI ZD RA VST VE NI
- ran i gu bit ak ma jke ili oca , ro aka i pri jat elja
ba
- gu bit ak dru gih bli ski h oso dje tin jstv u
raj na ili te ka bol est u
- du got

I E KI VA NJ E GU BI TK A ge bli ske oso be

ka ma jke , oca ili nek e dru
- i eki van je gu bit odi o
to se stv arn o gu bit ak i dog
du go vre me na pri je neg o
ne oso be
- raz oa ran je u nek e va i,
de za ne to to sm o ui nil
- i eki van je vel ike na gra
a koj u nik ad nismo dobili
EK IVA NJ E FA NT AZ IR AN OG GU BI TK A DU GO VR EM EN A,
I RN O DO GO DI O
IA KO SE GU BI TA K NI JE ST VA
JU OS JE A J SA MO PO T OV AN ne JA
GA A JI KO JI UM AN JU ja
DO gom djecom neeljenosti od stra roditel
- osjeaj
- potekoe u druenju s dru - osjeaj nitko me ne voli
- zlostavljanje - osjeaj svi me mrze
vrnjaka
- osjeaj razliitosti od svojih

OB RA T U VR ED NOizVA NJ U DR UG IH
nek om e
lju ba vi u mr n ju pre ma
- izn ena dn a pro mj ena mr n ju pre ma
ou va ava nja u ga enj e ili
- izn ena dn a pro mj ena sam
seb i zbo g nek og dog a aja
BACKGROUND
telj i i bli ski h sro dn ika
- dep res ija u la no va obi ja
an e jed no g ili oba rod itel
- te ko ka nja van je od str bod u dje teta
an e rod itel ja koj a gu i slo
- pre tjer an a za tita od str
- izo lac ija od dru ge dje ce
- str oga rod itel jsk a pra vila
zan em ari van je
- isti can je neg ati vni h, a
poz itiv nih crt a dje teta
LIJEENJE DEPRESIVNIH POREMEAJA
Svaka depresivna osoba bi trebala biti upoznata kako o
mogunostima lijeenja depresije tako i o prevenciji even-
tualne budue depresivne epizode. Koliko je vano
uinkovito lijeenje same depresivne epizode, najmanje je
toliko vano to depresivna osoba ini nakon depresivne
epizode.

VRSTE LIJEENJA
Suvremena psihijatrija raspolae brojnim i raznovrsnim
biolokim, psihoterapijskim i socioterapijskim metodama
lijeenja.
U najvanije bioloke metode lijeenja ubrajaju se antide-
presivi, terapija svjetlom, deprivacija spavanja i kronote-
rapija, te elektrokonvulzivna terapija.
Psihoterapijske metode lijeenja ukljuuju brojne tehnike
koje se primjenjuju individualno i u skupini. Obiteljska
psihoterapija je od velike vanosti. Socioterapijske metode
lijeenja mogu znatno poboljati rezultate farmakoterapije
i psihoterapije.
Kombinirani pristup u lijeenju depresivnih poremeaja
daje najbolje rezultate.
OPA NAELA LIJEENJA
Pridravanjem sljedeih naela, lijeenje depresivnih
poremeaja moe postati znatno uspjenije.
Dobra informiranost pacijenta i njegove obitelji
Pacijent treba biti u ulozi partnera u lijeenju, a ne
pasivni objekt lijeenja. Prije uzimanja lijekova pacijent i
njegova obitelj trebaju se informirati o prirodi bolesti,

41
ciljevima i moguim rizicima lijeenja s preciznom infor-
macijom o dostupnim lijekovima. Dobra informiranost
bolesnika i njegove obitelji znatno smanjuje rizik lijeenja,
omoguuje pravodobnu prevenciju komplikacija,
poveava suradnju bolesnika (compliance) i mogunost
uspjene terapije.
Aktivna uloga pacijenta
Depresivne osobe mogu se podijeliti na aktivne i pasivne
tipove linosti. Pasivni se tipovi ponaaju po modelu:
Doktore, meni je teko. Ja jako patim. Izlijeite me.
Nerijetko se u takvih osoba moe prepoznati nesvjesna
motivacija da se lijee, ali ne i da se izlijee. To su osobe
koje otpisuju odgovornost za svoje emocije i ponaanje.
Aktivni se tipovi ponaaju po modelu: Doktore, meni je
teko. to mi je initi kako bih se izlijeio? To su osobe
koje prihvaaju odgovornost za svoj ivot, svoje emocije i
ponaanje. Samo se takve osobe mogu istinski mijenjati i
pobijediti depresiju. Stoga je od izuzetne vanosti da paci-
jenti znaju kako samo propisivanje antidepresiva nee
pobijediti depresiju, nego je nuna njihova aktivna uloga u
lijeenju i u radu na sebi, razvijanju nove ivotne filozofi-
je i zdravijeg stila ivljenja.
Paljivo odvagnuti rizik i dobrobit lijeenja
Odabir antidepresiva primarno je odreen profilom nji-
hovih nuspojava, te tjelesnim bolestima i poremeajima u
depresivnih osoba, pa tek onda antidepresivnim svojstvi-
ma lijeka. Lijekovi prvog izbora trebaju biti antidepresivi
dokazane djelotvornosti koji su sigurni, dobro podnoljivi
i prihvatljivi za konkretnog pacijenta.

42
Zatita od samoubilakih poriva
Suicidalnost je est pratilac depresije i moe se pojaviti u
bilo kojoj fazi bolesti, kako prije lijeenja, tako i tijekom
lijeenja, pa ak i nakon lijeenja, odnosno nakon to je
postignuta klinika remisija. Suicidalnost je nemogue sa
sigurnou predvidjeti. Stoga je zadaa lijenika sklopiti
antisuicidalni ugovor sa svakim depresivnim bolesnikom
kako bi se preveniralo to neeljeno ponaanje bez obzira
pokazuje li on suicidalnost u vrijeme pregleda. Rodbina
depresivne osobe takoer ima vanu i odgovornu ulogu u
zatiti depresivnog pacijenta od samoubilakih poriva.
Algoritam racionalne farmakoterapije depresije
Izbor prikladnog antidepresiva nije tako jednostavan
zadatak. Opisat emo malo modificirane preporuke
amerikog Instituta za mentalno zdravlje iz 1995. godine.
U lijeenju blagih i umjereno tekih nepsihotinih depre-
sivnih epizoda preporuaju se selektivni inhibitori
ponovne pohrane serotonina (fluvoksamin, fluoksetin, ser-
tralin) kao antidepresivi prvog izbora, a po potrebi mogu
se dodati i benzodiazepini, najbolje alprazolam ili klo-
nazepam. U sluaju djelominog, ali nedovoljnog tera-
pijskog odgovora preporuuje se strategija pojaanja
koja se sastoji od dodavanja drugih prikladnih antidepre-
siva, litija, hormona titnjae, itd. U sluaju izostanka te-
rapijskog odgovora treba mijenjati lijek i propisati trici-
klike antidepresive, IMAO, itd.
U lijeenju tekih nepsihotinih depresija uz selektivne
inhibitore ponovne pohrane serotonina, antidepresivi prvog
izbora mogu biti i tricikliki antidepresivi, pa ak i elektrokon-
vulzivna terapija (EKT), to ovisi o konkretnoj situaciji.

43
U lijeenju atipinih depresija preporuaju se IMAO kao
prvi izbor. Najbolje je propisati moklobemid koji je
reverzibilan i selektivni inhibitor MAO-A.
U lijeenju psihotinih depresija preporuaju se kombi-
nacije antipsihotika i antidepresiva, ili EKT. U lijeenju
depresivnih epizoda u sklopu bipolarnog afektivnog
poremeaja treba pacijenta zatititi od manine epizode
primjenom litija ili karbamazepina.
Svrhovite kombinacije lijekova
Iako je poeljna primjena samo jednog antidepresiva, esto
su u lijeenju depresije nune kombinacije lijekova. U
takvim situacijama treba kombinirati lijekove iji se meha-
nizmi djelovanja meusobno nadopunjuju tako da dolazi
do sinergizma terapijskog uinka, ali ne i nuspojava.
Antidepresiv u optimalnoj
dozi dovoljno dugo vremena
Jedan od estih uzroka neuspjene terapije antidepresivi-
ma jest nedovoljna doza lijeka ili prijevremeni prekid te-
rapije. Najei razlog za to su nuspojave lijekova, ali i
neinformiranost depresivnih pacijenata i njihove rodbine.
Danas se dri nunim da depresivni pacijent uzima antide-
presive najmanje 6 mjeseci ako je rije o prvoj depresivnoj
epizodi, a ak i dulje, najmanje godinu dana, ako se radi o
ponovljenoj depresivnoj epizodi. Cilj lijeenja nije samo
otklanjanje depresivnih simptoma, nego uspostava dugo-
trajnog dobrog stanja i prevencija novih depresivnih epi-
zoda.
S obzirom na potrebu dugotrajne primjene antidepresiva
od iznimne je vanosti da je izabrani antidepresiv dobro

44
podnoljiv. Samo optimalni izbor antidepresiva moe osi-
gurati uzimanje lijeka u dovoljnoj dozi i dovoljno dugo
vremena.
Taktika Korak po korak protiv depresije
Strpljen - spaen je izreka koja najbolje ilustrira taktiku
lijeenja depresije. Uvijek je potrebno neko vrijeme dok se
oituje antidepresivni uinak lijekova i zbog toga nije
uputno prebrzo i preesto mijenjanje antidepresiva.
Pacijenti mogu nauiti razliite tehnike samopomoi i tako
pridonijeti brem i uspjenijem izljeenju.

45
 Poveanje razine neurotransmitora
(serotonina, noradrenalina i dopamina)
prirodnim putem
SEROTONIN NORADRENALIN
DOPAMIN
P R E H R A N A P R E H R A N A
namirnice bogate triptofanom namirnice bogate tirozinom
(sir, mlijeko i mlijene prerae- (riba, plodovi mora,
vine) te namirnice bogate piletina, puretina, razliite
sloenim ugljikohidratima mahunarke)
(cjelovite itarice, korjenasto
povre, voe i voni sokovi)
VJEBE VJEBE
rastezanje i lagane vjebe, energine vjebe i natjecateljske
boravak u prirodi igre, video igre, aerobik, tranje

GLAZBA
mirna i njena klasina glazba
(etiri godinja doba, Muzika na
vodi, arobna frula, Oda
radosti, Brandenburki
koncert)
AKTIVNOSTI
molitva, pomaganje blinjima
i povezivanje sa zajednicom
GLAZBA
uzbudljiva klasina glazba
(Beethovenova Peta i Deveta
simfonija, Mala nona
muzika) i rock and roll
AKTIVNOSTI
ples, gledanje akcionih filmova,
sajmovi, karnevali, etnje
ulicama punim ljudi, sluanje
propovjedi i pjevanje u crkvi
 KOJI SU NAM ANTIDEPRESIVI NA RASPOLAGANJU

Antidepresivi su temelji uspjenog lijeenja depresivnih

poremeaja. Bolje poznavanje tih lijekova omoguuje nji-
hovu djelotvorniju primjenu.
VRSTE ANTIDEPRESIVA
Danas na svjetskom tritu lijekova ima mnogo razliitih
antidepresiva. Dajemo pregled najvanijih skupina anti-
depresiva u koje se ubrajaju antidepresivi registrirani u
Hrvatskoj.

Inhibitori monoaminooksidaze (MAOI, RIMA)

Antidepresivi iz ove skupine blokiraju enzim monoamino-
oksidazu koji razgrauje biogene amine. Blokadom MAO
poveava se koncentracija ovih ivanih prijenosnika u
mozgu. Prva generacija tih lijekova moe biti vrlo opasna
zbog trajne i neselektivne blokade oba tipa enzima;
MAO-A i MAO-B. Interakcije s hranom u kojoj ima mnogo
tiramina (sir) ili triciklikim antidepresivima mogu iza-
zvati smrtonosne hipertenzivne krize.
Danas postoje reverzibilni i selektivni inhibitori MAO-A
kao to je moklobemid koji je dobro podnoljiv i siguran
antidepresiv. Nije potrebna dijeta pri uzimanju ovog anti-
depresiva, a nema opasnosti od interakcija s triciklikim
antidepresivima.
Neselektivni inhibitori ponovne pohrane
biogenih monoamina
Poznati su pod imenom tricikliki antidepresivi. Ti antide-
presivi neselektivno blokiraju ponovnu pohranu biogenih

47
amina (noradrenalina, serotonina i dopamina) i tako
poveavaju njihovu koncentraciju na spojevima ivanih
stanica. Imaju izraen uinak i na razliite neurotransmi-
torske receptore u mozgu. U ovu skupinu ubrajaju se
lijekovi kao to su amitriptilin i klomipramin. To su
djelotvorni i korisni antidepresivi. Zbog moguih ozbiljnih
nuspojava nuan je oprez pri njihovoj primjeni. Uputno je
kontrolirati EKG i EEG.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane

serotonina (SSRIs)
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu
serotonina u presinapsne okonine. Serotonin ima vanu
ulogu u kontroli raspoloenja, spavanja, bioritma,
impulzivnog ponaanja, seksualnih funkcija, doivljaja
boli, itd. iji poremeaji se susreu u depresiji. U ovu
skupinu ubrajaju se fluvoksamin, fluoksetin, sertralin,
paroksetin i citalopram. Radi se o djelotvornim, dobro
podnoljivim i sigurnim antidepresivima. Mogu se davati i
sranim bolesnicima, ne uzrokuju opstipaciju i smetnje
mokrenja, ne poveavaju oni tlak, nemaju izraene
antikolinergike uinke, niti uinke na druge
prijenosnike receptore u mozgu.
Iako se gore navedeni lijekovi ubrajaju u istu skupinu
antidepresiva, oni se kemijski jako razlikuju, a postoje
meu njima i odreene farmakoloke razlike. Zanimljivo je
da depresivni pacijent, koji ne reagira na neki antidepre-
siv iz ove skupine, moe posve dobro reagirati na drugi.
Isto tako moe se dogoditi da pacijent ne podnosi dobro
fluoksetin zbog nemira koji taj lijek katkad uzrokuje, a da
potpuno dobro podnosi sertralin ili fluvoksamin.

48
U mnogim zemljama zbog svoje dobre podnoljivosti SSRIs
potiskuju triciklike antidepresive i preporuuju se kao
antidepresivi prvog izbora.
Dualni serotoninski antidepresivi
Antidepresivi iz ove skupine su antagonisti serotoninskih
receptora tipa 2 i slabi selektivni inhibitori ponovne
pohrane serotonina u presinapsne okonine. Najpoznatiji
predstavnici ove skupine su trazodon i nefazodon.
Ubrajaju se u antidepresive koji su dobro podnoljivi i
razmjerno sigurni.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane

noradrenalina (NRIs)
Ovi antidepresivi selektivno blokiraju ponovnu pohranu
noradrenalina u presinapsne okonine. Predstavnici ove
skupine su maprotilin, viloksazin i reboksetin.
Maprotilin je dobar djelotvoran antidepresiv. Kako je po
svojoj kemijskoj strukturi blizak triciklikim antidepre-
sivima, to je potreban oprez kao i pri primjeni triciklikih
antidepresiva.
Pojaivai ponovne pohrane serotonina
U ovu se skupinu ubraja tianeptin koji ima dobar antide-
presivni uinak i dobre je podnoljivosti, ali s neobinim
mehanizmom djelovanja. Za razliku od mnogih antidepre-
siva koji blokiraju ponovnu pohranu serotonina i drugih
ivanih prijenosnika, ovaj antidepresiv pojaava ponovnu
pohranu serotonina.
Za depresivne pacijente koji ne reagiraju zadovoljavajue

49
na antidepresive koji su registrirani u naoj zemlji korisno
je znati da postoje i druge skupine antidepresiva koji su
registrirani u europskim zemljama. Navodimo najpoznati-
je skupine drugih antidepresiva:
Reverzibilni i selektivni inhibitor MAO-A i ponovne
pohrane serotonina (RIMA/SSRI) gdje spada brofaromin;
Adrenergiki modulatori (NDRIs) koji blokiraju ponovnu
pohranu noradrenalina i dopamina, a njihov predstavnik
je bupropion;
Dualni inhibitori (SNRIs) koji blokiraju ponovnu pohranu
serotonina i noradrenalina, a gdje se ubrajaju venlafaksin
(venlafaxine), duloksetin (duloxetine) i milnacipran;
Antagonisti serotoninskih (tip 2) i alfa-2 noradrenergikih
receptora iji je predstavnik mianserin;
Noradrenergiki i specifini serotoninski antidepresivi
gdje se ubraja mirtazapin (mirtazapine)
Agonisti serotoninskih receptora tipa 1A iji je pred-
stavnik buspiron;
Ostali antidepresivi, kao to su pojaivai adrenergikih
funkcija preko sustava drugog glasnika u koje se ubraja
rolipram.

Biljni preparati
Primjena razliitih ajeva i biljnih ekstrakta za
poboljanje raspoloenja ima dugu tradiciju u narodnoj
medicini mnogih zemalja. Znanstvena istraivanja pokaza-
la su kako je nedvojben antidepresivni uinak gospine
trave. U Njemakoj, a sve vie i u nekim drugim zemljama,
pa i u Americi rairena je primjena njezina standardizira-
nog ekstrakta u lijeenju depresije koji je poznat pod
imenom St. Johns Wort. Pod imenom Aktivin-H ovaj
preparat se nedavno poeo proizvoditi i u Hrvatskoj.

50
NUSPOJAVE
Antidepresivi i srce
Kako u toksinim dozama tricikliki antidepresivi izaziva-
ju po ivot opasne srane poremeaje, mnogi strunjaci
vjeruju kako je tetni uinak na srce prisutan i u
uobiajenim terapijskim dozama, posebice ako se lijek
uzima due vremena. Neoekivane smrti mogu biti poslje-
dica primjene triciklikih antidepresiva u neprepoznatih
sranih bolesnika. Zato uvijek prije primjene triciklikih
antidepresiva treba iskljuiti mogunost srane bolesti, a
tijekom njihove primjene kontrolirati EKG.
Antidepresivi i krvni tlak
Ortostatska hipotenzija (nagli pad krvnog tlaka pri prom-
jeni poloaja tijela) ak je u 10 % depresivnih bolesnika
razlog za prekid lijeenja triciklikim antidepresivima.
Prema nekim istraivanjima ak 4 % depresivnih bolesni-
ka u dobi iznad 60 godina lijeenih imipraminom (pred-
stavnik triciklikih antidepresiva) zadobije neku povredu
pri padovima koji su uzrokovani ortostatskom hipotenzi-
jom. Zato se depresivnim bolesnicima koji uzimaju trici-
klike antidepresive savjetuje da ustaju polako, da ne hoda-
ju bez pratnje, da koriste vie uzglavlje, da izbjegavaju
dnevno spavanje, da uzimaju vie soli i tekuine u hrani.
Antidepresivi i epilepsija
Iako se konvulzije mogu javiti tijekom primjene svih anti-
depresiva, rizik je znatno vei tijekom primjene maprotili-
na, klomipramina i triciklikih antidepresiva openito.
Savjetuje se prije davanja ovih lijekova uiniti EEG, a
potrebite su i povremene kontrole EEG tijekom lijeenja.

51
Antidepresivi i probavni trakt
Podraaj sluznice eluca s osjeajem munine, a katkad i s
povraanjem razmjerno je esta nuspojava selektivnih
inhibitora ponovne pohrane serotonina, a znatno se rjee
javlja pri primjeni triciklikih antidepresiva. Ako se te-
rapija poinje s vrlo malim dozama SIPPS i doza postupno
poveava, ta se nuspojava moe izbjei.
Tricikliki antidepresivi zbog antikolinergikog uinka
uzrokuju usporeni rad crijeva i opstipaciju.
Antidepresivi i vid
Tricikliki antidepresivi mogu uzrokovati smetnje ako-
modacije oiju, zamuenje vida, porast onog tlaka to
moe biti vrlo opasno u bolesnika s glaukomom, pa ak
prouzroiti i sljepilo.
Antidepresivi i krvna slika
Mianserin neto ee od drugih antidepresiva izaziva
agranulocitozu (veliko smanjenje broja bijelih krvnih
zrnaca) zbog ega treba redovito kontrolirati krvnu sliku
tijekom njegove primjene.
Antidepresivi i smetnje mokrenja
Tricikliki antidepresivi s izraenim antikolinergikim
uinkom mogu uzrokovati probleme i zastoj mokrenja.
Upale mokranih putova mogu komplicirati ovu nuspojavu.
Antidepresivi i seksualnost
Tricikliki antidepresivi mogu uzrokovati erektilnu impo-
tenciju zbog antikolinergikog uinka, a potekoe ejaku-
lacije zbog blokade alfa-1 adrenergikih receptora.
Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina takoer
mogu izazvati anorgazmiju, smanjen libido i impotenciju.

52
Navodi se kako su seksualne nuspojave znatno rjee pri
primjeni fluvoksamina u usporedbi s drugim antidepresivi-
ma iz ove skupine. ini se kako su seksualne nuspojave naj-
manje izraene na moklobemid. Ne smije se izgubiti iz vida
da su seksualne smetnje gotovo redovit pratilac depresije.
Antidepresivi i vonja automobilom
Kako je suvremeni nain ivljenja neodvojiv od potrebe
vonje automobila, to je vano kako antidepresivi djeluju
na vozaku sposobnost. Sedativni antidepresivi (amitrip-
tilin, mianserin, maprotilin), ali i drugi antidepresivi koji
rue krvni tlak, mogu biti opasni ako ih uzimaju vozai.
Fluvoksamin, sertralin, fluoksetin i moklobemid su raz-
mjerno sigurni antidepresivi glede njihova uinka na
vozaku sposobnost.
Antidepresivi i radna sposobnost
esto pacijenti s depresivnim poremeajem moraju uzimati
lijekove i kad su bez klinikih simptoma depresije. Obino
pacijenti tada odlaze na posao pa je jako vano da antide-
presivi koje uzimaju ne izazivaju nuspojave kao to su
sedacija, pospanost i usporeni refleksi kako ne bi dolo do
opasnih povreda na radu.

Antidepresivi i suicidalnost
Krajem osamdesetih godina pojavile su se teze kako je
primjena noradrenergikih antidepresiva (maprotilin,
dezipramin) u dugotrajnoj terapiji praena poveanim
rizikom od pokuaja ili izvrenog samoubojstva. S
dolaskom na trite selektivnih inhibitora ponovne
pohrane serotonina pojavljuju se tvrdnje kako ovi antide-
presivi imaju selektivni antisuicidalni uinak.

53
Meutim, danas prevladava stav kako nema sigurno
utvrene razlike izmeu pojedinih antidepresiva ili nji-
hovih skupina kako glede suicidogenog uinka tako i glede
specifinog antisuicidalnog djelovanja.
Antidepresivi i opasnost pri predoziranju
Suicidalne depresivne osobe esto pokuavaju samoubojst-
vo antidepresivnim lijekovima. Smrtnost pri hotiminom
ili nehotinom predoziranju antidepresiva poglavito je
posljedica njihove kardiotoksinosti. Analizom smrtnih
ishoda na milijun propisanih recepata (fatalni indeks
toksinosti) u Engleskoj naena je bitna razlika izmeu
starih triciklikih antidepresiva koji su znatno opasniji i
novih antidepresiva koji su razmjerno sigurni.

54
 SAMOLIJEENJE
DEPRESIVNIH POREMEAJA
Na televiziji u posljednje vrijeme moemo vidjeti spot Sami ste
odgovorni za svoje zdravlje koji se moe tumaiti na razliite
naine. Nedvojbeno je kako svojim ponaanjem svaki ovjek
moe pridonijeti unapreenju zdravlja ili razvoju bolesti.
Aktivnim sudjelovanjem u lijeenju svaki pacijent moe pos-
pjeiti rezultate lijeenja. Nerijetko mnogi se ljudi pokuavaju
i sami lijeiti od razliitih smetnja i poremeaja. Bez obzira na
to to su mogunosti samoedukacije i dobivanja informacija
danas vee nego ikada ranije, uputno je uvijek konzultirati se
s lijenikom. Kad je rije o depresiji, mogue je neke biljne
preparate, primjerice Aktivin- H, dobiti u slobodnoj prodaji u
mnogim ljekarnama. Meutim, i u takvim sluajevima treba
izvijestiti svojega lijenika i povremeno konzultirati psihijatra
ili psihoterapeuta, a posebice ako simptomi na primjenu toga
biljnog preparata brzo i potpuno ne ieznu. Ako su prisutni
ozbiljni (umjereno ili jako izraeni simptomi depresije), neod-
lono se treba obratiti obiteljskom lijeniku ili psihijatru.

Aktivin - H

Gospina trava (Hypericum perforatum) ima jako dugu

tradiciju primjene u narodnoj medicini kao sredstvo za
poboljanje raspoloenja, otklanjanje nervne napetosti i
nesanice, te stabilizacije psihoneurovegetativnog sustava.
U nekim zemljama, prije svega u Njemakoj i Austriji,
ekstrakt gospine trave u raznim farmaceutskim oblicima
prihvaen je i od slubene medicine i psihijatrije kao
korisno pomono sredstvo u borbi protiv depresije. Na po-
sljednjem kongresu Europskoga koleda za neuropsiho-
55
farmakologiju (ECNP) u Beu, u rujnu 1997. godine jedan
minisimpozij bio je posveen mogunostima lijeenja bla-
gih i umjereno tekih depresija gospinom travom, a ove
godine i cijeli jedan broj uglednog asopisa Pharmaco-
psychiatry sadravao je radove o tome lijeku.
Radi se o standardiziranom ekstraktu gospine trave koja
se ve stoljeima rabi u narodnoj medicini mnogih europ-
skih zemalja, izmeu ostalog i za poboljanje raspoloe-
nja i lijeenje depresije. Kako nuspojave nisu zabiljeene
taj se lijek nalazi u mnogim zemljama u slobodnoj proda-
ji tako da ga pacijenti mogu i sami kupovati u ljekarnama
bez lijenikog recepta. Stoga je vano za lijenike pri-
marne zdravstvene zatite da poznaju taj biljni lijek, a
uputno je da ga i sami propisuju pacijentima s blagom i
umjereno izraenom depresijom.
Lijek je veoma popularan u Njemakoj gdje se ubraja
meu najvie propisivane antidepresive. U 1997. godini u
Njemakoj je propisano 3,7 milijuna pakovanja prepara-
ta koji sadravaju standardizirani ekstrakt gospine
trave, to u ukupnom broju propisanih antidepresiva
predstavlja vie od 25 %. Antidepresivni uinak ekstrakta
gospine trave dokazan je u dvostruko slijepom kontrolira-
nom klinikom pokusu u usporedbi s placebom, maprotili-
nom, imipraminom i amitriptilinom.
Farmakodinamske karakteristike. S psihofarmakolokog
stajalita glavni sastojci ekstrakta gospine trave su
hipericin i pseudohipericin. U biljci su prisutne jo i druge
tvari: biapigenin, rutin, kvercitrin i hiperforin itd. koje
imaju korisna imunoloka svojstva.
Za hipericin se navodi kako ima inhibicijski uinak na
monoaminooksidazu tipa A slino moklobemidu, antide-
presivu iz skupine RIMA. Zanimljiva su istraivanja koja

56
govore o supresivnom uinku ekstrakta gospine trave na
interleukine, prije svega na IL-6, i posljedino na oslo-
baanje kortizola. U posljednje vrijeme aktualne su
hipoteze koje terapijski uinak antidepresiva objanjava-
ju upravo ovim mehanizmom normalizacije aktivnosti
hipotalamino-hipofizno adrenalne osi. Opisan je antago-
nistiki uinak hipericina i na 5-HT2 receptore. Blokadom
5-HT2 receptora objanjava se terapijsko djelovanje
nekih dobro poznatih antidepresiva, primjerice mianseri-
na. Prema nekim istraivanjima, hipericin djeluje i na
5-HT1A receptore koji takoer imaju vanu ulogu u
depresiji, a ima uinak i na GABA i benzodiazepinske
receptore.
Na animalnim modelima hipericin takoer pokazuje svoj-
stva antidepresiva. Na mievima hipericin pokazuje re-
zerpinski antagonizam. Smanjuje agresivno ponaanje,
pokazuje sedativni uinak. Antikolinergiki uinci nisu
uoeni.
Iako mehanizmi terapijskog djelovanja hipericina u
depresivnih bolesnika nisu jo u potpunosti objanjeni niti
ope prihvaeni, ne smiju se izgubiti iz vida istraivanja
koja upuuju da hipericin djeluje mehanizmima kojima
suvremena psihofarmakologija objanjava terapijski
uinak standardnih antidepresiva.
Farmakoloki uinci. Aktivin-H predstavlja standardizi-
rani ekstrakt zeleni gospine trave, a njegov glavni sastojak
jest hipericin koji utjee na aktivnost sredinjeg i vegeta-
tivnog ivanog sustava. U jednoj kapsuli Aktivina-H
nalazi se 0,5 mg hipericina. Dri se kako je vaan sasto-
jak i hiperforin za koji se tvrdi da koi ponovnu pohranu
serotonina, noradrenalina i dopamina, te da izaziva tzv.
down regulaciju kortikalnih beta-adrenergikih receptora
i serotoninskih 5-HT2 receptora.

57
Farmakokinetska svojstva. U dostupnoj literaturi mogu se
nai dvije ozbiljne studije koje se bave farmakokinetikom
hipericina. Navodi se da je tmax oko dva i pol sata, a vri-
jeme poluivota u plazmi oko 6 sati. Te vrijednosti varira-
ju ovisno o postotku ekstrakta (0,1% ili 0,3%)
Pretklinika toksikoloka ispitivanja. Nisu utvreni
toksini uinci u terapijskim dozama. Mogua je fotosenzi-
bilizacija, ali tek u velikim dozama. Na populaciji HIV
zaraenih pacijenata, fototoksinost je utvrena tek pri
dozama koje su 35 puta vee od terapijskih doza za
lijeenje depresije. Druga ispitivanja pokazuju kako se
fotosenzibilizacija poinje javljati tek pri dozama koje su
30 puta vee od terapijskih antidepresivnih doza. Naena
mutagenost na takorima tvrdi se kako nije relevantna za
ovjeka i nije izazvana hipericinom, nego kvercetinom.
Kliniki uinci. Hipericin poboljava raspoloenje otklanja-
jui potitenost, osjeaj tuge, melankoliju i tjeskobu, zatim
nervozu, razdraljivost, malodunost, bezvoljnost, nezain-
teresiranost za dogaaje i osobe iz svakodnevnog ivota, te
nesanicu, este krize plaa, umor i poremeaj apetita.
Klinika ispitivanja u depresivnih bolesnika. Djelo-
tvornost i sigurnost primjene ekstrakta gospine trave
utvrena je u brojnim klinikim opisima pojedinanih
sluajeva i praenjem vie od 5 000 pacijenata. Rezultati
kontroliranih klinikih ispitivanja takoer upuuju na
dobar antidepresivni uinak, dobru podnoljivost i pri-
hvatljivost lijeka od pacijenata. U dostupnoj literaturi
nalaze se rezultati 19 kontroliranih dvostruko-slijepih i
otvorenih studija s vie od 2 000 depresivnih bolesnika
lijeenih razliitim ekstraktima gospine trave. U navedenim
studijama opisan je povoljan terapijski uinak na sim-
ptome kao depresivno raspoloenje, gubitak interesa,

58
smanjena aktivnost, smetnje spavanja, tekoe koncen-
tracije i albe na tjelesne simptome. Antidepresivni uinak
gospine trave potvren je u usporedbi s placebom, ali i u
usporedbi sa standardnim antidepresivima, imipramin,
dezipramin, amitriptilin, maprotilin. Zanimljiva je studija
koja upuuje na povoljan uinak ekstrakta gopine trave u
kombinaciji s terapijom svjetlom u bolesnika sa sezonskim
afektivnim poremeajem. Na temelju pregleda dostupne li-
terature moe se zakljuiti kako je ekstrakt gospine trave,
odnosno hipericin djelotvoran u lijeenju blagih i umjereno
tekih oblika nepsihotine depresije, te da je dobro
podnoljiv i bez ozbiljnih nuspojava.
Primjena i doziranje. Aktivin-H kapsule primjenjuju se
kod blagih i srednje izraenih depresivnih stanja, zatim
kod psihovegetativnih smetnja i simptoma kao nemir,
tjeskoba i razdraljivost. Doza za odrasle iznosi dvije kap-
sule na dan, obino poslije doruka i poslije ruka.
Osobama koje pate od nesanice preporuuje se uzeti drugu
kapsulu pred spavanje. Djeca u dobi od 6 do 12 godina
smiju uzimati jednu kapsulu Aktivina-H na dan i to pod
kontrolom lijenika. Uinak Aktivina-H vidljiv je nakon
dva tjedna uzimanja, a preporuuje se da terapija traje
najmanje 4 do 6 tjedana pri prvoj depresivnoj epizodi, a
pri ponovljenoj epizodi ili kroninoj depresiji najmanje
est mjeseci, pa ak i do dvije godine.
Nuspojave. Tijekom propisanog doziranja nisu zabilje-
ene nuspojave.
Posebno upozorenje. Tijekom primjene Aktivina-H ne pre-
poruuje se sunanje zbog mogue preosjetljivosti na svje-
tlo koje moe uzrokovati hipericin, a koje se oituje crve-
nilom koe i svrbeom. U takvim situacijama treba pre-
kinuti izlaganje suncu i uzimanje kapsula Aktivina-H.

59
 AKTIVNOSTI KO JE POPRAVLJAJU
RASPOLOENJE
- biti u drutvu dodr brih i sretnih ljudio to govorite
- privui interes s prugijaihtelljujimdiazailions nekim koga volimo
- biti u drutvu liti dragu osobu
- poljubiti ili zagrsrdaan razgovor
- voditi otvoren voi li, dobiti kompliment ili potporu od drugih
- uti da nas netko ljubav, izrei kompliment i pohvalu
- pokazati svoju v i ivahan razgovor
- voditi zanimlji ijatelje
- vidjeti stare pr mljivu osobu
- upoznati zani
- dobar seks , smijati se, opustiti se
- zabavljati ljudeljoj budunosti
- razmiljati o bokoje volimo ili koji nam se sviaju
- misliti na ljude n krajolik, sjediti na suncu
- gledati prekrasainu
- imati mir i ti a za dokolicu
- imati vremen n
- imati dobar sa bu
- sluati dobru gllijazepo dogaa dragim nam ljudima
- vidjeti da se neto otu
- imati osjeaj Boiuje ,prroisu tnosti u svojemu iv
- itati lijepu pr ganizir man, pjesmu ili dr u am
- planirati ili or anja i od ati neto
- planirati putov vo mor
- nauiti neto noent ili potporu od drugih
- dobiti komplim o dobro i s ljubavlju
- raditi svoj podosabru i zdravu hranu
- jesti ecom
- igrati se i mazti itise sas djivotinjama
- igra
KAKO SMANJITI SKLONOST DEPRESIJI

U imbenike koji imaju zatitni uinak spram depresije

ubrajaju se sretno djetinjstvo, ispravan odgoj, pozitivna
komunikacija, dobronamjerna okolina koja prua ljubav,
sigurnost i razumijevanje, vjera u Boga, usmjerenost ka
pravim vrijednostima u ivotu,
Posve je normalno i prirodno da nam nedostaju neke drage
osobe kad nisu s nama ili da se povremeno osjeamo tuno
ili melankolino. esto rabimo rije depresija kako bismo
opisali ovakve tune epizode, ali kao to je opisano u
prethodnom tekstu ozbiljna depresija je neto potpuno
drugo. Ozbiljna depresija onemoguava svoje rtve da
uspjeno funkcioniraju u svakodnevnom ivotu. Kad su u
ozbiljnoj depresiji, takve osobe su jednostavno blokirane.
Zato je od velike vanosti u fazama dobrog raspoloenja
raditi na spreavanju nove depresivne epizode, jer kad se
ona pojavi to je mnogo tee. Isto tako kako je depresija
est i teak poremeaj, dobro je da svaki ovjek procijeni
kakva je njegova sklonost ka depresiji i dok je jo zdrav da
poradi na sebi i razrijei rizine imbenike za depresije.
Navodimo neke strategije kojima se uinkovito moe
ublaiti ili prevenirati depresivna epizoda.
DOBAR SAN, ZDRAVA PREHRANA
I FIZIKE AKTIVNOSTI
Temeljni fizioloki imbenici mogu znatno pridonijeti
dobrom ili loem raspoloenju. Loe spavanje je esto
posljedica loeg raspoloenja. Depresija je gotovo redovito
praena poremeajem spavanja zbog ega je potrebno uzi-

61
mati lijekove. Zato u dobroj fazi treba razvijati navike
zdravog spavanja.
Budite i vi dobar spava
Za dobro spavanje potrebno je otkloniti sve uzroke tje-
lesne neugode ili boli koji interferiraju sa spavanjem.
Treba izbjegavati alkohol i stimulativne napitke (kava,
aj) prije spavanja. Alkohol moe pojaati potrebu za
mokrenjem nou to moe uzrokovati buenje. Dobar
krevet je uvelike vaan za dobro spavanje. Preispitajte
kakav je va krevet. Je li va krevet namrekan i grbav ili
je udubljen? Moda bi bilo dobro da kupite novi krevet? U
krevetu provedemo gotovo treinu ivota, pa je kvaliteta
kreveta od velike vanosti za kvalitetu ivljenja. Iznimno
je vano spavati u krevetu u kojemu se osjeamo udobno i
oputeno. Nije dovoljno imati krevet koji trgovci nazivaju
ortopedskim leajem Potrebno je da krevet po svojoj
veliini i obliku odgovara ba vama i vaemu partneru.
Krevet treba koristiti samo za spavanje i ljubav. Sve druge
aktivnosti u krevetu, koje mnogi nerijetko upranjavaju,
mogu imati pogubne posljedice po spavanje. Previe
topline koja dovodi do znojenja uvjetuje buenje i smetnje
spavanja. Zvuna izolacija je presudna za zatitu od
tetnog djelovanja buke na spavanje.
Za jaanje bioritma vano je odlaziti na spavanje i ustajati
ujutro uvijek u isto vrijeme. Na spavanje treba odlaziti
relaksiran, to jest prije spavanja treba izbjegavati sve
aktivnosti koje stimuliraju i pojaavaju budnost. Autogeni
trening i druge tehnike oputanja mogu omoguiti lake
usnivanje. Brojanje unazad npr. od 500 ili 232 moe
pomoi. Mogu se brojati udisaji ili izdisaji.

62
Zdrava prehrana
Stroga dijeta moe uzrokovati razdraljivost, umor,
osjeaj slabosti i malaksalosti, depresivno raspoloenje.
Bolje je tjelesnu teinu regulirati zdravom prehranom i
tjelesnom aktivnou, a ne iscrpljujuim dijetama.
S alkoholom treba biti jako obazriv. Zbog svojeg
euforinog uinka alkohol popravlja raspoloenje i godi
subdepresivnim osobama. Meutim, nekontrolirano uzi-
manje moe uzrokovati mnoge komplikacije, pa ak i suici-
dalnost i izraenu depresiju.

Aktivnosti i tjelovjeba
Primjerene fizike aktivnosti dovode do bolje tjelesne
kondicije i poveane energije, te imaju i zatitni uinak
protiv depresije. Vano je izbjegavati svako pretjerivanje
koje moe uzrokovati fiziku iscrpljenost. Izleti u prirodu,
posebice u dobrom drutvu, imaju viestruko korisne
uinke.

RADITE NA SEBI DA VAM BUDE BOLJE

Ako naginjete depresiji, uputno je razmisliti malo o svojim
ivotnim ciljevima i vrijednosnome sustavu, te kako struk-
turirate i ispunjavate vae vrijeme. esto je loe
raspoloenje posljedica raskoraka izmeu onoga to istin-
ski cijenite i onoga to radite, te izmeu onoga to biste e-
ljeli i onoga to imate.

Promijenite svoja vjerovanja

Osobe sklone depresiji nuno moraju promijeniti svoja
negativna vjerovanja o sebi. Kad ponu vjerovati da

63
zasluuju svako dobro koje im ivot nudi, bitno umanjuju
sklonost depresiji.
Kriva ili negativna uvjerenja mogu se reprogramirati na
razliite naine. Evo nekoliko primjera pozitivnih
vjerovanja.

* ak i ako pogrijeim, ja sam u osnovi dobar,

greke su da ih ispravljamo i uimo na njima
biti jo bolji;
* Razumijevanjem drugih ljudi mogu ih voljeti;
* ivot je prihvatljiv i moe biti divan, a smrti se
ne treba bojati;
* S prolou se treba pomiriti, a na budunost
gledati s nadom;
* Premda je ljudski ljutiti se, mudro je oprostiti.

Vjebajte pozitivno miljenje

Nae misli stvaraju osjeanja, a mi obino ivimo u skladu
s tim osjeanjima. Prolost postoji samo u mislima i na
nain na koji je se prisjeamo. Nae misli oblikuju ne samo
nau sadanjost nego i nau budunost. Moemo birati
kako emo i o emu misliti. Netko je lijepo kazao: Na to
usmjerite pozornost, to raste. Ne samo u naoj svijesti,
nego i u naem tijelu. Kad je naa pozornost usmjerena na
neto pozitivno u mozgu se oslobaaju ivani prijenosnici
koji stvaraju osjeaj zadovoljstva, sree i nade. Dakle, ako
imamo pozitivne misli, imat emo u mozgu pozitivne
molekule.

64
Pozitivno miljenje je na izbor, a ne bijeg od problema.
Problem se zna i prihvaa tako to mu se prilazi s pozitivne
pozicije. Time se mijenja odnos izmeu problema i nae
sposobnosti da ga rijeimo u nau korist. Jednostavno ne
treba se baviti tamom, nego upaliti svjetlo. Dakle, ne radi
se o samozavaravanju ve o usmjeravanju pozornosti na
pozitivne mogunosti to nam otvara nove vidike.
Uvijek moe bolje
Ne postoji ni jedna situacija koja se ne moe poboljati, ali
i pogorati. Napredovanje, Va osobni rast i razvoj su
preduvjet za sreu. ovjek koristi samo mali dio svojih
mogunosti. Misli se kako je svega do 10 % naeg mozga
iskoriteno. Zato uvijek teite boljem, a budite zahvalni za
ono to imate.
Umjesto da kritizirate druge, pohvalite ih
Ono to vidimo u drugima na je odraz, to smo mi. Kad
sljedei puta poelite nekoga kritizirati, prvo se zapitajte
zato sebe smatrate takvim. Umjesto da kritizirate druge,
pohvalite ih kad god imate priliku za to. Rezultat e doi
vrlo brzo. I prije nego to moete pomisliti, doivjet ete
pozitivnu promjenu na sebi.
Ako ste do sada bili kritiar, osoba koja gleda negativno na
ivot, nije ni udo da patite od depresije. Vjebajui
pohvaljivanje Vaih blinjih, nauit ete biti strpljivi sa
sobom. Pohvaljivati druge znai nauiti prihvatiti ivot s
ljubavlju.

65
Zacijelite rane iz prolosti
Svaki se ovjek u ivotu nae u situaciji kada se osjea
povrijeenim. Nerazrijeene psihotraume se ponavljaju u
vaim mislima i sjeanjima oivljavajui bolne emocije.
Rad s djetetom u sebi je djelotvoran nain prevladavanja
povreda u sebi. Ako ne moete sami zacijeliti psihotraume
iz prolosti, potraite pomo psihoterapeuta.
Ljubav je najbolji brisa rana iz prolosti. Ona brie naj-
dublja i najbolnija sjeanja. Dozvolite sebi da Vas ljubav
vodi kroz ivot. Gdje je ljubav, nema malodunosti i
depresije.
Oprostite onima koji su Vas povrijedili
Netko je slikovito kazao kako je depresija bolest
neopratanja koja traje sve dok nas ne pojede. Zato je
bolje oprostiti. Ako se negativne emocije potiskuju u sebi,
one e izai negdje u tijelu kao neugodni simptomi. U ivo-
tu ne napredujemo kako treba dok ne poistimo u sebi
staro smee, odnosno sve negativne emocije, posebice ljut-
nju i mrnju. Depresivne osobe su najee bile
povrijeene od strane svojih blinjih. Nerazrijeeni bijes
ili ljutnja su nerijetko praeni osjeajem grinje savjesti ili
krivice pri emu se zatvara zaarani krug.
Opratati znai iskazivati milosre, a ne traiti pravdu ili
zadovoljtinu. To znai odricanje od prava na osvetu ma
koliko je ta osveta opravdana. To je u suprotnosti s uvri-
jeenim shvaanjima u dananjem drutvu. Meutim,
opratanje nije samo jako vano za podmazivanje
meuljudskih odnosa ve i za psihiko zdravlje svakoga od
nas. Pratanje znai odricanje od ljutnje, bijesa,
neraspoloenja. Oprostiti znai otkloniti sve osjeajne

66
posljedice koje pozljeda ili uvreda nosi sa sobom.
Opratanje je oblik emocionalnog iscjeljenja.
Opratanje ne znai pristajanje na zlo, niti pretvaranje da
se nita nije dogodilo. Opratanje nije ravnodunost, za-
borav, a ni trpeljivost. Opratanje nije povezano s dava-
njem lekcije onome tko Vas je povrijedio a niti s
oslobaanjem od odgovornosti.
Opratanje je in volje i izraz ljubavi i razumijevanja koje
pobuujemo u sebi. Ono je izraz snage koja se u nama
razvija inom pratanja. Kada ljudi ne mogu oprostiti to je
zbog toga to vjeruju u potrebu i pravo na osvetu, zbog
svoje nesigurnosti, straha, samosaaljenja, potrebe za pre-
bacivanjem krivice na drugoga, oholosti, itd. Oprostiti
znai osloboditi ogromnu pozitivnu energiju za svoj
psihiki i duhovni rast i razvoj. Oprostiti znai aktivirati u
sebi ljubav.
Izrazite svoje osjeaje
Slobodno izraavanje miljenja, osjeaja, boli i radosti
nuno je za zdravo ozraje bliskosti i prisnosti meu ljudi-
ma. Zato nauite jasno izrei to mislite i kako se osjeate.
Zadravanje emocija u sebi dovodi do povlaenja u sebe,
potitenosti, nezadovoljstva pa ak i do tjelesnih bolesti.
Depresija je ljutnja koja je usmjerena prema unutra. To je
takoer ljutnja za koju smatrate da je nemate pravo
osjeati.
Plaite kad Vam je teko. U naoj kulturi mnogi smatraju
kako je sramota plakati. Vjerovanje da samo slabii plau
poprilino je raireno, pogotovo kad se radi o mukarcima.
Nemojte gutati bijes. U depresivnih se osoba esto nae
potisnuti bijes, ljutnja koja nije rastereena. Bolje je

67
oprostiti nego ljutiti se, a ako se ve morate ljutiti onda
nemojte gutati ljutnju, nego je pokaite. Meutim, najbo-
lje je ne ljutiti se. Ako netko radi neto to nam se ne dopa-
da, umjesto ljutnje bolje je zamoliti ga da to ne radi.
Dragi, to to radi meni se ne svia, a ja ne bih eljela da
se ljutim na Tebe. Kako kae stara poslovica miroljubivi
dulje ive jer mnogi ratnici ostaju na bojnom polju.
Unesite vie ljubavi u svoj ivot
Depresija je praena samoomalovaavanjem pa ak i
osjeajem odbojnosti spram sebe. Osobe sklone depresiji
esto su drage, pametne i altruisti, ali sebe ne vrednuju
visoko, a nerijetko sebi otpisuju pravo na zadovoljstvo.
ak i kad je njihovo raspoloenje normalno, imaju osjeaj
da ne zasluuju lijepe stvari, da ih nisu vrijedni, te da su
potrebe drugih ljudi vanije od njihovih. Zato je unoenje
ljubavi i zadovoljstva u svakodnevni ivot jedna od
temeljnih strategija za dobro raspoloenje.
Velika je vrijednost u ivotu raditi ono to volite. To Vam
donosi radost i sreu. Osobe sklone depresiji esto obav-
ljaju neke aktivnosti, ne zato to to ele ili vole, nego iz
osjeaja da to moraju ili trebaju uiniti. Ako ve neto
morate uiniti, onda to uinite dragovoljno i s ljubavlju.
Potraite to bi moglo biti zanimljivo, uzbudljivo ili lijepo
u aktivnosti za koju mislite da je morate izvriti.
Ophodite se prema drugim ljudima sa smjekom na licu.
Osmijeh obogauje onoga koji ga prima, a ne osiromauje
onoga koji ga daje.
Umirati od smijeha da bi dulje i sretnije ivjeli
Humor je jedinstven dar Stvoritelja ovjeku po kojemu se
razlikuje od ostalih ivih bia. Meutim, humor je jedan

68
 od univerzalnih lijekova koji ublaava posljedice stresa,
nadvladava bol, pojaava obrambene snage organizma,
poveava radost ivljenja, normalizira krvni tlak, pomae
u borbi protiv razliitih psihosomatskih bolesti i smetnji
kao to su ir na elucu i glavobolje... Znanstvenici tvrde
da je blagotvoran smijeh onaj koji dolazi iz trbuha i obu-
zima itavo tijelo, slobodan je, zvuan i gromak, dok je
smijeh koji dolazi iz mozga izvjetaen i negativan. Ako
nismo veseljaci po prirodi da bismo se mogli smijati od srca
potrebno je samo probuditi u sebi slobodno dijete koje se
voljelo igrati a nalazi se u svakome od nas. Ako se okrui-
mo veselim ljudima to e nam mnogo lake uspjeti.
Vizualizirajte pozitivan rezultat
Vizualizirajte svoje dobre elje tako da stvorite jasnu, po-
zitivnu sliku koja pojaava Vau afirmaciju. Zauujue je
to sve ljudski um moe ostvariti na ovaj nain.
Vizualizirajte svoje zdravlje. Vidite svojim unutranjim
oima ivot kao divno radosno iskustvo.
Vizualiziranjem pozitivnih rezultata moe se postii repro-
gramiranje nesvjesnog. Vidite sebe kako se izvrsno
osjeate. Vidite sebe kako zraite zdravlje. Vidite sebe kao
osobu koja je vrijedna ljubavi. Pozitivne vizualizacije su
kao sjeme koje se stavi u zemlju. Kada posijete sjeme,
treba neko vrijeme da biljka izraste. Strpljivo vizualizi-
rajte i uspjeh nee izostati.
Njegujte slobodno dijete u sebi
Ma koliko da nam je godina, u nama je uvijek malo dijete
koje treba prihvaanje i ljubav, neka njena djevojica
koja treba pomo ili djeai koji udi za toplinom i
ljubavlju. U nama takoer postoji i ego stanje roditelj. To

69
je snimak ponaanja naih roditelja ili drugih vanih osoba
koje su nas njegovale i titile.
U depresivnih osoba esto postoji unutarnji dijalog izmeu
ego stanja roditelj i ego stanja djeteta koji sadri prigovore
i kritike. Depresivne osobe nerijetko sebe omalovaavaju,
kritiziraju ili kanjavaju onako kako su to u njihovu dje-
tinjstvu inili njihovi roditelji.
Zato je vano njegovati slobodno dijete u sebi. Uspostavite
kontakt s njim jednostavnim pitanjima i dobit ete korisne
odgovore: to ja mogu uiniti da te usreim? to bi elio
danas? Mislim da bi bilo dobro otii u kazalite, to Ti
eli? Moda e odgovor biti Ja bih elio igrati nogomet.
Komunikacija je poela. Ako svakoga dana komunicirate s
tom malom osobom u sebi, ivot e Vam postati ljepi i
veseliji. Igrajte se sa djetetom u sebi. inite ono to ono
voli. to ste eljeli da Vam roditelji kau kad ste bili dijete?
to Vam to nikada nisu rekli, a Vi ste to eljeli uti? Hajde,
ba sada to recite djetetu u sebi! Govorite mu to svaki dan
dok se gledate u zrcalu. Promatrajte to se dogaa.
Ne igrajte na samo jednu kartu u ivotu
Nikomu ne ide sve dobro cijeli ivot. Svi se katkad nalazi-
mo u situacijama kad nam neke stvari u privatnom ivotu,
obitelji, na poslu, s prijateljima ne idu kako bismo eljeli
ili kako mislimo da treba, kada nam se ini da nam je ivot
pun problema. Ako je na osjeaj vlastite vanosti i
samopotovanja vezan za samo jedan aspekt naega ivota
u kojemu nam ne ide ba kako treba tada postajemo skloni
depresiji. Zato je vano imati i rezervne karte u rukavu.
Ako se elimo zatititi od depresije ne smijemo se posvetiti
samo jednoj ivotnoj dimenziji, npr. poslu i karijeri, nego

70
i obitelji, prijateljima, hobiju to nam omoguuje pozitivno
potkrepljenje i podrku u stvaranju osjeaja ispunjenosti,
radosti, smisla i vlastitog imagea s kojim smo zadovoljni.
Otvorite se ivotu i ljudima
Upoznajte nove ljude. Potraite mjesta na kojima moete
sresti ljude sa slinim interesima i hobijima. Budite u kon-
taktu sa susjedima. Ukljuite se u razliite lokalne
aktivnosti, politike, sportske, rekreativne, itd. Idite u
crkvu.
Gradite nova prijateljstva. Prijateljstva najbolje cvjetaju
na zajednikim aktivnostima, iskustvima i zadovoljstvima.
Razmislite to biste mogli podijeliti s potencijalnim pri-
jateljima.
Uvrujte postojea prijateljstva. Budite fair prema sebi i
prema drugima. Odravajte kontakte redovito. Budite
asertivni. Asertivnost znai slobodno iskazivanje svojih
prava. Temelji se na vjerovanju da vaa prava, potrebe,
elje i osjeaji nisu nita manje vani od prava, potreba,
elja i osjeaja drugih ljudi. Vano je iskazivati ih pri-
mjereno, jasno i poteno. Umjesto da teite da se po svaku
cijenu dopadnete ljudime, teite fair play ponaanju, kako
prema sebi tako i prema drugima.

71
Izdava:
BELUPO, lijekovi i kozmetika d.o.o.
Marketing farmaceutike

Za Belupo:
dipl. ing. Jadranka Jagodi

Recenzenti:
prof. dr. Nikola Mandi
prof. dr. Goran Dodig

Lektura:
Ana Raji
Domagoj Grel

Grafiko oblikovanje:
Studio Henigsman

Fotografija:
Goran Salleto

Realizacija:
Madura d.o.o.

72