BIBLIOTEKA KORAK PO KORAK - STVARANJE OKRUENJA USMJERENIH NA DIJETE

ELEANOR STOKES SZANTON

KURIKULUM
Z A JASLICE
RAZVOJNO - PRIMJERENI PROGRAM ZA DJECU OD 0 DO 3 GODINE

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 KURIKULUM ZA JASLICE

P U K O O T V O R E N O U I L I T E KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK

Izdava
Puko otvoreno uilite Korak po korak

Urednica
Helena Buri, prof.

Lektorica
Marina Vuji, prof.

Ilustratorica
Sara Boani

Tisak
Tiskara Zelina d.d.

Naklada
600 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuilina knjinica, Zagreb

UDK 373.22(035)
371.3:373.22(035)
Stokes Szanton, Eleanor
Kurikulum za jaslice: razvojno-primjereni program za djecu od roenja do 3 godine:
Eleanor Stokes Szanton; prevela Renata Mikulec; ilustratorica Sara Boani. Zagreb : Puko
otvoreno uilite Korak po korak, 2005.
(Biblioteka Korak po korak : Stvaranje okruenja usmjerenih na dijete)

ISBN 953-97494-4-1

1. Predkolski odgoj - Kurikulum

401020031

POU KORAK PO KORAK

 PUKO O T V O R E N O UILITE KORAK PO KORAK
S T V A R A N J E O K R U E N J A U S M J E R E N I H NA D I J E T E

KURIKULUM Z A JASLICE
RAZVOJNO-PRIMJERENI PROGRAM
ZA DJECU OD ROENJA DO 3 GODINE

ELEANOR STOKES SZANTON

PREVELA: RENATA MIKULEC

2. IZDANJE

ZAGREB, 2005.

POU KORAK PO KORAK

 Naslov izvornika
Eleanor Stokes Szanton, Creating Child-Centred Programs for Infants and Toddlers, Wa
shington, DC, Children's Resources International, Inc.

Copyright 1997 by Children's Resources International, Inc.

Sva prava pridrava izdava. Nije doputeno umnoavanje bilo kojeg dijela knjige.

Koritene su fotografije iz zagrebakih djejih vrtia Djeja igra, Vrbik, Malenica,

Pelica, Trenjevka, Leptir te iz DV Vrbovec.
Zahvaljujemo se svima na nesebinom doprinosu.

POU KORAK PO KORAK

 PREDGOVOR

Program za dojenad i djecu jaslike dobi osmislili su ameriki strunjaci s podruja

razvoja djece u ranom djetinjstvu, a temelji se na zdravim teorijskim naelima i provjerenim
praktinim iskustvima odgajatelja koji su u nekoliko posljednjih godina uspjeno primjenjivali
Program Korak po korak te svojim iskustvima pridonjeli izradi ovog prirunika.
Program Korak po korak na primjeren nain potie djecu na kritiko razmiljanje, izbor i
razumijevanje posljedica vlastitog izbora. Program promie kreativnost djeteta, individualizira-
no uenje i bogatstvo izbora. Njime se mijenja uloga odgajatelja i uitelja te oni postaju istinski
pomagai i partneri djeci u uenju. Osnova Programa Korak po korak, izmeu ostaloga, je
ukljuenje obitelji u odgoj i obrazovanje njihove djece u ustanovama.
Program Korak po korak je program usmjeren na dijete, a Kurikulum za jaslice je e
tvrta publikacija u seriji namijenjenoj odgajateljima i uiteljima koji se bave odgojem i obrazo
vanjem djece od roenja do desete godine ivota. Odgajatelji koji rade s dojenadi i djecom
jaslike dobi preuzimaju veliku odgovornost. U prve tri godine djetetovog ivota dolazi do
intenzivnijeg razvoja i napretka djeteta nego u bilo kojem drugom razdoblju njegova ivota.
Istraivanja potvruju ono to se ve stoljeima zna: mala djeca se najbolje razvijaju ako imaju
priliku razviti siguran odnos i privrenost prema odraslim osobama koje imaju vanu ulogu u
njihovim ivotima.
Program Korak po korak i Kurikulum za jaslice oslanjaju se na prirodne interese djece,
njihovu elju za uenjem, kao i potrebu za stvaranjem bliskog odnosa s odgajateljem. Ovaj
prirunik nudi odgajateljima praktine savjete kako da pomognu dojenadi i djeci jaslike
dobi prilikom njihovog emocionalnog, drutvenog, spoznajnog, jezinog i tjelesnog razvoja;
da prepoznaju i odgovore na temperament i interese svakog djeteta; da stvore sigurno, zdra
vo i stimulirajue okruenje te da, radei zajedno s obiteljima i drugim strunjacima, osiguraju
kvalitetu programa.

Pam Coughlin
Children's Resources International

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 PREDGOVOR HRVATSKOM IZDANJU

Dragi itatelji,

pred vama je drugo izdanje Kurikuluma za jaslice. S obzirom na humanistiko-razvojnu uvje

tovanost, Kurikulum za jaslice predstavlja konkretizaciju postupaka i naina rada odgajatelja
prema zamislima ponuenima u Programskom usmjerenju. Poticanje cjelovitog razvoja dje
teta u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogunostima i interesima osnovna je ideja
koja se promie u Kurikulumu.

Rad s djecom jaslike dobi za svakog odgajatelja predstavlja iznimnu odgovornost, ali i veliki
izazov. Najnovija istraivanja na mozgu otkrivaju kako je upravo razdoblje od 0. do 3. godine
ivota vrijeme najintenzivnijeg uenja i razvoja djeteta. Ova nam spoznaja kazuje kako je izni
mno vano djeci te dobi osigurati izazovnu, poticajnu i na istraivanje usmjerenu okolinu u
kojoj e maliani spoznaje o svijetu otkrivati kroz igru. Okruenje je samo po sebi odgajatelj
djece koja u njemu borave. U stvaranju okruenja koje odgovara dojenadi i maloj djeci, va
no je rei kako djeca jaslike dobi za svoje uenje i razvoj koriste sve svoje osjete pa zbog
toga svi dijelovi okruenja utjeu na informaciju i poruke koje primaju. I svakodnevne rutine
prilike su za uenje. Vrlo je vano i pitanje kvalitetnog i motiviranog kadra, odgajatelja koji e
raditi s djecom jaslike dobi omoguujui im to vie doivljaja i susreta s neobinim materi
jalima, zvukovima, razliitim osjetima, smijehom i njenou.

Kvalitetan jasliki program podrazumijeva i brigu za zdravlje i sigurnost djece, stoga prirunik
govori i o elementima koji utjeu na stvaranje zdravog okruenja, kao i o znaajkama okru
enja koje se smatra sigurnim. Ovdje se govori i o organizaciji prostora i opreme, kako bi se
promicale i podravale razvojne potrebe djece jaslike dobi i kako bi okruenje u kojem se
odvija uenje bilo to udobnije i atraktivnije.

Nadamo se da e vam Kurikulum za jaslice biti koristan osobni vodi u provoenju kvalite
tnog programa s najmlaom djecom, onom jaslike dobi. Na kraju prirunika nai ete teme
radionica za odgajatelje u jaslicama koje u sklopu svog djelovanja nudi Puko otvoreno
uilite Korak po korak. Osmiljene su na nain da u situacijskom kontekstu isprobate svoje
mogunosti u primjeni ideja ponuenih u ovom priruniku. Jer, bez obzira na sve 'zadane'
postupke u radu s djecom, opisane u brojnim odgajateljskim prirunicima ili predstavljene na
strunim okupljanjima, osobni nain rada svakog odgajatelja i njegova kreativnost u pristupu
svakom pojedinom djetetu najbolje je mjerilo uspjenog svladavanja svakodnevnih odgaja-
teljskih izazova. Stoga vam elimo neprekidnu i uzbudljivu igru u potrazi za svojim osobnim
kurikulumom!

Helena Buri

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
PRVI DIO - UVOD
1. POGLAVLJE

PROGRAM KORAK PO KORAK -

FILOZOFIJA I TEMELJNA
NAELA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 FILOZOFIJA I TEMELJNA NAELA

P rogram Korak po korak je program za djecu od njihova roenja do navrene dese KVALITETU
te godine ivota, kao i za njihove obitelji. Svrha ovog kurikuluma jest da poslui kao LINOSTI
ODREUJE:
prirunik koji pomae odgajateljima u odreivanju osnovnih koraka u odgoju i obrazo
vanju najmanje djece. U ovom poglavlju nalazi se pregled Programa Korak po korak
i filozofski temelji na kojima se on zasniva, kao i opis programa za djecu jaslike dobi 1.sposobnost
kritikog
(od 0 do 3 godine).
rasuivanja
2. sposobnost
Program Korak po korak donoenja
Bez obzira gdje ivjela, dananja e se djeca tijekom svojih ivota morati suoiti s fe odluka i
pravilnog
nomenom promjene: s drutvenim, politikim, znanstvenim, tehnolokim, industrijskim
izbora
promjenama, kao i s promjenama okruenja. Brze promjene karakteristine za dananji
3. snalaljivost
svijet prisiljavaju nas da ponemo u djeci njegovati elju za uenjem koje e trajati u otkrivanju
itavoga ivota. Filozofija Programa Korak po korak temelji se na miljenju da e do i rjeavanju
cjeloivotnog uenja, kao svojevrsne pripreme za sve nadolazee promjene, najlake problema
doi bude li se provodilo kroz naela demokracije. Kako bi se djeca to bolje pripremila 4. skrb o
za cjeloivotno uenje u demokratskim drutvima, Program Korak po korak postavio je pojedincu,
temelje za stvaranje stavova, znanja i vjetina koje e svakom ovjeku biti neophodne u zajednici,
vremenima u kojima se dogaaju znaajne promjene. Neke od tih neophodnih kvaliteta zemlji i
linosti su sposobnost za: okruenju
5. kreativnost,
- kritiko rasuivanje matovitost i
- donoenje odluka i pravilan izbor domiljatost
- otkrivanje i rjeavanje problema
- skrb o pojedincu, zajednici, zemlji i okruenju te
- kreativnost, matovitost i domiljatost.

POU KORAK PO KORAK

 Program Korak po korak objedinjuje praksu zasnovanu na istraivanju odgoja i obra
zovanja u ranom djetinjstvu i vrsto opredjeljenje za rad s obiteljima i zajednicom,
kako bi se zadovoljile individualne potrebe svakog djeteta. Program je osmiljen tako
da potuje itav niz razliitih kulturnih tradicija. Zajednike znaajke Programa Kora/c
po korak, na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava, od jaslica, vrtia do etvrtog
razreda osnovne kole, su:

- individualizirano uenje,
- uenje kroz igru i pravo na vlastiti izbor te
- sudjelovanje obitelji.

Filozofija Programa Korak po korak

Program Korak po korak zasniva se na uvjerenju da se djeca najbolje razvijaju kad su
istinski ukljuena u vlastito uenje. Okruenje u kojem dolazi do uenja mora svojom
strukturom poticati djecu na istraivanje, inicijativu i kreativnost.
Tim odgajatelja, na temelju odlinog poznavanja djejeg razvoja, stvara okruenje i
osigurava materijale potrebne za uenje. Njegova je uloga postavljanje primjerenih
ciljeva za svako pojedino dijete i za grupu kao cjelinu, zadovoljavanje interesa djece,
potivanje individualnih sposobnosti i potreba svakog djeteta te njegovanje priroene
radoznalosti malog djeteta.

Teorijske osnove Programa Korak po korak

Program Korak po korak obuhvaa dvije vane teorije o odgoju i obrazovanju djece
- konstruktivistiku teoriju i razvojno primjerenu praksu.

Konstruktivizam

KONSTRU- Konstruktivisti vjeruju da do uenja dolazi kad djeca nastoje shvatiti svijet oko sebe, kad
KTIVISTIKA su aktivna i kad konstruiraju, odnosno stvaraju vlastito razumijevanje svijeta. Djeca poku
TEORIJA avaju shvatiti to se oko njih dogaa povezujui nova iskustva s onime to su ve prije
shvatila, s vlastitim starim iskustvima. Uenje postaje interaktivni proces u kojem je dijete
Uenje je
ukljueno kao aktivno bie, a koji ukljuuje i odrasle osobe, drugu djecu i cjelokupno
interaktivni
okruenje. JACQUELINE i MARTIN BROOKS (1993.) su ovaj proces uenja opisali ovako:
proces u
esto nailazimo na predmet, ideju, odnos ili fenomen kojemu ne vidimo smisla. Kad smo
kojem je
dijete aktivno suoeni s takvom naizgled proturjenom informacijom ili percepcijom, protumaimo je
bie, a ili onako kako je vidimo, podvrgavajui je vlastitim pravilima kojima tumaimo svijet i po
ukljuuje redak u njemu, ili stvaramo potpuno nov niz pravila kojima na bolji nain objanjavamo
i odrasle ono to vidimo da se dogaa. I na jedan i na drugi nain, nae percepcije i naa vlastita
osobe, drugu pravila su neprestano aktivna, tvorei pritom velianstveni ples kojim se oblikuje nae
djecu i razumijevanje.
cjelokupno Konstruktivistiko uenje moe se ilustrirati i sljedeim primjerom:
okruenje. Malo dijete, ija obitelj ima psa, vozi se s roditeljima u automobilu. Prolaze pokraj polja
na kojem pase krava. Dijete prstom pokazuje kravu i govori: "Pas.". Roditelji mu kau
da to nije pas, ve krava, objanjavaju mu po emu se krava i pas, iako oboje ivotinje,
razlikuju. Dijete novu informaciju usporeuje s onom ve poznatom i kod njega dolazi do
mentalne prilagodbe.

POU KORAK PO KORAK

lako su djeca ta koja moraju izgraivati vlastito razumijevanje, znanje i uenje, ovdje je
od kljune vanosti uloga odrasle osobe kao pomagaa i posrednika u tom procesu.
Tim odgajatelja mora osigurati primjerena sredstva i materijale, pruati podrku i smjer
nice, stvarati interes, kako bi djeje prilike za uenje doveo do maksimuma.

Razvojno-primjerena praksa i razvojno-primjereni kurikulum

Razvojno-primjereni kurikulum je onaj kurikulum koji je zasnovan na poznavanju dje Sva djeca u
jeg razvoja: na saznanju da sva djeca u svom razvoju prolaze kroz zajednike razvojne svom razvoju
stupnjeve, a d a j e , istovremeno, svako dijete jedinstveno individualno bie. prolaze
Tim odgajatelja mora znati sve o tipinom dobnom djejem razvoju i napredovanju, zajednike
kako bi mogao osigurati odgovarajui didaktiki materijal i aktivnosti. Tim, takoer, razvojne
mora znati promatrati i imati sluha za individualne razlike u vjetinama kod djece iste stupnjeve, ali
dobi, kao i za njihove posebne interese (SEEFELDT, 1994.; BREDEKAMP, 1993.). Razvojno- je istodobno
primjereni kurikulum ukljuuje aktivnosti koje su zasnovane na djejim interesima, njiho svako dijete
voj spoznajnoj razini i socijalno-emocionalnoj zrelosti. Takve primarne aktivnosti djeci su jedinstveno
zanimljive i zabavne, zbog njihove prirodne radoznalosti, uitka u osjetilnim iskustvima individualno
te zbog elje da neprestano istrauju vlastite ideje. bie.
Razvojno-primjereni kurikulum je zamiljen tako da djeci pomae da sama odgovore na
vlastita pitanja. Kad dijete postavi neko pitanje, automatski e se probuditi i njegov inte
res, i motivacija, i panja. Uloga odgajatelja je da nae naine kojima e doi do odgo
vora koji zadovoljavaju dijete, bez prevelikog pojednostavljenja pitanja i bez zbunjivanja
djeteta nekom novom informacijom. Kroz razvojno-primjerene postupke odgajatelji
mogu postii ravnoteu kojom se i zadovoljava i proiruje djeje uenje.

Posebnost Programa Korak po korak

Individualizacija
Okruenje u Programu Korak po korak je dinamino i promjenjivo, ispunjeno materi
jalima i situacijama koje odgovaraju individualnim potrebama, interesima i razvojnom
stupnju svakog djeteta. Tim odgajatelja u Programu Korak po korak postavljaju temelje
za budunost, koji e omoguiti djeci da jednoga dana postanu zadovoljni, uspjeni i
aktivni odrasli ljudi koji e brinuti o drugima i imati utjecaja na svijet koji ih okruuje. Isto
vremeno, odgajatelji brinu i o sadanjem trenutku, o njihovom djetinjstvu. Ovaj dvostruki
cilj ostvarit e se kroz igru i individualno uenje.
Svako dijete ima jedinstven ritam sazrijevanja, ba kao i vlastiti temperament, stil uenja
i obiteljsko podrijetlo. I plan i program i interakcije odraslih ljudi s djecom trebali bi biti
u skladu s tim individualnim razlikama. Uenje male djece je rezultat interakcije izmeu
djetetovog razmiljanja, iskustva, materijala, ideja i ljudi. Ova iskustva trebaju biti uskla
ena s djejim razvojnim sposobnostima, ali istovremeno trebaju i pobuivati djetetov
daljnji interes i razumijevanje (BREDEKAMP, 1987.).

Zato individualizacija?
Kad je iskustvo individualizirano, dijete se moe razvijati i napredovati vlastitim tempom.
Individualiziranjem se prati razvojni stupanj, sposobnosti, interesi i potrebe svakog dje
teta i u skladu s njima, izabiru se aktivnosti. Kad je ta usklaenost postignuta, djeca po
staju uspjena u svojim aktivnostima, stjeu samopouzdanje i samopotovanje. Postaju
sigurna u sebe i spremna su suoiti se s novim izazovima.

POU KORAK PO KORAK

MILJENJE Individualizirane- uenje promie se u okruenju usmjerenom na dijete. To je dinamino
STRUNJA i promjenjivo okruenje, ispunjeno materijalima i iskustvima koja odgovaraju djejim
KA: individualnim interesima i razvojnim stupnjevima. Oprema, materijali i ureenje prostora
moraju promicati razvoj svakog djeteta. Djeca i sama individualiziraju, kad imaju mogu
Djeca se mo
nost birati aktivnost.
raju igrati kako
bi razvila svoje Individualizirani pristup zahtijeva od odgajatelja da osmisli aktivnosti u kojima e se
spoznajne i svako dijete osjetiti uspjenim i koje e istovremeno zainteresirati djecu. Planiranjem
motorike vje fleksibilnih i zanimljivih aktivnosti, kao i paljivim promatranjem djece tijekom rutinskih
tine i nauila aktivnosti i igre, odgajatelj moe uspjeno mijenjati i prilagoavati materijale i aktivnosti.
neto o drutvu
oko sebe i
svome mjestu
u njemu. Kroz
interakciju sa
svojim
vrnjacima,
djeca razvijaju
svoja drutvena
umijea; ue
0 tome to su
pravila i kako
se ona dono
se i to su to
pravda i prave
dnost.
Djeca ue kako
suraivati i
kako dijeliti.
Uspjenom
interakcijom s
drugom dje
com i svladava
njem osobnih,
tjelesnih,
intelektualnih
1 drutvenih Uenje kroz igru i mogunost izbora
izazova, djeca Igra je sr dobrih programa za odgoj i obrazovanje djece. Istraivanje provedeno na
razvijaju svoje
temu vanosti igre pokazuje da ona ima vrlo vanu ulogu u ivotu male djece (JOHNSON,
samopotova-
CHRISTIE, YAWKEY, 1987.). Igra i razvoj teku paralelno pa okruenja u kojima borave do-
nje.
(FROST & jenad i djeca jaslike dobi trebaju osiguravati situacije pogodne za slobodnu igru.
JACOBS, 1995.) Do igre dolazi na mnogo razliitih naina: dijete se moe igrati samo, s predmetima; dje
ca se mogu igrati nestruktuhrano i asocijativno; igra moe biti interaktivna i kompleksna,
dramatizirana, moe se odvijati uz pomo rekvizita ili s ostalom djecom; s rastom djece,
igra e postajati strukturiranja i grupna.
Djeci od njihove najranije dobi treba pruati prilike za igru u kojoj e razviti ove vjetine.
Djeca najbolje ue kad imaju mogunost iz vlastitog iskustva i iz interakcija sa svijetom
oko sebe stvoriti vlastito znanje. Materijali u sobi dnevnog boravka trebali bi stimulirati
djecu i predstavljati svojevrstan izazov za njih, kako bi se djeca koristila svim svojim
osjetilima. Pomou pokusa, istraivanja i otkria djeca testiraju svoje ideje i, na sebi
svojstven nain, dobivaju odreenu informaciju. Djeca tako poinju razvijati naviku ot-

10

POU KORAK PO KORAK

krivanja i rjeavanja problema i to kritikim razmiljanjem, izborom i razvijanjem ideja i OSNOVNA-
pojmova. NAELA
Uloga tima odgajatelja je uloga pomagaa. Odgajatelji moraju biti pripremljeni za pro PROGRAMA
irivanje i unapreivanje igre postavljanjem pitanja otvorenog tipa koja potiu djecu na KORAK PO
razmiljanje. Program Korak po korak polazi od injenice da odgajatelji koji su i sami KORAK:
zaigrani znaju cijeniti vanost okruenja koje prua djeci mogunosti za igru.
1.
razvojno-
Izbor djelatnika
primjerena
Kako bi se primijenila sva naela filozofije Program Korak po korak, razvojno-primje- praksa
rena praksa, individualizirano uenje, uenje kroz igru, pravo djeteta na vlastiti izbor i 2.
ukljuivanje obitelji te osigurao trajni i visoko-kvalitetni odgojno-obrazovni proces, prili individualizira
no uenje
kom izbora odgovarajuih djelatnika primjenjuju se etiri naela:
3.
- Struna osposobljenost i spremnost za kontinuirano struno usavravanje. Dje uenje kroz
latnici trebaju biti struno i praktino obrazovani i trebaju kontinuirano raditi na svom igru
strunom usavravanju. 4.
- Kontinuirani rad. Svako dijete mora imati jednog odgajatelja koji e biti zaduen pravo djeteta
na vlastiti izbor
za njega, budui da veza izmeu odgajatelja i djeteta predstavlja emocionalnu osnovu
5.
svakog uenja. Ista osoba brinut e o djetetu od njegove najranije dobi do navrene tri
ukljuivanje
godine, pruajui mu mogunosti za kontinuirano uenje. obitelji
- Mali broj djece na jednog odgajatelja. Rutinske aktivnosti vezane uz dojenad i 6.
djecu jaslike dobi, kao i potreba za individualiziranim uenjem, zahtijevaju da jedan visoko-kvali
odgajatelj prati mali broj djece. U grupi u kojoj je dojenad (od roenja do 18 mjeseci) tetni odgoj
jedan bi odgajatelj trebao voditi brigu o najvie troje djece. U grupi s djecom jaslike no-obrazovni
proces
dobi (18 do 36 mjeseci) idealan bi omjer bio jedan odgajatelj na etvero djece.
- Veliina grupa. Sasvim mala djeca osjeaju se najugodnije u malim grupama. Gru
pa dojenadi (od roenja do 8 mjeseci) ne bi smjela brojiti vie od estero djece. Puzai
i gegavci (od 8 do 18 mjeseci) trebali bi biti u grupama od po najvie devetero djece.
Djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci) mogu biti u grupama od najvie 12 djece.
Odgajatelji
Napomena: Odgajatelji koji rade u jaslikim grupama moraju se zalagati za stvaranje uvjeta koji su odgova
su pomagai
rajui za djecu i u tome moraju koristiti podrku roditelja. Ako su uvjeti daleko ispod oekivanih, strunjaci u
u procesu
jaslicama moraju razraditi plan njihovog poboljanja.
uenja. Oni
unapreuju
Sudjelovanje obitelji i proiruju
djeju igru
Sudjelovanje obitelji je sastavni dio Programa /orak po korak. Obitelj je ta koja ima postavljanjem
najvei utjecaj na dijete. Za dojenad i djecu jaslike dobi sudjelovanje njihovih obitelji pitanja otvore
u programu osobito je vano, budui da e se vezanost koju beba osjea prema rodite nog tipa. Tako
ljima, uz njihovu pomo, proiriti i na odgajatelje, to je preduvjet svakog uenja. potiu djecu
na razmilja
Obitelj je primarni odgajatelj i uitelj svoje djece. Obitelji svojoj djeci ele samo najbolje,
nje.
nadajui se da e ta djeca jednoga dana postati uspjeni i produktivni graani. Zbog
toga odgajatelji u Programu Korak po korak i njegovi voditelji potiu obitelji na sura
dnju, na ukljuenje u sve vidove programa i u svojim programima predviaju aktivnosti
koje pretpostavljaju ukljuenje obitelji, lako metode ukljuivanja obitelji variraju od pro
grama do programa i od obitelji do obitelji, ovisno o individualnim i socijalnim okolnosti
ma, glavno je naelo to da su obitelji prihvaene rairenih ruku i da se od njih oekuje i
omoguuje im se da u programu sudjeluju na razliite naine.

11

POU KORAK PO KORAK

 Roditelji i odgajatelji meusobno razmjenjuju obavijesti o aktivnosti djece kod kue i u
jaslicama. U jaslicama postoji soba za roditelje, ili ograeni dio nekog prostora, u kojoj
e se u ugodnom okruenju razmjenjivati informacije o programu i o djejem razvoju,
o knjigama i razliitim tekstovima koji bi mogli zanimati obitelji. Obitelji imaju i formalnu
savjetodavnu funkciju u okviru Obiteljskog savjetodavnog vijea. Za njih postoji knjini
ca u kojoj mogu posuditi igrake i pedagoke didaktike materijale.
Ukratko, cilj Programa Korak po korak je izgradnja zajednice koja e pruati punu po
drku programu, u kojoj e obitelj imati sredinju poziciju i djelovati u suradnji s timom
odgajatelja i lanovima zajednice. Ova grupa ljudi ini mreu koja zajedniki planira,
raspravlja i obavjetava ostale o relevantnim pitanjima i interesima, kako bi se izgradio
program koji njeguje i potie razvoj i napredak djece i njihovih obitelji.

Okruenje usmjereno na dijete

Okruenje Okruenje usmjereno na dijete zasniva se na dva kljuna naela:

usmjereno - na osnovi vlastitih iskustava i interakcija sa svijetom koji ih okruuje djeca stvaraju
na dijete vlastito znanje
zasniva se - odgajatelji na najbolji mogui nain potiu razvoj i napredak djeteta, nadograuju
na dva interese, potrebe i sposobnosti djece.
kljuna
naela: Odgajatelji su duni okruenje pretvoriti u neku vrstu laboratorija u kojem e djeca istra
ivati i doivljavati razliita iskustva. Oni trebaju strukturirati prostor tako da potie djeju
- djeca kreativnost i elju za istraivanjem, otkrivanjem noviteta i rjeavanjem problema.
stvaraju vlasti Odgajatelji potuju djeje ideje i na osnovu njih stvaraju vlastiti kurikulum. Oni zajedno s
to znanje na djecom rade i igraju se, vlastitim primjerom, kao modeli ponaanja, pruaju djeci podr
osnovi vlasti ku i pokazuju skrb za drugoga. Oni promatraju i sluaju; "snimaju" djecu i procjenjuju
tih iskustava i ono to su uoili promatranjem, koristei to za daljnje planiranje i individualizirani pri
interakcija sa stup. U okruenju gdje odgajatelji potiu djecu da slijede vlastite interese, djeca razvija
svijetom koji ju jak osjeaj osobne vanosti i samoinicijative.
ih okruuje
Odgajatelji stvaraju odgovarajuu atmosferu i daju ton svojoj grupi. Oni iskazuju kva
litete koje bi eljeli razviti kod djece: suosjeajnost, skrb, entuzijazam i intelektualnu
- odgajate
radoznalost. Isto tako, oni se trebaju znati i zabavljati. Ima vrlo malo stvari koje se mogu
lji na najbolji
mjeriti s izrazom zadovoljstva na djetetovu licu kad s odgajateljem razgovara o neemu
mogui nain
to ga zanima ili kad zajedno rade mjehurie od sapunice. Odgajatelji koji na djecu
potiu razvoj i
prenose svoj entuzijazam ine uenje uzbudljivim i vanim. Distancirani i autoritarni
napredak
odgajatelji mogu prestraiti djecu ili sputati njihovu radoznalost.
djeteta, i to
tako da nado U okruenju usmjerenom na dijete i djeca i odgajatelji iniciraju i vode aktivnosti. Izmeu
grauju inte njih je postignuta ravnotea u tome tko vodi, tko pita i tko odgovara. Djecu se potie i
rese, potrebe ohrabruje da slijede to je mogue vie svog uenja. Njihov kreativni izraaj se posebno
i sposobnosti cijeni. Odgajatelji iskoritavaju njihov interes i igru da bi stimulirali daljnje razmiljanje i
djece. uenje. Pruajui djeci prilike za izravni kontakt s ljudima, materijalima i stvarnim ivo
tom, odgajatelj potie djetetov cjelovit razvoj.

Korak po korak kurikulum za jaslice

Kurikulum Programa Korak po korak za dojenad i malu djecu ui odgajatelje o emo
cionalnom, socijalnom, spoznajnom, jezinom i tjelesnom razvoju djece. Potie odga
jatelje da sluaju, vode i pomau djeci shvatiti svijet oko sebe. Pokazuje odgajateljima

12

POU KORAK PO KORAK

kako stvoriti okruenje za uenje koje je i toplo i primamljivo i isto, i sigurno. Naglaava
potrebu ostvarenja odnosa ljubavi, povjerenja i potovanja izmeu odgajatelja, djeteta
i obitelji.

Terminologija
U ovom priruniku pojam malo dijete, koji znai dijete od roenja do navrene tree
godine ivota, podijeljen je u tri podpojma, radi jednostavnijeg snalaenja u tekstu:

- dojenad - najraniji mjeseci (od roenja do 8 mjeseci)

- puzai i gegavci - djeca koja puze i prohodavaju (od 8 do 18 mjeseci)
- djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci)
- mala djeca - puzai, gegavci i djeca jaslike dobi.

Odrasle osobe koje rade s dojenadi i malom djecom imaju razliite uloge. Te su osobe
uitelji, budui da ue djecu; oni su i odgajatelji, jer stavljaju naglasak na emocionalnu
povezanost koja se razvija izmeu djece i odraslih te njegovatelji, s obzirom na tjelesni
vid posla (hranjenje, mijenjanje pelena i si.). Oni su i "djelatnici", to vie naglaava nji
hov odnos prema programu nego rad s djecom. U ovom emo priruniku upotrebljavati
naziv odgajatelj.

13

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
DRUGI DIO - KORAK PO KORAK
KAO METODIKI PRISTUP

2. POGLAVLJE

RAZVOJ DJECE OD ROENJA DO

TREE GODINE IVOTA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 RAZVOJ DJECE OD ROENJA
DO TREE GODINE IVOTA
U proteklih 30 godina nae je znanje o
razvoju vrlo male djece nevjerojatno
poraslo. Mnogo se saznalo o tome koli
ko mogu uiniti novoroena djeca ve u
najranijim danima i tjednima i o njihovoj
kompetenciji u toj najranijoj dobi. Ve
prvog mjeseca svog ivota dojenad je
osjetljiva na poticaje iz svog okruenja.
Na njihov se razvoj moe u velikoj mjeri
utjecati, jer on ovisi o skrbi koju primaju.
Od trenutka svog roenja djeca su osje
ajna i drutvena bia koja odmah ue o
svijetu koji ih okruuje. Ona odmah po
inju uiti je li njihovo okruenje dobro
udno i puno podrke ili je frustrirajue,
neljubazno i zastraujue.
U ovom poglavlju dajemo pregled nekih
vanijih otkria dobivenih znanstvenim
istraivanjem na temu sposobnosti i ra
njivosti djece od 0 do 3 godine. Bit e
rijei o njihovom prenatalnom razvoju,
razvoju mozga, utjecaju pravilne pre
hrane i dojenju, osjetilno-motorikom
razvoju, razvoju govora i jezika, razvoju
privrenosti, meusobnom odnosu razli
itih podruja razvoja, razvoju svijesti o
samome sebi, individualnim razlikama u
djejem temperamentu i znaenju kultu
roloke raznolikosti.
Prenatalni razvoj
Budui da okruenje utjee na djecu i
prije njihova roenja, odgajatelji bi trebali
posjedovati osnovno znanje o najnovijim
istraivanjima o prenatalnom razvoju dje
teta. Tek e tada biti u mogunosti ono
to znaju prenijeti roditeljima koji pono
vno oekuju ili e tek oekivati sljedee
dijete, i shvatiti neke mogue uzroke
problema koje su eventualno uoili kod
neke djece o kojoj brinu.
Znamo da se dijete koje je dobro hra
njeno u maternici raa sa 100 milijardi
POU KORAK PO KORAK
ivanih stanica ili neurona, povezanih
kombinacijama iji se broj moe mjeriti
s brojem zvijezda u svemiru (NACIONALNA
AKADEMIJA ZNANOSTI, 1995). Budui da se
neuroni ne razvijaju poslije roenja, oni
s kojima se dijete raa jedini su koje e
to dijete ikada imati. Dijete je u materni
ci kontinuirano bilo izloeno majinom
govoru, jer zvukovi i ritam govora putuju
kraljenicom. Drugim rijeima, novoro
ene ve razlikuje odreene zvukove
i prepoznaje i preferira majin glas od
glasova stranaca (JUSCZYK, R I OSTALI,
1993.).
Medicinska istraivanja potvruju da
uravnoteena i hranjiva majina prehrana
tijekom trudnoe ima pozitivan i trajan
utjecaj na razvoj fetusa, a osobito njego
va mozga (Rizzo i OSTALI, 1997.). Isto tako,
postoji sve vie dokaza koji ukazuju na
tetne utjecaje majine izloenosti olo
vu, dimu, alkoholu ili drugome tijekom
trudnoe ili dojenja na fetus (NEEDLEMAN
I OSTALI, 1990.; OLSON i OSTALI, 1992.; CHA-
SNOFF i OSTALI, 1992.; ZUCKERMAN I BROWN,
1993.; MAYES i OSTALI, 1996.; STEISSGUTH I
OSTALI, 1989.). Izloenost olovu moe ka
snije kod djeteta uzrokovati mentalnu re-
tardiranost. Djeca roditelja puaa imaju
u prosjeku manju poroajnu teinu i nie
spoznajne sposobnosti od one iji rodi
telji ne pue. Kokain i heroin imaju ne
gativne utjecaje na sposobnosti djeteta i
povezani su s problemima u ponaanju,
kao to je npr. nedostatak koncentracije,
to izravno utjee na uenje. Alkoholni
sindrom kod fetusa (FAS), jedan od naj-
pomnije prouavanih utjecaja toksinosti
u maternici, mijenja obiljeja lica i uzroku
je mentalnu retardaciju. No, na svako di
jete dijagnosticirano kao FAS - beba, do
lazi mnogo, mnogo vie one djece koja
su, moda manje upadljivo, no jednako
znaajno, obiljeena za cijeli ivot.
17
Najtraginiji aspekt svega ovdje spomenutog jest da se sve to moglo sprijeiti, odnosno
izbjei.
Druga istraivanja pokazuju da ozbiljni emocionalni stres budue majke smanjuje neu-
robihevioralni razvoj fetusa. Majino izluivanje kortizola, hormona stresa, prenosi se na
fetus i utjee na razvoj njegova mozga (Di PIETRO, 1997.).

Razvoj mozga u ranim godinama

Znanstvenici su doli i do velikih otkria na podruju razvoja mozga dojeneta. Kako
se ljudska bia raaju prije no to se njihov ivani sustav u potpunosti razvio, njihovo
neuroloko sazrijevanje podlijee uplivu okoline nakon roenja (GREENOUGH, 1987.).

Kako je mozak "oien"

Od roenja djeteta do njegovih 9 mjeseci ivota stvara se 950 bilijuna novih veza, sina-
psa, izmeu 100 milijardi modanih stanica ili neurona, postojeih u trenutku roenja
(HUTTENLOCHER, 1994.).
Tijekom tog razdoblja mozak postaje jedan nevjerojatno uinkovit stroj za uenje, za
hvaljujui mijelinizaciji ivanih stanica, kanaliziranju ili "reduciranju" mozga i organiza
ciji sinaptikih veza kroz koje putuju elektrini impulsi.
Mijelinizacija ivanih stanica je vrlo vana, budui da mijelinska ovojnica razdvaja iv
ce i poveava brzinu kojom elektrini impulsi putuju iz neurona u neuron, povezujui
tako jedan dio mozga s drugim.
Nova tehnologija - termografija emisije pozitrona (PET) ili slikoviti prikaz magnetske re
zonance (MRI) omoguila je promatranje rada mozga i spoznaju o tome koji su dijelovi
aktivirani u odreenim vrstama ponaanja i kako su ti dijelovi elektrino meusobno
povezani (CHUGANI I OSTALI, 1987.). Istraivanje koje je ova tehnologija omoguila poka
zuje da se u tim najranijim mjesecima odvijaju dva procesa: mozak prolazi kroz fazu
nevjerojatnog kanaliziranja ili reduciranja, u kojem se odbacuju nekorisne veze a oja
avaju one korisne (HUTTENLOCHER, 1994.). Istovremeno, sinaptike veze postaju bolje
organizirane.
Uinkovitost procesa kanaliziranja moe se ilustrirati primjerom jednog japanskog dje
teta koje je u dobi od tri mjeseca imalo sposobnost razlikovanja glasova "r" i " I " izmeu
nekoliko stotina zvukova. Nakon nekoliko mjeseci, dijete vie nije moglo tako lako razli
kovati te glasove, jer u japanskom jeziku ne postoji razlika izmeu "r" i " I " .
Kako dijete sve vie ui o svome okruenju, u svom mozgu ono poinje uredno slagati
uzorke povezivanja. Do tog povezivanja nee doi ukoliko djetetu nita ne znae. Do
njih e doi pod uvjetom da se nadograuju na prethodne djetetove spoznaje. Svi smo
iskusili fenomen spominjanja neke osobe prvi put, a onda smo to ime ponavljano uli
nekoliko sljedeih dana. Napravljena je veza na koju na mozak moe poeti nadgra
dnju. Na isti nain, kako se neuronske veze reduciraju s 950 na 500 bilijuna, djetetov
mozak postaje uinkovitiji i omoguuje djetetu da razumije i reagira na svijet oko sebe.
Uitelji i odgajatelji imaju ovdje vrlo vanu ulogu, budui da trebaju osigurati dobro or
ganizirano i djetetu razumljivo okruenje koje e pridonijeti uinkovitosti rada mozga.

18

POU KORAK PO KORAK

Kemija mozga
Nae znanje o kemijskim procesima u mozgu, ukljuujui i to kako kemikalije pospje
uju ili djeluju na sinaptiku transmisiju informacije iz jednog neurona u drugi, sve je
vee, zahvaljujui nekim najnovijim istraivanjima. Djeca s visokom razinom kronine
tjeskobe u pravilu izluuju velike koliine kortizola, hormona stresa, koji negativno
djeluje na njihovu spoznajnu sposobnost i imunoloki sustav (MCEWEN i ostali, 1992.;
GUNNAR i OSTALI, 1996.). Drugim rijeima, djeca koja doivljavaju visoku razinu stresa u
vrlo ranoj dobi mogu kasnije intelektualno i emocionalno biti oteena. To se pokazuje
tonim osobito tamo gdje je izostao odnos koji djetetu ulijeva sigurnost (NACHMIAS I OSTA
LI, 1996.; GUNNAR i OSTALI, 1996.).

Utjecaji odgovarajue prehrane i dojenja

Zdrav razvoj mozga malog djeteta ovisi o zdravoj i uravnoteenoj prehrani. U prolosti ZATO JE
se vjerovalo da je bjelanevina hranjivi sastojak kljuan za zdrav razvoj. Meutim, najno DOJENJE
vija istraivanja pokazuju da odreeni mikronutrijenti - eljezo, jod i cink imaju takoer DOBRO?
vrlo veliku ulogu u zdravom razvoju mozga (POLLITTI OSTALI, 1996.). Isto je tako utvreno
1. titi malo
da neadekvatna prehrana fetusa ima izravan negativni utjecaj na kasniji spoznajni ra
dijete od
zvoj djeteta. Danas znamo da neadekvatna prehrana fetusa vodi k letargiji, umanjenom
bolesti
interesu malog djeteta za svijet oko sebe. Djetetu koje ne pokazuje interes za predmete 2. smanjuje
i osobe oko sebe vjerojatno e se pruati manja povratna informacija, to e kumulati rizik od
vno, izravno i neizravno, imati negativne posljedice na njegov spoznajni razvoj (ESPINOSA kroninih
I OSTALI, 1992.). Slaba i neadekvatna prehrana smanjuje i djetetovu otpornost na bolesti bolesti
(CHEN, 1983.). 3. djeluje na
uspjean
Dojenje titi malo dijete od bolesti, budui da se majina antitijela prenose njezinim mlije
razvoj djeteta
kom. ini se da dojenje smanjuje i rizik od kroninih bolesti (CUNNINGHAM I OSTALI, 1991.).
Dojenje se isto tako usko povezuje s uspjenim razvojem djeteta. Jedna je novija studija
pokazala da prerano roene bebe hranjene boicom s majinim mlijekom postiu bolje
rezultate na testovima kojima se prati razvoj djeteta od prerano roene djece hranjene
umjetnom hranom (LUCAS, 1992.). Druga istraivanja koja potvruju jaku povezanost
izmeu dojenja i pozitivnih razvojnih rezultata pokazuju da razliiti imbenici, kao to su
prihod obitelji i razina majinog obrazovanja, takoer imaju upliva na te rezultate.

Osjetilno-motoriki razvoj
Veliki broj studija o djejem osjetilno-motorikom razvoju nadovezuje se na teorijsku
podlogu koju je razvio Jean Piaget prije vie od trideset godina. Piaget je doao do
zakljuka da su djeca do dvije godine starosti u "osjetilno-motorikoj fazi" razvoja.
Ponavljanjem kretnji, pomicanjem predmeta, slaganjem predmeta u razliitim kombi
nacijama i neprekidnim provjeravanjem njihovih oblika i sastava, djeca poinju otkrivati
osnovne odnose izmeu instrumenta i predmeta, znaenja i rezultata. Ponaaju se kao
"mali znanstvenici", esto pokazujui nevjerojatno veliku odlunost da stvari isprobaju
na razliite naine (PIAGET, 1951.) ili da ponavljaju jednu te istu jednostavnu radnju toliko
dugo dok je ne svladaju (YARROW, 1981.; BUSCH-ROSSNAGEL, 1997.).
Piaget je paljivim promatranjem djece otkrio spoznajnu osnovu egocentrizma malog
djeteta. Malo dijete nije u stanju shvatiti tue gledite (PIAGET, 1951.). Za ovu dob nije
karakteristino ni prirodno dijeliti stvari i naizmjence djelovati. No, to ne znai da djeca
jaslike dobi ne poinju ve u ovoj dobi razvijati suosjeajnost, kau najnovija istraiva-

19

POU KORAK PO KORAK

 nja (ZAHN-WAXLER I RADKE-YARROW, 1 9 8 2 . ) , iako se ini da su u ovoj fazi emocionalne veze
vanije od spoznajnog razumijevanja tuih gledita.
Piagetovo istraivanje je objasnilo i fenomen djeje nelagode u prisustvu nepoznatih
osoba. On je zakljuio da djeca jaslike dobi jednostavno ne mogu razumjeti da su pre
dmeti stalni te da postoje i onda kad ih dijete ne vidi. Kad se dvanaestomjeseno dijete
uznemiri kad mu majka izie iz vidokruga, to moe biti zbog toga to je moda dovoljno
staro da svoju majku prepoznaje meu drugima, ali je isto tako nedovoljno staro da
shvati da njegova majka postoji i kad je ono ne vidi. Nepoznata osoba na majinom
mjestu podsjea dijete da njemu poznato, drago lice majke nije prisutno.

Razvoj govora i jezika

RODITELJI I Mnogo od onoga to smo nauili u posljednjih trideset godina o razvoju djejeg govora
SVE D R U G E diljem svijeta ukazuje na potrebu da se djeci govori to ee i to jezikom kojeg djeca
ODRASLE uju kod kue. Novoroena djeca svjesna su razlike u zvukovima i glasovima (EIMAS I
OSOBE SU OSTALI, 1 9 7 1 . ; BRAZELTONICRAMER, 1 9 9 0 . ) . Oni koji brinu o djeci toj bi djeci trebali od prvog
POSREDNICI dana govoriti, i to mnogo prije no to e djeca i sama progovoriti. Najnovija istraivanja
IZMEU
pokazuju da odgajatelji diljem svijeta govore jezikom koji se naziva "majinskim", to
DJETETA I
znai sporo, razgovijetno, paljivo usmjereno i visokim glasom (FERNALD I OSTALI, 1 9 8 9 . ) .
SVIJETA KOJI
GA
Drugi su istraivai otkrili da bebe mogu otkriti gdje rijei, ak i one njima nepoznate,
OKRUUJE: poinju, a gdje zavravaju u jeziku kojeg sluaju (SAFFRAN I OSTALI, 1 9 9 6 . ) .
Pomou tzv. Split Screen istraivanja interakcije moe se odrediti stupanj komuniciranja
1. Usmjerava izmeu djeteta i majke prilikom meusobnog gukanja i "majinskog" govora. Ukoliko
ju djetetovu komunikacija biva prekinuta, dijete postaje uznemireno i rastueno te pokuava pono
panju.
vno animirati odgajatelja i uspostaviti komunikaciju (BRAZELTON I OSTALI, 1 9 7 5 . ) . Istraiva
2. Usredoto
nje pokazuje da se oevi svojom djecom bave bitno drukije od majki. Majke su obino
uju se na ono
to je ve pri njene i umirujue, to pokazuju i svojim glasom i dranjem djeteta. Oevi su skloniji
vuklo djetetovu grubljoj i naglijoj igri, u emu djeca takoer uivaju (YOGMAN I OSTALI, 1 9 8 2 . ) .
panju. Mnogobrojna novija istraivanja na temu djejeg razvoja jezika i govora nadograuju
3. Zadrava se na radove jo jednog pionira na podruju razvoja u ranom djetinjstvu, L. S. W g o t -
ju djetetovu skog. Vygotsky i istraivai poslije njega su dokazali na koji nain odrasli osiguravaju
panju.
elaborirani sukus onoga to dijete radi ili je nedavno radilo, osiguravajui time jezinu
4. Potenciraju
podlogu za svako sadanje ili nedavno djelovanje (VYGOTSKY, 1 9 3 4 . ; NELSON, 1 9 9 6 . ) . Ova
interes djeteta
za odreeni vrsta "elaboracije" e kasnije, kad dijete i odrasla osoba zajedno ponu stvarati priu
predmet ili o tome to su radili ili to rade, postati "kolaboracija", to e pomoi da to djelovanje
iskustvo. nae svoje mjesto u djetetovom razumijevanju i sjeanju. Na taj nain roditelji i druge
5. Povezuju odrasle osobe djeluju kao posrednici - oni posreduju kod iskustava male djece, budu
djetetovu spo i da ( 1 ) usmjeravaju djetetovu panju (ili se usredotouju na ono to je ve privuklo
znaju s kon djetetovu panju); (2) zadravaju tu djetetovu panju, potencirajui interes djeteta za
tekstom koji odreeni predmet ili iskustvo; i (3) povezuju spoznaju o novom predmetu ili iskustvu s
ono razumije. kontekstom koje za dijete ima smisla (KLEIN, 1 9 9 6 . ) .
KLEIN, 1996.
itanje malom djetetu nalikuje ovom netom opisanom posredovanju. itanje bi trebala
biti suradnika aktivnost u kojoj odrasla osoba ita ne djetetu ve s djetetom. Nije uvijek
potrebno ili dovoljno knjigu proitati od poetka do kraja; odrasla osoba moe proiriti
djetetov rjenik i sadraj knjige potiui konverzaciju o onome to se ita, pa e zajedno
uivati u toplini zajednikog djelovanja (WHITEHURSTI OSTALI, 1 9 8 8 . ; MORISSET, 1 9 9 1 . ) .

20

POU KORAK PO KORAK

Razvoj privrenosti Znanstvenici
se jo uvijek
Razvoj osnovnog povjerenja predstavlja temelj na kojem poiva svaki zdravi psiholoki ne mogu
razvoj. Radi se o povjerenju da e hrana doi, da e djetetove potrebe biti zadovoljene, sloiti oko tri
da e mu biti pruena toplina i ljubav, da se na odrasle moe osloniti (ERIKSON, 1950.). Iz vana pitanja
ovog osnovnog povjerenja proizlazi djetetova povezanost s roditeljima i ostalim osoba povezana s
ma koje o njemu vode brigu. U proteklih trideset godina istraivai su doli do znaajnih fenomenom
otkria glede razvoja i napredovanja "privrenosti" kod dojenadi i male djece. Otkrive privrenosti,
no je da se mjerenjem djeje reakcije kad nakratko budu ostavljena sama ili s dobrou a to su:
dnom nepoznatom osobom i one kad se majka ili odgajatelj vrate, moe zakljuiti jesu
- Na koji
11 djeca sigurno ili nesigurno privrena majci ili odgajatelju. Na irokom uzorku male
nain
djece diljem svijeta ispitivanjem se zakljuilo da je veina djece sigurno privrena; manji
temperament
je broj djece klasificirane kao tjeskobno/izbjegavajue ili koja pruaju otpor primarnom djeteta utjee
odgajatelju odnosno majci. na klasifikaciju
Istraivai su otkrili i visoki stupanj korelacije izmeu privrenosti i osjetljivosti i reakcije privrenosti?
odgajatelja u razliitim kulturama (AINSWORTH, 1967.; STROUFE I WATERS, 1977.). Djeca od - Je lito
12 mjeseci klasificirana kao "sigurno privrena" praena su do njihova polaska u kolu, univerzalni
i u tom se razdoblju vidjelo da pokazuju napredak na polju spoznajnog, drutvenog i fenomen koji
vrijedi za svu
emocionalnog razvoja (ERIKSON I PIANTA, 1989.). Meutim, istraivai se jo uvijek ne
djecu, bez
mogu sloiti oko tri vana pitanja povezana s fenomenom privrenosti (Fox, 1997.), a t o obzira kojoj
su: kulturi
pripadala?
- Jesu li to
ne korelacije
izmeu rane
povezanosti i
kasnijih zna
ajki?

Vrijeme i
budua istrai
vanja pokazat
e kako se
kasnije pona
anje djeteta
moe objasniti
pomou
stupnja pri
vrenosti u
njegovoj najra
nijoj dobi.
(Fox, 1997.)

- Na koji nain temperament djeteta utjee na ovu klasifikaciju?

- Je li to univerzalni fenomen koji vrijedi za svu djecu, bez obzira kojoj kulturi
pripadala?
- Jesu li znaajne korelacije izmeu rane povezanosti i kasnijih osobina djeteta?
Vrijeme i budua istraivanja pokazat e kako se kasnije ponaanje djeteta moe obja
sniti pomou stupnja privrenosti u njegovoj najranijoj dobi.

21

POU KORAK PO KORAK

Meusobna povezanost podruja razvoja
Kod male se djece razvijanje na drutvenom, emocionalnom, tjelesnom i spoznajnom
polju ne javlja izolirano jedno od drugoga. Npr. beba koja pue e, prije no to pokua
uiniti neto tee ili rizino, pogledati izraz na majinom licu. Ukoliko majino lice izra
ava zadovoljstvo, dijete e nastaviti, a ako je majin izraz zabrinut, dijete e stati. To se
zove "socijalno druenje" (KLINNERTI DRUGI, 1986.). Isto e tako djeca mnogo vie istrai
vati budu li osjeala da imaju tzv. "sigurnu bazu", odnosno jednu odanu osobu kojoj se
uvijek mogu vratiti (LIEBERMAN, 1993.). Mala se djeca intenzivno fokusiraju na lice voljene
majke i to iz spoznajnih i emocionalnih razloga. Lice je vjerojatno djetetovo prvo isku
stvo s neim to se stalno mijenja, a ipak uvijek ostaje isto (STERN, 1985.). Igra skrivaa i
pronalaenja ima visoki emocionalni i spoznajni naboj za malo dijete (LIEBERMAN, 1993.).
Naalost, dijete koje ne osjea nikakvu emocionalnu vezu, moglo bi jednostavno pre
stati jesti i - umrijeti (DROTAR I OSTALI, 1994.).

Svijest o samome sebi

Rastui, djeca jaslike dobi
postaju privrena svojim rodi
teljima i drugim odraslim oso
bama znaajnim u njihovom
ivotu, poinju se "prepoznava
ti" i razvijati smisao sebe samih.
Dojenad i djeca jaslike dobi
poinju uiti tko su zapravo. Od
sedam do devet mjeseci djeca
poinju demonstrirati svoja
oekivanja prema sebi i prema
drugima (LEWIS I OSTALI, 1989.).
Do druge godine ivota ve e
poeti otkrivati svoju zasebnost
i iskazivati svoje individualne
elje (ERIKSON, 1950.; MAHLER I
OSTALI, 1975.). Meutim "djelatni
model" samog sebe je vrlo kr
hak. Na njega se moe tako lako
utjecati i to reakcijom drugih i
nainom ponaanja drugih oso
ba, a otar nesklad u tim oe
kivanjima moe ugroziti proces
"individualizacije" (LALLY 1995.).
No, ukoliko su djeca ohrabriva
na i podrana od strane rodite
lja punih ljubavi i panje, ona e
do svoje tree godine izgraditi
model onoga to od sebe i od
drugih oekuju.

22

POU KORAK PO KORAK

Individualne razlike u djejem temperamentu
Istraivanja u prvoj polovici 20. stoljea bavila su se opim znaajkama "normalnog"
razvoja. U drugoj polovici dvadesetog stoljea laboratorijska i klinika istraivanja ba
vila su se irokim rasponom normalnih varijacija djejeg razvoja. Jedno od podruja u
kojem su varijacije najjasnije definirane je temperament - uroene individualne razlike
u reagiranju djeteta. THOMAS i CHESS (1977.) su uspjeli dokumentirati devet varijacija
temperamenta:

- razina aktivnosti
- pravilnost i nepravilnost biolokih ritmova
- stupanj ugode u novim situacijama
- prilagodljivost
- raspoloenje
- intenzitet reakcije
- prag osjetljivosti
- koncentracija/gubitak koncentracije
- upornost/panja.

Istraivai ispituju fizioloke temelje za te razlike u ponaanju. Na primjer, individualne

razlike u razini kortizola prilikom reakcija djece na nepoznate situacije znatno variraju od
jednog do drugog djeteta, a imaju trend takvima ostati tijekom itavog ivotnog ciklusa
(KAGAN I OSTALI, 1987.). ini se da poinjemo shvaati da reakcija jednog djeteta moe
biti intenzivnija od reakcije nekog drugog djeteta u istoj situaciji. Ono to jedno dijete
doivljava stimulirajuim, drugom e se djetetu to initi pretjeranim. Ono to je jednom
djetetu zanimljivo, drugo e moda zaplaiti. Odgajatelji i osobe koje brinu o djeci mora
ju voditi rauna o temperamentu svakog djeteta, kako bi bili sigurni da od nespremnog
djeteta ne trae previe. Istovremeno, oni ne bi smjeli ignorirati dijete koje se ini fleksi
bilno i koje je u stanju zabaviti se.

Znaaj raznolikosti kultura

Svijest o samome sebi poela se manifestirati ne samo kao osobni fenomen, ve i kao
kulturno i etniko "ja". Kulturno "ja" oituje se u jeziku, regionalnom dijalektu ili intonaci
ji, uobiajenoj hrani, svakodnevnoj rutini, stavovima, vrijednostima i nainima bavljenja
bebama (PHILLIPS, 1988.; CHANG & PULIDO, 1994.) Kultura je postala "nevidljivi nastavni
plan i program koji oblikuje djetetovo najranije doivljavanje sebe i drutva" (MILLER,
1989.). Oito, od djejeg vrtia ili od jaslica ne moe se oekivati da budu preslika dje
tetove obiteljske situacije, no vano je preslikati to je mogue vie ono na to je dijete
naviklo u svojem domu. Odgajatelji moraju biti upoznati s razliitim tradicijama obitelji,
potivati te razliite tradicije i u svoju rutinu ukomponirati neke od tih kulturnih tradicija.

Zakljuak
U ovom smo poglavlju dali kratak prikaz nekih istraivanja razvoja dojenadi i male
djece u proteklih trideset godina. Prikaz e nam posluiti kao podloga za ono o emu
e biti rijei u sljedeim poglavljima. Za one koji bi se eljeli pomnije upoznati sa spo
menutim istraivanjima, na kraju ove knjige nalazi se popis strune literature koja bi ih
mogla zanimati.

23

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
DRUGI DIO KORAK PO KORAK
KAO METODIKI PRISTUP

3. POGLAVLJE
DOJENAD I MALA DJECA U
SVOJIM OBITELJIMA I
NEPOSREDNOM OKRUENJU

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 DOJENCAD I MALA DJECA
U SVOJIM OBITELJIMA I NEPOSREDNOM OKRUENJU

V e se stoljeima zna da je obitelj najvaniji imbenik u ivotu djeteta i zato su joj po

trebni podrka i pomo pri odgoju djece. Jaslice i djeji vrtii su jedan od oblika te
pomoi. Ovo poglavlje govori o nekim najnovijim istraivanjima o tome kako imbenici
koji izravno utjeu na roditelje esto imaju neizravan utjecaj na budui razvoj dojenadi
i male djece. Radi se o istraivanju na podruju sociologije, epidemiologije i razvojne
psihologije.
Nakon
dolaska
nove bebe
u obitelj
oevi mogu
odigrati
vanu ulogu
pomaui
majci pri
smanjenju
stresa i
pruajui
nesebinu
potporu.

Rizini imbenici i zatitni imbenici

Veina djece je roena s unutarnjim sposobnostima koje im, u kombinaciji s "poma
gaima" iz vanjskog okruenja, pomau da podignu zatitni oklop koji e ih tititi od
stresova koje donosi ivot. Na primjer, fleksibilno dijete roeno u obitelji s podnoljivim
stresovima, u obitelji koja ga voli i brine o njemu, akumulirat e niz zatitnih imbenika
koji e mu kasnije dobro doi. Meutim, ako je dijete roeno prerano, ako je preosje
tljivo na buku, boje ili dodir, ako se nalazi u bunom i kaotinom okruenju i ako ga
njegovi roditelji, koji nemaju iskustva niti im tko pomae u odgoju djeteta, odlue ostaviti
na miru kako ga ne bi dodatno uznemirivali, ono e u sebi akumulirati niz rizinih im
benika koji e ga staviti u trajno nepovoljan poloaj (GREENSPAN I WEIDER, 1993.; RUTTER,
1979.; SAMEROFF I OSTALI, 1987.; BECKWITH, 1990.).

Ka koji nain novoroene utjee na svoju obitelj i zajednicu

Dolazak novoroeneta u kuu je uzbudljiv dogaaj, esto popraen nuenjem pomoi
od strane lanova ire obitelji ili susjeda. Svima nam je poznato kako ira obitelj i za-

27

POU KORAK PO KORAK

 jednica, u to ubrajamo roake, susjede, prijatelje, crkvu, drutvene klubove, sportske
klubove i suradnike s posla i si., mogu biti od velike pomoi obiteljima s novoroene-
tom (DUNST i TRIVETTE, 1990.; WEISSBOURD, 1996.).
No, koliko god divne bile, nove bebe svoju obitelj dovode u stanje stresa. Prekinute
su svakodnevne rutine, oevi i starija djeca dolaze u drugi plan, nitko u kui ne spava
dovoljno ili kontinuirano. Majka se moe osjeati nekompetentnom, a njezina majka ili
svekrva e je moda zatrpati s vie savjeta nego to ih je ona spremna uti. Majka e
moda privremeno pasti i u depresiju. Na sreu, oevi ovdje mogu odigrati vanu ulogu,
pomaui majci da smanji svoj stres i pruajui podrku jakom osjeaju povezanosti
izmeu majke i novoroeneta (BELSKYI ISABELLA, 1988.; PRUETT, 1987.).

Pri Na koji nain djeca i obitelji utjeu jedni na druge

organiziranoj
Godinama je uvrijeeno miljenje da odrasli i okruenje utjeu na razvoj dojenadi i
skrbi o djeci
kljuna je male djece. No, valja u obzir uzeti i najnovija istraivanja o tome na koji nain bebe
kvaliteta. Ona utjeu na svoje obitelji. Istraivai su otkrili postojanje znaajnog recipronog utjecaja
podrazumije izmeu djece i obitelji. Na primjer, dijete prema kojem se odnose s toplinom i osjeajno-
va adekvatnu u u pravilu razvija niz pozitivnih ponaanja koja, zauzvrat, rezultiraju dodatnim toplim i
veliinu osjeajnim odnosom i podrkom osoba koje o njemu brinu, itd. (STERN, 1985.). U stvari,
grupe, neobino napredno dijete moe potaknuti neobinu koliinu interesa i podrke odraslih
pravilan samo zbog toga to se djetetove reakcije sviaju odraslima i to oni u tome uivaju
omjer djece (WERNER, 1982.). Nasuprot tome, neobino nemirna beba ili agresivno malo dijete moe
i odgajatelja,
isprovocirati negativne reakcije odraslih, to e, opet, izazvati dodatan nemir ili agresi
kvalifikacije
vne oblike ponaanja kod djeteta (SAMEROFF I FIESSE, 1990.).
odgajatelja i
odgovarajue
uvjete.

28

POU KORAK PO KORAK

Na koji nain obiteljski prihodi utjeu na djetetov razvoj
Obitelji koje si mogu omoguiti da svoje dijete kvalitetno hrane, da mu prue igrake
i knjige, koje se igraju s njime i itaju mu i koje su u stanju svladavati svakodnevne
stresne situacije, pozitivno utjeu na djeji razvoj. Kad je obiteljski prihod neadekvatan
i kad je dijete lieno onoga to mu treba, zdrav djetetov razvoj e ee dolaziti u pi
tanje (DUNCAN i OSTALI, 1994.; HALPERN, 1993.). Jedno posebno dramatino istraivanje
pokazalo je koliki je utjecaj siromatva na razvoj djeteta. Ispitivai su svoj rad temeljili na
velikom uzorku amerike djece iji je obiteljski prihod tijekom velike ekonomske krize
1930-ih godina dramatino pao na jednu treinu prijanje razine i dobivene rezultate
usporedili s djecom u obiteljima iji je prihod ostao stabilan.
Promjena, ini se, nije utjecala na djecu koja su u doba istraivanja bila tinejderi. No,
djeca koja su u to doba bila mlaa od est godina, bila su ozbiljno pogoena tim padom
prihoda, u usporedbi s djecom iji obiteljski prihod nije pao.
ak su i njihova djeca imala slabije rezultate od djece onih vrnjaka iji se obiteljski pri Zakljuak
hod nije smanjio (ELDER, 1974.).
Izmeu
djeteta,
Na koji nain jaslice i djeji vrtii utjeu na razvoj djece njegove
Do sada smo govorili o imbenicima koji utjeu na obitelji dojenadi i male djece. Jasli obitelji,
ce i djeji vrtii jesu jedan od oblika pomoi obiteljima, no one utjeu i na razvoj male zajednice i
djece. djetetovih
iskustava u
Novija istraivanja o utjecajima grupnog organiziranja dojenadi i male djece u SAD
jaslicama,
pokazuju da kvalitetni programi organizirane skrbi za djecu ove dobi pokazuju vrlo po
odnosno
zitivne uinke (HAYES I OSTALI, 1990.). Pod pojmom "kvaliteta" istraivai podrazumijevaju
djejem
"postojano organiziranje skrbi o djeci od strane kvalificiranih, osjeajnih i motiviranih
vrtiu, po
odgajatelja" (NCCIP, 1988.). Kvalitetna skrb o djeci ne mijea se u sigurnost povezanosti
stoji komple
roditelja i djece. Naprotiv, ona na dijete ima dugotrajne spoznajne, drutvene i emocio
ksan odnos.
nalne koristi, osobito ako se radi o djeci iz siromanih obitelji (RAMEYI OSTALI, 1985.; LALLY
Kad je
I OSTALI, 1988.; CAUGHYI OSTALI, 1994.).
odnos jak,
Kljuna rije je kvaliteta. Postoji nekoliko studija o tome to se smatra kvalitetno orga dijete
niziranom skrbi o djeci, i sve se svode na isticanje imbenika kao to su veliina grupe, profitira.
omjer djece i odgajatelja i kvalifikacija odgajatelja, s naglaskom na boljim rezultatima No, od
djece prilikom standardiziranih mjerenja spoznajne razine, ako su ti uvjeti odgovarajui velike je
(RUOPP i OSTALI, 1979.; itd.). Jedno istraivanje provedeno na djeci u dravi Floridi poka vanosti
zalo je impresivne promjene kod djetetovih spoznajnih sposobnosti nakon poboljanja i to da su
kvalitete programa (HOWES I OSTALI, 1995.). Vrsta ponuene organizirane skrbi o djeci programi za
izravno utjee na djecu, ali i neizravno, kroz pomo koju program prua obiteljima glede dojenad i
njihove roditeljske uloge. Kvalitetno organizirana skrb o djeci vrijedna je investicija koja djecu
se isplati.
jaslike dobi
visokokva
Ostali imbenici koji utjeu na razvoj djeteta litetni, i ba
o takvima
Jo su dva imbenika neobino vana za obitelji koje odgajaju novoroenad i malu emo
djecu. Prvi je stres koji je vezan uz zaposlenje roditelja, a drugi nasilje u zajednici. Oba govoriti u
imbenika utjeu na djecu, budui da oba izravno utjeu na razinu stresa kod roditelja poglavljima
(GALINSKY i OSTALI, 1993.; OSOFSKY, 1997.). koja slijede.

29

POU KORAK PO KORAK

 KAKO UE DOJENAD I DJECA JASLIKE DOBI

Dojenad i djeca jaslike dobi neprestano ue. U emocionalnom smislu, od najranijih

svojih dana djeca poinju uiti je li svijet koji ih okruuje brino, paljivo i zanimljivo mje
sto za ivot ili je neljubazno, nezainteresirano i zastraujue mjesto. Svoje e djelovanje
poeti prilagoavati toj svojoj viziji svijeta, kako bi to to se od njih oekuje i ono to
oni oekuju od svijeta bilo u skladu. Ovaj je kontekst emocionalna podloga na kojoj se
zasniva sva mudrost uenja.
U spoznajnom i tjelesnom smislu, dojenad i mala djeca su vrlo uinkoviti mali "strojevi
za uenje", dizajnirani tako da upiju i klasificiraju informacije i znanje. Kao to smo opi
sali u 2. poglavlju, njihove modane stanice prolaze kroz nevjerojatan proces "oienja",
simultano organizirajui i reducirajui bilijune novonastalih veza. ak i mozak dojeneta
ima sposobnost generaliziranja. Na primjer, dojene moe klasificirati zvukove u one
"iste" i one "nove". Malo dijete zna da stolac kojeg nikada prije nije vidjelo pripada ka
tegoriji "stolaca". Dijete jaslike dobi moe razvrstati predmete po boji ili veliini ili obliku
prije no to moe rei to su ti predmeti. Na neki nain, malo dijete stekne sposobnost
generaliziranja od jednog iskustva do slinih iskustava. Jo vie zapanjuje da malo di
jete moe nauiti da, kad vi govorite, "ti" znai ja, a "ja" znai ti, ali kad ja govorim, "ti"
znai ti, a "ja" znai ja.
Sposobnosti dojenadi i djece jaslike dobi za uenje su nevjerojatno velike, no samo
ako su uvjeti odgovarajui. Kako bi se razvijala ta njihova velika sposobnost za uenje,
malo dijete mora:

- biti spremno za uenje (ne smije biti pospano, umorno, gladno, bolesno ili
tjeskobno),
- biti zainteresirano i usredotoeno na aktivnost koju obavlja, i
- svojevoljno odabrati aktivnost kojom se bavi.

Mala djeca najbolje ue djelujui. Trebaju se igrati s onime na to su se usredotoila,

isprobavati to na niz razliitih naina, gurati, vui, lomiti, okretati, probati okus, itd. Budu
i da dojenad i djeca jaslike dobi ue istraujui, najbolji nain da se potakne njihovo
uenje jest da im se dopusti da vode igru, da se govori o onome to rade i da im se po
mogne da proire ono to rade. Istovremeno, odgajatelji trebaju dojenad i malu djecu
izloiti nizu razliitih iskustava koja e im pomoi da ue. Kad roditelji pitaju "to ete
uiti nae dijete?", odgajatelji im mogu nabrojati razliite aktivnosti i iskustva koja ine
jedan dobro uravnoteeni kurikulum. Poglavlja od 4 do 9 preporuuju razliite vjebe,
aktivnosti, igrake i materijale, koji zajedno ine jedan dobro zaokruen kurikulum za
dojenad i malu djecu. U metodologiji usmjerenoj na dijete, sve aktivnosti proizlaze iz
interesa, potreba i razvojnog stupnja djeteta. Ova se metodologija zasniva na uvjerenju
da se niti jedno dijete ne smije prisiljavati na bilo kakvu aktivnost ili iskustvo.

Grupne aktivnosti nisu pogodne za djecu jaslike dobi, osobito ako je odgajatelj taj koji
ih odabire. Na koji emo nain, onda, omoguiti djeci niz razliitih iskustava? Odgajatelj
moe odluiti da e djeca ovoga tjedna "uiti" jednostavne oblike. On e jednostavno
napraviti igrake od trokuta, kvadrata i pravokutnika, koje e djeca uzimati i u vlastitom

30

POU KORAK PO KORAK

tempu raditi s njima. Kad to djeca budu inila, odgajatelj e ih promatrati, hvaliti ih, ak
predlagati kako bi se koji trokut mogao okrenuti da bi pristajao u odgovarajuu prazni
nu. On od djece ne trai da u ponedjeljak svladaju jednostavne likove. On samo poma
e u uenju, ne diktira ga. Djecu kroz kurikulum usmjeren na dojenad i djecu jaslike
dobi vodi njihov vlastiti interes.

U poglavlju 4 govori se o emocionalnom razvoju djece. Poglavlja od 5. do 8. govore o

elementima kurikuluma usmjerenog na dijete koji promie drutveni, spoznajni, jezini
i tjelesni razvoj djeteta. U 9. poglavlju su izneseni mnogobrojni naini kojima se svako
dnevne rutine mogu pretvoriti u prilike za uenje u emocionalno poticajnom kontekstu.
Poglavlje br. 10 donosi prijedloge naina za sustavno promatranje dojenadi i djece
jaslike dobi od strane odgajatelja. I, na kraju, 1 1 . poglavlje govori o tome kako bi
odgajatelji i obitelji mogli udruiti snage u promicanju razvoja i uenja dojenadi i djece
jaslike dobi.

31

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
TREI DIO - KORAK PO KORAK
KAO METODIKI PRISTUP

4. POGLAVLJE
POTICANJE EMOCIONALNOG
RAZVOJA DJETETA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 POTICANJE EMOCIONALNOG RAZVOJA DJETETA

S asvim je jasno da naini kojima odgajatelji reagiraju na djecu mogu ili unaprijediti
ili sputati emocionalni razvoj djeteta. Emocionalni razvoj djeteta je jednako vaan
kao i spoznajni, tjelesni, drutveni i jezini razvoj i zahtijeva visoku osjetljivost i podrku
od strane roditelja i odgajatelja. U ovom poglavlju govorimo o ulozi emocija u djeteto
vu ivotu, o djejem emocionalnom razvoju, o kvalitetama i ponaanjima odraslih koja
potiu djetetov emocionalni razvoj, o ponaanjima odraslih koja bi mogla biti tetna po
djeji emocionalni razvoj, o tome kako djeci govoriti o njihovim emocijama i kako im
pomoi da izraze ono to osjeaju.

Uloga emocija u djetetovu ivotu

Mnoge se emocije kod djeteta poinju razvijati ve u najranijoj dobi. Djeca vrlo rano Ne postoje
saznaju to je radost i ljubav, ljutnja i frustracija, tuga i stid, strah i tjeskoba, povjerenje i pravilne ni
zadovoljstvo, kao i to je ponos. Kao to e iz sljedeih primjera biti vidljivo, odgajatelji pogrene
su tijekom dana izloeni nizu najrazliitijih djejih emocija: emocije.
Sve su one
"Ku-ku", kae odgajatelj, Malo dijete se rasplakalo djetetu
otkrivajui djetetu svoje lice kad mu se keks prepolovio u mlijeku. jednako
iza svojih ruku koje su ga vane.
do malo prije skrivale. Osamnaestomjeseno dijete
Beba se, uivajui, smije. se skriva iza majke
dok ona razgovara s odgajateljem.
Dva se mala djeteta
nateu oko drvene igrake.
Njihova su lica crvena od ljutnje.

POU KORAK PO KORAK

Kod male Ne postoje pravilni i pogreni osjeaji. Sve su emocije za djetetov ivot jednako vane.
djece Emocije djeci, ali i odgajateljima, pruaju informaciju o djetetovu napretku. Pozitivni
emocionalne osjeaji poput sree i povjerenja djeci daju osjeaj sigurnosti i zatienosti. Te emocije
reakcije se djeci kau da je svijet dobar i potiu ih da ponove ugodna iskustva. Negativne emoci
brzo je signaliziraju opasnost i nezadovoljstvo. Djeca postaju svjesna da neto nije u redu.
izmjenjuju, to Ljutnja potie djecu da se suprotstave preprekama na svojem putu. Tuga djeci prua
je tipino za priliku da se u miru i polako prilagode nekom gubitku ili razoaranju. Strah ih nagoni da
razvoj.
se zatite. Ljubav im govori da su voljeni, vrijedni i sposobni.
Budui da iz svake emocije dijete neto naui, odrasli se moraju zajednikim snagama
potruditi da djetetu pomognu da razumije svoje emocije, da postane osjetljivije na osje
aje drugih i da pronae uinkovite naine "noenja" s razliitim emocijama s kojima
se suoava.
Ovaj proces poinje u trenutku djetetovog roenja i nastavlja se tijekom njegove pred
kolske dobi. Prvi korak koji odgajatelji i roditelji trebaju poduzeti kako bi poticali djete
tov emocionalni razvoj, jest da naue kako i kada se djeje emocije razvijaju.

"Osjeaji Emocionalni razvoj djeteta

sigurnosti i
povjerenja Emocionalni razvoj dojeneta i malog djeteta karakterizira progresivna promjenjivost.
razvijaju se Kad dva tjedna staru djevojicu zaprepasti buka, ona e odskoiti, ne toliko iz straha,
iz odnosa koliko je to refleksna reakcija na neoekivani dogaaj. Ona jo nije razvila misaone pro
s drugima. cese koji e joj objasniti ono to emocionalno doivljava. Djeca stara est tjedana osje
Dojenad ih aju istinsko zadovoljstvo; djeca od otprilike etiri mjeseca znaju osjetiti ljutnju; s 5 ili 7
ne moe ra mjeseci djeca mogu biti tuna, a u razdoblju od 6 do 9 mjeseci ve znaju i to je strah.
zviti sama od Ove osnovne emocije koje se javljaju u tako ranoj dobi vrlo su intenzivne, to objanjava
sebe. Ti e se zbog ega dojenad i djeca jaslike dobi imaju tako dramatine emocionalne reakcije.
osjeaji razviti Do kraja djetetove tree godine ove e se osnovne emocije ve prilino iznijansirati, pa
iz naina na
e, na primjer, radost, jedna od osnovnih emocija, biti "specificirana" i dijete e razliko
koji se ljudi
odnose prema vati osjeaje zadovoljstva, uzbuenja ili uitka.
dojenetu... Jo jedna znaajka emocionalnog razvoja dojenadi i male djece jest ta da se njihove
Dvije su stvari emocionalne reakcije brzo izmjenjuju. Jedne minute dijete moe vritati "Ne!", dok e
koje odrasle druge minute upuzati u vae krilo, eljno zagrljaja. Ovakve brze promjene i prelasci iz
osobe moraju jednog emocionalnog stanja u drugo tipine su za ovu djeju dob.
u ovoj fazi
uiniti: odmah Od razdoblja dojeneta do treeg roendana djeca prolaze kroz dvije vrlo vane emoci
odgovoriti onalne faze: razvijanje povjerenja i razvijanje autonomije. Svaka je faza okarakterizirana
na djeteto pozitivnim i negativnim krajnostima i sredinjom emocionalnom zadaom, a to je rjea
ve signale vanje konflikta do kojeg dolazi izmeu ove dvije krajnosti, lako sva djeca doivljavaju
uznemirenosti i pozitivne i negativne aspekte svake od ovih faza, do zdravog emocionalnog razvoja
i neprestano doi e kad su njihova iskustva nabijena preteno pozitivnim aspektom. Ove se faze
reagirati na meusobno nadograuju - jedna faza predstavlja temelj druge.
bilo kakve
signale koji
Razvijanje povjerenja
ukazuju na
uznemirenost, U prvim mjesecima ivota dojenad e razviti ili osnovni osjeaj sigurnosti i povjerenja,
potrebu ili za ili osjeaj beznaa i nesigurnosti koji vodi do nedostatka povjerenja. Ukoliko bebe u ovo
dovoljstvo. " doba ne razviju osjeaj povjerenja, to e im kasnije mnogo tee poi za rukom. Kljuna
(WILSON I
uloga roditelja i odgajatelja bit e da osiguraju djetetu odnose i iskustva koja e mu,
OSTALI, 1995.)
ve kao dojenetu, pomoi da razvije samopouzdanje, povjerenje u svijet i u ljude oko
sebe.

36

POU KORAK PO KORAK

Djeca koja u ovoj fazi razviju pozitivan osjeaj povjerenja, nauit e sljedee: Ja sam
voljen i ovaj je svijet za mene siguran.

Razvijanje samostalnosti
U drugoj godini svoga ivota, djeca koja su ve razvila jak osjeaj povjerenja poinju se
razvijati dalje, teei veoj samostalnosti. U ovoj je fazi temeljno pitanje je li dijete posta
lo samopouzdano i samovodee bie ili je razvilo negativan osjeaj o svojoj vrijednosti.
Autonomna djeca uinit e za sebe sve to mogu uiniti. Ona znaju i to da e se, iako
slijede i razvijaju vlastite ideje, moi osloniti i na pomo drugih. Pretjerano ovisna i nesa
mostalna djeca sumnjaju u vlastitu sposobnost kontroliranja svijeta oko sebe i oslanjaju
se na druge, ekajui da drugi donesu odluke u njihovo ime.
Za djecu ove dobi je normalno da u kratko vrijeme mijenjaju svoje zavisno-nezavisne
uloge te budu malo samostalna, malo ovisna. U jednom trenutku e eljeti istraivati,
dok e u drugom potraiti vae naruje. Kad dijete
naui da smije
samostalno
donositi odlu
ke, obavljati
neke radnje
samo i onako
kako ono eli,
postaje samo-
puzdano.

Kvalitete i ponaanja odraslih osoba koje potiu djeji emocionalni razvoj

Djeji emocionalni razvoj bit e unaprijeen budu li djeca u odraslim osobama gledala
izvor utjehe i ohrabrenja. Osobe koje brinu o maloj djeci e toj djeci, budu li im pruali
toplinu, reagirali na njihove potrebe, budu li ih potivali, promicali njihovo samopouzda
nje, suosjeanje, osjeaj prihvaenosti i iskrenost, pruati emocionalnu potporu.

1. Toplina u odnoenju
Toplina u odnoenju podrazumijeva pokazivanje interesa za djecu, prijateljski odnos
prema njima i odgovaranje na njihove potrebe. Odrasle osobe koje prema djeci demon-

37

POU KORAK PO KORAK

DIJETE Z N A striraju toplinu, pomau toj djeci da se osjeaju ugodno, podrano i cijenjeno. Da biste
DA VAM J E pokazali da vam je stalo i da biste zraili toplinom, trebali biste:
DO NJEGA
STALO KAD: - tjelesno biti djetetu na raspolaganju,
- njeno dodirivati dijete,
1. ste mu - esto ostvarivati kontakt oima,
tjelesno na
- razgovarati s djetetom u svakoj moguoj prilici,
raspolaganju
- sagnuti se i biti u razini oiju malog djeteta.
2. ga njeno
dodirujete
3. esto 2. Spremnost na reakciju
oima
Kad odrasli na djeje potrebe reagiraju na predvidljiv i ljubazan nain, djeca se osjeaju
komunicirate
uglavnom sigurno i ugodno, i njihov je doivljaj svijeta optimistian. Spremnost odrasle
s njime
4. uvijek osobe da neprestano i dosljedno reagira na djetetove potrebe pomoi e da se izmeu
kad moete djeteta i odrasle osobe uspostavi stabilan odnos, to je vaan imbenik napredovanja
razgovarate s malog djeteta. Dosljednost u zbrinjavanju djeteta postii e se budu li odreeni odga
njim jatelji zadueni za odreenu djecu i budu li se bavili njima tijekom cijelog dana. Kroz
5. nastojite odnos koji se razvija svakodnevnim kontaktom izmeu odgajatelja i djeteta, razvit e se
biti u razini djeji doivljaj svijeta kao sigurnog i predvidljivog mjesta za ivot. Odgajatelji bi trebali,
njegovih oiju kako bi demonstrirali svoju neprestanu spremnost reagiranja na djeje potrebe:
- Odmah reagirati na pla dojeneta, i to tako da ga prime u svoj naruaj i zado
volje njegovu potrebu.
- Raspitati se kod roditelja ili drugih lanova obitelji o djetetovoj dnevnoj rutini (na
primjer, koji nain umirivanja djeteta je najuinkovitiji, itd.).
- Nauiti pravilne naine zadovoljavanja potrebe svakog djeteta (npr. jedno dijete
voli biti ljuljano prije no to zaspi, dok e drugom djetetu vie odgovarati njeno
maenje po leima).
- Maziti dojenad kad god se ukae prilika.

3. Potivanje
Potivati dijete znai vjerovati d a j e ono sposobno ljudsko bie koje moe uiti. Da biste
djetetu pokazali svoje potovanje, morate:

- upoznati svako dijete kao pojedinca,

- poticati djecu da sama nau odgovore na svoja pitanja,
- omoguiti djeci da izraze svoje ideje.

4. Promicanje samopouzdanja
Kad se djeci onemoguavaju prilike za istraivanje i kad na njihov pokuaj osamostalji
vanja reagiramo s nestrpljenjem i neodobravanjem i kad im nije doputeno da donose
bilo kakve odluke, djeca razvijaju jaki osjeaj srama i sumnje. Nasuprot tome, djeca
koja razvijaju zdrav osjeaj autonomnosti su ona kojima je prueno bezbroj prilika za
istraivanje i osamostaljivanje. Ovo to slijedi su neke od strategija kojima e roditelji i
odgajatelji unapreivati samostalnost vrlo malog djeteta:

Djeca jaslike dobi koja postiu osjeaj vlastite autonomije nauila su sljedee: mogu
donositi odluke; sve mogu obavljati samo i na svoj nain.

38

POU KORAK PO KORAK

 - Pruite djeci mogunost izbora. Neka ona odlue koju e alicu upotrijebiti, koju
emo im priu itati, koje e voe jesti, u kojoj e se aktivnosti okuati i koju e
ruku prvu oprati.
- Potiite djecu da sama obavljaju ono to mogu. Mogu si natoiti sok, mogu se
donekle i odjenuti i mogu pomagati pri pospremanju igraaka nakon igre.
- Ostvarite djeci sigurne prilike za manipuliranje materijalima, ne propisujui im
"pravilan nain". Neka slikaju, neka se igraju kockama ili materijalima za stolom
s vodom.
- Potiite djecu da fiziki istrauju svoje okruenje. Mogu se penjati na brdo, hva
tati ravnoteu na niskoj gredi ili skakati s prve stepenice.
- Ponavljajte aktivnosti, tako da djeca imaju mnogobrojne prilike za uvjebavanje i
unapreivanje svojih vjetina.
- Omoguite djeci dovoljno vremena za rad sa svakim materijalom, kako bi mogla
eksperimentirati, izabirati i iskusiti rezultate svojeg djelovanja.

5. Suosjeanje
Definicija suosjeanja je sposobnost uoavanja i razumijevanja tueg gledita. Suosje
ajni odgajatelj je onaj koji odgovara na djeje emocionalno stanje razumijevajui ga i u
sebi nosei istu emociju. Suosjeanje se moe iskazivati na mnogo razliitih naina:
- Ukljuite se u djeje raspoloenje.
- Neka vae lice i va glas budu odraz djetetovih osjeaja.
- Poput jeke ponavljajte djetetove zvukove.
- Imenujte djetetove emocije pomou jednostavnih, neprosudbenih izjava kao to
je: 77 izgleda sretno.
- Potiite prirodno pojavljivanje suosjeanja izmeu djece: Ovo je bio lijep
zagrljaj.
- Na geste malog djeteta reagirajte rijeima: Ti bi elio breskvu.
- Ponavljajte i proirujte izjave malog djeteta. Dijete: Cipela - Odgajatelj: Tebi se svi
aju tvoje crvene cipelice.

6. Prihvaanje
Biti prihvaen znai biti cijenjen bez obzira na izgled, podrijetlo, sposobnosti ili pona
anje. Bez prihvaenosti nema zdravog emocionalnog razvoja. Djeca e se osjeati
prihvaenom budu li odrasli:
- upotrebljavali imena djece kojoj se obraaju,
- bavili se esto djecom tijekom dana, na prijateljski i zainteresiran nain,
- pronali u djetetu neto pozitivno i djetetu to tijekom meusobnog komuniciranja
dali do znanja,
- obraali panju na dijete koje govori,
- cijenili djetetove pokuaje da neto postignu, ne inzistirajui na savrenstvu.

39

POU KORAK PO KORAK

to je korisno
znati o
emocijama

1 . Sve emocije
su prirodne i
dio su
svakodnevnog
ivota.
2. U redu je
ljudima dati
do znanja
kako
se osjeate.
3. Postoji niz
razliitih
konstruktivnih
naina
kojima se
mogu izraziti
razliite
vrste emocija.

Dok se veina djece smije psu iz prie, neko bi dijete moglo izraziti neoekivanu emoci
ju kao to je strah. Odgajatelji bi u tom sluaju trebali nastojati otkriti to lei u pozadini
ove emocije.

7. Iskrenost
Odrasli moraju biti iskreni, razumni i poticajni. Da biste ovu kvalitetu demonstrirali:
- Dajte djeci jasno do znanja kad mislite da neto nije u redu; izbjegavajte pruati
Pogrean sud
im lanu nadu.
o emocijama
- Budite u blizini djeteta koje pokuava uiniti neto samo, kako biste mu pruali
1 . Neke su podrku.
emocije - Zahvalite djeci na pomoi ili pokuaju pomoi.
dobre, a neke - Objasnite djeci zbog ega radite neto to se djeci u poetku moda nee htjeti
loe. raditi.
2. Ljudi oko
vas ne trebaju tetno ponaanje odraslih osoba
znati kako se
vi osjeate. Djeca naue izlaziti na kraj sa svojim emocijama za vrijeme interakcije s ostalima. Ona
3. Postoji malo promatraju kako drugi izlaze na kraj sa svojim emocijama i izvlae pouku iz naina na
uinkovitih koji se ljudi prema njima odnose u emocionalnim situacijama. Ovisno o prirodi ovih inte
naina kojima rakcija, djeca e nauiti korisnu lekciju o emocijama i njihovom izraavanju ili nekorisnu
biste mogli i tetnu lekciju.
izraziti svoje
emocije. Odgajatelji trebaju paziti na rijei koje upotrebljavaju, kao i na motivaciju, kako ne bi
nesvjesno zatomili razvoj zdravih emocionalnih umijea kod djece o kojoj brinu. Pona-

40

POU KORAK PO KORAK

sanje odraslih zna biti tetno. Kad ele izbjei scene ili umanjiti napetost trenutka, odra PRAVILA ZA
sli esto pribjegavaju tetnim ponaanjima - prisili, negiranju, pogrenoj interpretaciji POTICANJE
realnosti ili doputaju iznenadne promjene ponaanja. Ovakve strategije imaju obino ZDRAVOG
EMOCIO
suprotni uinak. Ne samo da pogoravaju stvari, ve i sprjeavaju da djeca naue kako
NALNOG
se nositi s emocionalnim situacijama. Umjesto ovih destruktivnih metoda, odrasli mogu
RAZVOJA:
posegnuti za alternativnim strategijama koje e promicati djetetov osjeaj povjerenja,
kompetencije i vrijednosti i pomoi im da unaprijede svoju drutvenost.
1) Uzimajte u
obzir djetetov
Korisno ponaanje odraslih strah.
2) Ne prisi
Kako bi izbjegli ponaanje koje sputava emocionalni razvoj djeteta, odgajatelji bi mogli
ljavajte dijete
koristiti neke od ovih metoda:
na neto
Uzimajte u obzir djeji strah i ne prisiljavajte djecu ni na to ega se boje. ega se boji.
3) Prihvatite
Pogreno mislei da e djeca prevladati svoj strah budu li se izravno suoila s njime, sve djetetove
neke odrasle osobe prisiljavaju djecu da se suoe s onim ega se najvie boje. No, to emocije.
e rijetko umanjiti djetetov strah. Umjesto toga, strah e najee biti intenziviran i, u 4) Nemoj
nekim sluajevima, u djetetu ostati do kraja ivota. Kada odrasli ljudi ignoriraju djetetove te negirati
emocionalne signale, dijete e nauiti da su njegovi osjeaji nevani ili pogreni. Bude djetetove
mo li prisiljavali djecu na neto, izdat emo njihovo povjerenje. Prihvatite djetetov strah emocije.
i omoguite mu da ga postupno prevlada. 5) Prihvatite
bolne situa
Prihvatite djetetove emocije i nemojte ih negirati. cije.
6) Ne inter
Odrasli ponekad negiraju djetetove emocije time to ih jednostavno ne doputaju. Upu pretirajte
te kao to su: Nemoj se bojati; ili Ne bi se smio ljutiti; ili Da vidim kako se smijei; ili stvarnost
Bez suza i slino negiraju djetetove emocije. Ponekad odrasli znaju umanjivati vanost pogreno.
djetetovih emocija primjedbama kao to su: Nema se ega bojati; i Zna da to nije 7) Budite
tako strano. Oni koji to govore, esto to kau u najboljoj namjeri, no, na nesreu, takve dosljedni!
izjave djetetu govore da su njegove emocije pogrene i da je dijete loe ako tako neto
osjea. Nain koji djeci prua vie potpore jest da prihvatimo njihove emocije kad do
njih doe, a onda da im objasnimo zbog ega bi bilo dobro uiniti neto na drugi nain.
Ismijavamo li djecu ili ih zbog njihovih emocija stavljamo u neugodan poloaj, primje
njujemo vrlo destruktivnu metodu. Odrasli mogu jako povrijediti djecu kau li im npr.:
Nemoj se ponaati kao beba; ili Nee valjda da te tuim baki? Posramljivanje e djecu
nauiti da ne vjeruju drugima, da sumnjaju i da se osjeaju nesposobnom. U svakom
sluaju, nee im pomoi da reagiraju pozitivnije ili da se bolje osjeaju. Najbolji nain
da izbjegnete sluajno osramoivanje djeteta jest da se prisjetite da su djeje emocije
njima vrlo vane i opravdane, upravo takve kakve jesu.

Prihvatite bolne situacije i nemojte pogreno interpretirati stvarnost.

U nastojanju da zatite djecu od tekih emocionalnih iskustava, odrasli ponekad daju
djeci lana obeanja i pogreno prikazuju realnost. Na primjer, neko se dijete boji vaditi
krv iz prsta, a medicinska sestra e ga pokuati umiriti rijeima: To uope ne boli. Me
utim, to boli. Malo, ali boli. Zbog toga je bolje rei Malo e zaboljeti i - gotovo. Drugi
je primjer kad dijete izraava strah od majina odlaska iz vrtia. Odgajatelj bi mogao
pogrijeiti i rei: Mama ne odlazi, samo ide na WC. Ovakve pogreke za posljedicu imaju
to da djeca nisu pripremljena za realnost situacija s kojima se suoavaju i da gube po
vjerenje u odrasle osobe. Emocionalno usklaen odgajatelj bi to rekao drukije: Znam
da si tuan to ti mama ide, ali ona e doi po tebe. Najbolji nain da se izbjegne takva
zamka jest da se djeci da tona informacija i to jednostavnim jezikom.

41

POU KORAK PO KORAK

Ponaajte se dosljedno; nemojte doputati iznenadne promjene ponaanja.
Djeca nisu esto iznenaena onime to odrasli ljudi ine, jer mnogo toga to odrasli
rade ne razumiju. No, odrasle osobe koje esto mijenjaju svoje raspoloenje pa su malo
vesele pa malo ljute ili su malo paljive, a onda ih zanemaruju bez nekog znaajnijeg
razloga, u djecu usauju strah i oprez. Vano je djeci objasniti to e uslijediti, a zatim
se ponaati na predvidljivi nain, kako bi djeca u vas imala povjerenje.

Razgovor s djecom o njihovim emocijama

Roditelji sa svojom djecom prirodno ponu razgovarati o emocijama od trenutka njihova
roenja. U jaslicama je vano nastaviti takve razgovore i proirivati djeji "emocional
ni rjenik". Kako djeca najbolje ue u kontekstu osobnog iskustva, ona izvlae koristi
budu li im se njihove emocije imenovale i opisale u trenutku kad se pojavljuju. Na pri
mjer, kad je neko dijete ljuto i odgajatelj kae: Katarina, izgleda Ijutito; on se izravno
nadovezuje na djetetovo iskustvo i imenuje emociju.
Time e pokazati djetetu da se njegovo emocionalno stanje moe opisati, i ujedno mu
dati do znanja da je razgovor o emocijama dobar nain da se dijete pone nositi s njima.
Budu li odgajatelji primjenjivali sljedee metode, djeca e lake shvaati svoje i tue
emocije:

P A L J I V O P R O M A T R A J T E D J E C U . Kontekst odreene situacije vaan je za njezi

no znaenje. Obratite panju na djetetove izraze lica, ton glasa i kretnje tijela, kao i na
sve zvukove i rijei koje bi dijete moglo izgovoriti. Neki su osjeaji krajnji, neki umjereniji,
neki pozitivni, neki negativni, no svi ti osjeaji su vani i o njima treba razgovarati.
I M E N U J T E D J E T E T O V U E M O C I J U . Imenujte djetetu ono to ono osjea, i to je
dnostavnim rijeima: ini se da si uzrujan, ili Izgleda zadovoljno.
K O R I S T I T E R A Z L I I T E R I J E I ZA I M E N O V A N J E O S J E A J A . Upotrebljavajte
razliite rijei kad opisujete niz razliitih osjeaja koje djeca doivljavaju. Ponite rijei
ma koje opisuju osnovne emocije: sretan, ljut, tuan i uplaen. Postupno, ponite uvoditi
rijei kao zadovoljan, razoaran, uzrujan ili veseo. Gestama, mimikom lica i tonom glasa
popratite znaenje nepoznate rijei, kako bi ono bilo to jasnije. Dodajte reenicu koja
e definirati rije koju ste upotrijebili: Josipe, ini se da si ljut. Ne moe sloiti slagalicu.
Premda djeca jaslike dobi nee razumjeti ba svaku vau rije, imenovanje njihovih
emocija navest e vas da djecu ponete jo bolje promatrati. Kako djeca sazrijevaju,
vae e izjave njima biti sve jasnije i pomoi e im da shvate ono to osjeaju.

P O M O Z I T E D J E C I U R A Z U M I J E V A N J U T U I H O S J E A J A . Da bi se djeca na
uila slagati s drugima, potrebno je da najprije shvate kako se drugi ljudi osjeaju u ra
zliitim situacijama. Ova se vjetina stjee vrlo polako, vjebom i sazrijevanjem djece.
- Opiite kako se drugi ljudi osjeaju. Obratite pozornost na posebne znakove
djetetovog ponaanja koji govore kako se drugi osjeaju i te osjeaje pretoite u
rijei: Lara se smije. Ona je sretna, ili Slaven plae. Znai, nesretan je.
- Obratite djeci panju na dogaaje koji pojaavaju emocije. Anina majka dolazi
nam danas itati priu. Ana je vrlo sretna zbog toga.

42

POU KORAK PO KORAK

P O M O Z I T E D J E C I DA D R U G I M A I Z R A Z E S V O J E O S J E A J E . Mala djeca po
greno vjeruju da drugi automatski znaju kako se ona u odreenim situacijama osjea
ju. Njima je potrebna pomo i podrka odraslih kako bi svoje osjeaje mogla pretoiti u
rijei. Uzori im mogu biti roditelji i odgajatelji koji e im pomoi da pretoe svoje osjea
je u rijei i tako izbjegnu neprilagoeno ponaanje.
R A Z G O V A R A J T E O O S J E A J I M A . U uobiajeni razgovor ukljuite razgovor o
emocijama, govorei, npr. na koji nain na vas djeluju svakodnevni dogaaji. Sretan
sam kad vidim da je sunce izilo; ili Voljela bih da prestane kiiti. O dogaajima govorite
rjenikom osjeaja: Danas imamo novi plastelin. Znam da e Sara zbog toga biti sretna.
Pitajte djecu to osjeaju u svakodnevnim dogaajima: Za doruak imamo jabuke. Tko
voli jabuke?
P O M O Z I T E D J E C I DA S V O J E O S J E A J E P R E T O E U R I J E I . Ponite po
stavljajui djeci jednostavna pitanja o emocijama, na koja mogu odgovoriti potvrdno
ili nijeno. Sara je uzela tvoj kist, Bruno. Bruno, je li ti se svidjelo to to je ona uinila?
Na osnovi njegovog odgovora pokuajte razvijati kod Sare svijest o osjeajima drugih.
Djeca e postupno stjecati vie iskustava te ih navodite da se sama izraavaju jedno
stavnim rijeima: Nije ti se svidjelo kad je Sara uzela tvoj kist. Reci joj: To mi se ne svia.
Nakon toga prijeite na pitanja otvorenog tipa: Sara je uzela tvoj kist. Reci joj to misli i
osjea o tome. S vremenom e djeca i sama posezati za tim jednostavnim scenarijem
i bez poticanja od strane odrasle osobe.
PRIHVATITE DJEJE EMOCIJE I SPRIJEITE NEPRIMJERENA PONAA
N J A . Prije svega, imenujte djetetovu emociju: 77 si ljuta. To popratite izjavom: U redu
je da se ljuti, no ne mogu ti dopustiti da ga udari. To boli. Njeno vodite dijete do kon-
struktivnijeg rjeenja.

Zakljuak
Ovo poglavlje definiralo je razvijanje djetetovih emocija, njihovo mijenjanje u odreenom
vremenskom razdoblju te kako djeca polako postaju svjesna svojih i tuih osjeaja. U
sljedeem poglavlju, Poticanje socijalnog razvoja djeteta, govorit emo kako se emocije
razvijaju kad djeca postanu dio grupe.

43

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
TREI DIO - KORAK PO KORAK
KAO METODIKI PRISTUP

5. POGLAVLJE
POTICANJE SOCIJALNOG
RAZVOJA DJETETA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 POTICANJE SOCIJALNOG RAZVOJA DJETETA

D jeca su drutvena bia. Od trenutka svog roenja ona ulaze u odnos aktivnog ili
zavisnog druenja s drugim ljudima, odnos koji e trajati itavog njihovoga ivota.
Kroz drutvene interakcije djeca ue o sebi, stjeu znanje o ljudskim odnosima i razvija
ju drutvene sposobnosti. S drutvenim sazrijevanjem poinju razumijevati pravila i vri
jednosti drutva u kojem ive. S tim se spoznajama ne raaju. One se razvijaju polako,
a drutveno okruenje u kojemu djeca ive moe taj proces razvoja ili ubrzati ili sputati.
U razdoblju djetetova ivota od roenja do navrene tri godine njegovi se socijalni
odnosi mijenjaju. U ovom poglavlju govorimo o tome kakvu ulogu odgajatelji imaju u
poticanju ranih drutvenih odnosa djeteta i njegove socijalizacije te predstavljamo nai
ne reagiranja na problematina ponaanja u takvim situacijama.

Drutveni odnosi u najranijem razdoblju djetetova ivota

Dojenad (od roenja do 8 mjeseci) se raa sa sposobnou i s potrebom za drutve

nim kontaktom. Njihove e potrebe biti najbolje zadovoljene u stimulativnoj, dosljednoj i
brinoj interakciji s onih nekoliko odraslih osoba koje su ih upoznale kao individue.
Puzai i gegavci (od 8 do 18 mjeseci) pokazuju radoznalost prema drugima, ali im je
potrebna pomo i nadzor prilikom njihovog druenja s vrnjacima. Njihov osnovni par
tner u socijalizaciji je jo uvijek samo jedna ili nekolicina odraslih osoba.
Djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci) su eljna kontakta s drugom djecom. Me
utim, i njima je potrebna trajna potpora odraslih osoba, koje e dijete voditi prilikom
iniciranja interakcija, odravanja odnosa s vrnjacima i rjeavanja konflikata do kojih

47

POU KORAK PO KORAK

prirodno dolazi meu poetnicima na polju socijalizacije. Djeca jaslike dobi se i dalje
oslanjaju na poznate odrasle osobe, svoja "sigurna utoita" od kojih e se otiskivati u
elji za istraivanjem drutvenog okruenja.

Uloga odgajatelja
Odgajatelji su meu prvim osobama s kojima djeca razvijaju odnose pa zbog toga imaju
vrlo vanu ulogu u promicanju djejeg drutvenog razvoja.
1. Ono to je najvanije upamtiti jest da su odgajatelji i roditelji ti koji djeci pre
nose osjeaj ljubavi i prihvaanja. Ovakav osjeaj sigurnosti pomae djeci
da se dobro osjeaju i da budu zadovoljna sobom i osigurava temelje na
kojima djeca razvijaju ljubav i potovanje prema drugima.
2. Drugo po vanosti jest da odgajatelji djeci pomau razviti drutvene vjetine,
vjetine koje e im trebati da bi s vrnjacima i s odraslim osobama ostvarili
i zadrali zadovoljavajue odnose. Nauiti kako se s drugima slagati, kako
dijeliti, ekati svoj red, suraivati i stvarati prijateljstva osnovne su drutvene
zadae u ranom djetinjstvu.
3. Konano, odgajatelji djeci pomau da naue razlikovati dobro od loega.

Ovaj se proces zove socijalizacija, to znai da se djeca postepeno socijaliziraju i pri

hvaaju ponaanja koja su priznata u njihovoj zajednici.

Podrka djeci u razvijanju ranih drutvenih odnosa

Odgajatelji mogu promicati pozitivne drutvene odnose izmeu djece i odraslih odno
sno djece i njihovih vrnjaka, na mnogo razliitih naina:
- Moraju osigurati da svako dijete ostvari poseban odnos s jednim odgajateljem, ija je
stalna socijalna i emocionalna podrka vrlo vana u prve tri godine djetetova ivota.
Kroz bliski, trajan odnos s odgajateljem, djeca e nauiti vjerovati drugim ljudima i
biti zadovoljna sama sa sobom.
- Odgajatelji tijekom cijelog dana moraju stvarati maloj djeci prilike za meusobnu
interakciju. Pobrinite se da djeca imaju prilike za interakciju i s malim brojem djece i
s veom grupom. Malo dijete moe biti prestraeno veim brojem djece u grupi.
- Odgajatelji pronalaze i odreuju jedan prostor iz kojeg djeca, koja to i ukoliko to ele,
mogu promatrati druge. Nee ba svako dijete biti voljno odmah se ukljuiti u akti
vnosti s drugom djecom. Neka djeca vole gledati prije nego se ukljue. Druga e pak
djeca trebati malo odmora od ustre igre. Postolje ili kutak s prozoriem mogu biti
idealna mjesta s kojih djeca mogu promatrati aktivnosti u sobi dnevnog boravka.
- Odgajatelji osiguravaju dovoljan broj materijala i dovoljno velik prostor za zajedniku
djeju igru. Puzai i gegavci i djeca jaslike dobi nisu u stanju brzo zaustaviti svoje
kretanje i esto u ranim fazama hodanja imaju problema s ravnoteom. Zbog toga
im je potrebno dovoljno praznog prostora da si ne bi meusobno stajala na putu.
Kako djeci ove dobi nije lako dijeliti igrake, duplikati materijala za igru omoguit e
izbjegavanje svaa oko igraaka. Neka bude dovoljno slinih igraaka da se djeca
jaslike dobi mogu igrati zajedno bez konflikta. Ivane, evo plavog plastelina za tebe.
Helena, evo i za tebe plavog.

48

POU KORAK PO KORAK

- Odgajatelji pomau djeci da naue i upotrebljavaju imena drugih. Kad se druite s
djecom, koristite njihova imena to ee. Izgovorite i imena djece koja se igraju s
njima ili koja su u blizini.
- Odgajatelji pomau djeci razviti svijest o svojim vrnjacima. Usmjeravajte djeju pa
nju na drugu djecu komentarima kao: onja, ti upotrebljava crvenu boju. I ti, Igore,
upotrebljava crvenu boju.

- Odgajatelji potiu i hvale djecu prilikom prvih izraavanja brige i suosjeanja za dru
ge. Bude li onja Igoru dala igraku zbog toga to on plae, pohvalite je.
- Odgajatelji pomau djeci u prepoznavanju pokuaja prijateljskog pribliavanja od
strane vrnjaka. Oni moraju neprestano verbalizirati drutvene situacije. Kad Alan
stavi svoju ruku na Martina i nasloni se na njega, recite: Martine, Alan te grli. Kad
jedno dijete gura svoj automobil-igraku prema drugome, recite: Ana ti pokazuje svoj
auti.

Socijalizacija "Socijalizacija
djeteta je pro
Socijalizacija je proces uenja pravila i obiaja nekog drutva. Kod dojenadi i male
ces prilagoa-
djece socijalizacija se ogleda u razlikovanju primjerenih od neprimjerenih ponaanja. vanja drutve
Djeca e te razlike nauiti kroz interakcije s odraslim osobama koje imaju znaajno nim zahtjevima
mjesto u njihovu ivotu. i normama."
Dojenad (od roenja do osam mjeseci) poinje mijenjati svoje navike hranjenja i (ANI/
spavanja u skladu s vlastitim sve uravnoteenijim unutarnjim ritmom i drutvenim oe GOLDSTEIN
kivanjima koja poinje shvaati kroz njeno voenje od strane empatinih odgajatelja. 1774.)
Disciplinske mjere nisu dobre za dojenad. Primarni zadatak male djece jest izgraditi

49

POU KORAK PO KORAK

 povjerenje u odrasle ljude i u svijet oko njih. Omjer u kojem to postiu izravno e utjecati
na djeju prijemljivost na voenje od strane odraslih kasnije u ivotu.
Puzai i gegavci (od 8 do 18 mjeseci) eljni su sudjelovanja u svijetu koji ih okruuje,
no ne razumiju potpuno to je dopustivo ponaanje, a to ne. Oni ne mogu upamtiti
pravila niti promiljati situacije. Umjesto toga, eksperimentiraju s nizom razliitih pona
anja, ne bi li zadovoljili vlastite potrebe i elje. Uloga odraslih osoba u ovom razdoblju
djetetova ivota jest osigurati dosljedne granice dopustivosti u djejem ponaanju, i to
pomou toplog i njenog odnosa.
Djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci) upravo poinju razvijati osjeaj vlasnitva.
Jo uvijek teko shvaaju da i drugi mogu imati svoje interese, koji se mogu kositi s nji
hovima. Djeca u ovoj fazi nisu spremna dijeliti i ne mogu se prilagoditi tuim potrebama.
Rezultat takvog njihovog shvaanja bit e neprestano testiranje drutvenih ogranienja.
Ovakvo je testiranje normalno i zahtijeva strpljivo voenje od strane roditelja i odgajate
lja, voenje puno podrke, kako bi se djeci pomoglo da razviju fleksibilnost i osjeaj za
suradnju u drutvu.

Strategije Metode promicanja socijalizacije u ranom djetinjstvu

uspjene
socijalizacije: U prvim godinama djetetova ivota socijalizacija je trajni istraivalaki proces. Kad dje
ca kre drutvene norme, to ine zbog nedostatka iskustva ili sposobnosti, a ne zbog
1) metoda mo karakternih mana ili s namjerom da uzrujaju odrasle. Da bi vodile djeje ponaanje u
deliranja uzora pozitivnom smjeru, odrasle osobe e se morati posluiti razliitim metodama: metodom
2) metoda modeliranja uzora, metodom supstitucije i preusmjeravanja, metodom pravila i meto
supstitucije i dom odgovarajuih posljedica.
preusmjerava
nja
3) metoda Modeliranje uzora
pravila
Djeca ue o tome kako se treba ponaati promatrajui druge. Budu li odgajatelji pruali
4) metoda
odgovarajuih dobar primjer, djeca e nauiti razlikovati dobro od loeg. Kad promatraju svoje odga
posljedica jatelje koji im se obraaju s Ijubaznou, koji nikada ne lau, koji razgovorom rjeavaju
probleme ili pomau kad je nekome potrebna pomo, djeca e nauiti vrlo znaajnu le
kciju. Isto je tako vano vlastitim primjerom modelirati pristojnost, lako se od dojenadi
ne moe oekivati da kau Molim ili Hvala, nikada nije prerano djeci poeti otkrivati da
su ljubaznost i lijepo ophoenje odlike dobrog ponaanja.
Modeliranje uzora bit e najuinkovitije kad se kod djece istie pozitivno ponaanje.
Kad se djela poprate rijeima, djeca e prepoznati primjereno ponaanje, koje inae
ne bi primijetila. Na primjer, kad odgajateljica brie nakon doruka stol, djeca nee
prepoznati da se radi o obliku korisnog ponaanja ukoliko odgajateljica ne bude svoju
radnju popratila sljedeim rijeima: Briem stol kako bi opet bio ist. Ovdje je spuvica i
za tebe. I ti bi mogao pomoi.

Supstitucija i preusmjeravanje
Supstitucija i preusmjeravanje podrazumijevaju privlaenje djetetove panje i nuenje
alternativnog predmeta koji bi ga mogao zanimati. Obje tehnike skreu djecu od nepri
mjerenog djelovanja ili namjera. Gruba govorna naredba ili nasilno izvlaenje predmeta
iz djetetove ruke bez zamjenskog neuinkovite su tehnike koje vode nepotrebnim izlje
vima ljutnje i sukobima.

50

POU KORAK PO KORAK

 Marija, djevojica od 18 mjeseci, istrauje kocke u centru s kockama, kad ugleda par
zaboravljenih naoala na donjoj polici. Primijetivi to, odgajateljica e joj odmah ponuditi
drvenu irafu. Dijete e pustiti naoale i posegnuti za drvenom igrakom. Odgajateljica
e podignuti naoale, skloniti ih izvan djetetovog vidokruga i provesti neko vrijeme igra
jui se s Marijom, slaui od kockica ogradu za drvenu irafu. Marija je svoju panju
" prebacila s naoala na kocke i irafu i potpuno je zadovoljna, to moe zahvaliti metodi
supstitucije koju je odgajateljica primijenila.
Malo kasnije, 28-mjeseni Stjepan otkriva da putanje vode u kotliu izaziva draesno
jaku buku. Pronali su ga nekoliko puta kako sretno i zadovoljno puta vodu na svim
WC-ima. Odgajateljica mu daje do znanja da jo samo jednom smije pustiti vodu i da e
tada zajedno napustiti WC. Kad su doli u sobu, odgajateljica preputa Stjepanu odluku
o tome koja e se pria itati, prima djeaka u naruje i poinje priu.
Na ovaj nain ona je fiziki preusmjerila Stjepanovo ponaanje i navela ga na prihvatlji
viju aktivnost.

" P R A V I L O je
stalan, vrst,
Pravila
nepromjenjiv,
Pravila su, poput nekakvih nevidljivih ograda, smjernice za ponaanje. Dvogodinje e uzajaman
dijete postupno uiti pravila i uskoro shvatiti to smije, a to ne smije raditi. Takva spo odnos raznih
znaja e djetetu dati osjeaj sigurnosti i samouvjerenosti. No, kako je za to potrebno pojava, u
izvjesno vrijeme, djeca e u meuvremenu esto testirati postavljena pravila, kako bi kojem dolazi
provjerila njihovu postojanost. Nekoj e djeci trebati vie takvih "testova", nekoj manje, do izraaja
odreena
no sva djeca trebaju nauiti da postoje granice dopustivog ponaanja (GONZALEZ-MENA I
zakonitost;
EYER, 1997.). Koliko dobro e djeca ovu lekciju nauiti, ovisi i o tome kako odrasli po princip."
stavljaju i provode pravila. Pravila moraju biti specifina, izreena u pozitivnom obliku i
(Ani, 748.)
obrazloena.

51

POU KORAK PO KORAK

- Uinkovita su pravila ona koja su specifina. I odgajatelj i dijete e tada tono
znati kakvo se ponaanje oekuje. Bude li odgajateljica rekla: Uzmi samo jedan kreker
umjesto Nemoj uzeti previe krekera, vea je vjerojatnost da e dijete uzeti samo jedan
kreker. Odgajateljiina ideja o tome to je "previe" moe biti vie od jednog, no djete
tovo shvaanje moglo bi biti sasvim drukije.
- Uinkovita su pravila izreena u pozitivnom smislu. Ona djeci kau to trebaju ra
diti, a ne to ne trebaju raditi ili to bi trebala prestati raditi. Djeca e vjerojatnije zapamtiti
da trebaju nositi rukavice bude li pravilo glasilo: Nosite rukavice umjesto Nemojte zabo
raviti svoje rukavice. Sljedea e vam tablica pomoi da negativne izjave preinaite u
pozitivna pravila:
NEGATIVNA IZJAVA POZITIVNO PRAVILO
Ne gutaj hranu u velikim zalogajima. Jedi polako.
Nemoj guiti zamorca. Njeno dri zamorca.
Ne vii. Govori tiho.
Ne udaraj. Molim te da umiri noge.
Nemoj se otimati. 1 Sonja bi eljela doi na red.
Nemoj crtati po zidovima. Molim te da crta po papiru.

Kaete li djeci kako da se ponaaju i pokaete li im oblike poeljnog ponaanja, djeca

e dobiti usmjerenje koje e ih voditi ka uspjehu.
- Uinkovita pravila ukljuuju i razloge. Razlozi daju pravilima smisao i djeca dobi
vaju specifinu informaciju o tome to je po odraslima dobro, a to loe ponaanje. Do
svog 8. ili 10. mjeseca, djeca e poeti shvaati jednostavne razloge nekih od osnovnih
pravila, ukoliko su im ti razlozi objanjeni u relevantnim situacijama. U toj dobi, malo e
dijete shvatiti budete li mu, stavljajui kolae u vruu penicu, rekli: Makni se od peni
ce. Vrua je. Bude li je dodirnuo, opeci e se. No, valja upamtiti da razumijevanje ne
treba mijeati s uenjem i pamenjem. Dojenad i djeca jaslike dobi trebaju konstan
tno nadgledanje i este podsjetnike.
Sve do kasnije predkolske dobi ili ak do polaska u kolu djeca nee razviti vlastitu
unutarnju kontrolu potrebnu za potivanje pravila. Odgajatelji bi se mogli pitati ima li
smisla objanjavati ita tako malom djetetu kad e mu toliko dugo trebati da naui
osnovna pravila. No, dokazi pokazuju da je objanjavanje pravila najvaniji imbenik
kasnijeg razvoja samousmjeravajueg ponaanja kod djeteta. Drugim rijeima, obja
njenje pravila ima vrlo vanu ulogu u procesu socijalizacije. Najuinkovitije e se to
postii budu li odgajatelji pratili ove smjernice:
- Svaki put kad donesete neko pravilo, djeci objasnite razloge njegovog dono
enja. Nemojte pretpostavljati da e djeca zapamtiti koji je razlog odreenom
pravilu samo zato jer ga vi znate ili jer ste im to ve toliko puta rekli. Djeca
esto zaboravljaju ili ne uoavaju slinost izmeu trenutne situacije i neke
situacije iz prolosti.
- Neka objanjenje bude jednostavno. Usredotoite se na zdravlje i sigur
nost, titei ljudska prava i vlasnitvo. Na primjer: Budite uz mene, kako bih
znala da ste na sigurnom ili Priekajte, Josip nije zavrio s upotrebom crvene
bojice ili Njeno okreite stranice da ne poderete listove knjige.
- Objasnite. Hodajte polako pa neete pasti je uinkovitije nego: Hodajte pola
ko, jer tako nalau pravila ovog vrtia.

52

POU KORAK PO KORAK

 Stavite igrake u kutiju, da ih kasnije opet moemo pronai, poruka je koja djeci
govori vie nego: Stavite igrake u kutiju jer ja tako kaem.

Odgovarajue posljedice
Posljedice su rezultat ponaanja i odreuju vjerojatnost pojavljivanja odreenog po
naanja u budunosti. Pozitivne posljedice potiu ponavljana ponaanja; korektivne
posljedice ih smanjuju. Sve posljedice moraju biti primjerene dobi i potrebama djece o
kojoj brinete.
Pozitivne posljedice. Osmijeh, zagrljaj, tapanje po leima, rijei ohrabrenja ili pohva
le, sve su to naini kojima djeci moete dati do znanja da odobravate neto to su uini
la ili ine. Pokuajte uoiti djecu koja nastoje potivati neko pravilo i dajte im do znanja
da cijenite njihove napore, pa ak i kad nisu u potpunosti uspjeni. Ovakva pozitivna
reakcija poticat e djeju upornost i pomoi im da ubudue upamte koje je ponaanje
pozitivno.
Korektivne posljedice. Najuinkovitije korektivne posljedice su one koje se izravno
odnose na pravilo. Izmeu djetetovog ponaanja i voenja od strane odrasle osobe
postoji oita veza, "logina posljedica". Upotreba logine posljedice pomae da djeca
razumiju izravan rezultat nepotivanja pravila. Na primjer, ako neko dijete baca igrake
na pod, logina e posljedica biti zatraiti od njega da pomogne pospremati igrake.
Kad jedno dijete baca pijesak u oi drugome, logina e posljedica biti da odgajateljici
pomogne isprati pijesak. U oba sluaja takve posljedice pokazuju djeci da neprimjerena
ponaanja nisu doputena i pomau im ispraviti negativna ponaanja. Tjeranje djece iz
sobe ili kanjavanje odlaskom u kut nee imati jednako koristan uinak.

POU KORAK PO KORAK

Osnove voenja djeteta
Upotrebljavajte kratke, jednostavne reenice kad govorite djeci o tome to oeku
jete od njih.
Previe rijei moe zbuniti malu djecu.
Uite djecu malom broju pravila odjednom.
Teko je slijediti odjednom previe pravila pa e se kod djece moda javiti osjeaj stida
i sumnje u sebe.
Budite dosljedni u primjeni pravila.
Budu li se pravila mijenjala iz dana u dan ili od djeteta do djeteta, djeci e biti teko
shvatiti to se od njih oekuje. Na primjer, ako pravilo glasi: Perite ruke nakon obavljanja
nude, mora se potivati svaki put nakon obavljene nude. Dosljedno provoenje pravi
la ini ga predvidljivim i lakim za slijediti.

Pravila formulirajte kao prijedloge, a ne kao naredbe.

Djeca jaslike dobi vrlo dobro reagiraju na pozitivna pravila koja su izreena u obliku
prijedloga. Recite npr. Hajdemo objesiti kaputie; umjesto Ti sad mora objesiti svoj
kaputi.

Upotrebljavajte rijei kao to su Molim i Hvala.

Ljubaznost stvara suradniku atmosferu i modelira ponaanje koje se oekuje od odra
slih.

Usredotoite se na djeje ponaanje i ne donosite sudove o djetetovu karakteru.

Recite: Jako sam tuna kad ti tue drugu djecu. To ih boli; ili Hvala ti to si bacila pa
pirnatu maramicu. Izbjegavajte izjave tipa: Ne volim djeake koji se tuku; ili Ti si bacila
iskoritenu maramicu, to znai da si jako dobra djevojica.

Govorite i djelujte istovremeno.

Ali odmah zaustavite djeje djelovanje koje bi moglo biti tetno ili nauditi djetetu ili dru
gima. Na primjer, ako se dvoje male djece natee oko igrake, sprijeite meusobno
udaranje primajui ih za ruke ili razdvajajui djecu. Ukoliko se neko dijete sprema skoiti
s povienog postolja, istog trenutka ga sprijeite. Kad opasnost proe, djeca e biti u
stanju sluati i bolje shvatiti to im govorite.

Strpljivo primjenjujte pravila i posljedice.

Djeca jaslike dobi su pridolice u drutvu. Od njih se ne moe oekivati da se, na va
zahtjev, odmah ponu pokoravati pravilima. Tretirajte ih kao potpune poetnike u fazi
uenja. Ukoliko imaju problema s pridravanjem pravila, pokuajte uiniti sljedee:
- ponovite polake i jasnije ono to ste rekli,
- preinaite svoju poruku upotrebljavajui jednostavniji jezik,
- kombinirajte rijei s gestama i
- pokaite djeci to od njih traite.
Vodite djecu za dobrobit njihove tjelesne sigurnosti.
Opasne materijale drite izvan domaaja djece, kako biste rjee bili u situaciji da mo
rate preusmjeravati njihove aktivnosti. Privremeno razdvojite djecu koja se meusobno
mogu ozlijediti.

54

POU KORAK PO KORAK

Reakcije na agresivno ponaanje djece
Napadaji bijesa
Crveno lice djeteta, mlataranje nogama i rukama i vritanje pouzdan su znak napadaja
bijesa kod malog djeteta. Takve erupcije posljedica su neumjesnosti malog djeteta suo
enog s ljutnjom i frustracijom.
Napadaji bijesa zbog frustracije. Najbolji nain uklanjanja napadaja bijesa do kojeg
dolazi zbog frustracije jest da se promijene uvjeti koji su uzrokovali tako intenzivne osje
aje kod djeteta. Zamijenite za dijete preteku slagalicu neim drugim, pomozite mu
ako ne moe zakopati hlae, uklonite tricikl koji se neprestano prevre ili dodajte stolu
s vodom nove igrake. Tako ete najlake rijeiti frustrirajuu situaciju.
Napadaji bijesa zbog ljutnje. Kad vidi da dijete koristi napadaj bijesa da bi izrazilo
svoju ljutnju zbog toga to neto ne ide onako kako bi ono htjelo, ponaanje odrasle
osobe se mijenja. Najbolje je ignorirati takve izljeve u trenutku kad se oni pojave, jer
obraanje panje djetetu koje ispoljava takvu reakciju tom djetetu moe biti nagrada,
pa e se osjeati potaknutim da ponovi ovakvo ponaanje. Kad napadaj bijesa splasne,
odgajatelj bi trebao djetetu pruiti pozitivnu panju, umiriti ga ili mu pomoi da proble
mu pristupi na jedan konstruktivniji nain. Na primjer, nakon napadaja bijesa zbog toga
kome e pripasti kamion-igraka, djetetu recite sljedee: Dobro, sada kad si prestao
plakati, hajdemo zajedno potraiti traktor za tebe.

Negativizam malog djeteta

Djeca jaslike dobi ponekad uine suprotno od onoga to odrasli od njih zahtijevaju
ili viknu Ne!, iskazujui tako svoju autonomiju, to vodi do nepotrebnog odmjeravanja
snaga izmeu male djece i odgajatelja. Kako bi se to izbjeglo, odgajatelji mogu pose
gnuti za sljedeim nainima:
- Izbjegavajte postavljati djeci ultimatume. Umjesto da kaete: Pokupite ove igrake!,
upitajte ih to mislite, kamo bi ove igrake sada mogle ii? ili Mislite li da bi ova lutkica
sada mogla u krevet ili bi bilo bolje da sjedne na stolac?. Ovakve izjave djeci daju mogu
nost sudjelovanja u kreiranju rezultata i bit e im lake reagirati pozitivno.
- Pruajte djeci mogunost izbora. Djeca jaslike dobi trae naine kojima e izraa
vati svoju snagu. Budete li im dopustili da sama odlue koje e arapice obui, koju
boju papira e koristiti ili hoe li ruak poeti riom ili tikvicama, djeca e dobiti osjeaj
vanosti. Pruite li im mogunost da biraju izmeu dva pozitivna konana rjeenja, po
moi ete im da se osjeaju uspjenima i da svoju potrebu za pokazivanjem svoje moi
konstruktivno kanaliziraju.
- Kad dijete kae Ne!, odgodite malo svoju reakciju. Izbjegavajte ulazak u sukob s
djetetom kad se to dogodi. Pokuajte prvo metodom supstitucije ili preusmjeravanja.
Kratka pauza e djeci dati priliku da se saberu pa e ponovljeni pokuaj vjerojatno biti
uspjeniji i kod djeteta izazvati manji otpor.

Grizenje
Grizenje je esto ponaanje kod dojenadi i male djece. Budui da je to ponaanje
opasno, ne moe se tolerirati, pa je potrebna odgovarajua reakcija ve kod prvog ugri
za, kao i kod svakog daljnjeg sluaja. Prema istraivanjima NAEYC-a djeca grizu zbog
nekoliko razloga:

55

POU KORAK PO KORAK

Neka djeca grizu zbog istraivanja. Grizui, ona istrauju svoje okruenje. Kad do-
jene ili malo dijete ugrize na taj, eksperimentalni nain, vrstim glasom mu recite Ne!.
Objasnite mu da ugriz boli i da se djeca ne smiju meusobno gristi. Ponudite djetetu
zamjenski predmet koji bi moglo slobodno gristi - gumeni kolut ili "keks".
Neka djeca grizu iz frustracije. Ta djeca pribjegavaju ugrizima kad ne mogu postii
svoj cilj ili kad nisu u stanju adekvatno izraziti svoje osjeaje. Dijete koje eli neku igra
ku, a ne moe rijeima izraziti svoju elju ili dijete koje je frustrirano jer se njegova kula
neprestano rui moglo bi ugristi nekoga, izraavajui tako svoju frustraciju. Ukoliko se
to dogodi, odmah se pobrinite za rtvu. Djetetu koje je ugrizlo recite vrstim i mirnim
glasom da to boli i da se gristi ne smije. Nauite djecu rijeima kojima e pokuati drugi
ma izraziti svoje potrebe i osjeaje. Moete posegnuti za tehnikama kojima pomaemo
djeci da izraze svoje osjeaje a koje su opisane u 4. poglavlju. Frustriranoj djeci koja
grizu pruite posebnu pozitivnu panju kad uvjebavaju nova umijea. Promatrajte ih
prilikom aktivnosti i uoite porast njihove frustracije, kako biste mogli reagirati prije no
to doe do ugriza.
Neka djeca grizu jer se osjeaju ugroenom. Ta djeca grizu u samoobrani. Ona su
vjerojatno zbunjena svojim okruenjem ili im nedostaje vjetina potrebna da ostvare
svoja prava na produktivniji nain. Ukoliko dijete grize iz ovog razloga, postupite na spo
menuti nain. Uz to upotrijebite i metodu logine posljedice, odnosno neka dijete koje je
ugrizlo drugo dijete tjei rtvu i pomae joj, npr. nosei mokar runik ili zavoj za ugrizeno
mjesto. Pomozite djeci koja grizu iz osjeaja ugroenosti tako da ih nauite rijei kojima
e obraniti svoja prava: Nisam gotov ili ekajte ili Dobit e to poslije mene. Djeluje li
dijete preplavljeno osjeajima, ograniite broj djece u centru aktivnosti, sklonite neke
materijale, smanjite buku ili svjetlost. Bilo koji od ovih imbenika moe prestimulirati
dijete, inei ga nesposobnim za suradnju.
Neka djeca grizu da pokau svoju mo. Ta djeca imaju tako jaku potrebu za autono
mijom i kontroliranjem da u grizenju vide dobar nain privlaenja panje.
Nije dovoljno samo djeci jasno dati do znanja da ne smiju gristi druge i njegovati rtvu.
Trebali biste djeci koja grizu tijekom dana davati mnogobrojne prilike da primjenjuju pri
mjerene oblike iskazivanja svoje moi. Djeca mogu pokazati to znaju putem odabira,
pomaganja i privlaenjem panje na druge, pozitivnije naine. Nije primjereno djecu
tjelesno kanjavati ili ih posramljivati na bilo koji nain. Takva taktika ui djecu da se
problemi mogu rijeiti iskazivanjem tjelesne snage. Djeca tada naue da "vei" ljudi
mogu povrijediti "manje" ljude, kako bi ih natjerali da neto uine ili da neto prestanu
initi. To nije poeljna lekcija koju bi dijete trebalo nauiti. Zajedno s roditeljima djece i
sa svojim kolegama dogovorite stalno promatranje djece, kako bi kod slinih ponaanja
omoguili djeci provoenje alternativnih taktika kojima e izraziti svoje potrebe i elje.

Zakljuak

Najvanija lekcija koju dojenad i djeca jaslike dobi mogu nauiti jest da su vrijedni
ljubavi. Od samog poetka djeca se moraju osjeati voljenom i cijenjenom. ak i kad
znaju da neko ponaanje ne moe biti prihvaeno, djeca trebaju dobivati poruku da
su vrijedna ljubavi. Jo ih mali korak dijeli od razvoja svijesti da su i drugi ljudi vrijedni
ljubavi i potovanja.

56

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
POU KORAK PO KORAK
 POTICANJE SPOZNAJNOG RAZVOJA DJETETA

B udui da razvoj mozga u velikoj mjeri ovisi o okruenju djeteta, roditelji i odgajatelji
imaju kao sredinji zadatak osiguranje najrazliitijih iskustava potrebnih za optimalni
razvoj djeteta. U ovom poglavlju pokuat emo odgajateljima pomoi u promicanju spo
znajnog razvoja djece o kojoj brinu. Tu se identificiraju najvanija spoznajna dostignua
dojenadi i male djece, govori o tome koje su metode i ponaanja kljune za spoznajni
razvoj djeteta i sugeriraju aktivnosti koje promiu spoznajni razvoj. Isto tako, tu ete nai
kratak popis igraaka, igara i drugih materijala koji potiu spoznajni razvoj.

Vana spoznajna dostignua

Dojenad i djeca jaslike dobi neprestano istrauju predmete koji ih okruuju. O tim
predmetima ue dodirom, kuanjem, mirisanjem i sluanjem. Djeca testiraju znaajke
predmeta i ue, i to jednako iz onoga to ide i iz onoga to ne ide. Djeca naue generali
zirati odnose koje su otkrili izmeu predmeta i izmeu djelovanja i predmeta. Odgajatelji
bi trebali poznavati redoslijed i faze spoznajnog razvoja djeteta, kako bi mogli promicati
njihovo uenje.

Predmeti su stalni
Izmeu est i devet mjeseci ivota dojenad poinje uiti da su predmeti stvarni i da ne
nestaju ako nisu u njihovom vidokrugu. To se odnosi i na voljene roditelje i odgajatelje,
to nam pomae da shvatimo djetetovu zabrinutost zbog odlaska majke.

Oponaanje
ak i u najranijim tjednima ivota dojene e oponaati izraaje lica odgajateljice, kao i
onoga to ona ini: isplazit e jezik ili namrtiti obrve. Djeca jaslike dobi mogu nauiti
oponaati kompleksnije radnje: pokuat e promijeniti pelenu svojoj lutkici ili nahraniti
medvjedia.

59

POU KORAK PO KORAK

Produljenje zanimljivog iskustva
Kad je djetetu otprilike etiri mjeseca, nauit e kako da produlji trajanje iskustva koje
mu je zanimljivo. Moe sluajno udariti u pokretnu arenu igraku nad krevetiem, koja
e se odjednom poeti pokretati ili svirati. Ponovnim udaranjem dijete e produljiti traja
nje ugodnog iskustva. Dojenad e nauiti da e lupanjem nogama, mahanjem rukama
i trenjom predmeta nastaviti sluajno otkriveno, ali vrlo zanimljivo iskustvo.

Namjerne radnje
Dojenad stara izmeu 5 i 12 mjeseci poet e namjerno koristiti svoje tijelo kako bi
manipulirala predmetima. Poet e s posezanjem, ali kasnije e upotrijebiti tehnike rje
avanja problema, kao to je npr. upotreba tapa kojim e dosegnuti igraku. Isto e
tako nauiti znaenje redoslijeda odreenih radnji. Na primjer, kad odgajateljica pone
otvarati staklenku s hranom i nositi lice, dijete e znati da se pribliava vrijeme jela.
Odgajateljica moe promicati razvijanje ove vjetine govorei usput djetetu o onome to
radi: Vidi li ove mrkve? A ovo je lica. Pribliava se vrijeme jela.

Uzrok i posljedica
Dojenad i djeca jaslike dobi e poeti uiti i kako se odreene radnje meusobno
uklapaju i donose rezultat. Malo dijete zna da, eli li neku igraku, moe povui kono
pac vezan za zanimljivu igraku. Postupno e nauiti ponavljati i kompliciranije radnje.
S oko 15 mjeseci djeca ponu tragati za uzrocima. Na primjer, zanimat e ih zbog ega
se svjetlo pali i gasi ili zbog ega neka igraka proizvodi zanimljiv zvuk pa e neumorno
istraivati, ne bi li pronali uzrok takvih dogaanja.

Prostorni odnosi
Mala djeca ne razumiju pojmove udaljenosti, veliine i prostora, no, kako postaju pokre
tljiva, kroz svoje iskustvo poinju uiti i o tim odnosima. Polako, ali neizbjeno, sudara
jui se sa zidovima, puzei ispod stolova, u nemogunosti da se izbave, i pokuavajui
dosegnuti interesantnu igraku do koje ne mogu, dojenad ui o prostornim odnosima.
Tu im odgajatelji mogu pomoi, imenujui prostorne odnose i sugerirajui putove. Na
primjer, kad dojenetu koje puzi prijeti sudar s policom, odgajateljica moe rei: Gorda-
na, zaobii policu, idi okolo.

Motivacija za svladavanje vjetine

Od trenutka kad prvi put ponove neku radnju, dojenad i djeca jaslike dobi poinju
demonstrirati intenzivnu elju za savladavanjem radnje neprekidnim pokuavanjem i
isprobavanjem razliitih naina, sve dok ne postignu svoj cilj. To se zove motivacija svla
davanja vjetine. Kako djeca napreduju i rastu, poveava se broj ponavljanja i radnje
postaju sve kompliciranije.

Ideje suprotnosti i krajnosti

Puzai i gegavci i djeca jaslike dobi poinju uiti o atributima otkrivajui suprotnosti i
krajnosti kao to su veliki-mall. vrue-hladno, ili svjetlo-tamno, puno prije no to po
nu shvaati srednje vrijednosti, kao to je toplo ili npr. nijanse sive boje.

60

POU KORAK PO KORAK

Kljune kvalitete i ponaanja odgajatelja za spoznajni razvoj djeteta
U svojoj interakciji sa svijetom koji im prua povratnu informaciju, dojenad i djeca
jaslike dobi ue da svojim djelovanjem utjeu na rezultat. Svoja otkria i radost zbog
uspjeha rado e podijeliti s voljenim odgajateljem. Zbog toga e odgajatelji imati neobi
no velik utjecaj na djeji spoznajni razvoj.
Poticajni odgajatelji promiu djeji spoznajni razvoj kad ohrabruju djecu na djelovanje i
kad ih ukljuuju u razgovor o onome to rade. Na primjer, kad dijete samo uzme kocke
s police, odgajateljica ga pita to namjerava graditi, gdje e graditi, hvali djetetove napo
re i pita ga moe li mu se i ona pridruiti u gradnji. Meutim, ukoliko je odgajateljica ta
koja skida kocke s police i kae: Hajdemo graditi kulu; traei od djeteta da joj dodaje
kocke ili mu govorei gdje da stavi koju kocku, ona sputava djeji spoznajni razvoj.
Odgajatelji koji promiu djeji spoznajni razvoj ponaaju se u skladu sa sljedeih pet
naela:
- reagiraju na djetetove potrebe,
- osjetljivi su i osjeajni,
- partneri su u igri,
- pruaju "sigurno utoite" i potiu djecu na istraivanje,
- pomau djeci da steknu osjeaj da su usvojila vjetinu.

Reagiranje na dijete
Jedna od kljunih komponenti promicanja optimalnog djejeg razvoja jest reagiranje.
Reagiranje na dijete podrazumijeva tri elementa: spremnost reagiranja na nepredvidive
okolnosti, spremnost na odgovarajuu reakciju i pripravnost na reagiranje.
Reagiranje na nepredvidivu okolnost znai da se odgajateljevo djelovanje javlja kao
odgovor na djetetovo djelovanje. Ukoliko dojene gue od sree kad ugleda svog
odgajatelja, odgajatelj koji odgovarajue reagira odgovorit e uzvratnim gukanjem.
Primjerenost se odnosi na stupanj usklaenosti izmeu odgajateljeve reakcije i djete
tovog djelovanja. Reagira li odgajatelj na djetetovo djelovanje? U gore spomenutom
primjeru odgajateljev odgovor (gukanje) bio je usko povezan s djetetovim djelovanjem.
Kad je dijete zagukalo, odgajatelj nije odgovorio tresui djetetove noice i ruice. Nje
gov je odgovor bio primjeren.
Gotovost za trenutnu reakciju podrazumijeva vremenski razmak izmeu djetetovog dje
lovanja i odgajateljeve reakcije. Da bi dijete moglo nauiti povezivati svoje djelovanje s
reakcijom odgajatelja, odgajatelj mora djelovati odmah nakon djetetovog ponaanja.

Osjetljivost i osjeajnost
Osjetljivi odgajatelji su spremni reagirati u skladu s temperamentom svakog djeteta,
razvojnom fazom djeteta ili raspoloenjem odnosno stanjem ponaanja djeteta.
Temperament. Osjetljivi odgajatelji su usklaeni s individualnim znaajkama svakog
djeteta i znaju kako se te znaajke uklapaju u razvoj. Oni poinju shvaati razliite tem
peramente djece o kojoj brinu i svoje djelovanje prilagoavaju temperamentu svakog
pojedinog djeteta. Na primjer: Marina, ini se, nova iskustva ine opreznim. On se kloni
nove penjalice i radije uiva prelistavajui poznate mu knjige.
Osjetljivi odgajatelj koristi razliite pristupe kako bi promicao spoznajni razvoj svakog
djeteta. Marinova je odgajateljica u blizini nove penjalice stavila njemu poznate igrake.
Kad se Marin priblii penjalici, da bi dohvatio omiljenu igraku, bit e izloen penjalici
na nain koji ga nee ugroavati. On e postupno prebroditi svoje oklijevanje i poeti
istraivati novu penjalicu.

POU KORAK PO KORAK

Razvojne razine. Osjetljivi odgajatelji su oni koji mogu osmisliti aktivnosti koje e biti
primjerene djetetovim vjetinama.
Trinaestomjesena Ema sa onjom, svojom odgajateljicom, igra igru Pronai sakrivenu
igraku. Ema promatra onju kako stavlja njezinu omiljenu igraku u alicu, kako alicu
trese i malu igraku sakriva pod krpicu. Igraka je skrivena ispod krpe.
onja uoava da Ema ima problema s pronalaenjem igrake pa pojednostavljuje igru,
stavljajui veu igraku pod krpu. Odgajateljica je aktivnost zakomplicirala, kako bi dje
tetu pruila izazov, no tu e istu aktivnost pojednostaviti za neko drugo dijete. I jedno i
drugo dijete uvjebavaju iste vjetine, no na razliitim razinama. I jedno i drugo dijete
uspjeno e rijeiti svoj zadatak.
Poruke dojenadi i djece jaslike dobi. Djeje raspoloenje i ponaanje odreuju
njegovu spremnost za poticaj. Osjetljivi odgajatelj zna kako treba "proitati" djetetove
znakove. On kod dojenadi uoava est stanja ponaanja: aktivno budno stanje, smi
reno budno stanje, plakanje, pospanost, aktivan san i tihi san. Odgajatelj zna da je
najbolji trenutak za interakciju s bebom kad je ona u stanju mirne budnosti, kad je na-
jusredotoenija na odgajateljeve pokuaje za interakciju. Odgajatelj koji reagira zna i to
da napeti pokreti tijela znae da je djetetu potrebna utjeha, a ne stimulacija. Odgajatelj
ita djetetove neverbalne znakove, kako bi shvatio djetetove potrebe u tom trenutku i
mogao u skladu s njima djelovati.

Igra na podu: partneri u igri

Odgajatelji promiu spoznajni razvoj djeteta kad se aktivno bave s dojenadi i malom
djecom na njihovoj razini i to u doslovnom smislu, to znai na podu. Ovo je jedan od
najvanijih elemenata u programu usmjerenom na dijete, za razliku od klasinog u ko
jem dominira odgajatelj, ve i samim stojeim poloajem. Ovdje je odgajatelj i suradnik
i pomaga.

62

POU KORAK PO KORAK

Sigurno utoite: promicanje istraivanja
Dojenad i djeca jaslike dobi koja su s odraslim osobama stvorila odnos ljubavi, osje
aju se dovoljno sigurnom da se usude riskirati i poeti istraivanje svog svijeta. U svo
jim odgajateljima vide "sigurno utoite" kojemu se mogu vratiti kad im bude potrebno
ohrabrenje ili osmijeh odnosno rije potpore.

Promicanje osjeaja uspjenosti u svladavanju vjetina

Dojenad i mala djeca ue metodom pokuaja i pogreaka. Oni detaljno istrauju

materijale, ponekad se danima vraaju istoj aktivnosti, eksperimentirajui s njom. Kad
dijete manipulira i istrauje na svoj nain i u svom ritmu, njegova otkria pripadaju samo
njemu. Ono osjea uzbuenje i radost kad shvati problem. Osjea da je svladalo neku
vjetinu. Osjetljivi odgajatelji potiu djeja istraivanja, osmiljavajui aktivnosti koje su
primjerene djetetovom razvojnom stupnju, popraujui to uvijek ohrabrujuim smije
kom i rijeima. Kad djetetu rjeavanje problema ili izrada zadatka ide malo sporije,
odrasla osoba bi mogla pasti u iskuenje da mu pomogne i izvri zadatak umjesto nje
ga. Ovakvo "pomaganje", meutim, ne promie djeji spoznajni razvoj.

Aktivnosti koje promiu spoznajni razvoj djeteta

Ovdje emo govoriti o materijalima i aktivnostima koje promiu spoznajni razvoj djeteta.
Neemo govoriti o tome na koji nain navedene stavke trebate primijeniti, jer najbolje i
najumjesnije ideje uvijek potiu od djeteta, i to tijekom igre.

Aktivnosti rjeavanja problema

Dojene vrlo rano poinje pokazivati svoja umijea rjeavanja problema. Tromjeseno
dijete koje okree glavu i oima trai skriveni izvor zvuka ve demonstrira vjetinu rjea-

63

POU KORAK PO KORAK

vanja problema, ba kao i petomjeseno dijete koje moe otkriti ispod krpe djelomice
skrivenu igraku. Odgajatelji mogu pomoi djeci da razviju svoje vjetine rjeavanja
problema na taj nain da ih izloe zanimljivim "problemima". Na primjer, ponudite se-
dmomjesenom djetetu koje u svakoj ruci dri po jednu drvenu kocku, jo jednu drvenu
kocku. Kako e dijete rijeiti ovaj problem? Hoe li ispustiti jednu kocku da bi primilo
treu? Hoe li kocku staviti u usta, kako bi moglo primiti treu kocku?

Igra s kockama
Plastine kocke djeci pruaju mogunosti rjeavanja problema. Kad dijete naui kako
nataknuti jednu kockicu na drugu, ono ui o prostornim odnosima - o odravanju ravno
tee i o tome koja kockica gdje pristaje.

Igre punjenja i pranjenja posuda

Djeca jaslike dobi igraju igre punjenja i pranjenja, kojima takoer uvjebavaju rjea
vanje problema. Ona u posudu s uskim otvorom na vrhu ubacuju drvene tapie, no
tada se suoavaju s izazovom - kako te tapie izvaditi? Ostali materijali dobri za uvje
bavanje rjeavanja problema su profili razliitih oblika, kolutovi koji se niu po veliini,
posude koje ulaze jedna u drugu i slino.

"Alati"
Djeca rjeavaju probleme i kad ponu upotrebljavati "alate" kojima e si pomoi da izvr
e zadatak. Kad malo dijete povue konopac privezan za igraku koju eli, upotrijebilo
je vjetinu rjeavanja problema.

Glumljenje ("kao da")

Glumljenje pomae djeci prilikom izgraivanja njihovih spoznajnih vjetina. Vjetine pre
tvaranja ili glumljenja javit e se kad malo dijete prvi put upotrijebi neki obian predmet
umjesto nekog drugog, poznatog predmeta. Na primjer, malo bi dijete moglo upotrijebiti
tap kao licu kad mijea pijesak u kantici ili staviti na glavu zdjelu, kao da je ona eir.
Jaslice bi trebale imati prostor za takve igre, s mnogobrojnim rekvizitima koji e se svi
djeti i djeacima i djevojicama.

Osjetilna iskustva
Budui da dojenad i mala djeca o svome svijetu ue preko svojih osjetila, odgajatelji bi
im trebali pruiti mogunosti za niz razliitih osjetilnih iskustava.
Igre s pijeskom. Kutije s pijeskom unutar jaslica i na otvorenom djeci pruaju mogu
nost za uzbudljivo uenje. Mala djeca oboavaju pod svojim nogama ili u rukama osje
titi kakljanje pijeska. Dajte im lice i alice kako bi mogli uvjebavati vjetine kopanja,
grabljenja, prosipanja, podizanja i slino. Igrajui se s pijeskom, djeca e lake nauiti
znaenje suprotnih pojmova, kao to su npr. glatko i hrapavo. Govorite s njima o hra
pavosti pijeska i o glatkoj stranici posude.
Igre s vodom. Pomau djeci da naue pojmove mokro i suho. Dajte im plastinu posu
du s hladnom vodom i drugu s toplom, neka testiraju i naue pojmove toplo i hladno.
Mala djeca s vodom uvjebavaju i vjetinu izlijevanja i nalijevanja, a kad izlijevaju vodu
iz jedne posude u drugu, nauit e odnos vei - manji i poeti shvaati pojmove mjere,
koliine i veliine.

64

POU KORAK PO KORAK

Sastav i graa. ak i dojenad moe nauiti razlikovati materijale razliitog sastava i
grae. Stavite na pod komadi tepiha, svileni al i gumeni podloak za kupanje. Kad
djeca budu puzala ili hodala po materijalima, odgajatelji e im govoriti o grai predmeta
pod njihovim nogama. Starija e djeca uivati u igri s tijestom, baratajui njime kao s pla-
stelinom. Pomozite im da naprave svoje tijesto za igru, a prema priloenom receptu:
RECEPT
Kreativno izraavanje. Pribor za likovni odgoj, npr. velike drvene bojice, neotrovne
ZA IZRADU
boje za slikanje prstima, veliki kistovi, veliki komadi papira i tijesto za igranje promicat e
TIJESTA ZA
razvoj male djece na dva naina: pruit e im nova osjetilna iskustva i prilike za kreativno
IGRANJE
izraavanje. Trganje papira takoer predstavlja zanimljivo taktilno i zvuno iskustvo.
Glazbeni instrumenti. Zvona, zveke i bubnjevi djeci pruaju ugodno osjetilno isku
stvo. ak i vrlo mala dojenad moe zveckati zvekom ili udarati zvona, kako bi proizve - 1 2 lica
la ugodne zvukove. Puzai i gegavci i djeca jaslike dobi jako vole udarati po bubnje brana
vima. - 6 lica soli
- 1 lica ulja
Rana "znanstvena" iskustva - 4 lice
vode
Dojenad i mala djeca stalno se bave "znanstvenim pokusima". Svakodnevno se slue
tehnikama pokuaja i pogreaka i promatranja. Odgajatelji mogu podrati te njihove - boja za
napore na niz razliitih naina. Na primjer, dodavanjem kantice vode u pijesak oni e kolae (po
djeci na praktian i jednostavan nain ilustrirati odnose uzroka i posljedice. Djeca e elji)
vidjeti da, dodaju li vodu praini i zemlji, dobivaju blato. U oba pokusa djeca e nauiti Stavite
pojmove mokro i suho. sastojke
u zdjelu i
promijeajte
Aktivnosti pomaganja ih rukom ili
Odgajatelji e, budu li ukljuivali djecu u svakodnevne ivotne aktivnosti, toj djeci pru licom.
ati bogata spoznajna iskustva. Kad djeca jaslike dobi pomau odgajateljima sloiti

65

POU KORAK PO KORAK

boice, runike i dekice, ona ue razvrstavati. Djeca jaslike dobi vole pomagati pri
pranju igraaka i plastinog posua, gdje istovremeno mogu nauiti pojmove mokro i
suho, isto i prljavo.

Kuhanje
Ukljuite djecu u jednostavna kulinarska iskustva, kao to je npr. mijeanje tijesta za
utipke. Kulinarske aktivnosti djecu e nauiti odnose uzroka i posljedice (dodate li
branu vodu, doi e do promjene), omoguiti im iskustvo mjerenja i nebrojene prilike
za razvijanje govornih vjetina.

Iskustva na zraku
Sadnja u vrtu. Ova aktivnost potie djecu na istraivanje svijeta prirode i uvodi ih u spo
znajne pojmove redoslijeda aktivnosti: prvo iskopamo rupu, onda u nju stavimo sjeme,
pokrijemo ga zemljom, dobro zalijemo i - gledamo biljku kako raste.
Hranilica za ptice. Djeca su oduevljena pticama. Kad promatraju ptice koje dolaze po
svoju hranu, djeca e nauiti kako i to razliite ptice jedu, kako se meusobno odnose
i kako lete. Pritom mogu usporeivati veliinu i boje ptica i sluati razliit pjev ptica.
Zvonii na vjetru. Osim to ugodno zvue, zvonii i vjetar demonstriraju odnos uzro
ka i posljedice.

Promicanje spoznajnih pojmova pomou govora

Kad odgajatelji razgovaraju s malom djecom, oni svojim jezikom promiu njihov spo
znajni razvoj. (U 7. poglavlju, pod nazivom Voenje ranog jezinog razvoja, objanjeno
je znaenje jezika za promicanje spoznajnog razvoja). Iskusni odgajatelji predlau slje
dee metode razgovora s malom djecom:
Pitanja otvorenog tipa vrlo su uinkovita u radu s malom djecom. Za razliku od pitanja
na koja se moe odgovoriti s da ili ne Svia li ti se ovo? ili onih na koja je odgovor ili
toan ili pogrean Koja je ovo boja?, na pitanja otvorenog tipa moe se odgovoriti na
mnogo naina. to e se sada dogoditi?, Kako si to napravila? ili to vidite? su primjeri
pitanja otvorenog tipa.
Objanjenja. Pomou jednostavnog, opisnog jezika objasnite djeci sve to se dogaa,
jer ete im tako pomoi prilikom izgradnje mentalnih pojmova.
Nikola dri kanticu punu pikula. Okrenuo je kanticu i pikule su ispale. Njego
ve se oi rairie pred prizorom koji se stvara dok se pikule kotrljaju podom.
Odgajateljica objanjava: Okrenuo si kanticu i pikule su ispale. Prosipao si
pikule iz kantice.
Nikolina odgajateljica je verbalno pomogla Nikoli identificirati uzrono-posljedinu vezu
njegove radnje. Objanjenja trebaju biti jasna, koncizna i upotrebljena u kontekstu kon
kretne situacije. Kad djeca budu svladala vie jezinih vjetina, odgajatelji e poeti
upotrebljavati sloenija pitanja i objanjenja. Na primjer, kad se Nikoline jezine i govor
ne vjetine razviju, odgajateljica e moi upitati: to se dogodilo?, kako bi ga potaknula
da svoja djela pretoi u rijei.
Drutvene igre. Drutvene igre pruaju djeci mogunosti za spoznajna i jezina iskustva.
Brojalice djecu ue izmjenjivanju i redoslijedu. Igra skrivanja lica (KU-KU) pomae dojen-
etu da na zabavan nain shvati stalnost predmeta. Ponavljanje igre skrivaa s roditeljima

66

POU KORAK PO KORAK

pomae djeci da naue da njihovi roditelji, kad nestaju, ne nestaju zauvijek. Igranjem KAKVE
drutvenih igara s djecom, odrasli e ojaati djetetovo samopotovanje i sigurnost. IGRAKE
KUPITI?

Igre i materijali koji promiu spoznajni razvoj Evo nekoliko

prijedloga koji
Igre i materijali koji se mogu napraviti kod kue
e vam
Za stimuliranje djejih iskustava nisu neophodne skupe igrake. Dijete ui o svom svije pomoi pri
tu i kad se igra s obinim, svakodnevnim materijalima. Kartonski tuljci mogu se koristiti kupovini
u razliite svrhe: kroz njih se moe gledati, kroz njih se mogu bacati predmeti, u njih se odgovarajue
moe puhati. igrake, igre
i materijala.
U svakom se domainstvu moe nai obilje obinog materijala koji se i te kako moe istra Izaberite:
iti: alice, lice, cjediljke, lijevci, krpice, poklopci, papirnate kocke od ambalae za mlije
ko i sokove, prazne kartonske kutije, tube, lonci i tave, plastine posude razliitih veliina, - Igrake
kartonska ambalaa za jaja, itd. alice, cjediljke i kuhae su materijal koji se moe upotre koje su posto
bljavati kod igre s pijeskom ili vodom. Plastine posude raznih veliina mogu se koristiti jane.
za aktivnosti razvrstavanja ili umetanja jedne u drugu. Obojite dno kartonske ambalae za - Igrake
jaja razliitim bojama pa s djecom usporeujte boje. Starija djeca mogu razvrstavati e koje aktiviraju
pove plastinih boca prema njihovoj boji. Kartonske kutije se mogu koristiti na nebrojeno to je mogue
vie djetetovih
mnogo naina: djeca mogu puzati kroz njih, oko njih, sjesti u njih i tako dalje.
osjetila.
- Igrake
pomou
kojih e djeca
djelovati, a ne
samo gledati
ih.
- Igrake
koje imaju
zanimljiva
uzrono-
posljedina
rjeenja.
- Igrake
koje imaju
logian i
prirodniji
karakter
(npr. zvono, a
ne elektroni
ka zujalica).
- Igrake
koje se mogu
primijeniti na
irok raspon
razvojnih
vjetina.

Zakljuak
Dojenad i mala djeca uit e bez obzira na sve. Na je cilj navesti ih da ue ono to je
vano za njihov razvoj i da to uine uinkovito i s osjeajem ispunjenja i radosti.

67

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
TREI DIO - KAKO UCE
DOJENAD I MALA DJECA

7. POGLAVLJE
POTICANJE RANOG RAZVOJA
GOVORA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 POTICANJE RANOG RAZVOJA GOVORA

G ovor je, vie od bilo koje druge sposobnosti, kvaliteta po kojoj se ljudi istiu. Gotovo
je nemogue sprijeiti djetetovo uenje govora. Koji e jezik nauiti i kako e mu taj
jezik koristiti kao sredstvo za razmiljanje i komunikaciju, ovisi o djetetovim najranijim
godinama. Ovo poglavlje govori o stupnjevima govornog razvoja, strategijama koje pro
miu govorni razvoj djeteta, specifinim aktivnostima koje potiu razvoj govora, pona
anjima koja promiu rani govorni razvoj i tjelesnom okruenju koje promie usvajanje
govora i jezika.

Stupnjevi razvoja govora

Govor se poinje razvijati i prije no to se dijete rodi. Novoroenad ve prepoznaje
glasove nekih njima bliskih osoba i razlikuje ih od glasova nepoznatih ljudi. Puno prije
no to ijedna rije bude izgovorena, dojenad i mala djeca komuniciraju pomou izraza
svojih lica, pokreta tijela, gukanja i plaa. Kad dojenad naui uspjeno komunicirati sa
svojim roditeljima i odgajateljima, poinje shvaati pokretaku snagu govora. Brzo e
nauiti osnovni uzorak jezika: subjekt, radnja, objekt. U poetku e upotrijebiti jednu
rije, zatim dvije pa tri da bi prenijeli cijelu ideju. Tako ono to e ubudue biti: Mama,
mogu li dobiti malo mlijeka?, kao poruka u poetku glasi Mlijeko, pa Jo mlijeka, pa Toni
eli mlijeka, itd. Kad djeca jaslike dobi ponu formulirati pitanja, negdje izmeu 18
mjeseci i dvije godine, eksperimentiraju s jezikom i postavljaju mnoga pitanja. Shvaaju
i to da e, budu li pitali, najvjerojatnije privui panju njima zanimljive odrasle osobe i
dobiti odgovor.
Kad promatraju komunikacijska ponaanja dojenadi i male djece, odgajatelji bi trebali
biti svjesni da postoji veliki raspon i razlike u brzini normalnog razvoja, iako su faze je
dnake. Svako dijete prolazi kroz iste faze - gukanje, tepanje, pa zatim jedna rije, ali s
velikim varijacijama. Jedno dijete ve s deset mjeseci koristi rijei, dok e drugo moda
poeti upotrebljavati rijei tek s 18 mjeseci; i jedno i drugo dijete pripadaju razvojno nor
malnom rasponu. Tako irok raspon od odgajatelja zahtjeva da uspostavlja interakcije i
modelira govor u skladu s razvojnom spremnou svakog pojedinog djeteta.
Djeca razumiju govoreni jezik (receptivni jezik) prije nego ga mogu koristiti (ekspresivni
jezik). Receptivni jezik je preduvjet izraajnom jeziku. Dijete razumije kad mu kaete
Pokai psa i prije no to samo moe rei Vidi psa. Dojenad, puzai i gegavci te djeca
jaslike dobi ue jezik sluajui i govorei ga. Ovaj e proces biti unaprijeen budu li
odrasli ohrabrivali i podravali djeje napore da se govorno izraze.

Strategije koje promiu razvoj govora

Govorite sporo i jasno
Govorite li sporo, dat ete malom djetetu vremena da mentalno obradi rijei koje uje.
Jasan govor djetetu omoguuje otkrivanje novih rijei.
Govorite naizmjence
Neki od najranijih oblika konverzacije izmeu dojenadi i njihovih odgajatelja ne sadre
rijei. Dojenad i odrasle, njima bliske osobe, "govore" izrazom lica kad se meusobno
gledaju i prouavaju. Kasnije, kad dojenad pone gukati, konverzacija e ukljuivati iz
mjenjivanje bebinog gukanja i odgajateljevog oponaanja tog bebinog "govora". I beba

71

POU KORAK PO KORAK

i odgajatelj e iza svojih "dionica" ostavljati razdoblje tiine, kako bi "sugovorniku" dali
priliku da odgovori. Naizmjenino voena konverzacija nastavit e se i kad dijete naui
tepati i pone koristiti argon.
Odgajatelj moe na bebino Gu-gu reagirati kao da to to beba kae ima veliko znaenje
pa uzvratiti s: ujem te ili Stvarno? Njegova ljubazna, oduevljena intonacija potaknut e
bebu da nastavi sa svojim gugutanjem.

Paralelni govor i imenovanje predmeta

Kad odgajateljica glasno imenuje djetetova zapaanja i djelovanje, ona upotrebljava
paralelni govor kako bi dijete nauila novim rijeima. Kad sjedi pored malog djeteta koje
paljivo promatra pticu na grani drveta, odgajateljica e ili upitati Vidi ptiicu? ili rei:
Eno ptiice! Odgajatelji koji imaju sluha, koriste paralelni govor da bi uhvatili djetetov
interes u zadanom trenutku.
Kad malo dijete pue preko jastuka, odgajateljica moe rei: Sandra pue preko jastuka.
Budete li pokuali malu djecu nove rijei nauiti "drilanjem napamet", ostat ete fru
strirani i dijete i vi. Naprotiv, kad su djeca jaslike dobi okruena govorom koji je usko
povezan s onime to rade, njihov e se rjenik brzo obogatiti.

Emil pokuava ugurati trokut u etvrtastu rupu. Okree trokut pokuavajui ga

ugurati tamo gdje ne ide. Onda ugleda trokutastu rupu, pa proba s njom. Pola
ko, okreui trokut, on uspijeva postii svoj cilj i trokut zavrava u rupi. Odgaja
teljica e objasniti: Pronaao si odgovarajuu rupu i uspio ugurati trokut.

irenje govora
Kad mala djeca ponu upotrebljavati govor koji se sastoji od jedne ili dvije rijei, odga
jatelji e proiriti ono to djeca govore. Ako trinaestomjeseno dijete kae: Lopta, odga
jateljica tu rije moe proiriti u frazu ili reenicu kao to je npr. Tamo je lopta. Sukladno
tome, sljedei e korak biti: Tamo je velika, crvena lopta. Kad djeca ponu slagati vie
rijei zajedno, odrasli e im pruiti dodatnu semantiku i smislenu informaciju. Na pri
mjer, ako malo dijete kae: To pas, odgajateljica tu reenicu moe proiriti u: Da, pas
ima smee krzno.

Objanjavanje
Govorom se koristimo da bismo uputili djecu u sljedee radnje. To moe biti ruak,
odmor, promjena pelena ili odijevanje. Djeca e poeti razumijevati i pamtiti ove upute
budemo li im objasnili zbog ega to radimo. Kad djeci, i onoj najmanjoj, objanjavamo
aktivnosti, pomaemo im da se usredotoe i zainteresiraju za odreenu aktivnost. Kad
uju prijedlog kao to je: Sad emo morati prekinuti i pospremiti, kako bismo se stigli
spremiti za izlazak., djeca primaju vane poruke koje u sebi sadre planiranje, upornost,
samoispravljanje i izvrenje zadatka.

72

POU KORAK PO KORAK

Pitanja otvorenog tipa
Za razliku od pitanja na koja moemo odgovoriti s Da ili Ne, pitanja otvorenog tipa po
tiu nebrojeno mnogo odgovora, njegujui govor i spoznajni razvoj djeteta. Zamislite
malo dijete i odgajateljicu na igralitu. Pokazujui drvo, malo dijete pita odgajateljicu:
to je to? Odgajateljica odgovara protupitanjem: to vidi?, dajui malom djetetu priliku
da govori o liu, ptici na drvetu ili psiima koji trkaraju u podnoju debla.
Pitanja otvorenog tipa potiu djecu da ponu razmiljati o sebi kao o osobi. Na primjer, pi
tanjem: Tko se smije?, odgajateljica pomae djetetu da postane svjesno onoga to radi.
Pitanja otvorenog tipa i odgovori na njih izgrauju vjetinu komuniciranja. Dijete ko
mentira, odgajateljica ga svojim pitanjima otvorenog tipa potie na daljnji govor i dijete
ponovno ima priliku odgovoriti. Proireni razgovori izmeu male djece i odgajatelja imat
e vanu ulogu u kasnijem razvoju djetetove govorne kompetencije.

Podupiranje
Odgajateljice koriste maloj djeci omiljene igre s brojalicama, kako bi djecu nauile go
voriti. Dijete u poetku moe biti pasivni sudionik takve igre. Ukoliko dijete ne pokazuje
interes za igru ili se usredotoilo na neto drugo, odgajateljica e priekati neku drugu
priliku, no ako je ono zainteresirano, odgajateljica e ga pokuati ohrabriti da bude akti
vniji sudionik. ekat e da dijete pone pljeskati ruicama, ispustit e odreene rijei u
brojalici, kako bi dijete glasovima popunilo prazninu. Odgajateljica je iskoristila igru kao
situaciju za uenje, odnosno kao potporu, a dijete e nauiti neto vie o komunikaciji.
Kad se radi o puzaima i gegavcima, odgajateljica bi mogla navoditi dijete da popuni
djeju brojalicu rijeima koje e ona ispustiti. Kad malom djetetu ita priu o ivotinja
ma, ona moe rei: Vidim veeelikog upavog... , ohrabrujui dijete da doda rije koja
nedostaje, Psa. S poveanjem djetetove govorne vjetine, takvo pomaganje mu vie
nee biti potrebno.

73

POU KORAK PO KORAK

KAKO Jezik pomae odravanju djetetovog sjeanja. Kad odgajateljica kae: Juer smo za
IZABRATI ruak imali pagete, ona e pomoi djeci da iskustvo iz svoje prolosti uvrste u svojem
KNJIGE ZA sjeanju.
DOJENAD

Izaberite Upotreba govora u svakodnevnim rutinama

knjige:
Svakodnevne rutine kao to je mijenjanje pelena ili vrijeme jela dobre su prilike za razvi
- s debelim janje govornih vjetina. Djeca mogu imenovati uobiajene predmete kao to su alica,
stranicama lica, jabuka ili stol. Upotrebljavajte precizne izraze, a ne openite. Recite: Ovaj je jogurt
koje je lako sladak; ili Kakav hrskavi kreker! Kaete li: Odlino, moe sam drati svoju alicu umjesto
okretati i Odlino, dri je sam, nauit ete dijete znaenje jedne nove rijei.
teko Mijenjanje pelena je vrijeme osobito prikladno za komunikaciju u etiri oka jer je odga
potrgati,
jateljica tada usredotoena iskljuivo na jedno dijete. (Pogledajte 9. poglavlje, Upotreba
- koje su
svakodnevnih rutina u stvaranju iskustva uenja, gdje se podrobnije govori o tome.)
postojane i
lako se odr
avaju; knjige
od tkanine,
meke plasti
ke I slino
mogu se lako
oprati, to
je dobro, jer
djeca vole
istraivati knji
gu stavljajui
je u usta,
- koje akti
viraju djecu,
koje se skla
paju i raskla-
paju, skrivaju
i otkrivaju
slike,
- s jasnim,
jednosta
vnim slikama
poznatih
predmeta, da
djeca mogu
uvjebavati
imenovanje
ivotinja, dije Aktivnosti koje promiu rani govorni razvoj
lova odjee, itanje i gledanje knjiga
hrane, itd.,
itanje djeci vjerojatno je najvanija aktivnost koja promie djetetov govorni razvoj.
- koje na
stranici imaju Za vrijeme itanja, dok su usredotoena na priu i uivaju u toplini odnosa s osobom
jednu sliku i koja ita, djeca mogu uti nove i nepoznate rijei. Djeci bi trebalo itati svakog dana.
jednu rije; Dojenad i mala djeca vole prelistavati knjige i uditi se slikama. Od najranijih mjeseci
previe deta dojenad voli da ih se dri i da im se ita. Zvuk odgajateljiinog poznatog glasa umiruje
lja bi moglo ih i tjei. U tim trenucima, kad ih ona dri u svom krilu, osjeaju se maenima i voljenima.
zbuniti dijete. Mogu promatrati arene slike slikovnice. Potiite djecu da gledaju knjige, da ih prime u

74

POU KORAK PO KORAK

ruku, da probaju okus knjige. Knjige bi trebale biti izloene i pristupane djeci, kako bi K A K O IZA
ih i sama mogla izabrati i dohvatiti. BRATI KNJI
GE ZA MALO
Kad odgajatelji itaju polako, dojenad i mala djeca mogu uivati u govoru i glasovima.
DIJETE
Dijete koje je potpuno zaokupljeno ivopisnom slikom psa, moda nije jo spremno za
okretanje stranice, tako da odgajateljica mora biti osjetljiva na interese djece i slijediti
njihove znakove. Osjetljivi odgajatelji primjeuju djeji interes za sliku psa, pa veselo Izaberite knji
kau: Pas. Kad se radi o malom djetetu, upotrijebit e vie rijei pa e reenica glasiti: 77 ge:
vidi psa ili e upitati to ovdje vidi? Nije vano proitati knjigu do kraja, nego je vano
djetetovo istraivanje knjige. Djeca jaslike dobi vole sluati istu priu nebrojeno mnogo - s kratkim
puta. tekstovima,
- s jasnim,
jednostavnim
Pjevanje slikama,
Veina male djece uiva u glazbi, a pjevanje s dojenadi i s malom djecom izgrauje u - koje se
djeci ljubav prema jeziku. Pjevajui odgovarajue pjesmice kao to je: Jedi, jedi, jedi jo lako mogu
u oekivanju ruka, smirit emo gladnu djecu i pokazati im da govor ima svoju svrhu. listati, bez
opasnosti od
Dojenad i mala djeca vole ritam djejih pjesmica. Mogli biste i sami smisliti neku zgo
trganja strani
dnu pjesmicu na jednostavnu melodiju ili na posuenu melodiju (npr. neke djeci omilje ca,
ne pjesmice).
- s predvi
divim zavre
Aktivnosti dodirivanjem tkom,
Kad se dijete igra - dodirujui, drei ili razvrstavajui predmete - govorite mu o tome - u kojima
ima dosta
to radi. Malo e dijete nauiti znaenje rijei hladno dodirujui snijeg, a mokro prilikom
ponavljanja,
igre kod stola s vodom ili izlaska na kiu. Aktivna igra male djece prua odgajateljima
- prie koje
mnogobrojne prilike za proirenje djejeg usvajanja jezika.
se rimuju,
Igre usklaivanja i usporeivanja
- napravite
Uzmite plastine zdjelice ili obojite dno kartonske ambalae za jaja razliitim bojama. knjigu s dje
Ponite sa samo nekoliko boja, npr. crvenom, utom i plavom. Dok djeca jaslike dobi jim fotografi
stavljaju obojene kockice ili kuglice u posude odgovarajuih boja, govorite im o tome jama,
to rade: Katarina stavlja crvenu kuglicu u crvenu alicu. - koje poka
Kutija za vjebanje osjeta zuju ljude svih
Napravite "osjetilnu" kutiju s dvije vrste predmeta: s grudicom vate i komadiem osta dobi, spolova i
kljenog papira. Dok djeca opipom ispituju predmete, identificirajte to to dre u ruci. razliitih kultu
Recite im to je vata, a to ostakljeni papir, a onda prijeite na opisivanje predmeta i ra.
upotrijebite rijei meko i hrapavo. S vremenom ponite dodavati druge predmete.
Igra s vodom
Igra s vodom otkriva djeci nove pojmove i nove rijei, kao to je nalijevati, kapati i
prskati. Pomozite malom djetetu da shvati to znai kapati tako da probuite rupicu
na dnu plastine ae. Kod stola s vodom neka budu mjerne alice, kutlae, plastine
posude, lijevci i lice. (U 6. poglavlju pronai ete detaljne opise aktivnosti koje promiu
i spoznajni i govorni razvoj djece.)

Ponaanja koja promiu rani razvoj govora

Budite uzorom pravilnog govorenja.
Kad se obraaju djeci, odgajatelji bi trebali prihvaati djeji govor, ak i kad je pogrean,
a sami bi trebali govoriti pravilno. Djeca e sama, i svako u svoje vrijeme, ispravljati svo-

75

POU KORAK PO KORAK

je pogreke, jer e oko sebe sluati pravilan govor. Malo dijete bi moglo uopiti pojam
psa i svaku dlakavu ivotinju s nogama zvati pas. Odgajatelj nee ispraviti dijete i rei
mu d a j e pogrijeilo, moda e i podrati djeje miljenje i ivotinju tretirati kao psa. Ili,
ako npr. neko dijete kae Mate udarila Mariju, odgajatelj ga nee ispraviti, samo e upi
tati: Je li stvarno Mate udario Mariju?
Uvijek odgovorite na djeja pitanja.
Kad mala djeca ue govoriti, esto se dre odgajateljica i, nosei razliite predmete,
pitaju: A to je to?. Dok odgajateljica bude imenovala predmet po predmet, dijete e
paljivo promatrati njezina usta dok govori. Odgajateljici koja ima jako puno posla ova
kvo se ponaanje moda nee svidjeti. No, ona mora znati da je njezin strpljiv i osjetljiv
odgovor neobino bitan za proces uenja govora. Ema, radoznala mala djevojica, dva
puta je pitala odgajateljicu koja je brisala stol nakon zavrenog doruka: to je ovo?
Odgajateljica je odgovorila: Vidi li ovu spuvicu? Briem stol. Briem. Briem., modeli
rajui tako govor koji e pomoi Emi da shvati to znai brisati. Odgajateljica e Emi dati
istu spuvicu i time aktivirati govor.
Govor prilagodite djejoj govornoj razini.
Lijepo je djeci pruati izazove i poticati ih na uenje, no odgajatelji bi trebali znati da s
dojenadi i malom djecom trebaju koristiti jasan i jednostavan jezik. Duge reenice ili vi
estruko sloene reenice zbunit e djecu koja pokuavaju razumjeti jezik i odgonetnuti
znaenje pojmova.
U uenju jezika nemojte se oslanjati na TV.
Kad se radi o djetetovom govornom razvoju, ne postoji primjerena zamjena za jasan je
zik koji se izravno odnosi na ono to dijete radi ili ono to trenutno gleda i to mu izravno
upuuje osoba koja brine o njemu. Ni TV ni razgovor odraslih ljudi ne mogu zamijeniti
razgovor odgajateljice s djetetom.

Stvaranje bogatog jezinog okruenja

Bogato jezino okruenje ukljuuje i govorni i pisani jezik, lako mala djeca i dojenad ne
mogu itati, njihovim ranim izlaganjem pisanom jeziku - ne samo knjigama - promicat
emo njihov budui interes za itanje.
U razini djejih oiju oznaite slovima uobiajene predmete kao to su stol, stolac, pro
zor, ogledalo, vrata, umivaonik i polica. Nije potrebno posebno ukazivati djeci na pisane
oznake niti pokuati ih "nauiti" to te oznake znae.
Nacrtajte sliku neke igrake i oznaite je slovima. Djeca e prvo slikom, onda oznakom,
a na kraju i rijeju izgraditi govor.
Napravite "kuti s knjigama". Taj bi kuti trebao biti relativno tiho i privlano mjesto sa
stolcem za ljuljanje ili drugim udobnim komadom namjetaja na koji e odrasla osoba
sjesti s djetetom i knjigom u naruju.

Zakljuak

Jaslice mogu biti odlino okruenje u kojem e se razvijati djeji govor, ukoliko odga
jatelji razumiju i cijene naine kojima mogu promicati taj razvoj. Ukoliko to ne uine,
posljedice bi mogle biti ozbiljne. No, budu li to uinili, bit e bogato nagraeni: njihova
e djeca imati bogat rjenik, moi e razumjeti druge i znati se govorno izraziti. Bit e to
djeca koja vjeruju da je ono to kau cijenjeno i vano.

76

POU KORAK PO KORAK

TREI DIO - KAKO UCE
DOJENAD I MALA DJECA

8. POGLAVLJE
POTICANJE TJELESNOG
RAZVOJA DJETETA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
POTICANJE TJELESNOG RAZVOJA DJETETA

T jelesni razvoj djeteta ima dva znaenja. Prvo se odnosi na rast djeteta i do njega do
lazi prirodno kod veine djece, ovisno o kvaliteti prehrane. Drugo znaenje, koje je
ujedno i predmet ovog poglavlja, jest poveanje djetetove sposobnosti da svrsishodno
koristi svoje tijelo kako bi ostvarilo niz razliitih zadataka. Diferenciraju se pokreti miia:
dojene koje na podraaj migolji itavim tijelom, na kraju e postati odrasla osoba sa
sposobnou da die jednu po jednu obrvu. Veliki dio djetinjstva posveen je ovom pro
cesu svladavanja vjetina putem bezbroj vjebi motorikih aktivnosti, kao to su tranje,
penjanje i skakanje i finih motorikih vjetina kao to su pisanje, hvatanje i smjetanje
komadia koji nedostaje u slagalicu (Dodatak A, Razvojni pokazatelji karakteristini za
djecu od roenja do tri godine, pokazuje uobiajeni napredak tjelesnog razvoja djete
ta). Ovo poglavlje govori o ulozi odgajatelja u poticanju djetetovog tjelesnog razvoja,
o individualnim razlikama u osjetilno-motorikom razvoju i aktivnostima koje promiu
tjelesni razvoj.

Uloga odgajatelja
Uloga odgajatelja u poticanju tjelesnog razvoja djeteta jest da djetetu osigura iskustva
koja e promicati razvoj krupne i fine motorike dok mala djeca i dojenad istrauju svoje
okruenje. Pred oima dojenadi trebaju biti zanimljivi predmeti za kojima e ona pose
zati i koje e udarati, grabiti, drati, tresti. Maloj djeci je potrebno mnogo prostora, kako
bi mogla gurati, vui, podizati i sputati predmete, etati, penjati se, skakati i trati. Kad
odgajatelji osiguraju veliku raznolikost motorikog iskustva, dojenad, puzai i gegavci
te djeca jaslike dobi poveavaju repertoar svojih aktivnosti i jo vie uivaju.
Pri planiranju tjelesnih aktivnosti za malu djecu, odgajatelji moraju misliti i o razini djeje
vjetine. Prije no to dijete naui neku kompleksniju vjetinu, treba svladati jednosta
vniju, koja je preduvjet i osnova one sloene. Na primjer, prije no to malo dijete moe
poeti arati bojicom, mora ovladati kontrolom prstiju. Prije no to dijete prohoda, mora
puzati. Kad odgajatelji razumiju pojmove osnovnih, bazinih vjetina, oni mogu djeci
osigurati razvojno najprimjerenija iskustva.

Individualne razlike u osjetilno-motorikom razvoju

Kad osmiljavaju primjerena iskustva za motoriki razvoj dojenadi i male djece, odga
jatelji moraju biti osjetljivi na individualne razlike u temperamentu djece koje bi mogle
kod neke djece uzrokovati negativnu reakciju na tjelesna iskustva (Poglavlje 2).

Hipersenzitivnost
Hipersenzitivnu djecu lako je prestraiti prizorima, zvukovima ili dodirima, osobito ako
su stimulansi vrlo jaki, iznenadni ili djetetu nepoznati.

Petnaestomjeseni Ivan se igra sa svojom odgajateljicom, koja prema njemu

kotrlja nove, arene lopte. I druga se djeca igraju loptama. Kako raste uzbu
enje i razina buke, Ivan poinje plakati. Uskoro e uslijediti njegov napadaj
bijesa.

79

POU KORAK PO KORAK

Ivan je hipersenzitivno dijete koje lako uznemiri buna igra. Svoje osjeaje on izraa
va plakanjem, priljubljivanjem uz odraslu osobu ili "nemirnim" ponaanjem. Osobito
osjetljivo malo dijete moe biti vrlo oprezno, straljivo ili imati este napadaje bijesa. Za
pretjerano osjetljivu djecu, nove, arene lopte ili tjelesne igre mogu u poetku biti presti-
mulativne. U tom sluaju, odgajatelj bi mogao pogreno pomisliti da Ivan ne eli dijeliti
igrake s drugom djecom ili d a j e pohlepan ili ljubomoran. Meutim, iskusni odgajatelji
shvaaju da tu djecu na neki nain treba zatiti od prevelikog uzbuenja i da bi zadatku
trebalo pristupati sporijim ritmom.

Hiperaktivnost
Hiperaktivna djeca su uvijek u pokretu i ele mnogo tjelesnih osjetilnih iskustava. Za
razliku od hipersenzitivne djece, hiperaktivna djeca reagiraju slabije na slike, zvukove i
dodire, ali trae vie osjetilnih, vizualnih i taktilnih stimulansa od prosjenog djeteta.

Osamnaestomjesena Ana neprestano neto dira! Ona s police grabi igra

ku za igrakom. Kod stola s vodom prska i prolijeva vodu po podu, a zatim
tri k odgajateljici, traei zagrljaj.

Anina odgajateljica razumije Anino aktivno, ponekad ak agresivno ponaanje. Za akti

vnu djecu kao to je Ana, potrebna je kombinacija razumijevanja i odgovarajuih pravila,
ime e se djetetu pomoi da bude uspjeno i da napreduje u svom okruenju. Odga
jateljica bi mogla Anu svako malo zamoliti da ode na drugi kraj sobe i donese odreenu
stvar ili da pomogne nekom djetetu koje ne moe neto samo nositi. Takvom se djetetu
moe ponuditi da izabere knjigu ili se prema njemu moe biti posebno njean.

Aktivnosti u zatvorenom prostoru koje promiu razvoj krupne motorike

Vrijeme provedeno na podu

Dojenadi i maloj djeci je potreban prostor i mnogo vremena provedenog na podu:
za rastezanje, posezanje, udaranje, valjanje, puzanje, etanje. Bude li se odgajateljica
spustila na pod s djecom, ona e ih poticati na istraivanje prostora. ak i dojenad od
dva mjeseca je u stanju, leei na trbuhu, podignuti se na ruke i pomalo se dizati. Kad
odgajateljica sjedne na pod, na razinu djeteta, kad govori s njim, smijei se i potie ga,
dijete e se podizati, ne bi li vidjelo odgajateljicu.

Masaa i rastezanje
Odgajateljima nije potrebna posebna oprema da bi poticali tjelesni razvoj dojenadi.
Lagano masiranje i razgibavanje djejih ruku i nogu dobra je vjeba za djetetove miie,
a dijete e postati svjesno svoga tijela. Dok beba lei na leima, njeno savinite njezi
ne noge prema trbuhu i onda ih opet ispruite. Dok ovako vjebate, pjevajte ili veselo
govorite djetetu gledajui ga u oi, jer je ovo vrijeme vrlo vano za djeji emocionalni i
tjelesni razvitak.

Pjesme i glazba

Pjesme i glazba se koriste za promicanje svijesti o vlastitome tijelu i za vjebu mii

a. Dojenad uiva ogledavati se po sobi, sigurno smjetena u rukama odgajateljice.

80

POU KORAK PO KORAK

Odgajateljica e povremeno pomaknuti djetetove ruice u ritmu glazbe, ime e i ona
i dijete vjebati muskulaturu. Djeca jaslike dobi e sretno skakutati u ravnomjernom
ritmu glazbe.
Dojenad i mala djeca uvjebavaju motorike vjetine kad pjevaju ili se kreu u ritmu pje
sama, pomiui ruke ili tijelo. Djeca vole pjesme koje imaju neto iznenaujue u sebi ili
pozivaju djecu na odreenu akciju, pjesme koje e se ponavljati, u kojima e djeca uvijek
ispoetka oekivati iznenaenje ili trenutak kad se od njih oekuje odreena kretnja.

Igre prstima
ak i jednostavne igre kao to su igre prstima promiu tjelesni razvoj. Igre prstima omo
guavaju maloj djeci uvjebavanje pokreta pojedinih prstiju i itave ruke, ime se potie
razvoj fine i krupne motorike.

Hvatanje i rukovanje predmetima

Lagane zveke, igrake koje se mogu stisnuti i plastini kolutovi potiu dojenad na uvje
bavanje vjetina hvatanja i posezanja, koje spadaju u vjetine krupne motorike koje se
prve razvijaju; ak i vrlo male bebe e udarati igrake koje vise iznad njihovih krevetia.
Do treeg mjeseca ivota, dojenad e poeti posezati za igrakama, iako ih jo ne
moe uhvatiti niti drati. Stavite pored djeteta igrake ili zveke, kako bi ono uvjebavalo
vjetinu posezanja. Pokuajte u ruicu dojeneta staviti igraku, tako da dobije osjeaj
da je uspjelo dodirnuti predmet koji vidi. Njean glas odgajateljice i njezin oduevljen
osmijeh poticat e bebu da nastavi pokuavati. Do etvrtog mjeseca djeca e ve svla
dati posezanje za predmetima, a do est mjeseci e ve moi dohvaati predmete s
druge strane. Dojenad i mala djeca na mnogobrojne naine uvjebavaju "vjetine ru
kovanja predmetom" jer dodiruju, hvataju, dre materijale i rukuju njima. Vrlo je vano
da igrake budu djeci nadohvat, kako bi posegnula za onom koju ele. Pokretno do-
jene koje uspjeno dohvaa predmete s niske police, shvaa koliku mogunost izbora
zapravo ima.
Izmeu pet i sedam mjeseci dojenad poinje prebacivati predmete iz jedne ruke u dru
gu. Dajte im kocke veliine njihove ake ili neki drugi lagani predmet kako bi uvjebavali
ovu svoju novu vjetinu. Odgajateljice bi trebale s djecom dijeliti oduevljenje zbog no-
vousvojenih vjetina. Izmeu pet i sedam mjeseci dojenad naui isputati predmet pa
ga onda opet podignuti. Isputanje i podizanje predmeta zahtijeva nekoliko vjetina. Di
jete mora nauiti ispustiti predmet, vizualno ga pratiti i na kraju ga podignuti. Meutim,
ukoliko igraka padne izvan djetetovog vidokruga, igra je zavrena. U toj dobi, ukoliko
dijete ne vidi igraku, ona za njega ne postoji. Strpljiva odgajateljica mora imati razumi
jevanja za bebu koja iz ruku isputa igraku za igrakom - ta tek otkrivena vjetina za
djecu predstavlja neizmjerno zadovoljstvo.

Podizanje i noenje tereta

Od otprilike est mjeseci nadalje dojenad se moe podignuti u stojei poloaj. Odga
jatelji se moraju pobrinuti da je namjetaj na koji se djeca oslanjaju stabilan, kako se
ne bi prevrtao. U toj dobi, otprilike, dojene na svojim nogama moe nositi svoj teret i
"poskakivati". Izmeu 6 i 10 mjeseci dijete moe stajati, pridravajui se za namjetaj ili
za odraslu osobu, to e predstavljati veliko uzbuenje - kako za dijete tako i za odraslu

81

POU KORAK PO KORAK

osobu. No, odgajatelji ne bi smjeli pourivati djecu da ponu samostalno stajati. Ovo
je vrijeme kad se djeji napori trebaju nagraivati pljeskom i ohrabrivati, no djecu ne
smijemo tjerati na neto iznad njihovih sposobnosti. Neka su djeca mnogo opreznija
od druge.

Puzanje
Odgajatelji mogu poticati djecu na uvjebavanje vjetine puzanja na taj nain da smje
ste djeci zanimljive igrake izvan njihovog dohvata, kako bi dijete puzalo prema njima.
Potiite puzaa pokazujui oduevljenje zbog njegovih napora i budite spremni na
njegove mogue znakove frustracije. Budu li odgajatelji stvorili okruenje koje e dijete
poticati i u kojem e ono biti uspjeno, ono e ubrzo nauiti puzati.

Penjanje
Mala djeca koja puu vole se penjati na niske, meke strukture od otprilike petnaestak
centimetara. Takva bi struktura trebala biti dovoljno iroka za djetetovo tijelo, da se
dijete ne prevrne, a i mekana, da se dijete ne ozlijedi. Penjanje djeci omoguava uvje
bavanje vjetina kao to su prostorni odnosi, puzanje i penjanje. Penjalice s dvije ili tri
iroke stepenice ili niski tobogani takoer mogu biti vrlo korisni. Mala djeca vole hodati
po blagim strminama ili penjati se na jednu stepenicu i sputati se s nje.

Hodanje
Poetak hodanja kod male djece dogaa se u vrlo velikom dobnom rasponu. Neka dje
ca mogu svoje prve korake uiniti s devet mjeseci, dok e druga prohodati tek mnogo
mjeseci kasnije. Te razlike mogu biti uvjetovane ne samo djetetovom koordinacijom, ve
i temperamentom. Nemojte dijete tjerati na hodanje. Pustite li bebu da pue i podie se
na noge, omoguit ete joj da naui primarnu vjetinu odravanja ravnotee i kontroli
ranja pokretljivosti. Meutim, budete li bebu "etali" po sobi drei je za ruke dok joj se
noge vuku po podu, bit e to za bebu i frustrirajue i zbunjujue. Kad mala djeca ponu
hodati, omoguite im da pomou igraaka na povlaenje ili guranje vjebaju svoje no
vosteene vjetine uspravne mobilnosti i ravnotee.

Lopte
Lopte su korisne igrake za malu djecu, budui da im omoguuju usavravanje motori
kih vjetina kao to su posezanje, hvatanje i isputanje. Isto tako, djeca ue o predvi
anju smjera i brzine predmeta u pokretu. Sjednite na pod s malo veim djetetom i ko
trljajte loptu naprijed - nazad. Lopta bi trebala biti vrlo lagana i jednostavna za hvatanje.
S oko 13 mjeseci dijete ve moe baciti loptu nadlanicom okrenutom prema dolje.

Podizanje, noenje i slaganje kocaka

Meke kocke od kartona ili pjene presvuene tkaninom prekrasne su igrake koje mala
djeca mogu podii, nositi i slagati na podu. Manja se djeca mogu usredotoiti, ne na
gradnju, ve na istraivanje kocaka, beskrajnim slaganjem i preslagivanjem. Odgajatelji
trebaju poticati ovo istraivanje veselom pohvalom djejeg rada i zajednikom igrom na
podu. Dvogodinjaci koriste kocke da bi usavrili koordinaciju, uili o ravnotei i proirili
svoju matovitost u igri koja poinje bivati simbolika.

82

POU KORAK PO KORAK

Aktivnosti u zatvorenom prostoru koje promiu razvoj fine motorike Tijesto za
igru
Vjetine vizualnog fokusiranja
Igranje s
Slike, fotografije i nelomljiva ogledala zanimljiv su stimulans za poveavanje djetetovih tijestom kod
vjetina vizualnog fokusiranja. Takve predmete bi trebalo smjestiti dovoljno nisko da bi djece razvija
ih i djeca koja jo ne hodaju uoila. Objeeni predmeti koji se pomiu takoer pomau krupnu i finu
djeci da razviju svoje vjetine vizualnog fokusiranja i praenja oima. motoriku, jer
mala djeca
koriste sve
Pomicanje, guranje, razgrtanje i okretanje miie da
bi gnjeila,
S oko 7 mjeseci dojenad poinje upotrebljavati obje ruke za istraivanje predmeta.
tiskala,
Kutije sa stvarima koje se mogu pomicati, gurati, razgrtati i okretati odline su za uvje savijala i
bavanje fine motorike. Te kutije mogu napraviti odgajateljice, ali i roditelji. Dojenad e navlaila tije
se zabavljati s kliznom sklopkom, laganim prekidaem koji se moe "paliti" i "gasiti", sto. Djeca koja
brojanikom koji se okree i ostalim predmetima privrenim za kutiju. Mala djeca e imaju ve ra
se odueviti velikim zaporcima, velikim gumbima zaivenim na tkaninu i odgovarajuim zvijenu snagu
velikim rupicama za zakopavanje, itd. gornjeg dijela
tijela, upotrije
bit e pokrete
"Pinceta zahvat": upotreba palca i kaiprsta itave ruke da
bi udarala,
S oko 10 mjeseci dijete moe podizati predmete "pinceta zahvatom", odnosno korite
pljeskala i
njem palca i kaiprsta. Kad dijete pone koristiti ovaj zahvat, uivat e podizati s poda i gnjeila tijesto.
najmanje mrvice. Svi tvrdi predmeti koje dijete moe dokuiti, trebaju biti toliko veliki da
ih ono ne moe progutati.

Guranje i povlaenje predmeta

Igrake koje se umeu jedna u ili na drugu potiu djecu na uvjebavanje finih motori
kih vjetina, kao to je izvlaenje. Lopte ili igrake s kotaima (plastini automobilii
veliine djeje ake) koje se mogu gurati po podu, djeci osiguravaju praksu potrebnu
za rafiniranje njihovih krupnih i finih motorikih vjetina. Djeca uivaju gurajui i vukui
predmete koji imaju zanimljivu zvunu ili vidnu stimulaciju: npr. plastini auto koji zavija
ili igraku-psa ija glava se mie. Veina male djece oboava gurati po sobi igraku-usi-
siva koji u sredini ima plastinu loptu u kojoj raznobojna zrnca veselo poskakuju dok
je djeca guraju ili vuku.
Napravite za dojenad i malu djecu igrake koje se pune i prazne: na poklopcu plasti
ne posude napravite prorez kroz koji e djeca uguravati kvaice ili plastine kuglice.

Slagalice
Kad puzai, gegavci i djeca jaslike dobi steknu veu kontrolu nad svojim prstiima,
dajte im slagalice s velikim i jednostavnim komadima.

Bojenje
Kreativna iskustva s materijalima kao to su boje, flomasteri i bojice takoer potiu ra
zvoj fine motorike kad djeca istovremeno ue drati pribor i crtati.

83

POU KORAK PO KORAK

Aktivnosti na zraku
I dojenad i mala djeca imaju koristi od igre na zraku. Za toplih dana rasprostrite deku
na travu u hladu, kako bi dojenad mogla uivati u prizorima i zvukovima vanjskog svije
ta. Na deku stavite i neke igrake, a, da biste se jo bolje zabavljali, moete to upotpuniti
igrakama, igrama s prstima, pjesmama i brojalicama, pridruivi im i pokrete tijela.
Za malu su djecu igrake na povlaenje i guranje, kao to je npr. mala igraka-kosilica,
idealne. Pazite da autii koji se mogu voziti i ostale igrake budu dovoljno niske da djeca
mogu lako silaziti i penjati se na njih. Kad je rije o ovakvim "vozilima", neka to prvo budu
igrake na doslovno noni pogon, odnosno one kod kojih dijete "hoda" po tlu, a tek onda
krenite na vozila s pedalama. Takva vonja ojaava krupnu motoriku i djeci omoguuje
da naue neto o prostornim odnosima i rjeavanju problema. Dijete koje vozi automo
bil mora izbjegavati prepreke na svom putu! Velike kartonske kutije okrenute postrance
mogu predstavljati prekrasne tunele kroz koje se moe puzati. Isto tako, male penjalice i
niski tobogani takoer pruaju djeci mogunost istraivanja krupne motorike.
Djeca vole prosipavati, kopati, sijati i grabljati po pijesku pa im dajte lopatice, posude
razliitih veliina i vodu. Igra u pijesku razvija i krupnu i finu motoriku.
Iskoristite predmete koje moete pronai u prirodi. Ujesen skupljajte s djecom raznobojno
lie. U proljee i ljeto skupljajte s njima zeleno lie i maslake. Dok beru cvijee, djeca
e koristiti svoju krupnu motoriku kako bi se sagnula i ispravila. Uvjebavat e ravnoteu
kad se budu saginjala da podignu list, a dok budu vizualno smjetala list i podizala ga,
upotrebljavat e i finu motoriku. Vanjski je svijet ispunjen prilikama za istraivanje.

Zakljuak

Dojenad i mala djeca vole koristiti svoja tijela kad poinju upoznavati svijet oko sebe.
Omoguite im da uivaju, pruajui im i iskustva i opremu koja im je potrebna.

84

POU KORAK PO KORAK

TREI DIO - KAKO UCE
DOJENAD I MALA DJECA

9. POGLAVLJE
SVAKODNEVNE RUTINSKE
AKTIVNOSTI - PRILIKE ZA UENJE

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 SVAKODNEVNE RUTINSKE AKTIVNOSTI
- PRILIKE ZA UENJE

Rutinske aktivnosti su prilike za uenje

Budui da veliki dio djetetovog dana odlazi na rutinske aktivnosti, one mogu pruati
kontekst za djeje uenje. Rutine ukljuuju uobiajene aktivnosti kao to su dolazak,
odlazak, hranjenje, mijenjanje pelena, odijevanje, kupanje, itanje pria i igranje. Veina
tih aktivnosti je kratka, esto se ponavlja i, kad se radi o dojenadi i maloj djeci, zahtijeva
pomo odgajatelja.
Jedan dio "svijesti o sebi" dojenad i mala djeca izgrauju na osnovi odgajateljiine
spremnosti na reagiranje tijekom beskrajnog ponavljanja rutina. Odgajateljice te prilike
mogu iskoristiti da bi zadovoljile individualne potrebe svakog dojeneta ili malog djete
ta. U ovom poglavlju emo objasniti kako se svakodnevne rutine mogu upotrijebiti kao
iskustvo uenja koje promie zadovoljavanje djejih emocionalnih, spoznajnih, jezinih
i tjelesnih potreba.

to djeca ue iz rutina?
Dojenad
Dojenad vie od druge djece ovisi o svojim tjelesnim potrebama. Zbog toga odrasle
osobe koje stalno i predvidivo zadovoljavaju te njihove potrebe, postavljaju temelje po
vjerenja i privrenosti. Predvidivost rutina u ovoj ranoj fazi pomae dojenadi da naue
predviati i sudjelovati u interakcijama. Dok im odgajateljica objanjava to se dogaa i
to e se dalje dogaati, djeca se ohrabruju da sudjeluju i surauju. Neke bebe vie vole
da se rutinske aktivnosti odvijaju polako, drugima e vie odgovarati ivlji tempo. A kad
za to doe vrijeme, djeca e pokazati da su spremna za promjenu. Zbog toga rutine, kao
i interakcije koje idu uz njih, trebaju biti prilagoene svakom djetetu. Bebe vole jednosta
vne interaktivne igre. Mijenjanje pelena, odijevanje i hranjenje predstavljaju prilike za te
male zajednike igre. ak i male bebe vole jednostavne igre s izmjenjivanjem uloga, kao
to je npr. Gdje je Ana? A, evo je! pa e uskoro poeti i sama zapoinjati takve igre.

Puzai i gegavci
Puzanje i hodanje daje djeci osjeaj kontrole nad okolinom i odraslima u njoj. Valjanje,
puzanje i hodanje transformiraju djetetove rutine u iskustva usmjerena na akciju. U
ovakvim situacijama odgajatelji trebaju biti osobito oprezni radi sigurnosti djece. Ovo je
doba kad djeca lako postaju frustrirana, osobito kad ponu uvjebavati vjetine osamo
staljivanja i rutine. Dijete moe postati frustrirano kad mora lei da bi mu se promijenila
pelena ili kad ne moe skinuti kapu usprkos neprestanim pokuajima ili kad licom ne
moe nai svoja usta i hrana zavri na podu. Slino tome, dijete te dobi moe u jednom
trenutku signalizirati odgajateljici da eli biti samostalno, dok e u sljedeem trenutku
traiti njezinu pomo. Odgajatelji moraju nai ravnoteu izmeu djeje potrebe za neza
visnou i pomoi potrebne malim puzaima i gegavcima. Isto tako, odgajatelji bi trebali
nai zlatnu sredinu i kod stimuliranja djece za istraivanje prilikom dnevnih aktivnosti i ru
tina. Stimulacija bi trebala biti dovoljna, ali ne i pretjerana. esto, vremenski tono odre
eno uvjebavanje tih vjetina tijekom dana djeci bi moglo biti zbrkano, uznemiravajue
i zamarajue. Odgajateljice bi trebale tijekom obavljanja djejih rutina djecu ohrabrivati
uspostavljajui kontakt oima, utjenim gestama, njeno nudei svoju pomo i opisujui

87

POU KORAK PO KORAK

 djeci ono to se radi, i to kratkim,
gramatiki tonim reenicama i
frazama.

Djeca jaslike dobi

Djeca jaslike dobi ue kako
da postanu to samostalnija
prilikom hranjenja i odijevanja te
kako dijeliti i suraivati sa svojim
vrnjacima. Meutim, do napre
tka nee doi bez izazova koji bi
motivirali djecu. Za mnogu djecu
ove dobi uenje znai testiranje
granica odgajatelja i okruenja,
kako bi se odredio uinak djete
ta - radi se o osobnom testiranju
uzroka i posljedice. Kad se djeci
prui mogunost izbora izmeu
dviju aktivnosti, moglo bi se do
goditi da zaele obje aktivnosti
istovremeno ili da poele neku
koja nije ponuena. Dijete moe
uvjebavati svoje sve razvijenije
jezine vjetine nagovarajui
odgajateljicu da rade ono to
mu se radi ili bunei se protiv
pravila. S druge strane, djeca ja
slike dobi mogu mnogo lake
shvatiti razloge vanosti rutina.
Isto tako, mogu tolerirati ili suge
rirati naine kojima e te rutine
postati zanimljivije.

Razvijanje individualiziranih rutinskih radnji u svakodnevnom rasporedu

Dnevni raspored je vodi, a ne naredba. On slui kao okvir za planiranje i organizaciju
dnevnih rutina i igara djece. Raspored rade djelatnici vrtia, uzimajui u obzir ono to
im sugeriraju obitelji. U obzir uzimaju mnogobrojne imbenike: dob djece, broj djece
o kojima brinu, razvojne stupnjeve i individualne potrebe djece i elje obitelji. Vano je
pritom razraditi i raspored djejih dolazaka i odlazaka, broja djece u odreeno doba
dana i raspored obroka. Imajui na umu sve ovo, kao i zahtjeve zajednice i kulture, dje
latnici vrtia mogu odrediti opi raspored radnog dana. Uspjean raspored je onaj koji
je uravnoteen i fleksibilan.

Fleksibilnost i uravnoteenost
Fleksibilan raspored pomae maloj djeci da odre svakodnevne rutine bez nepredvi
enih dogaaja koji bi ih mogli prekidati. Na primjer, obitelji mogu, kad ujutro dovode
dijete, zakasniti zbog loeg vremena. Ukoliko vrijeme za jutarnju igru bude dovoljno du-

88

POU KORAK PO KORAK

gako, na primjer od 8 do 10 sati, djeca koja kasne jo uvijek e imati vremena za igru
nakon doruka. Isto tako, ukoliko je dan lijep, fleksibilan raspored omoguit e djeci
etnju do parka izmeu ruka i vremena za odmor.
Dojenadi i maloj djeci je potrebna ravnotea mirnih i aktivnih razdoblja, individualnih i
grupnih igara. Ta e se ravnotea mijenjati ovisno o djejem razvoju i temperamentu. U
sobama s djecom razliite dobi postizanje ravnotee bi mogao postati pravi izazov, jer
e djeca razliite dobi imati razliite potrebe. Na primjer, dojenadi je potrebno mnogo
vie sna nego djeci koja puu. S druge strane, djeca koja puu mogu, ali ne moraju, tre
bati vie sna od djece koja hodaju i tre. Fleksibilan, uravnoteen dnevni raspored e se
prilagoditi ovim razlikama, ukoliko su odgajatelji kreativni. Niti jedan raspored ne moe
zadovoljiti sve djeje potrebe. Odgajatelji trebaju kontinuirano promatrati individualne
potrebe djece u okviru dnevnog rasporeda. Ukoliko veina djece djeluje prilino umor
no, jedna odgajateljica moe poeti pripremati djecu za odmor, dok bi druga mogla tiho
itati ostaloj djeci.

Izrada programskih i razvojnih tablica

Kad se radi o dojenadi i maloj djeci, veina dnevnih rasporeda oznaava specifine
rutine koje se tijekom dana javljaju u ustaljenom, a time i predvidivom redoslijedu.
Odgajatelji esto u rutinama kao to su doruak i ruak ne vide dio plana i programa
za odreeno dijete, ve na te aktivnosti gledaju kao na obveze i zadae koje se moraju
izvriti. Kad odgajatelji u rutinama vide i prilike za uenje, mogu izraditi individualno
usmjerene prilike za uenje u svakoj od rutina. Individualizacija unutar rutina moe se
postii izradom programske tablice, odnosno vizualnog prikaza dnevnog rasporeda ru
tina i aktivnosti. Slino tome, odgajatelji mogu izraivati i tjednu razvojnu tablicu, kako bi
prilike za uenje mogli uvrstiti u rutine (Pogledajte uzorke dnevnih programskih i tjednih
razvojnih tablica na kraju ovog poglavlja).

to uiti u sklopu rutinskih aktivnosti

Primjerak karte razvojnih ciljeva na kraju ovog poglavlja nabraja neke od mnogih spo
sobnosti koje se mogu poticati kroz svakodnevne rutinske radnje. Odgajatelji mogu
koristiti ove karte da na sastancima na kojima planiraju rad odrede razliite vjetine i
iskustva djece. Djecu ne treba prisiljavati ni na kakve planirane aktivnosti. Ove karte su
vie neka vrsta vizije, a manje direktiva za rad odgajatelja.

Rutine dolaska i odlaska

Dolazak u vrti i njegovo naputanje su rutine koje odreuju dobar poetak i kraj radnog
dana. Roditelji i odgajatelji rade zajedno s ciljem da dojenadi i maloj djeci omogue
siguran i osjeajan prijelaz iz roditeljskog doma u vrti. Prilikom ovih rutina roditelji i
odgajatelji imaju priliku za razmjenjivanjem informacija o djetetu i proteklom danu. Kao
to bi odgajatelj trebao svakako biti upoznat s injenicom da je dijete itavu no bilo
budno zbog toga to mu izlaze zubii, tako i roditelji moraju znati da je dijete gotovo
itav dan u jaslicama spavalo i da se probudilo neraspoloeno. U tom e sluaju odrasli
promijeniti svoj raspored i prilagoditi se djetetovim potrebama.
Odgajatelji imaju vanu ulogu u rutinama djetetovog dolaska i odlaska. Kad odgajateljica
svakog jutra doeka i pozdravi svaku obitelj posebno, ona pomae djetetu i roditeljima
da ublae tjeskobu zbog razdvajanja. Isto tako, ukoliko ona svakoga dana doe oso-

89

POU KORAK PO KORAK

bno pozdraviti obitelj, takva e ustaljena radnja i na dijete i na obitelj djelovati utjeno. I
vrijeme odlaska iz vrtia je svojevrstan izazov. Moe se dogoditi da dojene nee eljeti
napustiti udobnost i sigurnost koju mu ulijeva dobro znana odgajateljica pa e ignori
rati roditelje. Malo dijete, pak, moe odbiti prekidati igru ukoliko mu je zabavno. Moe
se uzrujati i razljutiti bude li prisiljeno prekinuti aktivnost. Paljiva odgajateljica pomoi
e djetetu i pripremiti ga za prijelaz razgovarajui s njim tijekom aktivnosti, ohrabrujui
roditelje da se ukljue u aktivnosti, itd. Vrijeme utroeno na uspostavljanje odnosa i na
rastajanje uvijek je dobro utroeno vrijeme.
Tomislav je ekao svoju priliku da se vozi u djejem autiu. Auti je sada slobodan, ali tek
to je uao u njega - evo mame. Dola je da ga odvede kui. Odgajateljica dovodi majku
do Tomislava i kae sljedee: Pogledajte, Tomislav se vozi u autu. Majka e na to: Super!
Auti je gotovo jednak onome kod kue. Dobar dan, maleni! Tomislav silazi s autia i
prima majku za ruku. Nakon kratkog razgovora o tome kako je protekao dan, Tomislav i
njegova majka naputaju vrti.

Rutine hranjenja
Rutine hranjenja u rasporedu dogaaju se u tono odreeno vrijeme. Kod dojenadi se
raspored hranjenja radi na osnovi individualnih uzoraka hranjenja. Kod starije djece vrije
me jela je obino u tono odreeno vrijeme: npr. doruak je u 8 sati, uina u 10 i ruak u
11,30 sati. Rutine hranjenja nisu samo hranjivi obroci. One su prilike da se ojaaju veze
izmeu odgajateljice i djeteta i potakne rana komunikacija putem osmijeha, gukanja i si.
Vjetine koje vode k samostalnosti i oslanjanju na samoga sebe poinju se uiti za vrijeme
hranjenja. Na primjer, djeca ue kako traiti neto to im je potrebno i, dok natau mlijeko
ili koriste pribor za jelo, vjebaju finu motoriku. Odgajatelji moraju znati da se oekivanja
glede ponaanja za vrijeme jela, mislimo pritom na jedenje prstima, upotrebu alica i
jedaeg pribora, razlikuju od kulture do kulture, od jedne zajednice do druge. Stoga je
vano da obitelji sudjeluju prilikom identificiranja razvojnih vjetina svakog djeteta.

90

POU KORAK PO KORAK

Rutine mijenjanja pelena i obavljanja nude
Malo ima rutina koje omoguuju tako duge prilike za interakciju u etiri oka izmeu
odgajateljica i dojenadi odnosno male djece kao to je mijenjanje pelena. To je pri
lika u kojoj odgajateljica ostvaruje dugotrajni kontakt oima s djetetom i s njime vodi
individualni razgovor. Higijenske rutine se kod starije djece pojavljuju u odreenim ra
zmacima tijekom dana, opetovano pruajui djeci priliku da ue i uvjebavaju vjetine
samostalnosti prilikom odijevanja, razodijevanja i higijene. Obitelj i odgajatelji trebali bi
se meusobno dogovoriti oko toga to oekuju glede djeje higijene, kako bi ono to ih
ue jedni i drugi bilo usklaeno.

Rutine oblaenja i svlaenja

Tijekom dana postoji nekoliko prilika za rutine odijevanja i razodijevanja: kad djeca idu
spavati ili idu u etnju. Ove rutine promiu interakcije u etiri oka, u kojima se odgajate
ljica i dijete igraju dok ona djetetu oblai arapice. Svlaenje je djeci koja puu jedno
stavnije i esto ete ih vidjeti da si prilike za to sama stvaraju kad to od njih najmanje
oekujete. Oblaenje i svlaenje maloj djeci daje uestale mogunosti da:
- steknu samostalnost,
- promatraju drugu djecu kako se odijevaju, nakon ega e i sama oponaati te kre
tnje,
- slijede jednostavne upute,

- uvjebavaju redoslijed prilikom odijevanja - arapica se stavlja prije cipelice.

Individualiziranje rutina
Odgajateljica zapoinje proces individualizacije kad promatra dijete i identificira razu
mna oekivanja za rutine tog djeteta. Oekivanja se temelje na dva imbenika: dje
tetovim vjetinama u odreenom trenutku i interesu obitelji (Pogledajte 10. poglavlje
Promatranje, biljeenje i izvjetavanje o djejem razvoju.)
Nakon toga odgajateljica e promatrati dijete u okruenju i identificirati one rutine koje
su djetetu najzanimljivije ili najzabavnije. Ugodna i dobro provedena rutina djetetu pru
a sigurnost i jaa njegovo samopotovanje. Na primjer, ako odgajateljica primijeti da
Jana voli prostirati svoj kreveti, ona e je zamoliti da joj pomogne i s krevetiima ostale
djece.

Stupnjevi podrke
Nakon to odgajateljica odabere individualizirane ciljeve ili vjetine primjerene odre
enom djetetu, kao to je npr. uenje odijevanja jakne, ona e odluiti koji tip podrke
je potreban da bi se dijete vodilo i dovelo do uspjenog svladavanja te vjetine. Niski
stupanj pomoi znaio bi dodati djetetu jaknu, koju e dijete samo obui. Visoki stupanj
pomoi znaio bi drati djetetu jaknu i pomagati mu da uvue prvo jednu, a onda i dru
gu ruku u rukav.
Kad god je to mogue, u radu s djecom bi trebalo zapoeti s niskim stupnjem pomoi.
Ukoliko se radi o novoj vjetini ili ponaanju, djetetu e moda trebati malo jaa potpo
ra. Meutim, kad se dijete privikne na rutinu, moda e mu dostatna biti mala stanka ili
pogled pun oekivanja.

91

POU KORAK PO KORAK

Ukoliko dojene ili malo dijete zbog tjelesnih potekoa nikada nee moi samostalno
obavljati neku vjetinu ili se ponaati na neki odreeni nain, odgajateljica mu treba
pruiti svu potrebnu potporu kako bi mu omoguila da sudjeluje u rutini ili aktivnosti.

Djeca s posebnim potrebama

Kad se radi o djeci s posebnim potrebama, odgajatelji moraju posebno paljivo planirati
rutine, aktivnosti i interakcije. Metodika odgajatelja bi trebala biti sljedea:
- Moraju se identificirati ciljevi i vjetine koje odgovaraju djetetu.
- U svakoj rutini moraju se odabrati prilike u kojima e se odreene vjetine uvjeba
vati.
- Treba odrediti to je i uz koliko podrke neophodno uiniti da bi se postigao opti
malni razvoj djeteta.

Odgajatelj potie razvoj i

napredak djeteta pruaju
i mu pomo i vodei ga
tijekom rutinskih aktivno
sti. Vano je da odgaja
teljica zna koliko i kakvu
podrku treba pruiti dje
tetu. Kad ui malo dijete
kako treba upotrebljavati
licu i kako podizati ko
cke ili igrake, odgaja
teljica se moe posluiti
i drugom djecom kao
uzorima. Razvoju djeteto
ve nazavisnosti pridonijet
e i posebni stolci i druga
oprema, pribor za jelo i
igrake.

92

POU KORAK PO KORAK

 Uzorak tablice dnevnog rasporeda
DOJENCAD PUZACI I GEGAVCI DJECA JASLICKE DOBI

- Dolazak (pozdravljanje) 7,00-9,00 7,00-9,00

- Igranje (samostalno,
promatranje drugih)
- Vrijeme provedeno u naruju
odgajateljice (pjevanje, proma
tranje knjige, itd.)
- Mijenjanje pelena
- Obroci
- Hranjenje boicom
- Pripreme za odmaranje/
spavanje
- Vrijeme buenja
- Vrijeme provedeno na zraku
- Odlazak
Napomena:
lako se sljedee prilike za ue
nje prikazuju kao dio dnevnog
kurikuluma, jasno je da bi dan
jednog malog dojeneta trebao
biti individualiziran, budui da se
on ne moe i ne bi trebao pretvo
riti u "raspored".
Dolazak u vrti - Pozdravljanje Dolazak u vrti - Pozdravljanje
Doruak Doruak
Igra - samostalna ili s vrnjacima Igra - samostalna ili s vrnjacima
(Odmor po potrebi)
9,00-10,00
9,00-10,00 Aktivnosti na stolu
Sluanje glazbe ili prie, interakti Grupno sluanje glazbe uz kre
vne igre po elji tanje
Aktivnosti za uvjebavanje kru
pne motorike Pospremanje/Prijelaz
Pospremanje/prijelaz
10,00-11,30
10,00-11,30 Vrijeme za centre aktivnosti:
Vrijeme aktivnosti: kocke, knjige, umjetnost, dramske igre, kocke,
igrake za povlaenje/guranje knjievni kuti, glazba
(Prema potrebi: hranjenje, mije (Po potrebi: obavljanje nude i
njanje pelena i obavljanje nude) higijena)
11,30-12,00
11,30-12,00
Pripremanje za ruak, Pripreme za ruak
Ruak, Ruak, obavljanje nude, pranje
Mijenjanje pelena, ruku
Pranje ruku
12,00-14,00
12,00-14,00 Vrijeme odmora
Vrijeme odmora
14,00-15,00
14,00-15,00 Buenje - Pozdravljanje
Buenje - Pozdravljanje Obavljanje nude
Mijenjanje pelena/ Uina
Obavljanje nude Igra - samostalna ili s vrnjacima
Uina
Igra - samostalna ili s vrnjacima 15,00-16,00
Vrijeme za aktivnosti
15,00-16,00
Vrijeme za aktivnosti 16,00-17,00
Aktivnosti na stolu
16,00-17,00 Grupno sluanje glazbe i kretanje
Glazba, prie, Pospremanje/prijelaz
interaktivne igre, Obavljanje nude (mijenjanje
pospremanje/prijelaz pelena)
(Mijenjanje pelena/obavljanje Odlazak
nude)
Odlazak

93

POU KORAK PO KORAK

 Uzorak tjednog razvojnog plana za djecu jaslike dobi

DAN PONEDJELJAK UTORAK SRIJEDA ETVRTAK PETAK

Dolazak Pozdravlja. Pozdravlja. Pozdravlja. Pozdravlja. Pozdravlja.

Stavlja torbu Stavlja torbu u Stavlja torbu u Stavlja torbu u Stavlja torbu u
u svoj pretinac. svoj pretinac. svoj pretinac. svoj pretinac. svoj pretinac.

Hranjenje Izraava potrebe. Dodaje hranu. Imenuje hranu Imenuje hranu i Imenuje hranu i
Posprema. Posprema. i pie. pie. pie.
Posprema. Posprema. Posprema.

Igra Naizmjenino Glumi prilikom Penje se na Glumi prilikom Glumi prilikom

se drui s 1-2 igre. niske objekte. igre. igre.
vrnjaka. Upotrebljava Baca i lovi Imenuje svoje Imenuje svoje
Odgovara na reenice od 3 veliku loptu. potrebe. potrebe.
pitanja. rijei.

Mijenjanje Skida hlae Skida hlae. Identificira Identificira Skida hlae

pelena/ povlaei ih prema Pere ruke. dijelove tijela. dijelove tijela. povlaei ih
obavljanje dolje. Pere ruke. Pere ruke. prema dolje.
nude Pere ruke. Pokuava
podii hlae.

Ruak Jede licom. Imenuje razliitu Odgovara na Odgovara na Odgovara na

hranu. pitanja. pitanja. pitanja.
Posprema. Slijedi rutine Slijedi rutine Slijedi rutine
ruanja. ruanja. ruanja.

Odmor

Uina Trai jelo. Slijedi jednostavne Razvrstava jelo Razvrstava jelo Razvrstava jelo
Najavljuje kad upute. za uinu. za uinu. za uinu.
zavri s jelom. Posprema. Posprema. Posprema. Posprema.

Igra Sprema igrake. Igra se skrivaa. Igra se Puni i prazni Puni i prazni
Protestira. Igra se lovice. kockama. posude. posude.
Oblai se. Imenuje Igra se loptom. Igra se loptom.
poznate Upotrebljava Upotrebljava
igrake i reenice od tri reenice od tri
materijale. rijei. rijei.

Odlazak Pokazuje svoju Pokazuje Pozdravlja s Pozdravlja s Pozdravlja s "do

odjeu. privrenost. "do vienja". "do vienja". vienja".
Pozdravlja s "do Navlai kaput, Razvrstava Razvrstava Razvrstava
vienja". kapu i si. vlastite stvari. vlastite stvari. vlastite stvari.

94

POU KORAK PO KORAK

 Uzorak tablice razvojnih ciljeva

DNEVNE RUTINE DOJENAD PUZAI1 GEGAVCI DJECA JASLIKE DOBI

Dolazak - osmjehuje se - mae za pozdrav - pozdravlja
- posee - izgovara glasove - ee nosei
- reagira na - poinje skidati - vjea torbu
glasove vanjsku odjeu - skida vanjsku
- gue/ odjeu
t
tepa - vjea odjeu

Hranjenje - plae ili - pokazuje prstom ili - verbalno

pokazuje nemir gestama iskazuje glad
kad je gladno - dri boicu ili alicu - penje se na
- uspostavlja - jede krekere i hranu stolac
kontakt oima koja se jede prstima - samostalno jede
- smijeka se, - poinje koristiti pribor - podie male predmete
izgovara glasove za jelo pomou kaiprsta i
- okree se prema palca
glasovima i zvukovima - trai "jo"
- posee za boicom/dri - imenuje
boicu pojedinu hranu
- pere i brie ruke

Mijenjanje - plae/pokazuje - plae/pokazuje - moe verbalizirati po

pelena/ nelagodu nelagodu trebu da mu se treba
obavljanje nude - uspostavlja - potrebe pokazuje promijeniti pelena ili da
kontakt oima prstom/gestama mora na WC
- smijeka se, - pokuava pomoi pri - samostalno trai obavlja
izgovara mjenjanju pelena po nje nude
glasove dizanjem stranjice - otkopava odjeu
- oponaa glasove i ili pokuava ugurati - dulje zadrava nudu
zvukove noge u nogavice - pere i sui ruke
- moe se hlaa
kotrljati
- hvata predmete

Oblaenje - gue/tepa - reagira na upute - samostalno oblai vee

- igra se "ku-ku" - inicira vlastite odjevne predmete
- poinje savijati igre s oblaenjem - imenuje dijelove
ruke i noge - skida male odjee
- gleda se u odjevne predmete - izraava miljenje o
ogledalu - pomae pri materijalu,
- trai predmete oblaenju i mie bojama i si.
koji su ispali ruke i noge - skida odjeu s
malo ili bez iije pomoi
- pokazuje
dijelove tijela
- slijedi dvije
jednostavne upute

95

POU KORAK PO KORAK

 DNEVNE RUTINE DOJENAD PUZAI1 GEGAVO DJECA JASLIKE DOBI

Odmaranje/ - plae/pokazuje uznemi - produljuje se ritual - pokazuje prstom/

renost kad je umorno ili uspavljivanja gestama kad je umorno
Spavanje budno - plae/pokazuje - verbalno
- kotrlja se kad je umorno izraava elju ili
- prepoznaje poznata lica - pokazuje prstom potrebu za snom
i predmete kad se ili gestama - moe se
probudi kreveti ili spavaonicu oduprijeti snu
- predvia povratak oso - pomae pri spremanju
be koja odlazi kreveta (odnosi deke)

Samostalna - promatra - smijeka se svom - igra se glumei

vlastite ruke i odrazu u ogledalu 1 - istrauje okolinu
igra noge igra s njime - igra se
- posee za - poinje sjediti samostalno
igrakama i - Istrauje predmete - pokazuje
hvata ih u okruenju privrenost
- sjedi uz potporu - pue, krstari prostori lutkama i ljudima
- prebacuje jom, ee uz podrku - boja i slika
igrake iz jedne - "rka" olovkom - skae
ruke u drugu - okree stranice - rasklapa i slae
- sie ruke ili knjige i trai omiljene predmete
prste igrake - imenuje slike u
knjizi

Igra s vrnjacima - gue/tepa - istrauje predmete - slua prie,

- pokazuje s drugima brojalice, glazbu
nezadovoljstvo - pokazuje interes za - slae jednostavne
kad mu se vrnjake slagalice
ukloni omiljena - inicira drutvene - glumi prilikom igre
igraka igre (primjerice (izmjenjivanje uloga)
- uspostavlja loptom) - svrsishodno baca
kontakt oima loptu

Odlazak - roditelje moe doekati - moe biti toliko - moe poeti i prekinuti
vrlo sretno, ali ih isto zaokupljeno igrom aktivnost
tako moe nezainteresi da odbije napustiti - moe protestirati
rano prihvatiti jaslice to prekida
- uzvraa osmijeh odra - moe zamjerati rodi aktivnost
slima teljima te ih ignorirati - odgovara na
- prepoznaje roditelje ili im se odupirati jednostavna
- kontrolira glavu kad ga - upotrebljava rijei kao pitanja
se nosi "mama" i "pa-pa" - upotrebljava osobne
- mae rukama, zamjenice
izgovara "pa-pa"

96

POU KORAK PO KORAK

TREI DIO - KAKO UCE
DOJENAD I MALA DJECA

10. POGLAVLJE
PROMATRANJE, BILJEENJE I
IZVJETAVANJE O DJEJEM
RAZVOJU

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 PROMATRANJE, BILJEENJE
I IZVJETAVANJE 0 DJEJEM RAZVOJU

K valitetan program organizirane skrbi o djeci u svojoj se osnovi temelji na sustavnom

promatranju djece. Svrha promatranja je da se skupljaju podaci i napravi informa
cija koja se moe podijeliti s roditeljima i drugim odgajateljima i upotrijebiti da bi se
isplanirale aktivnosti koje e na najbolji nain zadovoljiti individualne potrebe dojenadi
i male djece. U ovom poglavlju emo objasniti zbog ega je potrebno promatranje,
to promatramo, kako i kada to inimo; govorit emo o razliitim metodama biljeenja
onog to smo uoili promatranjem i o tome kako da iskoristimo informaciju dobivenu
promatranjem.

Zbog ega promatramo

Kako e uitelji i odgaja
telji znati zadovoljavaju
li aktivnosti programa
i njegov pristup djeje
spoznajne, drutvene,
emocionalne, tjelesne i
jezine potrebe? Na koji
nain oni mogu dobive
nu informaciju podijeliti
s roditeljima tako da ona
bude precizan opis onoga
to njihovo dijete radi u
jaslicama? Kako e odga
jatelji dokumentirati svoje
zapaanje o nekom pose
bnom ponaanju djeteta?
Na koji nain e poboljati
uinak? Kako da postignu
to da svakom djetetu po
sveuju jednako vrijeme
i panju? Kada e i kako
svoja opaanja proslijediti
drugim odgajateljima ili
roditeljima?

Metode promatranja dje

ce pomau odgajateljima
da na ova pitanja obje
ktivno odgovore. Njihova
promatranja, usmjerena i
na djecu i na okruenje,
imaju nekoliko specifinih
zakonitosti:

99

POU KORAK PO KORAK

- Svjesni su razvoja svakog djeteta.
- Razumiju temperament svakog djeteta.
- Razumiju kako djeca funkcioniraju kao grupa i kako pojedinci unutar grupe reagi
raju jedni na druge.
- Ocjenjuju kako i zadovoljavaju li uope odgajatelji i okruenje potrebe svakog po
jedinog djeteta.

Promatranje
Promatranje je proces gledanja dojeneta ili malog djeteta, obino bez uplitanja u akti
vnost. Odgajateljica, kad promatra djeju reakciju na svakodnevne rutine i aktivnosti,
skuplja informacije o djetetovoj razini razvoja sposobnosti, o njegovom temperamentu,
sklonostima i ukupnom cjelovitom razvoju.

Biljeenje
Biljeenje je proces dokumentiranja informacije dobivene promatranjem. Sustavno bi
ljeenje odgajatelja omoguuje im da usporede ono to vide sada s onim to su uoili
u prethodnim zabiljeenim promatranjima. Sjeanja blijede s vremenom. Pisani zapisi
omoguuju preciznu usporedbu u duljim vremenskim razdobljima.

Izvjetavanje
Izvjetavanje je proces prosljeivanja onoga to je promatranjem uoeno roditeljima
i drugim odgajateljima.. Prosljeivanje informacije omoguit e da svatko tko brine o
djetetu na to dijete reagira na konzistentan nain. Ukoliko promatra uoi na djetetu
neto to ga osobito zabrinjava, on to mora zabiljeiti i proslijediti drugim odgajateljima,
roditeljima ili strunjacima s kojima e se roditelji moi savjetovati.

TO PROMATRAMO?
Razvojni napredak
Odgajatelji trebaju poznavati drutvene, tjelesne, spoznajne i emocionalne znaajke
svakog djeteta, kako bi mogli planirati i djelovati tako da promiu razvoj cjelokupnog
djeteta. Kod djeteta koje se tipino razvija ovo e znanje pomoi odgajateljima da se
usredotoe na vjetine koje dijete tek poinje razvijati, na djetetove interese i sklonosti,
kako bi mogli promicati interakcije i aktivnosti koje podupiru djetetov prirodni razvojni
ciklus.
Paljivo promatranje e pomoi odgajateljima da uoe dijete koje se razvija netipino ili
sporije od ostalih. Roditelji i odgajatelji koji vide dijete svaki dan su "prvi sustav uzbunji
vanja" o njegovom razvojnom napretku. Odgajatelji koji znaju kako izgleda tipini razvoj
dojeneta i malog djeteta i kakve varijacije u tom razvoju mogu postojati, kvalificirani
su za identifikaciju djeteta koje se ne razvija tipino. Kad promatraju reakcije dojen
adi i male djece u svakodnevnim rutinama i aktivnostima i kad intervjuiraju roditelje,
odgajatelji koriste sustavno promatranje i metode biljeenja. Jedna od takvih metoda je
KONTROLNA LISTA RAZVOJA, koju odgajatelji mogu koristiti da bi sustavno organizirali
svoja promatranja. Kontrolna lista pomae odgajateljima identificirati uzorke ponaanja

100

POU KORAK PO KORAK

koji osiguravaju vanu informaciju koja e pomoi odgajatelju i roditeljima da razumiju
dijete. Ti uzorci esto znaju signalizirati odgajatelju da odreeno dojene ili malo dijete
moe imati posebne potrebe. Na primjer, ukoliko dijete do dvije godine nije prohodalo i
roditeljima i odgajateljima je jasno da s djetetom neto nije u redu, no, bez paljivog, su
stavnog promatranja od strane odgajatelja, drugi manje oiti problemi mogli bi se previ
djeti. Odgajatelji bi trebali raspraviti svaku sumnju u mogui razvojni zastoj s djetetovim
roditeljima i pomoi tim roditeljima savjetom kome bi se trebali obratiti kako bi dobili
potpunu ocjenu djetetovog razvoja. Odgajatelji bi isto tako trebali osmisliti programske
strategije za dodatnu potporu i stimulaciju koja bi mogla koristiti djetetu.
Svaki odgajatelj bi takoer trebao periodiki promatrati zdravstveni i tjelesni razvoj dje
teta o kojem brine. Sva bi djeca trebala biti podvrgavana redovitoj kontroli vida i sluha.
(Pogledajte Dodatak A, Razvojni pokazatelji karakteristini za djecu od roenja do 3
godine).

Temperament
O djetetovom temperamentu ovisi to e ono raditi, to e i kako uiti, to e misliti o
sebi i drugima i kako e reagirati i druiti se. Kad odgajatelji promatraju dojenad i malu
djecu, otkrivat e uzorke tipinih djejih reakcija na odreene situacije. Odgajatelji e
te informacije upotrijebiti prilikom planiranja rutina, aktivnosti i interakcija prilagoenih
svakom djetetu i njegovom jedinstvenom temperamentu. Na primjer, odgajatelj e ra
zviti strategije kojima e stidljivom djetetu pomoi da se priblii grupi, bez da ga izlae
neugodnim situacijama.
Odgajatelji promatraju i biljee djetetove reakcije na svakodnevne rutine hranjenja,
obavljanja nude, spavanja, dolaenja u jaslice i odlaenja. Promatranjem djetetovih
tipinih reakcija na svakodnevne aktivnosti, odgajatelji e uiti kako dijete mobilizira
svoje razliite razvojne vjetine da bi obavilo zadae. (Pogledajte 9. poglavlje gdje ete
nai dodatne informacije o svakodnevnim rutinama.)

Interakcija s drugom djecom

Uz razumijevanje individualnih znaajki svakog djeteta, odgajatelji moraju razumjeti i di
namiku grupe: Kako se djeca drue i reagiraju jedan na drugoga unutar grupe? Odgaja
telji promatraju i biljee tko se s kim igra, koja djeca izabiru koje aktivnosti i koje igrake
1 materijale vie vole. Ova vrsta analize mogla bi pokazati da je jedno prilino pasivno
dijete itavo vrijeme ignorirano ili da neko drugo dijete u pravilu ima monopol na lutku s
kojom bi se i druga djeca htjela igrati.

Utjecaj okruenja i odgajatelja na djecu

Na djecu utjee okruenje u kojem se nalaze: sam prostor, stvari u njemu i odgajatelji.
Promatra e obratiti panju na to odgovara li okruenje ili je u suprotnosti s djetetovim
razvojem i napretkom. Odgajatelj eli znati kako se dijete odnosi prema lanovima tima,
prema lanovima obitelji i prema njemu. lanovi tima mogu se izmjenjivati u promatra
nju i gledati jedni druge objektivno i paljivo, biljeei pritom svoja opaanja.

101

POU KORAK PO KORAK

Interakcije izmeu odgajateljice i djeteta
Odgajatelji moraju biti svjesni ponaanja koja izazivaju pozitivnu reakciju djece. Jedno
dojene moe uivati u umirujuoj pjesmi dok mu se mijenja pelena, dok e se drugo
za to vrijeme radije igrati igre "ku-ku". Odgajatelji bi isto tako trebali biti svjesni ponaa
nja koje bi moglo koiti djetetov razvoj. Na primjer, malo dijete koje tek poinje razvijati
svoje govorne vjetine, nee moi razumjeti odgajateljicu koja govori prebrzo ili nera-
zgovjetno.

Utjecaj obitelji i kulture

U skladu s filozofijom Programa Korak po korak, odgajatelji bi trebali poznavati i poti
vati kulturu obitelji svakog djeteta. (Pogledajte poglavlja 1 i 11.) Zbog toga je vano da
lanovi tima i oni koji ih nadziru osiguraju da svako dijete ili grupa djece dobije odgova
rajuu potporu i podrku u tom smislu.

Raspored
Djeca razliite dobi i temperamenta trebala bi imati razliite rasporede. Promatrajui,
odgajatelji mogu identificirati koja su za djecu najbolja vremena za tihe aktivnosti, za
grupnu igru, za odmor i samostalnu igru. Odgajateljica moe promatranjem uoiti treba
li nekom djetetu ee hranjenje ili raniji odmor ili moda vie vremena za individualnu
igru te u skladu s tim saznanjima prilagoditi raspored za to dijete.

Okruenje
Paljivo promatranje e pokazati zadovoljava li okruenje raznolike potrebe dojenadi i
male djece. Odgajatelji trebaju preispitati je li tjelesno okruenje isto, ugodno, udobno
i pogodno za predvieni niz razliitih aktivnosti. Ima li dovoljno prostora za sve predvi
ene dnevne aktivnosti? Ukoliko okruenje ima nedostatke, ono bi se trebalo preinaiti,
kako bi na najbolji nain zadovoljavalo interese djece i njihovih odgajatelja.

Djeca s posebnim potrebama

Paljivo promatranje usmjerit e panju odgajatelja na suptilne, prethodno nezamije
ene znaajke okruenja koje ne odgovara djeci s posebnim potrebama. Slino tome,
paljivim se promatranjem moe uoiti nain: 1) prilagoavanja okruenja djetetu s
tjelesnim nedostatkom ili 2) poticanja razvojno usporenog djeteta. Je li sva oprema do
stupna djetetu? Izbjegava li dijete moda neku opremu iz razloga koji bi se lako mogli
ukloniti?
Djeca jaslike dobi mogu rano nauiti cijeniti druge i pomagati im. Iskusni odgajatelji
e otkriti da paljivo promatranje dinamike grupe otkriva da djeca rado pomau i ele
pomoi djetetu s posebnim potrebama.

Kako promatramo
Kad biljeimo promatranja, opisujemo to je dijete radilo u odreenoj situaciji. Te za-
biljeke o ponaanju moraju biti svrhovite, objektivne i opisne. Zabiljeena informacija
proizlazi iz svrhe promatranja. Promatra ne poinje dok ne odredi na koja pitanja pro
matranjem eli dobiti odgovor.

102

POU KORAK PO KORAK

Kada promatramo
Oito, nemogue je istovremeno biti i topao i osjetljiv odgajatelj i osoba koja e moi
ustuknuti korak nazad i sustavno promatrati i biljeiti ono to se dogaa. Odgajatelji
i oni koji ih nadziru ili ravnatelj trebaju dogovoriti vrijeme promatranja i ugraditi ga u
raspored, kako bi odgajatelji imali redovite i este prilike za promatranje. Djelatnici se
mogu izmjenjivati u obavljanju dodatnih poslova (Uz redovito, formalno promatranje,
odgajatelji misle da je samopromatranje takoer vrlo korisno, lako neformalno i manje
objektivno od promatranja uinjenog od strane tree osobe, samopromatranje odgaja
telje ini kontinuirano svjesnima vlastitih stavova, djelovanja ili ponaanja.).

Promatranje tijekom igre

Dijete je tijekom igre najaktivnije. Igra predstavlja odlinu priliku za promatranje jer
te aktivnosti, u kojima je dijete zapravo samo, nisu strukturirane niti programirane od
strane odraslih. Za koju igru ili igrake dijete pokazuje najvei interes? Moe li se dijete
dugo vremena ustrajno igrati s jednom igrakom ili e ubrzo postati frustrirano, izgubiti
interes i krenuti na novu igraku? Voli li se dijete igrati s drugim djetetom ili se radije igra
samo?

Promatranje tijekom svakodnevnih rutina

Rutine su takoer dobra prilika za skupljanje informacija o djeci i njihovom okruenju.
Kako dijete reagira kad ga se oblai? Je li plaljivo kad doe vrijeme odmora? Pokazuje
li odgajatelj strpljenje kad malo dijete pokuava oprati ruke? Treba li roditeljima mnogo
vremena da se ujutro oproste od svog djeteta ili odlaze naglo? Utjee li doba dana na
djetetovo ponaanje? Moe li se djetetovo ponaanje predvidjeti od rutine do rutine? Koja
je tipina reakcija djeteta na rutine? Je li nemirno, energino, ravnoduno, posluno?

103

POU KORAK PO KORAK

Dolasci i odlasci
(Metoda formalnog promatranja od strane tree osobe.)
Kad majka i dijete stignu, promatra pokuava otkriti: Ostvaruje li dijete kontakt oima
sa svojom odgajateljicom kad je ujutro susretne? A s roditeljima kad dolaze po njega?
Pue li ujutro ili hoda prema odgajateljici? A prema roditeljima kad dolaze po njega? ini
li se da ignorira roditelje? Kako reagira na odgajateljicu? Ukoliko je nesretno, moe li se
umiriti? Umiruje li ga odgajateljiina panja?

Hranjenje
(Neformalna metoda samopromatranja odgajateljice.)
Luka, djeak od 7 mjeseci, sjedi u odgajateljiinom naruju i uiva uz svoju boicu. iva
hno vue nekoliko minuta, a onda okree glavu i pogleda odgajateljicu. Ona mu se nasmi
jei i njeno kae: "Mmm, to je fino, zar ne, Luka? Hoe li jo malo?" Ona nasloni boicu
u blizini djeakovih usta, na to se on okree i poinje jesti. Opet zastaje i poinje mahati
rukama i uvijati lea. Odgajateljica ga namjesti u svom naruju i on opet poinje jesti.
Odgajateljica je nauila mnogo prilikom promatranja i hranjenja Luke. Nauila je na
koji nain on izraava svoju elju za dodatnim hranjenjem, za odmorom od jela, za
namjetanjem u njezinim rukama. S vremenom je nauila koliko e on obino tijekom
jutarnjeg hranjenja pojesti i znat e jede li on vie ili manje od uobiajene koliine. Tako
e moi njegovim roditeljima dati detaljan prikaz njegovog dana i reakcije na jelo.

Biljeenje uoene informacije

Postoji mnogo naina kojima se mogu zabiljeiti promatranja. Neke od najkorisnijih
su anegdotske biljeke, narativne biljeke u obliku dnevnika, kontrolne liste, biljeke o
uestalosti i uzorcima vremena i medijska sredstva kao to su fotografije, audiokasete
i videokasete.

Anegdotske biljeke
Anegdotske biljeke su kratke pisane "snimke" koje opisuju specifino djelovanje ili
dogaaj. One nam daju sliku jednog odreenog trenutka. Korisne su za procjenjivanje
djeteta i individualno planiranje. Vrlo je vano da budu objektivne. Objektivna promatra
nja su injenina i opisna:
Marija hoda po sobi nosei nekoliko plastinih likova u rukama. Jedan od
likova nudi svojoj odgajateljici, govorei: "Ga, ba, ba, da." Odgajateljica joj
se nasmijei i kae: "Hvala, Marija."
Nasuprot ovom promatranju, subjektivno promatranje ukljuuje etiketiranje, procjenu
djeteta i informaciju izvan konteksta. Subjektivno promatranje se ne moe iskoristiti za
procjenjivanje djeteta i planiranje, budui da interpretacije djelovanja ili ponaanja djelu
ju na samo promatranje. Subjektivno je promatranje, primjerice, ovo: Josip neprestano
uzima Marijin kamion. On je zloesto dijete.
Ova izjava ne daje objektivnu informaciju. Mi ne znamo to promatra podrazumijeva
pod "neprestano". Isto tako, promatra misli da je Josip "zloest". "Zloest" je etiketi
ranje. Time se ne prenosi informacija koja pomae nekome drugome da shvati Josipov
razvoj. Ovo je interpretacija odrasle osobe i ne bi se smjela upotrebljavati.

104

POU KORAK PO KORAK

Promatraa zanima sljedee:
1. to se dogodilo neposredno prije djelovanja ili ponaanja?
- to je navelo dijete na to djelovanje ili ponaanje?
- Je li odgajateljica inicirala aktivnost?
- Je li dijete oponaalo drugu djecu?
2. Kakvo je tjelesno okruenje?
- Koje su znaajnije osobe u blizini?
- to rade?
3. Koja je reakcija djeteta? to dijete radi?
4. to dijete ini odmah nakon aktivnosti ili odreenog ponaanja?
Anegdotske biljeke mogu ukljuiti i doslovne citate reenog, kao i objektivne opise
ponaanja:

Nina je skoila 20-ak cm od poda, to je nevjerojatno visoko za dijete njezine dobi.

Narativne ili dnevnike biljeke

Svakodnevne biljeke, prie ili kratki opisi grupnih i individualnih aktivnosti zabiljeeni na
kraju dana mogu biti koristan dodatak djetetovom Dnevniku nadzora (o kojem e biti rije
i na kraju ovog poglavlja). Narativne biljeke i dnevnike biljeke su obino subjektivnije
od anegdotskih, no njima se mogu zabiljeiti dojmovi, raspoloenje, identificirati uspjeh
ili neuspjeh dnevnih dogaaja pa nude trajni uvid u djetetovo ponaanje. Na primjer:
Mariju, ini se, plai igra "ku-ku" koju smo igrale dok sam joj mijenjala pelenu. Zaplakala
je kad sam pokrila svoje lice. Prekinule smo igru i vie je nismo zapoinjale.
Sputajui se niz niski tobogan, sve troje djece je uivalo. Vikali su od uzbuenja. Morali
smo paziti da ne budemo prebrzi za Andreju, koja je najmlaa. Bila je to dobra prilika za
uvjebavanje penjanja po stepenicama, kao i sputanja niz tobogan.

Promatranje uz kontrolne liste

Razvojne kontrolne liste navode uoljiva i mjerljiva ponaanja djece i to obino u razvoj
nom redoslijedu. Tim se listama skuplja informacija o djetetovom razvojnom stupnju.
Osim razvojne liste, postoje i liste kojima se biljee djetetovi interesi, stilovi uenja ili
temperament. (Uzorak obrasca za promatranje temperamenta djeteta nai ete na kraju
ovog poglavlja.)

Biljeke o uestalosti i uzorcima vremena

Promatrai koriste ove tehnike da bi izmjerili broj ponavljanja ponaanja i njihovog tra
janja. Vodei biljeke tijekom odreenog razdoblja, promatra moe identificirati uzorak
ponaanja (kada do njega dolazi, kako esto i s kim). Promatra tada moe identificirati
uzorke ponaanja koje moe biti tetno za djetetov zdrav razvoj ili odnos prema drugoj
djeci. Ovo to slijedi je primjer biljeke o uestalosti:
Tanja je upala svoju kosu pet puta tijekom desetominutnog itanja prie, tri puta tijekom
ruka i etiri puta prije no to je zaspala.
Ovo to slijedi su primjeri uzoraka vremena:
Klara je plakala deset minuta nakon to joj je majka napustila jaslice, to je pet minuta
manje nego juer.
Ivan se bez prestanka igrao 20 minuta s nanizanim posudama.

105

POU KORAK PO KORAK

 Mediji u funkciji promatranja
Neki od najboljih (ali ne i kljunih) naina da se obuhvati kompleksnost interakcija male
djece u igri i druenju s djecom i odgajateljem, jesu upotreba video i audio tehnike ili
fotografiranje. Tako se mogu dokumentirati i individualni razvoj djeteta i grupne intera
kcije. Uz to, video vrpce su osobito korisne za analiziranje dinamike grupe ili ponaanja
odgajatelja.

Organiziranje informacija prikupljenih promatranjem

Kako
upotrebljavati Biljeke dobivene promatranjem svakog djeteta mogu se organizirati na razliite nai
informaciju ne:
prikupljenu 1. Dnevnik promatranja
promatranjem
Dnevnik promatranja je permanentno biljeenje djetetovog napretka, dokumentirano
Svrha promara- nizom obrazaca promatranja i kontrolnih listi, organiziranih u biljenici slobodnih listova
nja i biljeenja ili dosjeu. Radi se o detaljnom, iz dana u dan biljeenom praenju djetetovog-razvoja,
jest prikuplja zdravlja, dnevnih rutina i aktivnosti. Odgajatelji i roditelji zajedno razvijaju dosje o djete
nje informacija tu, koji moe ukljuivati i roditeljska opaanja o djetetovim dnevnim rutinama i aktivno
koje se mogu stima. (Uzorak moete nai na kraju ovog poglavlja.)
proslijediti obi
2. Aktivnosti rutine
teljima i drugim
odgajateljica- Budui da jednostavne rutine hranjenja, spavanja i obavljanja nude ine vei dio dana
ma i pobolja u ivotu dojeneta i malog djeteta, odgajatelji i roditelji moraju se o tim rutinama meu
nje progama. sobno informirati. Odgajatelji mogu biljeiti dogaaje dana i svaku neuobiajenu rea
kciju na te dogaaje. Isto to mogu uiniti i roditelji. (Uzorak obrasca nai ete na kraju
11. poglavlja.)
3. Posebne informacije
Dnevnik nadzora se upotrebljava i da bi se zabiljeile eventualne povrede, neobini
dogaaji ili ponaanje koje je netipino za odreeno dijete. Na primjer, ukoliko je neko
dojene obino aktivno, a ve nekoliko je dana tiho i povueno, odgajateljica e zabilje
iti to neobino ponaanje i, u suradnji s roditeljima, pokuati otkriti njegov uzrok. Je li
dijete bolesno? Je li mu majka privremeno odsutna?
Kako upotrebljavati informaciju prikupljenu promatranjem?
Svrha promatranja i biljeenja jest prikupljanje informacija koje se mogu proslijediti obi
teljima i drugim odgajateljicama i poboljanje programa.

Razmjena informacije s obiteljima

U Dnevniku promatranja biljeimo djetetove aktivnosti, uzorke reagiranja i razvojni na
predak. Budui da putem njega roditelji i odgajatelji razmjenjuju informacije o djetetu,
on ima dvije funkcije:
1. Komunikacija/Prenoenje informacije.
Budui da roditelji i odgajatelji zajedno pridonose skupljanju informacija o djetetu, koli
ina razmijenjenih informacija je sve vea.
2. Povezanost.
Djetetov dosje povezuje roditelje i odgajatelje, budui da se radi o zajednikom naporu
za dobrobit djeteta.

106

POU KORAK PO KORAK

Ovaj oblik komunikacije ne treba biti dugaak niti formalan, ali bi trebao biti konstantan
i trajan, i to ne samo na dnevnoj ve i na mjesenoj osnovi.

Prilagoavanje okruenja
Primarni cilj promatranja je procjenjivanje naina kojim odgajatelji i okruenje zado
voljavaju potrebe svakog djeteta. Zbog toga e djelatnici programa panju obratiti na
sljedee:
- Odraava li okruenje filozofiju i ciljeve Programa Korak po korak!
- Ohrabruje li okruenje djecu na istraivanje? Na inicijativu? Kreativnost?
- Pridonosi li svaki vid okruenja - tjelesni prostor, emocionalna klima, dnevne
rutine, aktivnosti, stavovi i ponaanje odgajatelja - individualiziranom uenju
svakog djeteta?
- Potie li svaki vid okruenja djecu na donoenje odluka i odabir?

Ukoliko je odgovor na
bilo koje od ovih pitanja
nijean, tim e prilagoditi
i preinaiti sve ono to
nije u redu. Ukoliko, npr.
odgajatelji uoe da je ve
ina male djece osjetljiva
i muiava u odreeno
doba, promijenit e dne
vni raspored i pomaknuti
uinu za pola sata ranije.

Zakljuak

Promatranje, biljeenje i
izvjetavanje su osnova
programa usmjerenog
na dijete. U ovom smo
poglavlju dali pregled
razliitih naina kojima
se moe unaprijediti kva
liteta zbrinjavanja djece,
pomoi odgajateljima da
se usredotoe na potrebe
odreene djece i da dobi
venu informaciju proslije
de obiteljima djece.

107

POU KORAK PO KORAK

 OBRAZAC ZA PROMATRANJE TEMPERAMENTA DJETETA

ZNAAJKE TEMPERAMENTA REZULTAT PROMATRANJA DJETETA

1.) Stupanj aktivnosti

Koliko je dijete aktivno ili nemirno? Lei li dijete
prilino mirno ili trza nogama kad spava ili se
mekolji dok mu se mijenjaju pelene? Tri li
malo dijete neprestano, penje se, skae ili ve
inu vremena provodi promatrajui ostale i tiho
se igrajui?

2.) Pravilnost
Koliko su kod djeteta uzorci spavanja, apetita
ipranjenja crijeva predvidivi?

3.) Reakcija na pristup

Kako dijete obino reagira na nove ljude, mje
sta, hranu, odjeu?

4.) Prilagodljivost
Kako dijete podnosi promjenu i prijelaz?

5.) Prag senzorne osjetljivosti

Kako dijete reagira na senzorni stimulans kao
to je buka, jako svjetlo, boje, mirisi, bol, okus,
opip i slino? Je li dijete lako prestimulirati?

6.) Intenzitet reakcije

Koliko je dijete glasno, kad je sretno ili nesre
tno?

7.) Raspoloenje
Kakvo je djetetovo osnovno raspoloenje? Je li
dijete obino nasmijano i bezbrino ili ozbiljno?

8.) Ometanje koncentracije

Koliko je djetetu potrebno da mu se omete kon
centracija? emu dijete obraa panju?

9.) Upornost
Kad se zaigra s neim, igra li se u duljem razdo
blju? Koliko je dijete uporno kad neto eli?

108

POU KORAK PO KORAK

 DNEVNIK PROMATRANJA RODITELJA I ODGAJATELJA

Datum:

Dijete:

Rezultat promatranja roditelja:

Potpis roditelja:

Komentar odgajatelja:

Potpis odgajatelja:

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
TREI DIO - KAKO UCE
DOJENAD I MALA DJECA

1 1 . POGLAVLJE
PRUANJE POTPORE DOJENADI
I MALOJ DJECI

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 PRUANJE POTPORE DOJENADI I MALOJ DJECI

O dluka o smjetaju dojeneta ili malog djeteta u jaslice za roditelje je esto vrlo te
ka. Roditelji bi u vezi s tim mogli gajiti oprene emocije, pitajui se kakvu e njegu
i skrb dijete primati, brinui o odgovornosti odgajatelja i sigurnosti okruenja. Moda e
ih zabrinjavati i privrenost koju e njihovo dijete sve jae razvijati za neku drugu odraslu
osobu. Svi ti imbenici utjecat e na roditeljske osjeaje prilikom upisivanja voljenog
djeteta u jaslice. Zbog toga je potrebno da djelatnici jaslica od prvog dana ponu s ro
diteljima izgraivati partnerski odnos.
Roditelji su prvi i osnovni uitelji i odgajatelji svoje djece. Zbog toga djelatnici jaslica
moraju raditi zajedno s roditeljima. Istovremeno, djelatnici jaslica moraju znati da su i ro
ditelji, a ne samo djeca, oni koji ue. Roditeljima je malo dijete jedinstveni, tek pridrueni
lan i oni jo ue o djetetovim znaajkama, temperamentu, stilu, sklonostima. Jasliki
program se nadograuje na primarni odnos izmeu obitelji i djeteta tako to roditeljima
prua trajne prilike da se osjeaju povezanima s programom i da ga doivljavaju kao
vrijednu pomo.
Jasliki tim treba lanovima obitelji pruiti mnogobrojne i razliite prilike da budu uklju
eni u program i svakodnevno komunicirati sa svakom obitelji, razmjenjujui novosti o
djetetovom danu i obavjetavajui ih o planiranim aktivnostima i sastancima. S roditelji
ma i dojenadi djelatnici jaslica trebali bi se upoznati i preko kunih posjeta zakazanih u
vrijeme kad to odgovara obiteljima. Isto tako, roditelje treba poticati da posjete jaslice u
bilo koje doba, da dou dojiti bebe, igrati se s malom djecom ili razgovarati s djelatnici
ma jaslica. Tim mora biti spreman iskoristiti svaku situaciju za razmjenu informacija. Neki
e roditelji eljeti biti jako ukljueni, drugi moda manje. Koliina i uestalost komunicira
nja osim najosnovnijih susreta ovisit e o potrebama i eljama obitelji. U ovom poglavlju
govorit emo o pet glavnih tema: upoznavanju roditelja i drugih lanova obitelji, komuni
ciranju s roditeljima, strategijama komuniciranja, ukljuenju roditelja i o diskreciji.

Upoznavanje roditelja
Kad roditelji upisuju svoju djecu u jaslice, trebate im dati sve potrebne informacije. Po
zovite ih da posjete jaslice i upoznaju djelatnike. Ovim e posjetom uspostaviti vezu i za
poeti dugotrajni partnerski odnos. Kad roditeljima govorite o programu, koristite izraze
kao to su "na program", "radit emo zajedno", ili "kao tim mi emo..." Na taj ete im
nain dati do znanja da elite raditi zajedno s njima. lanovi tima trebaju biti upueni u
interese i brige roditelja i dati im do znanja da su svjesni da nitko ne moe zauzeti njiho
vo mjesto u ivotu djeteta i da je tim ovdje da im prui podrku. Uvjerite roditelje da vam
je namjera promicati njihove vrijednosti i kulturu. Isto tako, trebate im rei da u bilo koje
doba mogu doi u jaslice i da e uvijek biti dobrodoli.
Kad roditelji prvi put dou u posjet, potrudite se i pokaite im sva mjesta gdje e njihovo
dijete provoditi svoje dane, govorite im o sigurnosti, zdravlju, sanitarnim postupcima,
objasnite postupke hranjenja, spavanja i obavljanja nude. Uvjerite ih da e im djelatnici
jaslica, a osobito primarna odgajateljica, svakodnevno podnositi izvjee o aktivnostima
njihovog djeteta. Pokaite im kuhinju, prostor za mijenjanje pelena, kupaonice te pro
store za hranjenje i igru. Odvedite ih i na jasliko igralite i objasnite sigurnosne mjere.
Pokaite im Sobu za roditelje. Objasnite ulogu roditeljskih sastanaka, individualnih kon
zultacija i oglasne ploe. Dajte im do znanja da su uvijek potrebni i dobrodoli pomo-

113

POU KORAK PO KORAK

nici. Kad stvorite atmosferu iskrenosti i otvorenosti, roditelji e se osjeati ugodnije kad
budu postavljali pitanja i izraavali svoje brige.

Svakoj obitelji dajte Prirunik za roditelje s osnovnim informacijama o programu, uklju

ujui filozofiju, politiku i postupke Programa Korak po korak, kao i o Sobi za roditelje,
0 prirunoj knjinici i roditeljskim sastancima. U jednom poglavlju Prirunika za rodi
telje objasnite im vanost uloge koju kao roditelji imaju i dajte im do znanja to od njih
oekujete. Obitelji koje se u ve ukljuene u program mogu pomoi pri izradi ovakvog
Prirunika, kao i u nastojanju da taj Prirunik neprestano bude osuvremenjivan.

Ukljuivanje roditelja
U trenutku kad se obraate roditeljima s molbom da sudjeluju u vaem programu,
objasnite im da biste voljeli da se mogu ukljuiti na mnogo razliitih naina. Va bi im
poziv kao ideja mogao biti novina i moda ga u poetku nee prihvatiti rairenih ruku.
Potrebno je dosta vremena da se roditelji smisleno ukljue u program, a uz vrijeme, taj
proces zahtijeva planiranje i poznavanje njihovih interesa i obveza. Otkrijte ele li obitelji
sudjelovati u programu i na koji nain putem Pregleda interesa obitelji. Na jednom od
prvih roditeljskih sastanaka uruite im ovaj obrazac i objasnite im svrhu te ankete, kako
se obitelji ne bi osjeale neugodno ili bile zastraene (Uzorak pisma i anketu o obitelj
skim interesima nai ete na kraju ovog poglavlja.).
Tijekom godine, s poveanjem povjerenja izmeu vas i obitelji i jaanja vae uzajamne
veze, otkrit ete ostale potrebe, interese i talente svih lanova obitelji.

Komunikacija s roditeljima
Komuniciranje s roditeljima glede njihove djece je jedna od najvanijih odgovornosti i
zadaa tima odgajatelja. Budui da dojenad u potpunosti ovisi o odgajateljima koji e
im pomoi da njihove osnovne potrebe budu zadovoljene, vrlo je vano da odgajatelji
1 roditelji svakodnevno komuniciraju o djetetovu napretku, zdravstvenom stanju i razini
ugodnosti, kao i o jelu, obavljanju nude, spavanju i rutinama igranja. I mala se djeca,
premda su nezavisnija od dojenadi, jo uvijek oslanjaju na odrasle koji e im osigurati
zadovoljenje njihovih osnovnih potreba: tjelesno i emocionalno zdravlje i razvojni poti
caj. I ovdje je svakodnevna komunikacija kljuna. Sve obitelji vole svoju djecu i brinu o
njima, elei im osigurati zdravlje, sigurnost, uspjeh i sreu. Jasliki program je djetetu
prvo iskustvo izvan doma i lanovi obitelji eljet e znati sve o djetetovu napretku. Tim
odgajatelja e eljeti upoznati djetetov kuni raspored, koju hranu voli, navike vezane uz
obavljanje nude, zdravstveno stanje i sve drugo vezano uz dijete i njegovu obitelj, kako
bi djetetove rutine i navike ostale to je mogue dosljednije. To je vrijeme kad roditelji
trebaju ispuniti Upitnik o djejem zdravlju, primjerak kojeg smo priloili na kraju 12. po
glavlja, Stvaranje zdravog okruenja. Obrazac Informacije o djetetu i obrazac Sto trebate
znati o meni nalaze se na kraju ovog poglavlja.

Oekivanja
Rezultati mnogih programa su zakljuci da mogu postojati razlike izmeu roditeljskih
oekivanja i ciljeva koje je odgajateljski tim zacrtao. Zbog toga je vano s roditeljima
razgovarati o filozofiji programa, i to ve prilikom upisa, prvog kunog posjeta i tijekom

114

POU KORAK PO KORAK

itave godine. Ukoliko roditelji ili odgajatelji ne budu svjesni razlika, doi e do nespo
razuma i neuspjele komunikacije. Upitajte roditelje to oekuju od programa, a tie se
njihove djece i to misle da je za odgoj i uenje njihovog djeteta najvanije.

Metode komuniciranja
Neki bi roditelji mogli iz vlastitog djetinjstva nositi neka negativna iskustva i moda se
nee ugodno osjeati u jaslicama i s odgajateljima. Drugi e pak biti naueni misliti da
su odgajatelji ti koji "znaju to je najbolje" i koje ne treba nita pitati. I odgajatelji bi mogli
imati neka negativna iskustva: moda im roditelji ponekad znaju rei kako bi trebali uiti
njihovu djecu ili podcijeniti njihov dobronamjerni savjet o pitanjima kao to su obavlja
nje nude, hranjenje ili ponaanje. Budui da ovakvi stavovi i osjeaji mogu negativno
utjecati na komunikaciju, posebno je vano potruditi se i nai vremena za meusobnu
komunikaciju.
Aktivno sluanje. Tehnike aktivnog sluanja zahtijevaju od odgajatelja da vrlo paljivo i
uz duno potovanje sasluaju ono to im roditelji o svojoj djeci mogu rei. To podrazu
mijeva gledanje roditelja u oi, poticanje roditelja kimanjem glave ili, ukoliko niste sigur
ni jeste li roditelja dobro shvatili, ponavljanjem onoga to mislite d a j e roditelj rekao.
Neverbalna komunikacija (govor tijela). Ponekad je lanovima obitelji teko izravno
razgovarati o pitanjima koja za njih imaju veliku vanost. Budu li odgajatelji u stanju
razumjeti neverbalnu komunikaciju (govor tijela), moi e zakljuiti da neto mui rodi
telja.
Na primjer, ukoliko primijetite da majka postaje vrlo napeta kad razgovarate o djetetovim
navikama hranjenja, trebali biste poeti vrlo paljivo sluati i obazrivo pokuati potpita
njima doznati neto vie.
Pitanja otvorenog tipa. Za razliku od pitanja na koja je odgovor ili jesan ili nijean, pi
tanja otvorenog tipa pruaju lanovima obitelji priliku da vam govore o svojoj djeci. Kad
ih upitate: Kako izgleda Natain dan kod kue?, Molim vas da mi kaete neto o njezinim
navikama spavanja i hranjenja ili Koje su joj omiljene igrake?, vea je vjerojatnost da
ete o Natai saznati vie nego da ste postavili pitanje kao to je: Spava li poslije po
dne?
Iskrena i izravna informacija. Budete li s obiteljima izmjenjivali iskrene i izravne infor
macije, s vremenom ete izgraditi meusobno povjerenje. Roditelji e poeti vjerovati
da im odgajatelj govori istinu o njihovom djetetu pa ak i kad je informacija takva da je
nije lako ni ugodno uti. Na primjer, ukoliko odgajatelj pomisli da dijete ima potekoa
sa sluhom, on e to rei roditeljima i uputiti ih odgovarajuem strunjaku.

Komunikacija vezana uz teke ili neugodne situacije

Neka pitanja su vrlo teka i zahtijevaju vie od osjeajnosti i osjetljivosti odgajatelja - po
trebno je dobro poznavati vlastite emocije i reakcije na odreene situacije.
Odvajanje. Odvajanje je teko i za malu djecu i za lanove njihove obitelji, osobito za
roditelje. Imati razumijevanja za teinu te situacije znai napraviti prvi korak prema uspo
stavljanju povjerenja koje e voditi olakavanju rastanaka. Najmanjoj dojenadi, koja je
tek poela stvarati vlastite individualne rutine spavanja, hranjenja, kretanja i interakcije
sa svojim okruenjem, potreban je udoban kreveti, poznata igraka i, to je najvanije,
osoba koja e razumjeti njihove znakove kad zatrae utjehu, njegu, hranu, san i igru.

115

POU KORAK PO KORAK

Puzai i gegavci imaju tekoa s rastankom od roditelja i bit e im neophodna rutina
koja e im pomoi da se osjeaju sigurnima i zatienima. Uvjerite roditelje d a j e "nela
godnost sa stranom osobom" tipina faza u razvoju djeteta, koja se obino javlja kad je
djetetu otprilike 9 mjeseci. Odgajatelji i roditelji bi trebali raditi zajedno i razviti najbolje
metode kojima e pomoi maloj djeci da se od roditelja rastanu sa to je mogue manje
stresa.
Maloj djeci je lake rastati se od roditelja, ako znaju to ih sljedee oekuje. Stoga bi
njihov dnevni raspored trebao biti dosljedan. Pomo pri prijelazu ponekad moe pruiti
draga dekica, omiljena igraka i neto slino doneseno od kue. Odgajatelj takoer
moe pomoi djetetu nudei mu omiljenu aktivnost i uvjeravajui ga da e se njegovi
roditelji vratiti za odreeno vrijeme. Rastanak ponekad moe olakati i slika djetetove
obitelji, u koju dijete moe gledati kad god to poeli.
U svakom sluaju, i dojenadi i maloj djeci je potrebna brina odrasla osoba koja e ih
pozdraviti kad dou u jaslice, koja e im pomoi da roditeljima kau "do vienja", koja
e ih dovoljno dobro poznavati da e moi ovaj prijelaz na relaciji kua-jaslice pretvoriti
u za njih sigurno i pozitivno iskustvo. Nemojte zaboraviti i da roditelji mogu biti tuni i
tjeskobni zbog rastanka i da ih moe muiti osjeaj krivnje kad budu naputali svoje
dijete. Dajte im do znanja da razumijete kako se osjeaju i uvjerite ih da ete paziti na
njihovo dijete. Isto tako, recite im, jer to e im pomoi, da vam je jasno da ste vi samo
odgajateljica djetetu, a ne njegov roditelj.
Kulturalne sklonosti. Obitelji iz razliitih kultura imaju razliite tradicije odgoja djeteta.
Odgajateljski bi tim trebao znati kulturno podrijetlo dojenadi i male djece ukljuene u
program. Najbolje je informaciju o tome zatraiti od obitelji. Pitajte ih koje su sklonosti
djeteta glede hrane, to roditelji oekuju glede discipline, zdravlja, pitajte ih za vjerske
blagdane, praznike i slavlja. uvajte se stereotipa. Nemojte pretpostaviti da su svi lano
vi neke etnike ili vjerske grupe jednaki ili slini. Svaka je obitelj jedinstvena i ima vlastite
tradicije.
Pozovite lanove obitelji u jaslice, da vam otpjevaju posebnu pjesmu, ispriaju narodnu
priu, pripreme tradicionalni specijalitet ili objasne porijeklo nekog svog praznika.
Kad odgajatelj uvaava i slavi razliitost djece, on pokazuje potovanje prema svima
njima i svoj interes za sve vidove njihovih ivota.
Obitelj moe govoriti jezikom drukijim od jezika kojim govori veina djece u jaslicama.
Nauite neke rijei i izraze jezika te obitelji i malu grupu djece nauite jednostavnim ri
jeima i frazama, kao to su "dobar dan", "do vienja", "hvala", "kako ste" i "ao mi je".
Zamolite roditelje da djecu naue nekoliko izraza na svom jeziku. Djeca jaslike dobi e
uivati u novom iskustvu i uenju komunikacije na razliitim jezicima. Neka vaa jaslice
putem tradicionalnih igraaka, glazbe, knjiga i slika budu odraz razliitih kultura.
U svakoj e grupi biti djece iji roditelji imaju razliite stilove odgoja djece. Kulturne razli
ke povremeno mogu dovesti do nesporazuma i sukoba izmeu roditelja i jaslica. Zbog
toga je vano da roditeljima predoite filozofiju i praksu svog odgojno-obrazovnog pro
grama prije no to roditelji upiu svoju djecu. Ukoliko se roditelji ne slau s pristupima
za koje se zalae program, moda e se odluiti za neki drugi program. Ukoliko tradici
onalni pristup odgoju djece neke obitelji nije prihvatljiv za program, budite obzirni kad
opisujete te razlike, da ne biste nametnuli roditeljima osjeaj da su loi roditelji.
Do sukoba najee dolazi glede hranjenja, obavljanja nude, spavanja i odravanja
discipline. Kad jede kod kue, od malog se djeteta oekuje da isprazni tanjur, dok je u

116

POU KORAK PO KORAK

jaslicama pravilo da dijete mora sve probati, ali ne mora pojesti ono to mu se ne svia.
Kad Tomica zgrabi Katarininu igraku, u jaslicama mu kau: Ne, Tomica. Katarina se
sada s time igra i preusmjeravaju ga na drugu aktivnost. Kod kue bi roditelji mogli nje
no udariti Tomicu po ruci, ne bi li sprijeili otimanje predmeta, lako je dosljednost vana
kad se radi o odgoju djece, moglo bi se dogoditi da djeca naue da izmeu jaslica i nji
hovog doma postoji razlika u pravilima i oekivanjima. Vano je o tim razlikama otvore
no i jasno porazgovarati s roditeljima, pokuavajui razumjeti njihova gledita. Kad god
je mogue, pokuajte provesti roditeljski izbor, ne krei pritom filozofiju programa.

Rjeavanje ljubomore. Roditelji se ponekad boje da e izgubiti ljubav svog djeteta, da

e njihovo dijete vie voljeti svoju odgajateljicu. Mogli bi izraziti elju da cijeli dan prove
du sa svojim djetetom. Mogu postati ljubomorni zbog privrenosti koje e dijete osjeati
prema odgajateljici. Da biste im pomogli u svladavanju tih osjeaja:

- potiite ih da ee posjeuju jaslice,

- zalijepite slike djetetove obitelji na kreveti ili zidove,
- zatraite od roditelja neka od kue donesu djetetu omiljenu igraku ili
predmet,
- potaknite malo dijete da nacrta svoje roditelje,
- redovito komunicirajte.

117

POU KORAK PO KORAK

Komunikacija vezana uz rutine
Rutine kao to su hranjenje, obavljanje nude i spavanje su jedne od najvanijih akti
vnosti dojenadi i male djece. U poglavljima 8 i 9 govori se o razliitim rutinama ija je
svrha razvojna. Ovdje emo govoriti o pitanjima koja mogu biti uzrok nesporazuma i
napetosti izmeu roditelja i odgajatelja i navesti metode koje e pomoi pri rjeavanju
moguih problema.
Hranjenje. Odgajatelji i roditelji bi zajedno trebali rjeavati probleme koji mogu proizla
ziti iz pitanja kao to su:
- Kada treba odbaciti boicu?
- Kako poticati djecu da jedu razliitu hranu?
- "Pravila" oko toga koliko hrane dijete smije pojesti.
- Kako izbjei "odmjeravanje snaga" roditelja i djece prilikom jela?
- to ini zdravu, hranjivu i preporuljivu uinu?
Odgajatelji moraju paljivo biljeiti koju hranu neko dijete voli, koji mu je raspored hra
njenja i je li dijete alergino na neku hranu. Izvjetavajte obitelji o svim probavnim sme
tnjama kod djeteta, o novim jelima koja ste ponudili djetetu i o openitom stavu njihovog
djeteta prema hrani. Izvjesite tjedni jelovnik i svakoj obitelji dajte po jedan primjerak. Vrlo
je vano da odravate svakodnevnu komunikaciju vezanu uz hranjenje.
Obavljanje nude. Razumljivo, roditelji e se uznemiriti budu li po dolasku u jaslice
otkrili da njihovo dijete ima na sebi punu pelenu ili neobjanjiv osip na mjestima pokrive
nim pelenom. Dijete, razumljivo, ne moe biti premotano istog trenutka kad smoi pele
nu, no rasporedom se treba predvidjeti esto mijenjanje pelena tijekom dana. Objasnite
ili pokaite roditeljima rutinu mijenjanja pelena; umirit ete ih i moda im dati ideju za
lake mijenjanje pelena kod kue.
Kontroliranje nude kompleksna je mjeavina spremnosti, promjena u ponaanju i pre
dvidivih rutina. (U 12. poglavlju, Stvaranje zdravog okruenja, govori se o zdravoj praksi
glede vrenja nude, a u 9. poglavlju se govorilo o koritenju rutina mijenjanja pelena i
obavljanja nude kao o prilikama za uenje.)
Prije no to djecu ponu uiti kontrolirati nudu, odgajatelji se moraju posavjetovati s ro
diteljima o tom pitanju. Objasnite im na koji nain program pristupa tim pitanjima. Obja
snite to znai kad je dijete razvojno spremno i kako su vane rutine obavljanja nude
organizirane. Budu li roditelji i odgajatelji imali razliita oekivanja glede uenja djeteta
da kontrolira svoju nudu, mogu se pojaviti problemi. Neki roditelji ele da njihova djeca
vrlo rano ponu uiti kontrolirati svoju nudu i od odgajatelja oekuju da budu spremni
izbjegavati "nezgode" i preduhitre ih, stavljajui dijete na kahlicu. Drugi bi roditelji radije
priekali da djeca steknu svjesnu kontrolu nad svojom nudom. Vano je da odgajate
lji govore o svom vienju ovog pitanja i utvrde ima li razliitosti. Idealno bi bilo kad bi
roditelji nauili to je razvojna spremnost i bili voljni ekati. U svakom sluaju, kako se
podruje obavljanja nude razlikuje od kulture do kulture, odgajatelji moraju potivati
gledite roditelja.
Spavanje. Dojenad se meusobno znatno razlikuje u potrebama za snom i odmorom.
Malu dojenad bi trebalo pustiti da slijede njima priroen ritam spavanja i budnosti.
Odgajatelji e brzo nauiti njihove uzorke spavanja. Mala djeca mogu imati svakodne
vnim rasporedom odreeno razdoblje odmora, no ak i tada e neka djeca odmah

118

POU KORAK PO KORAK

zaspati, dok e se ostala moda tiho igrati prije no to zaspu. Zamolite roditelje da vam
kau neto o ritmu spavanja njihovog djeteta. Kako znaju kad im je dijete pospano? Ko
jim se rutinama slue kad dijete stavljaju u krevet? Kako umiruju bebu? Kako se dijete
budi ujutro? Razgovarajte s roditeljima o uzorku dnevnog spavanja djeteta i zamolite ih
za pomo, bude li ustrebala, kad se, na primjer, radi o djetetovom neutjenom plau
ili kolikama. Pronaite zajedno rutinu spavanja koja e biti uinkovita. Neki bi roditelji
mogli zamoliti odgajatelje da izuzmu njihovo dijete prilikom poslijepodnevnog spavanja,
budui da ono tada naveer teko zaspi; drugima e biti u interesu da im dijete poslije
podne spava, jer e tada imati vie vremena za druenje s djetetom kod kue. Pokuajte
udovoljiti eljama roditelja. Svako dijete ima vlastitu unutarnju potrebu za snom. Vano
je nai kompromisno rjeenje. Moda e kratko poslijepodnevno spavanje (uz buenje
od strane odgajateljice) djetetu koje ima problema s odlaskom u krevet naveer, biti
dovoljno. S druge strane, djeca koja idu kasnije u krevet moi e dulje odspavati, itd.

Strategije komuniciranja s obiteljima

Budui da nema metode komunikacije koja e biti jednako uinkovita za svaku obitelj,
potrebno je razviti niz razliitih tehnika komuniciranja, kako bi se zadovoljile razliite
potrebe razliitih roditelja.

Dovoenje djeteta u jaslice i dolazak po dijete

Dananji ritam ivota i zaposlenost ostavljaju obiteljima vrlo malo slobodnog vremena.
Zbog toga su neformalne prilike za razgovor izmeu lanova tima i roditelja vrlo znaaj
ne za uspostavu komunikacije izmeu doma i jaslica. Iskusni odgajatelji istiu vanost
kratkog razgovora s obiteljima ujutro, kad dovedu dijete u jaslice i poslije podne, kad
dou po dijete. Poslijepodnevni razgovor je posebno znaajan, jer tada moete rodi
teljima podnijeti izvjee o djetetovim rutinama i aktivnostima, rei im koji su najnoviji
uspjesi njihovog djeteta i podsjetiti ih na sastanke ili druge dogaaje. Ova neformalna
prilika roditeljima omoguuje susret i razgovor s drugim roditeljima, promatranje djece u
igri, ukljuenje u tu igru, itanje djeci, postavljanje pitanja ili izraavanje elje za sastan
kom. Raspored bi trebao biti dovoljno fleksibilan da obiteljima dopusti ovu dragocjenu
i neslubenu priliku da se bar nakratko ukljue. Zbog toga bi poetne i zavrne akti
vnosti trebale biti leerne i promjenjive, kako bi roditelji dobili svoju priliku. Da roditelji
ne bi samo "iskrcali" svoje dijete na vratima jaslica, trebalo bi im jasno rei da moraju
uvesti djecu i pomoi im da se pripreme za dan koji je pred njima. Meutim, ti jutarnji
i poslijepodnevni susreti nisu prilika za vanije razgovore o nekim dubljim problemima
ili brigama vezanima uz djecu, budui da su djeca prisutna. Ima li potrebe za takvim
razgovorom, napiite roditeljima poruku ili organizirajte poseban sastanak. Ukoliko su
roditelji jako zaposleni, odredite vrijeme kad vas mogu nazvati telefonom.

Pismena komunikacija
Dobar nain komuniciranja predstavlja kratka i informativna poruka ili neka druga pi
sana informacija koju ete poslati djetetovoj obitelji. Na kraju dana mogli biste ispuniti
jednostavan obrazac i dati ga roditeljima kada dou po dijete. (Uzorak takvog obrasca,
to sam uinio danas i Dnevni informativni list nai ete na kraju ovog poglavlja.)

119

POU KORAK PO KORAK

Kad se radi o dojenadi, vano je zabiljeiti njihova razdoblja spavanja i aktivnosti, rad
crijeva, vrijeme hranjenja, vrstu i koliinu hrane i druge vanije informacije glede djeteto
vog zdravlja i razvoja. Kod male djece moete zabiljeiti najnovija dostignua, svladanu
vjetinu, hranu koja im je prvi put ponuena, napredak glede kontroliranja nude, pro
bleme s ponaanjem i druge spominjanja vrijedne dogaaje. Ukoliko je odgajateljica
zabrinuta zbog djetetova zdravlja, treba to odmah prijaviti roditeljima, potkrijepivi to
kasnije i pisanom izjavom. Ukoliko se dijete tijekom dana razboli, odmah pozovite ro
ditelje, a djetetu u meuvremenu osigurajte mir, udobnost i osamu, kako bi, u miru od
druge djece, priekalo roditelje koji e ga odvesti kui ili k lijeniku. Na kraju dana, kad
roditelj doe po dijete ili tijekom dana telefonom izvijestite roditelje o eventualnim pado
vima, povredama, problemima s drugom djecom ili neobinim promjenama ponaanja
ili raspoloenja i to kasnije potkrijepite pisanom izjavom. Preporuamo da kopiju te izja
ve uvrstite u djetetov Dnevnik promatranja. Obitelji cijene odgajatelje koji ih informiraju
O svemu vezanom uz njihovu djecu. Slina je informacija potrebna i odgajateljima pa bi
trebalo poticati obitelji da sline poruke alju odgajateljima. Trebala bi se oformiti Knjiga
dvostrane komunikacije koja e se pokazati osobito uinkovitom kad odgajatelji i obitelji
zajednikim naporima ele postii odreeni cilj, bio on uvoenje novog jela u djetetov
jelovnik ili poetak uenja kontroliranja nude. Roditelji mogu izvijestiti odgajatelje o bilo
kojem napretku djeteta ili moda nekom problemu vezanom uz dijete. Ohrabrite ih da
izvjetavaju tim o dogaajima koji bi mogli utjecati na djeje ponaanje: neprospavana
no, nicanje zubi, izloenost zaraznoj bolesti, smrt u obitelji, ali i sretni dogaaji kao to
su nova igraka, posjet roaka ili nova trudnoa.
Ova dvosmjerna informacija nije samo prenoenje vanih podatka: njome se jaa osje
aj da se ovdje radi o timskom radu obitelji i odgajatelja.

Oglasna ploa za roditelje

Oglasne ploe su jo jedan neformalni oblik komuniciranja s roditeljima. Objesite na
oglasnu plou obavijest o sastanku, tekstove o djejem razvoju, prehrani i drugim tema
ma koje bi mogle zanimati roditelje. Prijavne liste za ukljuenje roditelja u rad u jaslica-
ma takoer moete ovdje izvjesiti. Budui da za dojenad vrijede individualni rasporedi,
moete na plou staviti i individualne tablice s djetetovom slikom i njegovim dnevnim
rutinama i rasporedom. Obavijesti o vanim dogaajima (izletima, posebnim posjetitelji
ma, roendanima, itd.) mogu se takoer ovdje izloiti. Vano je da oglasne ploe budu
ivopisne i vesele i da esto mijenjate njihov izgled.
Na oglasnim ploama moete izloiti djeje radove, izvjea o izletima ili slike brae, se
stara i obitelji djece u grupi. Budite kreativni. Neka oglasna ploa bude odraz atmosfere
1 aktivnosti u jaslicama. Zamolite obitelji da pridonesu sadrajima na oglasnoj ploi. Ro
ditelja talentiranog za slikanje zamolite da doe u jaslice i slika ili crta s djecom, a zatim
te djeje radove izloite na ploi.

Video oprema

Ukoliko za to imate mogunosti, snimite djecu fotoaparatom ili videokamerom, kako bi

ste njihovim roditeljima mogli predoiti to djeca tijekom dana rade. Kad vide fotografiju
ili snimku svog djeteta kako se igra ili uvjebava novu vjetinu, roditelji e se osjeati
ukljuenima u program. Video zapisi aktivnosti i dogaaja mogu se prikazati na rodi-

120

POU KORAK PO KORAK

teljskim sastancima, kako bi se roditeljima predoili razliiti vidovi programa ili ilustrirao
razvoj djece. Uvijek morate od roditelja zatraiti doputenje da snimite njihovu djecu. U
nekim jaslicama se ve prilikom upisa djece od roditelja trai takvo pismeno doputenje
kojim oni izraavaju suglasnost da njihova djeca budu fotografirana ili snimana tijekom
godine.

Okrunice
Obavijesti i okrunice su jo jedan nain komuniciranja s obiteljima. Budete li okruni
cu poslali po djetetu svaka dva tjedna ili jednom mjeseno, sve obitelji e primati istu
informaciju. Sadraji i svrha ove okrunice su razliiti. U njoj trebate spominjati djecu i
lanove njihove obitelji to je mogue ee, pazei pritom da spomenete svako dijete.
Teme koje predlaemo za vau okrunicu su sljedee:

- Najave sastanaka, dogaaja ili izleta

- Molba roditeljima da pomognu materijalima ili sudjelovanjem u projektu
- Informacija o dogaajima znaajnim za zajednicu
- Teme usmjerene na dijete: zdravlje, prehrana, tjelesni razvoj, razvoj jezka i
motorike i drutveno-emocionalni razvoj
- Trenutne aktivnosti u jaslicama
- Prijedlozi za aktivnosti kod kue
- Zahvale roditeljima-volonterima
- Poziv novim volonterima.

Okrunice bi trebale biti kratke i jednostavne, budui da su kratke i este okrunice

uinkovitije od dugih i rijetkih. aljite ih roditeljima redovito, po mogunosti u istom ili
slinom obliku, a jezik kojim se sluite neka bude jasan i pravilan.

Kuni posjeti
Visokokvalitetni programi za dojenad i malu djecu u svom rasporedu obino ukljuu
ju posjete djejim obiteljima dva puta godinje, prvi put ubrzo nakon upisa djeteta, a
drugi put pred kraj kolske godine. Kuni posjeti su dobar nain da se uspostavi veza
s obiteljima, da se obitelji uvjere da ste zaista zainteresirani za dijete i da pone proces
dvosmjerne komunikacije. Cilj posjeta je da upoznate obitelj, da saznate neto vie o
djetetovom opem zdravstvenom stanju i razvoju, o njegovim interesima i potrebama
te da s roditeljima raspravite o vanim pitanjima kao to su obavljanje nude, hranjenje,
temperament i ritam spavanja djeteta. Djeca jaslike dobi uivaju kad odgajateljici mogu
pokazati svoju sobu, omiljene igrake, kune ljubimce i druge njima drage stvari.
Kuni posjeti su vrijedno iskustvo i za odgajatelje i za obitelji. Odgajatelj e nauiti neto
vie o kulturi obitelji, o njezinim sklonostima, odnosima, stilovima komunikacije i pose
bnim vjetinama i talentima koje bi neki lanovi obitelji moda eljeli pokazati u okviru
programa. Odgajatelj se bez ometanja i prekidanja moe usredotoiti na razgovor o dje
tetovom napretku i uspjesima. Obitelj e profitirati, uivajui u panji koju im odgajatelji
ca poklanja i imati priliku vidjeti interakciju izmeu odgajateljice i njihovog djeteta. Rodi
telji ne moraju uriti pa e imati vremena porazgovarati o svim brigama, nesporazumima

121

POU KORAK PO KORAK

ili specifinim ciljevima koje bi htjeli da njihovo dijete svlada. Ukoliko i obitelj i odgaja
telji budu potpuno jasni glede svojih namjera i uloga, kuni posjeti mogu uspostaviti i
odravati dobru komunikaciju koja e unaprijediti djetetovo iskustvo u programu, kao
i iskustvo njegove obitelji. I odgajatelji i obitelji se ponekad nelagodno osjeaju pri po
misli na kuni posjet. Meutim, te posjete treba shvatiti kao posjete poznanika i, ukoliko
se odgajatelj bude ponaao sukladno tome, sve e proi glatko. Odgajatelj bi mogao
donijeti neku novu, ne preskupu igraku kojom e se dijete igrati dok on razgovara s
obiteljima. Planirajte i zakaite kune posjete u vrijeme koje odgovara obitelji. Pokuajte
postii da je to vrijeme kad su svi ukuani kod kue. Prilikom najave posjeta objasnite
njegovu svrhu i najavite koliko dugo namjeravate ostati. Obitelji bi se mogle zabrinuti
da najava posjeta znai neku lou vijest pa im jasno dajte do znanja da je va cilj bolje
se upoznati i nauiti neto o djetetu i o njegovoj obitelji. Na samom poetku posjeta
ponovite njegovu svrhu. Razgovor moete zapoeti spominjanjem dnevnog izvjea
odnosno dnevnim rasporedom djeteta. Uvijek ponite pozitivnom opaskom o djetetu.
Ostavite pisani dokument s najvanijim informacijama, kako bi ga roditelji mogli prouiti
nakon vaeg odlaska. Nemojte samo vi govoriti. Dajte obiteljima vremena i prilike da
govore o djeci i svojim idejama, brigama i interesima. Posluite se tehnikom aktivnog
sluanja. Ukoliko se ne radi o iskrenoj pohvali ili nekoj drugoj pozitivnoj povratnoj infor
maciji, nemojte govoriti o djeci u njihovoj prisutnosti. Ukoliko biste eljeli razgovarati o
neemu to vas brine ili o nekom problemu, neka se netko ode igrati s djetetom u drugu
sobu ili priekajte privatni sastanak s roditeljima u jaslicama.

122

POU KORAK PO KORAK

Ukljuivanje obitelji
Obitelji se mogu aktivno
ukljuiti u program na mno
go razliitih naina. Neki e
dolaziti na sastanke, drugi
e slati materijale, jedni
e eljeti pomagati na ja-
slikom igralitu, drugi biti
u roditeljskom savjetoda
vnom tijelu. Neke obitelji
e biti voljne volontirati u
jaslicama, pomaui oko
kuhanja, pranja rublja, iva
nja, javljanja na telefon ili u
izravnom radu s djecom u
jaslicama.

Roditelji u jaslicama
Roditelji se u jaslicama e
sto osjeaju nelagodno, jer,
mislei da je soba za bora
vak djece podruje odgaja
telja, osjeaju nesigurnost.
Ono to je vano jest da ih
uvjerite da su dobrodoli u
vau sobu u bilo koje doba.
Kad dou, pozdravite ih i
oslovite imenom, recite im
gdje mogu ostaviti svoje
stvari i pokaite im to da rade. Ovakva osobna panja pomoi e im smanjiti nelagodu
koju osjeaju. Roditeljima koji su prvi put pomagai trebat e voenje, podrka i jedno
"hvala", kako bi se osjeali zadovoljnima zbog svog doprinosa i imali elju ponovno
doi.
Postoji mnogo kreativnih naina kojima ete pomoi roditeljima da shvate to u jaslica
ma trebaju raditi. Na poetku ete im morati davati specifine zadatke, kao to su npr.
ljuljanje ili hranjenje bebe ili igra s tijestom u drutvu dvoje male djece. Kad se budu
osjeali ugodnije, roditelji e nauiti pratiti i itati djeje znakove i leernije e se osjeati
u igri s njima.
Roditelji e stei odreenu sigurnost budu li znali pravila i specifine postupke jaslica.
Zbog toga im dajte primjerak pisanih pravila, i to ve prilikom upisa njihova djeteta u
jaslice. Na poetku svake godine, odgajatelji bi roditeljima trebali objasniti pojedinosti
o programu, koje e i izvjesiti na oglasnu plou. Tu e biti rijei o tehnikama mijenjanja
pelena, hranjenja i odmaranja. Kad je ovakva informacija dostupna i kad je roditelji
mogu uvijek ispoetka prouavati, u sobi dnevnog boravka e se osjeati sigurnijima i
eljet e se vratiti. Uvijek im zahvalite na dolasku i podsjetite ih da vam se, ukoliko imaju
ikakvih pitanja, bez ustruavanja mogu uvijek obratiti.

123

POU KORAK PO KORAK

I odgajatelji i roditelji imat e koristi od roditeljskog sudjelovanja u aktivnostima. Kad se
lanovi obitelji upoznaju s timom, lake e razgovarati o razvoju svog djeteta i vlastitim
brigama. Poet e se osjeati suvlasnicima programa i s drugim roditeljima poeti razvi
jati prijateljske odnose. Sudjelovanje u grupi pomoi e im da bolje razumiju razvoj dje
teta, nauit e aktivnosti koje se mogu obavljati i kod kue, dobit e odgovore na svoja
nepostavljena pitanja, a usput e imati priliku promatrati svoje dijete u igri i druenju s
drugom djecom i s odraslima.
Za roditelje koji redovno sudjeluju u jaslikim aktivnostima, vrijede ista pravila glede nji
hovog zdravstvenog stanja kao i za odgajatelje, to znai da obvezno moraju obavljati
periodine lijenike preglede, biti podvrgnuti TBC testovima i biti cijepljeni.

Soba za roditelje
Prostor odreen za primanje obitelji oznaen je s Dobro doli! Trebamo vas!, lako je u
nekom zajednikom prostoru ili se radi o posebnoj sobi, atraktivan prostor namijenjen
roditeljima prua mnogobrojne mogunosti za ukljuenje obitelji. Ukoliko je mogue,
posluite roditelje kavom, ajem i keksima. Udoban stolac-ljuljaka omoguit e majka
ma da doje ili ljuljaju svoje bebe. Mogli biste ovdje imati i hladnjak, kako biste u njega
mogli pohraniti majino mlijeko. Na zidove objesite djeje crtee ili slike dojenadi i
male djece, kako biste stvorili osjeaj domae atmosfere. Isto tako, postavite ovdje i
kutiju punu igraaka, kako biste osigurali zabavu za brau i sestre djece ukljuene u
va program. lanovi obitelji bi se u ovoj sobi trebali uvijek osjeati dobrodolima. Tu
se mogu sresti s drugim roditeljima, itati informacije izloene na oglasnoj ploi, ili je
dnostavno odmarati uz alicu aja. Soba za roditelje bi trebala biti dostupna roditeljima
svakoga dana u odreeno vrijeme. Ukoliko je ta soba ujedno i ured jaslikih djelatnika,
morali biste svakoga tjedna na vidljivo mjesto izvjesiti vrijeme kad je soba nedostupna
roditeljima, odnosno kad je zatvorena. Ova soba ima veliku ulogu u poticanju obitelj
skog sudjelovanja i trebala bi biti otvorena za obitelji to je mogue vie. Ukoliko se ta
prostorija koristi i kao prostorija za odravanje roditeljskih sastanaka i za druge grupne
dogaaje, trebala bi biti opremljena i sklopivim stolcima.

Soba za drutvene aktivnosti

Prostor ili prostorija gdje e obitelji moi dolaziti i razmjenjivati odjeu, igrake i slino
zgodna je prilika za susrete. Ukoliko nemate posebnu prostoriju, odredite ovaj prostor
unutar sobe za roditelje. Zgodna je ideja u taj prostor staviti ivae strojeve za potrebe
programa i pojedinih obitelji. Ukoliko je ovaj prostor ili prostorija slobodan naveer ili
vikendom, obitelji bi ovdje mogle odravati razliite drutvene aktivnosti. Socijalni ra
dnici ue zajednice bi u ovoj sobi mogli odravati razgovore s obiteljima i distribuirati
informacije. Potiite koritenje ove prostorije to je mogue vie.

Priruna knjinica
itanje knjiga primjerenih djetetovoj dobi ili igranje odgovarajuih igara prua neslueni
uitak i djeci i roditeljima. U jaslikoj knjinici bi roditelji trebali imati mogunosti posu
ivati knjige i igrake primjerene dobi njihove djece, ali i knjige o roditeljstvu i o djejem
razvoju i napretku. Ukoliko u knjinici nema knjiga o roditeljstvu i odgoju djece, odgaja
telji bi mogli pisati informativne letke s temama usmjerenim na roditelje i djecu, kako bi
ih roditelji mogli prouiti.

124

POU KORAK PO KORAK

Knjinica se obino nalazi u sobi za roditelje. Dobro bi bilo izvjesiti listu za potpisivanje
roditelja ili kartice kojima ete biljeiti tko je posudio koju igraku i kad bi je trebao vratiti.
U pravilu, obitelji mogu posuditi igraku na dva do tri tjedna, nakon ega bi je morali
vratiti. Obiteljima bi trebalo omoguiti da posuuju igrake to je mogue ee.
Obiteljima ne bi trebalo biti neugodno posuivati igrake i knjige pa ih morate uvjeriti
da i normalna upotreba ponekad rezultira trganjem igraaka i knjiga. Jasno, materijali
se moraju uvati, no nezgode su mogue i dogaaju se. Slomljene igrake odstranite
iz upotrebe, budui da mogu biti opasne. Ukoliko je mogue, pokuajte popraviti kvar.
Roditelji su esto vjeti u popravljanju stvari, to moe biti jo jedan od naina da ih se
ukljui u program. Igrake koje nisu popravljene ne bi se trebale dalje posuivati.

Ukljuivanje oeva
Pokuajte na sve mogue naine u program ukljuiti, izraavajui dobrodolicu, sve
mukarce koji su vani u ivotima dojenadi i male djece. Budui d a j e poetni kontakt
djeteta uglavnom vezan uz majku, oevi, braa, strievi, djedovi i muki prijatelji mogli
bi i nehotice biti izostavljeni. Potiite njihov dolazak u jaslice, bilo na roditeljske sastanke
ili u sobu za roditelje, gdje e biti aktivni sudionici u aktivnostima programa. Razgovor s
roditeljima ili roditeljski sastanak zakaite kad su oba roditelja slobodna. U sve rasprave
ukljuite mukarce, postavljajui im pitanja o djetetu. Kad obiteljima aljete poruke ili
pozivnice, adresirajte ih na oba roditelja. Ukoliko neko izvjee treba biti potpisano, in-
zistirajte na potpisu oba roditelja. Na taj ete nain oevima pokazati da su i oni vani.
Da biste oeve ukljuili u program, predlaemo vam sljedee strategije:

- Pitajte ih na koji bi nain voljeli pridonijeti programu. Moda imaju sklonosti ili
talent za graenje, za rad na otvorenom ili e eljeti na neki drugi nain pomoi.
- Planirajte drutvene dogaaje samo za mukarce, na kojima e izmjenjivati ideje,
govoriti o svojoj djeci, podijeliti brige, itd.
- Ponudite roditeljske sastanke samo za mukarce, sastanke koje e voditi mu
karci.
- Naglaavajte naine kojima mukarci mogu uivati u drutvu svoje dojenadi i
male djece. Muki roditeljski sastanci ponekad znaju rezultirati vrlo korisnim ide
jama.
- Sponzorirajte drutvene dogaaje kao to su obiteljska popodneva ili zajednike
veere, kojima ete potaknuti ne samo oeve i majke ve i druge lanove obitelji
na ukljuenje u program.

Obiteljski sastanci i okupljanja

Obiteljski sastanci i okupljanja su vaan dio programa. Veina jaslica odrava nekoliko
vrsta sastanka, poevi od redovnih roditeljskih sastanaka, sastanaka savjetodavnog
tijela, grupa podrke, neformalnih okupljanja do proslava.
Roditeljski sastanci. lanovi tima duni su zakazati roditeljske sastanke, to u pravilu
ine jednom mjeseno. Na njima se razgovara o programu i temama od zajednikog
interesa. Tu e djelatnici programa ili gost-govornik podastrijeti informaciju i poticati
roditelje na razgovor o odreenoj temi. Obitelji, odgajatelji i rukovodstvo e zajedniki
izabrati te teme i dogovoriti najzgodnije vrijeme za odravanje takvog sastanka. Ukoliko

125

POU KORAK PO KORAK

je svrha sastanka pomo roditeljima, teme koje se obrauju moraju biti zanimljive rodi
teljima. (Kao to je uenje usmjereno na dijete najuinkovitije, tako e i ovdje usmjere
nost na roditelje donijeti najbolje rezultate.) Budu li te sastanke smatrali nekorisnima i
nezanimljivima, roditelji nee na njih dolaziti.
Otkrijte u neformalnom razgovoru ili pomou anketnog listia to roditelje zanima. Teme
kao to je npr. razvoj dojenadi i male djece obino se formalno prezentiraju, a nakon
toga slijede pitanja i odgovori. Ostale teme najbolje se obrauju u obliku radionica, gdje
obitelji imaju priliku uvjebavati nove vjetine i tehnike.

Obitelji bi mogle biti zainteresirane za teme kao to su:

- ivot s novom bebom

- Ritam spavanja dojenadi i male djece
- Oitavanje djetetovih znakova i govora tijela
- Prehrana u djetinjstvu
- Djeje bolesti i sigurnost
- Razumijevanje reakcije starije brae i sestara kad u kuu doe nova beba
- Igranje s dojenadi i malom djecom
- Hranjenje dojenadi i male djece
- Gdje u zajednici potraiti pomo?

Grupe podrke. Obitelji s novim bebama esto imaju zajednike brige i pitanja. Zbog
toga e im koristiti mogunost da razgovaraju s drugim obiteljima, razmijene iskustva
i zajedniki rijee probleme. Grupe podrke obino proizlaze iz zajednike potrebe da
se rijei neko pitanje. Nakon to uju prezentiranje odreene teme, roditelji esto ele
dodatne informacije. Obitelji koje imaju sline probleme ili brige mogu jedna drugoj
pomoi razmjenjivanjem informacija i savjeta. Grupe podrke mogu initi samo oevi,
samo samohrani roditelji, samo roditelji djece s posebnim potrebama, samo novi rodite
lji ili samo majke. Djelatnici jaslica trebali bi ovim grupama pomagati i izlaziti im u susret
osiguravajui prostor za sastajanje i kavu.
Drutveni dogaaji. Drutveni dogaaji i okupljanja su prilike da se obitelji zabave,
razmijene iskustva, razgovaraju i osjeaju da pripadaju programu. Obitelji i djelatnici
jaslica zajedniki planiraju i organiziraju jutarnje kavice, neformalne razgovore u sobi
za roditelje, izlete, piknike, obiteljske veere, proslave i slino. Ove se aktivnosti mogu
isplanirati u suradnji s drugim grupama u jaslicama.
Proslave. Svatko voli da ga se cijeni. Iskaite potovanje i proslavite svaki uspjeh. Imaj
te na umu da su za dojenad i malu djecu, ali i za njihove obitelji, jaslice prvo iskustvo
izvan roditeljskog doma. Zbog toga djeji uspjesi trebaju biti slavljeni. Pomagai iz obi
telji daruju programu svoje dragocjeno vrijeme. I oni zavrjeuju zahvalnost i priznanje.
Obitelji i djelatnici jaslica izgrauju program i meusobni partnerski odnos. Do
toga e doi s vremenom i na razliite naine. Obitelji pridonose programu prisustvo
vanjem sastancima, donirajui materijale, pomaganjem u uionici, ienjem jaslikog
igralita i slino. Zahvalite svima na pomoi.
Obiteljsko savjetodavno vijee. Obiteljsko savjetodavno vijee i formalno ovlauje
roditelje da pridonose programu vlastitim idejama, od planiranja do njihove primjene.

126

POU KORAK PO KORAK

Roditelji e nauiti planirati i odravati sastanke, voditi kampanju za izbore, pronalaziti
financijske i druge izvore i slino. Sve obitelji, a ne samo one koje su u savjetodavnom
vijeu, trebale bi biti pozvane i prisustvovati sastancima koji se u pravilu odravaju svaka
tri mjeseca. Teme koje se ovdje obino obrauju su:

- Sudjelovanje obitelji
- Komunikacija izmeu roditelja i odgajatelja
- Ukljuenje zajednice
- Drutveni dogaaji
- Dogaaji koji financijski pridonose programu.

Jasliki bi tim trebao imati sluha za prijedloge ovog vijea, a u sluaju neprimjenjivanja
njegovih prijedloga, za to bi trebao imati vrlo jake razloge. Voditelj Programa Korak po
korak blisko surauje s lanovima savjetodavnog vijea, pa zajedno, kao tim, rjeavaju
probleme i stvaraju nove inicijative.

Diskrecija
Diskrecija je vrlo vana stavka ukoliko se odgajatelji i roditelji misle meusobno poti
vati, meusobno si vjerovati i zajedniki raditi za dobrobit djece. Djelatnici jaslica tre
bali bi promicati atmosferu otvorene rasprave i obiteljima pruiti mnogobrojne prilike za
privatan razgovor o djeci ili tekoj obiteljskoj situaciji. Potrudite se da takvim obiteljima
pruite priliku da privatno razgovaraju s vama, a dobivenu informaciju smatrajte strogo
povjerljivom. Svaki Program Korak po korak se strogo mora pridravati ovog naela di
skrecije i svi djelatnici, ba kao i obitelji, o tom naelu moraju biti obavijeteni i u skladu
s njime se, znai profesionalno, i ponaati.
Svi pokuaji da se napravi program koji potie djecu mogu pasti u vodu ukoliko se
povjerljivost informacije dovede u pitanje. Biljeke o djeci drite zakljuane i dostupne
samo strogo i s razlogom odreenim djelatnicima jaslica. No, ukoliko mislite da se infor
macija treba proslijediti dalje, od roditelja zatraite pismeno doputenje za to. Roditelji
moraju znati kako i koju informaciju namjeravate proslijediti i njihovo je pravo da imaju
uvid u dosje svog djeteta kad god to zaele.

127

POU KORAK PO KORAK

 UZORAK PISMA RODITELJIMA

Dragi gospodine i gospoo

Drago nam je da e se vae dijete ove godine upisati u Program Korak po korak za do-
jenad i malu djecu. Veselimo se stvaranju partnerstva s vama i s vaim djetetom. Kao to
znate, mi potiemo obitelji da se to je mogue vie ukljue u rad u grupama. Voljeli bismo
znati na koji nain biste vi eljeli biti ukljueni. Zbog toga vas molimo da pogledate priloeni
obrazac obiteljskog interesa i oznaite stavke koje vas zanimaju. Ukoliko smo ispustili neto
to vas zanima, lijepo vas molimo da nam to date do znanja.
Veselimo se to emo vas uskoro vidjeti i, tijekom mjeseci koji su pred nama, imati prilike i
upoznati vas. Hvala.
Odgajateljice

PREGLED INTERESA OBITELJI

Ime djeteta:
Imena roditelja:
Odgajatelji:
Zanima nas: Majka Otac
Posjeivanje mjesenih roditeljskih sastanaka
Rad u grupi s malom djecom
(Ako prihvaate, koje aktivnosti biste izabrali?)
itanje
Crtanje
Glazbu
Slaganje ili izradu materijala
(oprema za vanjske aktivnosti, odjea za lutke, igre)
Pomo kod zajednikih putovanja
Organiziranje posebnih dogaaja (roendani, praznici)
Slanje materijala od kue
Sudjelovanje/organiziranje susreta obitelji
Pridruivanje grupi roditelja
Pomo kod posuivanja knjiga
Poklanjanje igraaka
Ostalo:

128

POU KORAK PO KORAK

Moju obitelj ine

Mi ivimo u

Telefon:

U hitnom sluaju kontaktirati:

1. Telefon:

2. Telefon:

3. Telefon:

129

POU KORAK PO KORAK

 TO TREBATE ZNATI O MENI

Moje ime je:

Volim jesti!
to:

Kada:

Alergian sam:

Moje vrijeme za spavanje je:

Posebni podaci:

Moje omiljene igrake i igre su:

Sretan sam kada:

Uplaen sam kada:

Ostale vane stvari koje mora znati onaj koji se o meni brine:

130

POU KORAK PO KORAK

 UZORAK OBRASCA ZA RODITELJE:

"STO SAM UINIO DANAS..."

DATUM: DJETETOVO IME

DORUKOVAO SAM: UINAO SAM: RUAO SAM:

CIJELI OBROK CIJELI OBROK CIJELI OBROK

PONETO PONETO PONETO
NISAM BIO GLADAN NISAM BIO GLADAN NISAM BIO GLADAN

SRETAN, VRIJEDAN, ZAIGRAN,

PRIJATELJSKI RASPOLOEN, ZA
SURADNJU, NEMIRAN, POSPAN, TIH

OSTALI KOMENTARI:

ODGAJATELJ

131

POU KORAK PO KORAK

 DNEVNI INFORMATIVNI LIST

Datum:

List popunio:

Djetetovo ime:

Ishrana:

Spavanje:

Promjena pelena/higijena:

Ostalo:

132

POU KORAK PO KORAK

ETVRTI DIO - OKRUENJE ZA
UENJE

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 STVARANJE ZDRAVOG OKRUENJA

O snovni zadaci kvalitetnog jaslikog programa su zdravlje i sigurnost djece. Odga

jatelji svojim ponaanjem sprjeavaju nezgode i bolesti i spremni su reagirati u
hitnim sluajevima. Ne radi se o deklarativnom pouavanju roditelja, djelatnika jaslica i
djece o tome to je to sigurna i zdrava praksa, ve je rije o tome da je primarni zada
tak programa preventivna praksa koja promie zdravlje. Informacija koju ete u ovom
poglavlju dobiti nema namjeru zamijeniti slubena pravila glede ouvanja zdravlja, ve
samo govori o trenutano najboljim praksama u tom smislu i namijenjena je odgajate
ljima kao svojevrsni vodi. Ovdje se govori o tome to sve utjee na stvaranje zdravog
okruenja:
- Odravanje okruenja
- Razvojna politika i praksa: KNJIICA O ZDRAVLJU
- Sprjeavanje irenja bakterija
- Praenje djejeg zdravlja
- Savjetovanje sa zdravstvenim strunjacima.
Zdravstvene potrebe dojenadi i male djece zahtijevaju dobru upuenost paljivih i
budnih odgajatelja i nadziranje. Budui da su dojenad i mala djeca na vrhuncu svojih
senzornih i motorikih istraivanja i gotovo sve zavri u njihovim ustima, veliina i isto
a igraaka mora se paljivo provjeravati. Djeca neprestano trebaju biti odgajateljima
pred oima, kako bi oni mogli brzo reagirati i sprijeiti nesreu. Okruenje mora poticati
djeje aktivno uenje, treba biti dovoljno fleksibilno da zadovolji djeje individualne po
trebe i mora pruati prilike za djeja istraivanja i otkria.

Okruenje
Zgrade, zemljite i oprema jaslica trebaju biti ieni, popravljani i odravani, kako bi
se zatitilo zdravlje djece. Osvjetljenje, ventilacija i grijanje trebali bi biti adekvatni. U
sobama, hodnicima i na stubitu potrebno je i prirodno i umjetno svjetlo. Osvjetljenje je
vano za zdravlje, jer je glavni izvor osjetilnih podraaja. Za dobro je zdravlje potreban
i svjei zrak. Ubiljeite u svoj dnevni raspored aktivnosti na zraku. Tijekom dana treba
otvarati vrata i prozore, kako bi se prozraile prostorije. Pomou sustava za provjetra
vanje odrat ete odgovarajuu cirkulaciju zraka. Grijanje i sustav za provjetravanje tre
bali bi se jednom godinje provjeravati, kako biste bili sigurni da rade sigurno. Naime,
njihovi filteri bi mogli biti rasadite bakterija. Tepisi ne smiju biti vlani. Da bi zgrada bila
zatiena od kukaca i glodavaca, postavite mreice na vanjske prozore i vrata. Izvjesite
upute za sigurnu i pravilnu upotrebu pesticida ili drugih kemikalija. Kemikalije oznaite
njihovim imenima i, zajedno sa sredstvima za ienje i pesticidima, drite zakljuane i
podalje od djece ili prostorija gdje se hrana priprema ili servira. Nakon svake upotrebe
operite salvete i stolnjake. Sve odrasle osobe koje rade u jaslicama (odgajatelji, poma
gai, kuhari, istai i roditelji-volonteri) moraju biti u trenutku angairanja na posao, a i
redovito kasnije, podvrgnuti sistematskom pregledu, ukljuujui cijepljenje i TBC-testo-
ve. U jaslicama puenje treba biti zabranjeno. Budui da ima sve vie dokaza koji upu
uju na to da su djeji respiratorni problemi povezani s pasivnim puenjem, odgajatelji
bi se trebali suzdravati od puenja i obrazovati roditelje u pogledu ovog rizika.

135

POU KORAK PO KORAK

 POSTUPCI Zdravstvena politika i postupci: knjiica o zdravlju
ZA PRANJE
RUKU:
U svakim bi jaslicama trebala postojati pisana knjiica o zdravstvenim postupcima, pro
izvod zajednikog rada djelatnika jaslica, roditelja i zdravstvenih strunjaka.
- Perite
ruke dvije Djelatnici jaslica i roditelji-volonteri trebali bi biti osposobljeni za zdravstvene postupke.
minute na Zdravstvenom e se politikom u jaslicama identificirati to e tko uiniti, kada, gdje i
poetku i na kako, kao i sljedee informacije:
kraju dana.
- Voenje biljeaka o zdravlju djece
- Perite - Informiranje o infektivnim bolestima
ruke barem
- Sprjeavanje povreda
jednu minutu
- Pruanje prve pomoi
nakon hranje
nja i presvla - Priprema za sluaj hitne intervencije
enja djece, - Praenje postupaka kontrole infekcije
nakon to ste - Davanje lijekova
im pomogli - Planiranje za individualne zdravstvene potrebe
pri obavljanju - Usavravanje djelatnika vrtia, roditelja i djece na temu zdravlja i sigurnosti.
nude, nakon
davanja lije Sprjeavanje irenja bakterija
kova, kupanja
djece, brisa Pranje ruku
nja noseva i
slino. istoa sprjeava bolesti. Ruke se nikad ne peru previe. Mnoge infekcije prenose se
bakterijama putem dodira ruku. Pranjem ruku uklanjaju se bakterije pa je to najuinkovi
- Upo
tija metoda sprjeavanja irenja prenosivih bolesti drugoj djeci, odgajateljima ili lanovi
trebljavajte
tekuu vodu. ma obitelji. Odgajatelji moraju oprati ruke kad ulaze u jaslice te prije i poslije:

- Upo
trebljavajte
sapun, i to, po
mogunosti,
tekui.
- Stanite
ispred umiva
onika. Namo
ite svoje ruke
Iznad zglobo
va.
- estoko
trljajte, i to kru
nim pokreti
ma, dlanove,
zapea i
podlaktice.
(Trenje poma
e otklanjanju
bakterija.)
- Dobro
isperite ruke
tekuom vo
dom.

136

POU KORAK PO KORAK

 - davanja lijekova - Izbjegnite
- kupanja djece bakterije na
slavini upotre
- brisanja noseva, itd. bljavajui ru
nik prilikom
Dojenad i mala djeca dodiruju i grebu zaraena podruja, prenosei tako bakterije s zatvaranja
ruku na usta ili na druge igrake. Ne bude li odgajateljica prala bebine ruke, zarazit e slavine.
samu sebe ili drugu djecu. Napravite od pranja ruku ugodno iskustvo - pjevajte pritom - Ruke po
pjesmu ili pjevuite neku melodiju. Dojenad i mala djeca bi trebala prati svoje ruke prije mogunosti
jela, nakon obavljanja nude, nakon dodirivanja neeg prljavog ili nakon igre na otvore briite papir
nom. Djecu morate nauiti zbog ega je vano prati ruke i kako se to pravilno radi. natim runici
ma.
- Upotre-
Dezinfekcija bljeni papirna
ti runik bacite
Veina roditelja i pedijatara slau se da je vrlo teko sprijeiti irenje djejih zaraznih
u pokrivenu
bolesti. Vrlo e teko biti sprijeiti irenje zaraze meu braom, sestrama i lanovima kantu za sme
obitelji, jer su oni u estom kontaktu te dijele igrake i druge predmete. Djeca u jasli- e. Upotre-
cama su izloena jo veem riziku zaraze, jer meusobno dolaze u kontakt, stavljaju bljeni runik
u usta igrake, dodiruju se, koriste zajedniki WC i umivaonike te se igraju zajedno. stavite u pokri
Zadatak odgajatelja je da uine sve to je mogue kako bi sauvali zdravlje i sigurnost venu koaru
djece, ali i da ih potiu na istraivanje okruenja i interakciju s drugima. Zarazne bolesti za prljavo
rublje.
uzrokuju virusne ili bakterijske infekcije. U naim tijelima i u naem okruenju ive sitni
bakterijski organizmi, koji se razvijaju na vlanim povrinama kao to su umivaonici,
i u podrujima gdje se hrana priprema i pohranjuje. Virusi se prenose s jedne osobe
na drugu kaljanjem, kihanjem, diranjem zaraenih predmeta i dodirom. Veina djejih
zaraznih bolesti je virusnog podrijetla: proljev, vodene kozice, konjunktivitis, prehlade
i gripa. Opis simptoma ovih bolesti trebao bi biti ukljuen u obrazovne materijale koje
ete dati roditeljima, kako bi oni znali na to trebaju obratiti panju.
Besprijekorno ista soba i materijali u njoj vrlo su vani, jer mala djeca istrauju igrake,
namjetaj, kune ljubimce i jedni druge dodirom i kuanjem. Paljivo dezinficiranje i
ienje smanjit e irenje infekcija i bolesti.
ienje uklanja bakterije, a dezinfekcija ih ubija. Sve povrine i igrake mogu se de
zinficirati pomou mjeavine klora i vode (1/4 alice klora na 4,5 I vode). Svakoga dana
morate napraviti svjeu mjeavinu, budui da ovo sredstvo u dodiru sa zrakom slabi i
gubi svoju uinkovitost.
Najuinkovitiji nain borbe protiv bakterija jest taj da ruke, igrake, radne povrine,
krevetie, kolijevke i prostor za mijenjanje pelena esto dobro izribate dezinfekcijskim
sapunom. (Upotrebljene igrake koje jo niste oistili drite u odvojenim posudama dok
ne budu oiene.)

- Nakon svake upotrebe operite ubruse, stolnjake i slino.

- Svakoga dana operite krpe kojima istite i perete pod.
- Svakoga dana istite namjetaj i igrake.
- Svakoga dana oistite i operite podove u kuhinji i kupaonici.
- Briite prainu sa zidova svaki dan i perite ih barem jednom tjedno.
- Svakoga dana diite tepihe, kako biste sprijeili vlagu.

137

POU KORAK PO KORAK

 POSTUPCI
ZA DEZIN
FEKCIJU:

- Oisti
te prljave
povrine i
predmete
deterden
tom i vodom.
- Svakoga
dana napra
vite novu
mjeavinu
klora i vode.
- Mjeavinu
na velike
predmete na-
nesite spre-
jem; manje
predmete
uronite u
mjeavinu. - Usisavajte tepihe svake veeri i perite ih svaka etiri tjedna.
- Igrake i - Neka sobe, predvorje i stubite budu uredni, isti i bez vika predmeta.
povrine koje - Pohranjujte smee u vodonepropusne i protiv glodavaca zatiene posude s ne
ste oprali propusnim poklopcima.
osuite na - Bilo bi dobro kad bi kante za smee bile od nehrajueg elika ili tvrde gume, i kad
zraku. bi poklopci na kantama imali mogunost zakljuavanja.
- Praznite kante za smee u sobama svakoga dana, a i ee.

Ukoliko dijete od kue donese omiljenu igraku ili neto to ga umiruje, taj predmet
treba stajati u njegovom krevetiu. Oznaite igrake koje djeca grizu kad im izlaze zubi
i drite ih odvojeno od drugih. Djeje dekice bi isto tako trebale biti dobro oznaene i
trebalo bi ih koristiti samo jedno dijete.

Mijenjanje pelena i obavljanje nude

Kad djetetu mijenjate pelene, polegnite ga na istu povrinu koja se nakon svake upo
trebe dezinficira ili na veliki papirnati runik kojeg ete baciti nakon svake upotrebe.
Djeca bi trebala imati vlastite pelene koje nee dijeliti s drugom djecom. Umivaonik s
toplom i hladnom vodom trebao bi biti u blizini prostora za prematanje djece ili obavlja
nje nude.
Predmeti potrebni za djeju nudu moraju biti isti i dezinficirani. Ukoliko koristite ka-
hlice, one bi trebale biti u dobrom stanju i lako istive. Operite, isplahnite i dezinficirajte
kahlicu u umivaoniku namijenjenom iskljuivo za te svrhe.
Mjesto gdje se obavlja nuda treba biti dezinficirano svakoga dana i po potrebi tijekom
dana. Umivaonici i WC koljke bi trebali biti veliinom prilagoeni djeci. Kod svih umiva-

138

POU KORAK PO KORAK

onika trebaju se nalaziti sapuni i papirnati runici. Upute o mijenjanju pelena i obavljanju
nude trebale bi biti izvjeene, kako bi djelatnici vrtia uvijek bili podsjeani na ono to
im je initi.

Mijenjanje pelena
Prije no to uzmete dijete:
1. Pripremite djetetov pribor.
2. Stavite istu papirnatu prostirku na stol za prematanje.
Kad stavite dijete na stol za prematanje:
1. Skinite prljavu pelenu i stavite je u kantu za prljave pelene.
2. Obriite dijete pokretom prema nazad, koristei svaki put novu maramicu.
3. Stavite djetetu istu pelenu.
4. Operite djetetove ruke.
Kad spustite dijete sa stola za prematanje:
1. Upotrebljenu prostirku bacite u kantu za smee.
2. Dezinficirajte povrinu stola za prematanje.
3. Operite ruke.
Kontrolna lista za zdravo okruenje
Neka vam ova pitanja poslue kao vodi pomou kojeg ete stvoriti i odravati zdravo
okruenje za dojenad i malu djecu.

- Jesu li zidovi, podovi, tepisi i posteljina ieni prema rasporedu?

- Jesu li povrine i WC-i oprani i dezinficirani svakoga dana?
- Jesu li igrake svakoga dana oprane u otopini klora?
- Jesu li igrake koje djeca grizu kad im rastu zubi oznaene djejim imenima?
- Jesu li tepisi micani svakoga dana, kako bi se izbjeglo skupljanje vlage?
- Jesu li posude za odlaganje igraaka koje treba oprati (npr. one koje djeca sta
vljaju u usta) nadohvat ruke?
- iste li se prostori gdje se priprema hrana, gdje se djeca hrane i premataju,
odnosno obavljaju nudu nakon svake upotrebe?
- Jesu li odvojeni prostori za prematanje i za hranjenje djece?
- Je li hrana sigurno uskladitena kako bi se sprijeilo kvarenje?
- Ima li svako dijete vlastiti pribor za prematanje, kojeg ne dijeli s drugom dje
com?
- Jesu li prljave pelene i odjea smjeteni u zatvorene posude za odlaganje ili
zatvoreni u posebno oznaene plastine vree?
- Jesu li izvjeeni postupci mijenjanja pelena, hranjenja djece i pranja ruku?
- Postoje li umivaonici s toplom i hladnom vodom u blizini prostora za mijenjanje
pelena i hranjenje djece?
- Peru li odrasli detaljno svoje ruke prije i poslije mijenjanja pelena i hranjenja
djece?
- Perete li ruke dojenadi? Uite li i potiete li malu djecu da peru svoje ruke?
- Jesu li postupci za pruanje prve pomoi izvjeeni na vidljivom mjestu?

139

POU KORAK PO KORAK

SAVJETI ZA Jesu li zapisani postupci zbrinjavanja bolesne djece, odravanja zdravstvenih
IZDAVANJE kartona i izdavanja lijekova?
LIJEKOVA Jesu li djelatnici jaslica obrazovani i uvjebani glede zdravstvenih postupaka?
-
Praenje djejeg zdravlja
- Operite
ruke prije no Poznavanje djejeg razvoja i napredovanja i individualnih razlika izmeu djece pomoi
to dajete e odgajateljima da razumiju djeje viestruke potrebe. U visokokvalitetnim programi
bilo kakav ma, odgajatelji: 1) budno prate zdravstveno stanje svakog djeteta i reagiraju na svaku
lijek. promjenu tog stanja, 2) biljee zdravstvene tegobe pojedine djece i mogue nesree i o
njima izvjetavaju druge djelatnike jaslica i roditelje djeteta i 3) slijede propisane zdrav
- Dajte stvene postupke.
djetetu lijek
njeno, ali
Biljeenje pojedinanog djejeg zdravlja (zdravstveni kartoni djece)
odluno.
Za svako dijete odgajatelji trebaju voditi biljeke koje ukljuuju sljedee:
- Paljivo
- Rezultate sistematskog pregleda obavljenog od strane odobrenog lijenika.
prouite
- Biljeke o primljenom cjepivu.
pisane upute
za upotrebu. - Popis lijekova koje dijete uzima.
(Lijekovi se - Informacija o osobama koje se moraju obavijestiti u sluaju nude.
uzimaju na - Imena ljudi ovlatenih da djeluju u ime djeteta.
razliite nai - Alergije, kronine bolesti i opaske o razvoju.
ne - mogu biti
Na kraju ovog poglavlja nai ete uzorak Upitnika o djejem zdravlju.
uzimani oral
no, ubrizgani Svakog jutra kad odgajatelji pozdrave djecu, trebali bi napraviti kratku provjeru njihova
u nos, uka zdravlja i budno pratiti, a u skladu s time i reagirati, sve promjene u aktivnosti, tekoe
pani u uho, djeteta s disanjem, osipe, otekline, modrice, upale i iscjedak iz nosa, uha ili oiju. Kad
stavljeni u de roditelji ujutro dovedu djecu, odgajatelji ih moraju pitati o ovim promjenama.
belo crijevo ili
utrljani u kou Cijepljenje
- i moraju se
Djeca moraju biti cijepljena protiv osnovnih djejih zaraznih bolesti kao to su difterija,
uzimati pre
tetanus, hripavac, polio, ospice, mums, rubeola i hemophilia influenza, tip B (HIB).
ma pisanoj
uputi.)
Njega bolesne djece i osoblja
Njega bolesne djece ukljuuje obavjetavanje roditelja, njegu bolesnog djeteta ili djela
tnika, te zatitu zdrave djece. Najbolje je da se ti postupci odrede u skladu s dogovorom
sa zdravstvenim strunjacima iz lokalnog doma zdravlja, uzimajui u obzir fiziku opre
mljenost i broj te kvalifikaciju djelatnika jaslica. Roditelji bi prilikom upisa djece u jaslice
trebali dobiti kopiju jaslikih zdravstvenih propisa. Ukoliko se neko dijete razboli tijekom
dana, odvojite ga od ostale djece. Zbrinite ga, pozovite njegove roditelje i slijedite osno
vne postupke odreivanja simptoma. Soba bi trebala imati prostor za "ozdravljenje",
gdje se dijete moe odmarati ili tiho igrati. Taj bi prostor trebao biti lako dostupan, kako
bi odgajateljica mogla nesmetano i mirno zadovoljavati tjelesne i emocionalne potre
be bolesnog djeteta. Odgajatelji bi trebali bolesno dijete itavo vrijeme imati na oku.
Ukoliko dijete mora biti u potpuno odvojenom prostoru zbog probavnih ili respiratornih
problema, jedna odrasla osoba mora itavo vrijeme biti s njime. Ukoliko dojene mlae
od 4 mjeseca ima rektalnu temperaturu viu od 38,3 C ili starije dojene viu od 38,9 C
pozovite odmah njegove roditelje i potraite lijeniku pomo.

140

POU KORAK PO KORAK

Kad se osmiljava zdravstvena politika jaslica i odreuju postupci zbrinjavanja bolesne
djece, na umu treba imati sljedee:
- Imaju li jaslice dovoljan broj djelatnika i odvojenog prostora za njegu ne jako
bolesnog djeteta kojemu treba posvetiti malo vie individualne panje?
- Postoji li prostor gdje se ne previe bolesno dijete moe odmarati?
- Je li prostor organiziran tako da se sva djeca mogu promatrati?

Lijekovi
Veini djece prije ili kasnije trebaju lijekovi pa e im odgajatelji te lijekove trebati davati.
Jaslice trebaju pismeno odrediti koja osoba daje lijekove. U zdravstvenom kartonu sva
kog djeteta treba voditi zabiljeke o lijekovima koje je dijete primalo. Isto tako, treba se
trajno biljeiti svako uzimanje lijekova u jaslicama. Kod biljeenja ovih podataka, treba
ukljuiti sljedee informacije:
- ime djeteta kojem je lijek dan,
- naziv lijeka,
- datum, mjesto i koliina danog lijeka,
- ime osobe koja je dala lijek.
Ukoliko to roditelji pismeno odobre, lijek se djetetu treba davati u skladu s uputama ili
prema odluci lijenika. Svi lijekovi koje za svoje dijete donesu roditelji, moraju zadovo
ljavati sljedee kriterije:
- Moraju biti u originalnoj ambalai.
- Moraju biti oznaeni djejim imenom.
- Moraju sadravati upute za uzimanje lijekova.
- Moraju sadrati datum.
- Ukoliko je lijek propisao lijenik, mora biti navedeno njegovo ime.
Lijekovi moraju biti spremljeni izvan dohvata djece, po mogunosti pod kljuem. Ukoli
ko se trebaju pohraniti u hladnjaku, drite ih podalje od hrane.

Zdravstveni strunjaci
Djelatnici jaslica moraju poznavati zdravstvene strunjake svoje lokalne zajednice. U
mnogim zemljama lijenici su zadueni za jaslice u svom podruju. Mnoge klinike ima
ju djelatnike koji bi mogli pomoi da se razvije zdravstvena politika jaslica, pomaui
ujedno roditeljima i djelatnicima jaslica. Lokalne bolnice, klinike i druge ustanove mogu
takoer osigurati dodatno osoblje, informaciju i pomo.
Odgajatelji ne mogu biti strunjaci na svim podrujima medicine. No, oni mogu nauiti
kome se treba obratiti: doktorima, roditeljima, nutricionistima, specijalistima za mental
no zdravlje, ustanovama za osobe s posebnim potrebama ili drugim institucijama koje
bi mogle pomoi obiteljima.

Podsjetnik
Budu li se unaprijed planirali postupci u sluaju bolesti ili nude, djelatnici jaslica e biti
pripremljeni za gotovo sve situacije. Jaslice koje sprjeavaju ugroenost zdravlja, ue
svoje djelatnike i roditelje dobrim zdravstvenim praksama i postupcima. Pismeni propisi
osiguravaju zdravo i sigurno okruenje koje e djeci koja rastu, igraju se, ue i razvijaju
se biti potpora.

141

POU KORAK PO KORAK

 UPITNIK O DJEJEM ZDRAVLJU
Molimo vas da paljivo ispunite ovaj obrazac. Informacija koju ete nam pruiti pomoi e nam
da bolje upoznamo vae dijete i na odgovarajui nain odgovorimo na njegove potrebe.
Informacija o obitelji
Dananji datum: 1 Djetetovo ime i prezime:
2. Nadimak:
3. Djetetova adresa:
4. Broj telefona:
5. Majino ime:
6. Majin telefon kod kue
7. Adresa majke (ako se razlikuje od djetetove):
8. Majin telefonski broj na poslu:
9. Adresa na poslu:
10. Drugi naini kontaktiranja:
11.Telefon:
12. Telefaks:
13. Oevo ime:
14. Adresa oca (ako se razlikuje od djetetove):
15. Broj telefona kod kue
16. Drugi naini kontaktiranja:
17. Telefon:
18. Telefaks:
19. Spol djeteta:
20. Datum djetetova roenja:
21. Drugi lanovi obitelji koji ive u istom kuanstvu (imena i dob ostale djece):
22. Koje je jaslice dijete do sada pohaalo:
Podaci o porodu 23. Djetetova poroajna teina:
24. Trajanje trudnoe (prerano roeno/puni termin, broj mjeseci):
25. Komplikacije s trudnoom i porodom:
26. Je li dijete imalo zdravstvenih problema za vrijeme poroda ili odmah nakon
poroda? (Navedite koje.):

Zdravstveno stanje 27. Ime obiteljskog lijenika:

28. Adresa obiteljskog lijenika:
29. Telefonski broj obiteljskog lijenika:
30. Ime pedijatra:
31. Adresa pedijatra:
32. Telefonski broj pedijatra:
33. Ime stomatologa:
34. Adresa stomatologa:
35. Telefonski broj stomatologa:
36. Molimo vas da navedete sva cjepiva koja je vae dijete primilo:
Vrsta cjepiva Datum

37. Od kojih je zaraznih bolesti vae dijete bolovalo?

(Zaokruite ili DA ili NE, a uz potvrdan odgovor navedite datum.)
ospice DA NE Datum:
reumatska groznica DA NE Datum:

142

POU KORAK PO KORAK

vodene kozice DA NE Datum
upala plua DA NE Datum
mums DA NE Datum
meningitis DA NE Datum
hripavac DA NE Datum
druge bolesti DA NE Datum
38. Je li vae dijete uestalo bolovalo od nekih infekcija (prehlada, gripa, upala
mandula i slino)?
39. Je li vae dijete ikada trebalo pomo bolnikog odjela za hitni prijem? Ako
jest, zbog ega?
40. Je li vae dijete ikada bilo lijeeno u bolnici? Ako jest, zbog ega?
41. Uzima li vae dijete redovito neke lijekove? Koje?
42. Molimo vas informacije o obavljenim sistematskim pregledima vaeg djeteta.
43. Je li vae dijete u posljednje vrijeme bilo kod:
zubara DA NE
okuliste DA NE
specijaliste za sluh DA NE
pedijatra DA NE
drugog specijaliste DA NE
44. Ima li vae dijete alergiju? DA NE
45. Na to je alergino?
46. Ozbiljnost reakcije:
a) Ima li vae dijete probleme s:
(Zaokruite da ili ne, a u sluaju pozitivnog odgovora, opiite.)
astma DA NE Opis:
peludna groznica DA NE Opis:
osjetljivost koe DA NE Opis:
reakcija na sunce DA NE Opis:
bradavice DA NE Opis:
mlijeni proizvodi DA NE Opis:
konstipacija DA NE Opis:
lako dobiva modrice DA NE Opis:
koncentracija DA NE Opis:
promjena raspoloenja DA NE Opis:
san DA NE Opis:
spazmi, grevi, tikovi DA NE Opis:
navike DA NE Opis:
drugo. DA NE Opis:
b) Ima li u vaoj obitelji genetikih bolesti? DA NE Opis:
47. Ponaa li se vae dijete tako da se ponekad zabrinete? Ukoliko se tako pona
a, o emu se radi?
48. Je li vae dijete ikada bilo izloeno znaajnijem traumatinom iskustvu (svje
dok nasilja, razvoda u obitelji, seljenja, smrt u obitelji, itd.)? Obrazloite.

49. Igra li se vae dijete na nain koji oekujete? DA NE

50. Jeste li zabrinuti zbog naina na koje vae dijete govori, komunicira, razumi
jeva? Ukoliko jeste, o emu se radi?
51. Koliko je vae dijete visoko?
52. Teko?
53. Koji broj cipela nosi?
54. Koji je ritam i uzorak hranjenja vaeg djeteta (broj obroka, vrsta hrane/
mlijeko/stav prema jelu)?

143

POU KORAK PO KORAK

 ZDRAVSTVENI PODACI O DJETETU

Ime: _Dananji datum:

Dob/Datum roenja:

Novo cjepivo (prepisano iz kartice o cijepljenju):

Vrsta imunizacije: Dana:

Zdravstveno stanje djeteta:

Lijekovi:
Iskaz lijenika:
Razvojni podaci
Visina:
Teina:
Broj cipela:

TABLICA ZDRAVLJA I BOLESTI

Ime: Datum roenja:

Prezime: Lijenik:
Dijagnoza: Alergije:
Zabrinutost obitelji:

Datum Vrijeme Ime djeteta Mjesto Nezgoda Poduzete Inicijali

mjere

144

POU KORAK PO KORAK

ETVRTI DIO - OKRUENJE ZA
UENJE

13. POGLAVLJE
STVARANJE SIGURNOG
OKRUENJA

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 STVARANJE SIGURNOG OKRUENJA

S igurnost je kljuna znaajka paljivo isplaniranog okruenja. Sigurna okruenja su

ona u kojima su sprijeene nesree i povrede. U ovom poglavlju donosimo znaajke
okruenja koje se smatra sigurnim, to podrazumijeva sigurnost unutarnjeg i vanjskog
prostora, postupke pruanja prve pomoi u sluaju hitnosti, mjere opreza i kontrolne
liste sigurnosti.

Znaajke sigurnog okruenja

U sigurnom okruenju djeca se slobodno kreu i istrauju novi i zanimljivi svijet, vrei
vlastite odabire u njemu, bez potrebe da ih odgajatelji neprestano nadziru ili brinu zbog
njihovih odabira. Kako je okruenje sigurno, ovdje se ne mora esto upotrebljavati rijei
"NE" i odgajatelji se mogu oputeno igrati i razgovarati s djecom. Djeca e postupno
nauiti zatititi samu sebe i paziti i na druge. Odgajatelji bi uvijek trebali biti svjesni gdje
se djeca nalaze i znati s ime se djeca igraju. Djelatnici jaslica bi trebali poznavati po
stupke u pruanju prve pomoi i periodino provjeravati i nadgledati unutarnje i vanjsko
okruenje, otklanjajui rizine i opasne materijale.

Sigurnost unutarnjeg prostora

Jedna od najuinkovitijih smjernica koje e nam pomoi u stvaranju okruenja koje je si
gurno za bebe jest ta da nikada ne smijemo pretpostaviti da bebe ne mogu neto uiniti.
Bebe su radoznale i pokretne. Nikada nemojte pretpostaviti da nema opasnosti budete
li bebu od est mjeseci ostavili da sama lei na stolu za prematanje. Ima, jer se beba
moe okrenuti i skotrljati na pod. Kad djeca jaslike dobi postanu pokretna, neprestano

147

POU KORAK PO KORAK

e istraivati stvari oko sebe. Nikada nemojte pretpostaviti da jednogodinje dijete nee
eljeti dohvatiti alicu vrue kave sa stola. Najbolje je pretpostavljati da e beba uiniti
sve za to je sposobna pa ak i vie od toga.

Zatita beba u prostoru

Nesree se mogu dogoditi i u najsigurnijem okruenju. Kako biste zatitili djecu u jasli-
cama, kleknite i pogledajte okruenje oko sebe djejim oima. Vidite li mjesta gdje bi se
male glave, ruke i stopala mogli zaglaviti? Postoje li mjesta u koja djeca mogu upuzati, a
da ih nitko ne vidi? Jesu li stepenice prestrme? ima li ovdje kakvih malih igraaka kojima
bi se djeca mogla zaguiti? Upitajte se mogu li se djeca slobodno igrati bez moguno
sti da ozlijede sebe ili drugu djecu. Nesree se obino dogaaju kad dijete pokuava
uiniti ili dohvatiti neto to je iznad njegovih mogunosti i kada nije dobro nadgledano.
Djeca jaslike dobi ne znaju to je opasnost. Stavite vrata kojom ete djecu sprijeiti
da ulaze u opasne prostore, kao to su npr. stepenice. Djeci izmeu 12 i 24 mjeseci se
mora pokazati da odreena ponaanja ili djelovanja mogu dovesti do povreda. Budete
li im ukazivali da je penica vrua ili da su elektrine utinice opasne, djeca e nauiti
izbjegavati te predmete i znat e to ne trebaju raditi. S druge strane, djeca trebaju
isprobavati nove aktivnosti i bez opasnosti riskirati pri donoenju odluka. Neka okrue
nje bude ravnotea prostora koji djeci omoguuje fleksibilnost i kretanje i onog koji nije
u skladu s njihovim zahtjevima i koji je prezatien.

Opasne situacije i trenuci

U nekim situacijama i u odreeno doba dana vea je vjerojatnost da e dojenad i djeca
jaslike dobi doivjeti nezgodu. Djelatnici jaslica bi trebali biti osobito paljivi u takvim
trenucima, kad su odgajatelji npr. zauzeti neim drugim. Budite oprezni u trenucima:

- Kad je odgajateljica odsutna ili se bavi drugom djecom.

- Kad je rutina prekinuta.
- Kad roditelji i djeca dolaze ili dolaze.
- Kad odgajatelji nisu svjesni to sve djeca mogu uiniti.

Svaki djelatnik jaslica trebao bi biti zaduen za odreen broj djece, kako bi svako dijete
neprestano bilo nadgledano. U odreeno doba dana, kao to su vrijeme ruka ili odmo
ra, moe se pojaati broj odgajatelja.

NAJBOLJI SAVJET ZA SIGURNOST DJECE: Uvijek budno pratite djecu.

Namjetaj i oprema
Sloite namjetaj i opremu tako da se djeca i odrasli mogu nesmetano kretati po pro
storiji, bez sudaranja s predmetima i nepotrebnog zaobilaenja. Namjetaj bi trebao biti
vrst i stabilan ili privren, kako bi se sprijeilo njegovo prevrtanje ili ruenje. Neka
stolci i drugi namjetaj budu odmaknuti od prozora i polica, da se djeca ne bi penjala.
Spremite igrake i igre na niske police, lako dostupne djeci. Igrake izloene na otvore
nim policama pozivaju i mame djecu na igru.

148

POU KORAK PO KORAK

Mala djeca svoje prstie guraju u sve to vide. Pokrijte arke na vratima da se djeca ne
bi utipnula. Pokrijte elektrine utinice. Djeca jaslike dobi i puzai i gegavci kuaju,
liu i stavljaju predmete u usta. Predmeti manji od tri centimetra (u promjeru) ne smiju se
nalaziti u blizini djece koja sve guraju u usta. Izbjegavajte igrake, pliane igrake i lutke
raene tako da ih djeje ruice lako mogu potrgati. Budite paljivi s predmetima kojima
bi se djeca mogla zaguiti, kao to su baloni i plastine vreice - drite ih dalje od pro
stora gdje se zadravaju djeca jaslike dobi. Izaberite igrake koje su sigurne i koje su
primjerene razvojnom stupnju djece. Igrake moraju biti netoksine, trajne i postojane.
Krpene igrake trebaju biti napravljene od nezapaljivog materijala. esto provjeravajte
u kakvom su stanju, da ne bi djeca otrgala male komadie. Drvene igrake moraju biti
glatke, kako se djeca ne bi nabola ili ogrebla. Provjerite avove i ukrase na krpenim
stvarima. Zatraite pomo roditelja - neka vam pomognu kod odravanja igraaka i po
pravljanja potrganih. Igrake koje prilikom upotrebe zahtijevaju nadgledavanje odraslih
osoba ili koje nisu oprane nakon to ih je neko dijete stavljalo u usta, morate skloniti od
djece. Uite djecu kako da se igraju sa svim igrakama i opremom na siguran nain.
Nakon to su djeca zavrila s igrom, stavite igrake na police.

Sigurnost na otvorenom
Igra na zraku je razdoblje u kojem djeca eksperimentiraju s razliitim igrakama i ma
terijalima. To je vrijeme u kojem djeca sama sebi postavljaju razliite izazove, najee
isprobavanje novih tjelesnih vjetina kao to je odravanje ravnotee, skakanje, tranje,
klizanje niz tobogan ili vonja na biciklu/triciklu. Isto tako, eksperimentiraju i s "grae
vinskim" materijalom.
Jasliko igralite nudi djeci prostor koji im je potreban da bi uvjebavali svoju motoriku
i okuali se u novim vjetinama bez mogunosti povrede. Odgajatelji moraju itavo
vrijeme nadgledati djecu dok se igraju na otvorenom. No, i najbudniji odgajatelji nee
uspjeti sprijeiti povrede i nesree bude li djeje igralite samo po sebi opasno. Djeje
igralite mora biti osmiljeno i napravljeno u skladu s opim sigurnosnim kriterijima.

KRITERIJI ZA SIGURNOST DJEJEG IGRALITA

- Izdvojite igralite namijenjeno dojenadi i maloj djeci, kako bi mogli puzati i

gacati bez opasnosti od sudaranja sa starijom, pokretljivijom djecom.
- Pazite da djeca ne koriste opremu i sprave na djejem igralitu na nain na
koji to nije predvieno (npr. da hodaju po toboganu u obrnutom smjeru),
kako ne bi dolo do povreda.
- Uklonite ili ogradite sve potencijalno opasne materijale.
- Svakodnevno provjeravajte opremu, sprave i igralite. Uklonite otre pre
dmete, hrapave povrine ili slomljene dijelove opreme. Popravite ili uklonite
sprave i opremu koja nije sigurna.
- Neka na igralitu ne bude smea, stakla ili velikog kamenja.
- Povrine igralita pokrijte materijalom koji e ublaiti posljedice pada (pije
skom, sitnim ljunkom, gumenim pokrivaem i slinim).
- Sprijeite da djeca stavljaju u usta biljke, travu, ljunak i slino. Uklonite sve
biljke koje su toksine u bilo kojoj fazi rasta.

149

POU KORAK PO KORAK

 - Na biljkama koje rastu na igralitu nemojte koristiti insekticide.
- Ogradite jasliko igralite, kako djeca ne bi odetala iz kruga.
- Ogradite vodenu povrinu, kako ne bi dolo do utapanja. Djeca su fascinira
na vodom i ne mogu uvidjeti opasnost koja im od nje prijeti.
- Budite budni i oprezni. Budui da se djeca neprestano kreu, teko ih je
konstantno nadgledati, a nesree se dogaaju u trenu.
- esto djeci govorite o sigurnosti i na vlastitom primjeru pokaite im to znai
sigurnost ponaanja. Budete li im pokazali koliko je vama vana njihova si
gurnost, jo e jednom imati priliku nauiti vrednovati sebe i druge.

Sigurnost okruenja ovisi o odgajateljima i roditeljima koji moraju biti svjesni i budni na
potencijalne opasnosti koje prijete djetetu u svakom trenutku. Periodinim ocjenjiva
njem sigurnosti jaslikog okruenja, popravljajui i otklanjajui opasne predmete, po
naanjem koje promie sigurnost, visokokvalitetan jasliki program stvorit e okruenje
koje potie djecu na istraivanje i uenje o svom svijetu.

Postupci pruanja prve pomoi u hitnim sluajevima

Svi djelatnici jaslica trebali bi biti upueni i osposobljeni za pruanje prve pomoi, a
osobito u postupak reanimiranja, kojim se esto zna spasiti ivot.
Bez obzira na sav oprez i panju djelatnika jaslica i bez obzira na planiranje i provoe
nje sigurnosnih mjera, nesree se dogaaju, i to iznenada. Ukoliko upute za postupke
u sluaju hitnih intervencija budu na mjestu i ukoliko osoblje bude uvjebano, moi e
odgovarajue reagirati u takvim situacijama. Uloga i zaduenje svakog djelatnika jaslica
moraju biti naznaene i napisane.
Postupci predvieni za hitne sluajeve pretpostavljaju i izvjeene telefonske brojeve
slubi koje pomau u sluaju kvarova vodovodnih instalacija, elektrinih nezgoda, po
vreda, bolesti, trovanja, poara, potresa ili nevremena. I roditelji bi trebali imati kopije
odgovarajuih postupaka, kako bi znali to se od njih oekuje i to da oni oekuju u
sluaju hitnih sluajeva. U takvom sluaju, imajte na umu ova tri pravila:

1. OSTANITE MIRNI I PRIBRANI.

2. SLIJEDITE PREDVIENI POSTUPAK.
3. DJELUJTE BRZO.

Budite mirni i nemojte paniariti. Vaa ljubaznost i suosjeajnost gotovo e uvijek smiriti
dijete.

Guenje
Svi bi odgajatelji trebali znati pravilne tehnike kojima se prua pomo djetetu ili dojen-
etu koje se gui. Ukoliko je dijete neto progutalo i jako kalje, pustite ga neka kalje.
Kaalj je nain na koji se tijelo pokuava rijeiti stranog predmeta u grlu ili duniku i
uinkovitije djeluje ukoliko dijete visoko digne obje ruke iznad glave. Ukoliko dijete ne
moe kaljati, govoriti ili disati, upotrijebite sljedee tehnike:

150

POU KORAK PO KORAK

 SIMPTOMI
UPOZORENJE: POTRESA
MOZGA
Ove tehnike upotrijebite samo ako dijete ne moe kaljati, govoriti ili disati.
Odmah
potraite
ZA BEBE DO GODINE DANA lijeniku
pomo ukoli
- Drite dijete presavinuto preko svoje ruke, a glava neka mu bude nie od pr ko je dijete:
snog koa. - u nesvje
- Dlanom svoje ruke nekoliko puta dijete udarite u lea, izmeu lopatica. stici ili se ne
moe sjetiti
- Ponavljajte dok se progutani predmet ne oslobodi i ne izae bebi iz usta.
to mu se
dogodilo,
HEIMLICHOV ZAHVAT - KOD DJECE STARIJE OD GODINE DANA
- povraa,
- Stanite iza djeteta i obgrlite djetetov struk rukama. - ne moe
- Jednu svoju ruku stisnite u aku i drugom je rukom uhvatite. micati rukom
- aku stavite na djetetov eludac, odmah iznad pupka i ispod rebara. ili nogom,
- Brzim stiskom prema gore stiite trbuh djeteta. - neobino
- Ponavljate u kratkim intervalima, sve dok predmet ne iskoi i dijete pone ili pojaano
normalno disati. nervozno,
- ne vidi
odreeno
Ukoliko ove metode ne pomau, pozovite kola hitne pomoi i nastavljajte s tim postu
pkom sve dok pomo ne stigne. Nemojte odustajati. vrijeme,
- ali se
na mutnost
Kvrge i modrice
slike,
Djeci se esto dogaaju manje nezgode. Zapiite sve injenice i sve detalje o bilo kojoj
- zjeni
nesrei, kako bi odgajatelji i roditelji mogli promatrati dijete, traei nove simptome. Po
ce su mu
kaete li djetetu svoju brigu, odmah ete mu pomoi i osjeat e se bolje.
nejednake
Hladan oblog e pomoi da se bol smanji i zaustavi oteklina. Uinkovit hladan oblog ini veliine,
jednostavan oblog uronjen u hladnu vodu ili led zamotan u plastinu vreicu ili krpu.
- krvari iz
Kvrge na glavi esto izgledaju loe jer znaju jako nateknuti. Hladan oblog e smanjiti uiju,
oteklinu i bol kod veine voruga na glavi. U sluaju jakog udarca u glavu, obavijestite
roditelja ili potraite lijeniku pomo, budui d a j e moglo doi do potresa mozga. Uko - neobino
liko u roku od tri sata uoite bilo koji od sljedeih simptoma, potraite odmah lijeniku pospano ili
pomo: se ne moe
probuditi.

Opekline
Opekline klasificiramo u tri kategorije:
1. Opekline prvog stupnja karakterizira crvenilo ili promjene boje koe, jedan ili dva
mala napukla mjehura, bol i oteklina. (Najobinije opekline od sunca su tipine ope
kline prvog stupnja.) Opeklinu hladite tekuom vodom pet ili vie minuta. Opeklinu
moete ohladiti ili mokrim oblogom ili ledom zamotanim u vreicu. Pazite da ne pro
buite mjehure.

151

POU KORAK PO KORAK

2. Opekline drugog stupnja su esto rezultat izloenosti plamenu, prenja vrelim
tekuinama ili vrlo jakim suncem. Koa je obino crvenkasta, arena i oteena,
s mjehurima i znakovima gubitka tjelesne tekuine. Ove opekline zahtijevaju hitnu
strunu medicinsku brigu. I ovu opeklinu moete pokriti hladnim, mokrim ili ledenim
oblogom.
3. Opekline treeg stupnja karakterizira oteenje tkiva ispod koe. Opeeno po
druje u poetku moe nalikovati opeklini drugog stupnja, ali dolazi do promjene u
boji: od bjelkaste do crne. Opekline treeg stupnja esto su posljedica kontakta sa
strujom visoke voltae, parom ili kljualom vodom, ili nesree gdje ozlijeenoj osobi
gori odjea. Odmah potraite lijeniku pomo. Ukoliko je to mogue, dok ekate
pomo, njeno tuem zalijevajte opeeno mjesto hladnom vodom. Na opeklinu
treeg stupnja nita ne smijete stavljati. Ne smijete micati ni odjeu koja pokriva
opeena mjesta, jer biste s odjeom mogli skinuti i kou. Ipak, opeena mjesta bi se
mogla njeno i privremeno pokriti sterilnom gazom, istim plahtama ili steriliziranom
mokrom krpom.

Ukoliko je rtva opekotina treeg stupnja pri svijesti i ne povraa, ponudite joj svakih 4 ili
5 minuta gutljaj-dva mlane vode u koju ete staviti ajnu liicu soli i pola ajne liice
praka za pecivo na etvrt litre vode.
NIKADA nemojte na opeklinu stavljati kreme, masti (niti putar ili margarin), praak za
pecivo i slino.

Krvarenje iz nosa
Krvarenja iz nosa esto su posljedica alergija, prehlada ili isuenih membrana u nosu. U
pravilu krvarenja iz nosa nisu nita strano, no krv zna preneraziti dijete. Najbolji nain
na koji ete pomoi djetetu koje krvari iz nosa jest da dijete sjedne i da se tijelom nagne
prema naprijed, dok glavu lagano nakrivi unazad. vrsto stisnite djetetove nosnice hla
dnom, vlanom maramicom ili papirnatim runikom i drite tako dok krvarenje ne stane.
Neka dijete nakon toga bude mirno i tiho, kako krvarenje ne bi opet poelo. Ukoliko
krvarenje ne prestane, kontaktirajte roditelje ili lijeniko osoblje.

Predmeti u nosu ili u uhu

Mala djeca esto znaju u svoj nos ili u uho ugurati razne predmete koje ne mogu izvui.
Ne pokuajte nita akati ukoliko jasno ne vidite ugurani predmet, jer biste mogli samo
pogorati stvar i predmet gurnuti jo dalje. Kontaktirajte lijenika, kako biste znali to
trebate uiniti.

Trovanje
Mnoge su tvari otrovne za djecu. Sva sredstva za ienje i svi lijekovi trebaju biti izvan
dohvata djece. Lijekovi trebaju biti zakljuani na sigurnom mjestu. No, esto se previde
ostali materijali koji bi isto tako za djecu mogli biti otrovni. Na primjer, neki materijali za
likovno izraavanje su toksini za dojenad i malu djecu. Koristite samo one na kojima
pie da nisu toksini i pazite da djeca ne stavljaju kistove, bojice ili boje u usta. Dojenad
bi se mogla otrovati ako progutaju ili udiu neke losione ili puder za tijelo. Odgajatelji bi
trebali prilikom mijenjanja pelena jako paziti da dijete ne stavi u usta i proguta neka od
tih sredstava. Malu djecu privlae biljke i cvjetovi, a neki od njih bi mogli biti otrovni ako

152

POU KORAK PO KORAK

bi se progutali. Zbog toga lonanice moraju biti izvan djetetova dosega. Djelatnici vrtia SADRAJ
bi se trebali raspitati koje su biljke otrovne kako ih ne bi drali. Kad su djeca na igralitu, PRIBORA ZA
pozorno pazite kako se ponaaju s biljkama koje tamo rastu. Nauite djecu da nikada PRVU
ne smiju u usta stavljati biljke, voe ili razne bobice ukoliko im odrasli to ne dopuste. POMO
Ukoliko odgajatelj pomisli da je dijete progutalo neto otrovno, treba se ponaati u skla
du sa sljedeim naputcima, i to odmah, prije no to otrov pone djelovati: - plastine
rukavice za
jednokratnu
- Provjerite od ega dijete udno mirie, od ega su mu opekotine u ustima, mr uporabu
lje na odjei i zbog ega se drukije ponaa, odnosno zbog ega je pospanije
- vakumirani
ili ga boli eludac.
paketii gaze
- Odmah potraite lijeniku pomo. natopljene
- Pokuajte tono odrediti to je dijete progutalo. Potraite posudu u kojoj se u alkohol ili
nalazila otrovna tvar ili lie biljke koju je dijete pojelo. dezinfekcijsko
sredstvo
- Proitajte upute na posudi koju ste nali:
- karice
Moda tamo sugeriraju da djetetu date mlijeko ili vodu, kako biste razblaili
- klijeta
otrov.
- toplomjer
Moda ete morati izazvati povraanje kod djeteta. Nemojte izazivati povraa
nje kod djeteta ukoliko vam upute na boici to izriito ne kau. Neki su otrovi - zavoj
korozivni i povraanje bi moglo napraviti jo vea oteenja djetetovom grlu i - jastuii
jednjaku. sterilne gaze
- rastezljivi
- Ukoliko dijete povraa, sauvajte uzorak povraane tvari. zavoj
- trokutasti
Pribor za prvu pomo zavoji
- sigurnosne
U svakoj sobi mora postajati komplet pribora za prvu pomo, koji e u svakom trenutku
igle
biti dostupan djelatnicima, ali nedostupan djeci.
- oblog za
Mjere predostronosti oko

Poar - hladni
oblog
Izlazi za sluajeve nude moraju biti jasno oznaeni. U planiranju izlaska u hitnim si
- knjiica s
tuacijama mora postojati i alternativan put za naputanje zgrade. Dva puta godinje
uputama o
odravajte nenajavljenu vjebu za sluaj poara. im se oglasi alarm ili vidi dim ili vatra,
pruanju prve
evakuirajte zgradu to je mogue prije. Kreite se brzo, jer se vatra brzo iri i jer i se pomoi u izda
kunda ovdje ima vrlo vanu ulogu. Dojenad nosite ili ih gurajte u kolicima. Malu djecu nju Crvenog
treba nositi ili hodati uz njih. Jedna osoba treba biti zaduena da pregleda sve prostorije kria
u koje se inae ne zalazi ili koje se rjee koriste, kao to su hodnici, ugraeni ormari i - tekuina za
kupaonice, da bi provjerila jesu li svi napustili podruje, kako netko ne bi nastradao u sluaj uboda
dimu. Kad napustite zgradu, idite izravno u predvieno podruje, kako bi sva djeca bila insekata
sigurna. im doete, provjerite jesu li sva djeca i svi odrasli na broju. Nemojte se vraati
- telefonski
u zgradu sve dok vatrogasci ne kau da je povratak siguran. broj deurne
bolnice
Ponaanje u sluaju ozbiljnih vremenskih nepogoda - male plasti
ne ili metalne
U centru biste svakako trebali imati televizor i radio, kako biste u sluaju vremenskih ne udlage za
pogoda uvijek znali trenutano stanje. Za vrijeme oluja, odmaknite se od staklenih povr Imobilizaciju
ina (ogledala i prozora), jer bi se stakla mogla pod utjecajem vjetra ili leteih predmeta

153

POU KORAK PO KORAK

PRIBOR ZA razbiti. Djeca neka budu na sigurnom i u blizini odgajateljica. Stariju djecu nauite da
SLUAJ se dre dalje od prozora i da se, po mogunosti, zavuku pod stolove. Djeca bi trebala
ELEMEN svoje glavice i tijela zatititi od predmeta koji bi mogli letjeti i padati pod utjecajem jakih
TARNIH vjetrova ili potresa. Provjerite jesu li sva djeca i svi odrasli na broju.
NEPOGODA:

Kontrolna lista za sigurnost okruenja

Pribor za
Sljedea pitanja neka vam poslue kao smjernice na osnovu kojih ete osmisliti i odra
sluaj ele
vati sigurno okruenje za dojenad i malu djecu:
mentarnih
nepogoda - Jesu li elektrine utinice pokrivene?
drite na - Jesu li svi elektrini vodovi izvan dohvata djece?
dostupnom, - Jesu li materijali namijenjeni dojenadi i maloj djeci neotrovni?
ali i sigurnom - Je li pod u prostorijama pokriven fiksnim tepisima, kako bi se izbjegle nezgode?
mjestu, gdje - Jesu li igrake i materijali koji se koriste unutar jaslica i na igralitu nelomljivi?
nee stradati - Pregledavate li redovito stanje igraaka?
u sluaju
- Zadovoljava li sva oprema sigurnosne zahtjeve (sigurnost, bez otrih bridova, bez
ozbiljne oluje
sitnih dijelova, itd.)?
ili potresa.
- Ima li namjetaj zaobljene bridove? Ukoliko nema, jesu li otri bridovi prekriveni
mekanim materijalom?
- radio na - Jesu li prozori i ogledala napravljeni od sigurnosnog stakla?
baterije - Jesu li igrake i materijali dostupni djeci, kako bi se izbjeglo njihovo penjanje da ih
- jake bate- dokue?
rijske svjetilj - Jesu li police s igrakama udaljene od prozora i dobro privrene za zid?
ke - Ima li dovoljno odgovarajueg prostora da se djeca mogu slobodno kretati?
- Jesu li sve tkanine, ukljuujui zavjese, napravljene od nezapaljivog materijala?
- hrana u
- Je li tepihe i opremu lako istiti?
konzervi
- Jesu li sredstva za ienje, lijekovi i drugi opasni proizvodi pohranjeni i zakljuani
- boce s pi u prostorijama gdje djeca nemaju pristupa?
tkom vodom - Jesu li mjesta namijenjena za penjanje opskrbljena jastuiima za sluaj pada?
- Jesu li kante za smee pokrivene i izvan dohvata dojenadi i male djece?
- pribor za
- Imaju li slavine za vruu vodu sigurnosni ureaj koji e sprijeiti da se malo dijete
prvu pomo
opee?
- pelene - Je li prostor za puzanje dojenadi i male djece siguran?
- Postoje li vrata koja e onemoguiti maloj djeci pristup u opasna podruja (stepeni
- sterilizira
ce, i si.)?
ne maramice
- Drite li plastine vree izvan dohvata male djece i dojenadi?
za ienje
dojenadi. - Drite li sve biljke izvan dohvata male djece?
- Jesu li postupci za ponaanje u sluaju nesree i vremenskih nepogoda napisani i
izvjeeni na vidljivo mjesto, kako bi ih vidjeli i djelatnici jaslica i roditelji?
- Jesu li brojevi hitnih slubi izvjeeni pokraj telefona?
- Je li pribor za prvu pomo pripremljen i dostupan?
- Jesu li igrake i materijali adekvatno pohranjeni?
- Jesu li djelatnici jaslica osposobljeni za pruanje prve pomoi u sluaju opeklina,
guenja, krvarenja iz nosa, trovanja i slino?
- Je li igralite ograeno i oieno od bilo kakvog stakla i smea?

154

POU KORAK PO KORAK

ETVRTI DIO - OKRUENJE ZA
UENJE

14. POGLAVLJE
PROMICANJE
ZDRAVE PREHRANE

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 PROMICANJE ZDRAVE PREHRANE

M edicinsko istraivanje o kojem smo govorili u 2. poglavlju potvrdilo je da majina

uravnoteena i zdrava prehrana u trudnoi ima pozitivne i trajne utjecaje na razvoj
fetusa, a osobito njegovog mozga. tovie, uravnoteena i zdrava prehrana ima kljuan
utjecaj na djetetov spoznajni razvoj nakon roenja i vana je za djetetovo tjelesno zdra
vlje i napredak. U ovom poglavlju se govori o vanosti obroka i hrane, o promjenama do
kojih u djetetovoj prehrani mora dolaziti s njegovim razvojem i o vanosti komuniciranja
odgajatelja i roditelja glede djetetove prehrane.

Vanost obroka
Obroci u jaslicama vani su ne samo zbog djetetove prehrane, ve i kao drutveni doga
aji iz kojih se ui. Odgajatelji koji planiraju ugodne i hranjive obroke pomau bebama da
razviju dobre i cjeloivotne navike hranjenja. Oni e prilagoditi jelovnik i raspored hranje
nja razliitim potrebama dojenadi i male djece. Dojenad jede prema potrebi, pri emu
se nastoje zadovoljiti njihovi pojaani apetiti, dok starija dojenad i djeca jaslike dobi
imaju potrebu za malim ali estim obrocima. Djecu treba poticati, a ne prisiljavati na jelo.

Raspored hranjenja i tjedni jelovnik trebalo bi objesiti na oglasnu plou, kako bi ih rodi
telji mogli vidjeti. Svaka obitelj bi trebala uz to sam danas radio i uz Dnevnu informaciju,
dobiti tjedni jelovnik, kako bi znali koliko i to njihovo dijete jede.
Vrijeme hranjenja bi trebalo biti ugodno drutveno i obrazovno iskustvo za dojenad i
malu djecu. Kad hranite bebu, drite je i govorite joj. Kod starije dojenadi i male djece
barem bi jedna odrasla osoba trebala s njima sjediti dok jedu, demonstrirajui lijepo
ponaanje za stolom i potiui razgovor, osobito kad ekaju da im jelo bude servirano.

157

POU KORAK PO KORAK

 SIGURNO Obroke servirajte grupama koje veliinom odgovaraju obiteljima. Svako dijete posebno
POHRANJIVA posluite. Stolci, stolovi i pribor za jelo bi veliinom trebali odgovarati djeci razliitih dobi
NJE i razvojnih stupnjeva. Razliita hrana moe proiriti djeja iskustva s hranom i prilagoditi
MAJINOG se razliitim etnikim i kulturnim stilovima. Dajte djeci dovoljno vremena za jelo - nemoj
MLIJEKA
te ih pourivati. Nikada nemojte hranu koristiti kao nagradu ili kaznu.
Prostor gdje djeca jedu ili su hranjena trebao bi biti veseli prostor s povrinama koje je
- Stavite lako istiti i s namjetajem koji veliinom odgovara djejem uzrastu. Vrlo malu dojenad
majino dre odgajateljice, hranei jedno po jedno dojene. Starija dojenad moe sjediti na vi
mlijeko u
sokim djejim stolcima za hranjenje ili stolcima koji se privrste za stol. Puzai i gegavci
hladnjak to je
mogue bre. mogu upotrebljavati obine stolce i sjediti za stolovima prilagoenima djejem uzrastu.
Dok sjede, stopala bi im trebala dodirivati tlo, a stol dosezati do ispod grudnog koa.
- Majino
mlijeko u Djeca jaslike dobi uivaju sjediti za stolom u grupama od dvoje ili etvero djece.
hladnjaku Zadovoljavanje viestrukih zahtjeva djece tijekom obroka je vrlo kompliciran i zahtjevan
moe ostati zadatak, koji od odgajatelja trai da gladnoj djeci na vrijeme prue zdrav i hranjiv obrok,
najdulje 48 da im pomognu jesti, da prate koje dijete to jede i da obroci budu veseli i ugodni doga
sati. Nemojte
aji i za djecu i za odgajatelje. Poglavlja 9 i 15, Tjelesni prostor: Stvaranje okruenja koje
ga koristiti
odgovara dojenadi i maloj djeci, donose dodatne informacije o okruenju i rutinama
poslije tog
roka! vezanim uz obroke.
- Nakon
to nahranite Promjene u prehrani uvjetovane rastom djece
dijete, odmah
bacite Izmeu roenja i tri godine ivota, djetetove potrebe u prehrani se drastino mijenjaju
preostalo pa se i jasliki program mora prilagoditi tim promjenama.
mlijeko. Dijete koje ima pravilno rasporeene i hranjive obroke vjerojatno e biti zdravije i manje
- Majino podlono bolestima od djeteta ija prehrana ne odgovara njegovim potrebama. Tijekom
mlijeko prve godine ivota, djetetova se poroajna teina utrostruuje, a duina produljuje za
pohranjujte u 1,5 puta. U ovom razdoblju hranidbene potrebe djeteta su kljune za djetetov budui
steriliziranim razvoj i zdravlje, najodlunije od svih razdoblja u djetetovu ivotu. Hranjenje i obroci
boicama
su u bebinom ivotu vani dogaaji, jer je glad esta i intenzivna kad je tijelu potrebno
kapaciteta
gorivo. Hranjenjem se ne zadovoljavaju samo tjelesne potrebe djeteta, ve se djetetu
zajedno
hranjenje. pokazuje da je njegovo okruenje osjetljivo na njegove potrebe i da reagira na njih. Za
dovoljavanjem djetetovih hranidbenih potreba postavljaju se temelji za njegovo kasnije
- Majino
mlijeko tjelesno zdravlje i spoznajne sposobnosti.
moete drati
zamrznuto Dojenad
najvie
dva tjedna Prehrambene potrebe najmlae dojenadi zadovoljavaju se mlijekom, i to majinim ili
nakon to je mlijekom u boici. Dojenje je jedan od idealnih sistema prirode. Majino mlijeko je naj
ispumpano i bolja hrana za bebe, jer im prua sve to je potrebno da bi napredovala i razvijala se u
smrznuto. prvim mjesecima ivota. Majino mlijeko sadri prirodna antitijela koja osnauju djetetov
- Smrznuto imunoloki sustav. Dojenje je ekonomino i higijensko, jer nema boica i duda koje bi
majino trebalo sterilizirati u kljualoj vodi ili drukije. Osim toga, dojenjem mlada majka zadovo
mlijeko otopite
ljava svoje emocionalne i socijalne potrebe, jer se njime pojaava blizak i intiman odnos
neposredno
izmeu majke i bebe. Zbog tolikih prednosti dojenja, odgajatelji bi trebali poticati majke
prije hranjenja
bebe. da doje svoju djecu i osigurati majkama koje to ine emocionalnu i praktinu podrku.
Razliite bebe ostaju na majinim prsima razliito vrijeme tijekom jela. Veina beba je
na prsima najmanje 15 minuta, a mogu ostati i do jednog sata. Zbog toga majci i djetetu
osigurajte udoban stolac i ugodno mjesto gdje e imati mira.

158

POU KORAK PO KORAK

Mnoge ene i kad ponu raditi nastavljaju dojiti svoje dijete, pumpajui mlijeko i spre - Njeno
majui ga u boicu. Odbijanje djeteta od prsiju stvar je individualne odluke. Djetetu e protresite
se biti lake priviknuti ukoliko e do odvikavanja doi postupno i strpljivo. Kad majka boicu
odlui prestati dojiti, ona i odgajateljica moraju postepeno djetetu izmeu obroka nuditi otopljenog
vie tekuine u alici ili boici. Dojenje ili boica prije spavanja bi isto tako postupno mlijeka.
trebali biti zamijenjeni nekom drugom umirujuom i relaksirajuom aktivnosti, kao to je - Jednom
otopljeno
sluanje njene glazbe ili blago trljanje po leima.
majino
mlijeko
Starija dojenad nemojte vie
zamrzavati.
Pedijatri preporuuju da se djeci izmeu 4 i 6 mjeseci pone davati kruta hrana, i to
postupnim uvoenjem itarica. Dopustite djetetu da se navikne na svaku novu hranu.
Budui da djetetove neuromuskularne vjetine nisu dobro razvijene, kruta se hrana
mora uvoditi vrlo paljivo. Dodajte djetetu meko, kaasto povre i voe kad mu je oko 6
do 8 mjeseci. Vrlo paljivo uvodite krutu hranu koja se jede prstima. Izbjegavajte orahe,
male komade mrkve i tvrdog voa, sve dok dijete ne pone vakati hranu prije gutanja.
Izmeu 8 i 9 mjeseci djeci moete poeti nuditi ne pire, ve komadie koje e vakati,
gnjeiti ili gutati cijele. Do kraja prve godine, dijete bi trebalo biti sposobno jesti gotovo
svu hranu.

SAVJETI ZA HRANJENJE DOJENADI

- Svaka je beba razliita!
- Nemojte pod svaku cijenu nastojati djetetu uvesti krutu hranu, jer bi moglo biti
prerano za to. (Djetetov probavni sustav do 4 - 6 mjeseci nije dovoljno razvijen
da bi dijete moglo probaviti krutu hranu.)
- Nemojte djetetu u krevet davati boicu. Zbog toga bi moglo doi do infekcije
uha ili do kvarenja zubiju.
- Novu hranu uvodite jednu po jednu. Prije uvoenja nove hrane priekajte otpri
like pet dana.
- Dajte djetetu punomasno mlijeko. Obrano i bezmasno mlijeko nemaju dovoljno
masti koja je potrebna za razvoj mozga i ivaca u prvim godinama djetetova
ivota.
- Koristite svjeu, kuhanu hranu.
- Nemojte u djetetovu hranu dodavati eer, maslac ili sol.

Mala djeca
Prehrambene potrebe dojenadi i male djece razlikuju se u koliini, uestalosti hranje
nja i vrsti hrane. Budui da je stopa razvoja male djece sporija nego kod dojenadi, dje
ca jaslike dobi jedu rjee i to relativno manje koliine hrane. U to vrijeme djeca jaslike
dobi ve mogu poeti kontrolirati vrstu i koliinu hrane koju jedu. U ovoj dobi se esto
dogaa da malo dijete jede mali broj jela i odbija ostalu ponuenu hranu.
Budete li djetetu ponudili razliitu i prihvatljivu hranu, potaknut ete ga da izabere ono
to eli jesti. Ukoliko pred sobom imaju izbor razliitih hranjivih jela, veina e djece biti
dobro hranjena. Djeca stara izmeu jedne i tri godine u prosjeku konzumiraju izmeu
1000 i 1300 kalorija na dan.

159

POU KORAK PO KORAK

 TO INI Hranu djetetu servirajte u malim porcijama i potiite ga da proba bar po jedan zalogaj
DOBRE od svake vrste. Djeca jaslike dobi bi trebala jesti priborom za jelo djeje veliine, no
NAVIKE svoju hranu bi trebala moi istraivati i dodirom i mirisom. Bude li dijete pred sobom
HRANJENJA imalo vie vrsti jela, to e mu dati mogunost izbora, bude li imalo priliku da neka jela
KOD MALE jede prstima a druga priborom za jelo, i budete li mu pruili dovoljno vremena da uiva u
DJECE drutvenom aspektu jedenja, poticat ete djetetovu samostalnost i ono e dobiti osjeaj
- Servirajte da samo kontrolira jedan vaan aspekt svog ivota. Pomaganje maloj djeci da razviju
djetetu zdrav odnos prema hrani dobar je put ka zdravlju.
obroke na
mjestu koje Komuniciranje s roditeljima
je mirno i
udobno. Vrlo je vano da roditelji i odgajatelji jedni druge obavjetavaju o djetetovim hranidbe
nim navikama. Ukoliko doe do problema s prehranom djeteta, morate o tome obavije
- Neka jelo
stiti djetetove roditelje (Pogledajte poglavlja 10 i 11.).
koje nudite
bude "djeje Na roditeljskom sastanku trebali biste roditelje informirati o zdravoj prehrani i navikama
veliine". hranjenja. Na tim sastancima zamolite roditelje-volontere da dou u jaslice i pripreme s
djecom neko posebno jelo.
- Uvodite
jedno po
jedno novo
jelo. SAVJETI ZA RAZVIJANJE ZDRAVIH HRANIDBENIH NAVIKA
- Novu
hranu
- Pripremajte razliitu hranu.
ponudite
- Nakon to dijete navri dvije godine, izbjegavajte masnu hranu, kao i onu
djetetu kad je
koja sadri veliku koliinu kolesterola (masno meso, maslac, vrhnje, palmino
gladno.
i kokosovo ulje, itd.).
- Ponudite
- Upotrebljavajte obrano mlijeko i mlijene proizvode od nemasnog mlijeka.
djetetu hranu
(Punomasno mlijeko je vano piti do dvije godine ivota.)
koja se moe
jesti i prstima: - Neka vam izvor bjelanevina bude nemasno meso (skinite sve masnoe),
komadie riba, perad i grah.
povra, voe, - Izaberite hranu bogatu vlaknima i krobom (itarice punog zrnja, voe i povr
meso, sir, e, grah i graak).
krekere. - Izbjegavajte pretjerano slanu i pretjerano slatku hranu.
- Budite
spremni na
prolijevanje i
prosipavanje Dobra je prehrana investicija za budunost. Budu li djeca uena na zdravu hranu, razvit
hrane. e doivotne zdrave prehrambene navike. Kad je obrok ugodan a jelo hranjivo, a izbor
hrane dogovoren s roditeljima, djeca e se zdravo razvijati.
- Ne
uzbuujte
se. Upamtite,
potrebna je
vjeba da bi
se nauila
vjetina.

160

POU KORAK PO KORAK

 SMJERNICE ZA ZDRAVU PREHRANU DOJENADI
DOB DORUAK RUAK UINA
0-3 mjeseca 118-177 ml mlijeka 118-177 ml mlijeka 118-177 ml mlijeka
4-7 mjeseci 118-227 ml mlijeka 118-227 ml mlijeka 118-177 ml mlijeka
0-3 lice itarica 0-3 lice itarica
(po izboru) (po izboru)
0-3 lice voa/povra
(po izboru)
8-11 mjeseci 177-237 ml mlijeka 177-237 ml mlijeka 59 ml mlijeka ili
vonog soka
3 lice mesa, ribe, peradi,
utanjka ili kuhanog graha
ili graka ili svjeeg sira
1-4 lice voa ili povra

SMJERNICE ZA ZDRAVU PREHRANU MALE DJECE

VRSTA HRANE
Mlijeko i mlijeni proizvodi
(Obrano i nemasno mlijeko ne bi
se smjelo davati djeci prije no to
navre 2 godine.)
Meso ili alternativa mesu
Povre i voe
Povre i voe
BROJ OBROKA NA DAN VELIINA OBROKA
3/4 do jedne alice mlijeka ili 3/4
3
alice jogurta
28 grama mesa, ribe ili peradi
2 ili 1/2 alice graka ili graha ili 2
lice maslaca od kikirikija
1/8 do 1/4 alice mrkve, tikvica,
4 (zbog vitamina A)
brokuleili dinje.
1/2 alice ili jedan komadi
narane, jagode, grejpa, sok od
10 (zbog vitamina C)
narane ili grejpa, zelene paprike,
brokule

1/4 alice ili mali krumpir, ku

kuruz, mahune, graak, zelena
Drugi vitamini i minerali salata, kupus, krastavci, rajica,
jabuke, banane, groe, ljive,
marelice.

1/2 krike kruha

Kruh i itarice 4 1/4 alice rie, makarona ili su
hih itarica

Ograniavajte koliinu. Ova je Margarin, maslac, majoneza,

Masnoe i eer hrana bogata kalorijama, ee preljev za salate, slanina, koba
rom, masnoom i solju sice, bomboni, keksi, ips.

161

POU KORAK PO KORAK

 VRSTE I KOLIINA HRANE KOJA ZADOVOLJAVA
POLOVICU DNEVNIH DJETETOVIH PREHRAMBENIH POTREBA

KOLIINA POJEDINANOG OBROKA

Vrsta hrane 1 do 3 godine 4 do 6 godina 7 i vie godina

1. Mlijeko i mlijeni
proizvodi
Mlijeko 1 1/2 alica 1 1/2 alica 1 1/2 alica
ili sir 1 1/4 alice 1 1/2 alica 2 alice
ili mlijeko u prahu 4 velike lice 4 velike lice 4 velike lice

Ostali obroci koji imaju vrijed nost 1/2 alice mlijeka 1/2 alice jogurta ili 1 alice kravljeg sira.

2. Meso i alternativa
mesu
Meso, riba, perad 28 grama 42 grama 56 grama
(kuhano)
ili jaje 1/2 jajeta 1 jaje 1 jaje
ili maslac od kikirikija 1 velika lica 1 1/2 velike lice 2 velike lice
ili kuhani grah ili 1/4 alice 3/8 alice 1 alica
graak
Sir 28 grama 56 grama 84 grama

3. Povre 1/4 alice 1/2 alice 3/4 alice

4. Voe 1/4 alice 1/2 alice 3/4 alice ili 1 1/2

alice
voni sok 1/2 alice soka 1 alica soka

Izvor vitamina C - svaki dan, a vitamina A - 3 puta tj edno

5. Kruh i itarice
Kruh u krikama 2 krike 2 krike 2 krike
ili suhe itarice 3/4 alice 1 alica 1 1/4 alice
ili kuhane itarice 3/4 alice 1 alica 1 1/4 alice
ili ria i tijesto 1 alica 1 1/4 alice 1 1/4 alice

162

POU KORAK PO KORAK

ETVRTI DIO - OKRUENJE ZA
UENJE

15. POGLAVLJE
STVARANJE OKRUENJA KOJE
ODGOVARA DOJENADI
I MALOJ DJECI

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 STVARANJE OKRUENJA KOJE ODGOVARA
DOJENADI I MALOJ DJECI

O kruenje je samo po sebi odgajatelj dojenadi i male djece koja u njemu borave.
Djeca jaslike dobi dok ue i dok se razvijaju koriste sve svoje osjete pa zbog toga
svi aspekti njihova okruenja utjeu na informaciju i poruke koje primaju. Ovo poglavlje
govori o organizaciji prostora i opreme, kako bi se promicale i podravale razvojne
potrebe dojenadi i male djece i kako bi okruenje u kojem se odvija uenje bilo to
udobnije i atraktivnije.
Prilikom kreiranja prostora za vrlo malu djecu potrebno je uzimati u obzir i tjelesnu
i emocionalnu klimu. Prije svega, sam tjelesni prostor treba biti organiziran tako da
zadovoljava djeje potrebe za igrom, jelom, spavanjem, puzanjem, hodanjem, sjede
njem, tetoenjem i obavljanjem higijene. Isto tako, tjelesno okruenje mora biti takvo da
djelatnici jaslica mogu bez problema i odmah odgovoriti na emocionalne, drutvene,
kognitivne i tjelesne zahtjeve male djece o kojoj brinu. Maloj je djeci potrebno druenje i
privatnost, vrijeme maenja i vrijeme kad e biti samostalni, kao i vrijeme za tihe i bune
aktivnosti.

Tjelesna klima
Mala djeca e najbolje rasti, razvijati se i uiti ako im je ugodno. Na ugodne osjeaje
utjeu razliiti imbenici, kao to su temperatura, osvjetljenje, vlaga i razina buke.

Temperatura
Prostorije ne smiju biti ni pretople ni prehladne, to osobito vrijedi za pod, gdje e
dojenad i djeca jaslike dobi provoditi najvie svog vremena. Naa je preporuka da
prostorije budu umjereno topie, ali ne pretople, jer djeca kojoj je prevrue esto postanu
letargina i pospana te tako i nevoljna za bilo kakvu interakciju s onime to ih okruuje.
Istovremeno, podovi ne bi smjeli biti hladni niti izloeni propuhu. Provjetravajte prostori
ju to je mogue ee. Upotrebljavate li pritom ventilatore, pazite da ice ventilatora ili
njegove otrice budu nedostupne djeci. Protok zraka trebao bi biti izjednaen.

Osvjetljenje
Potrebe za osvjetljenjem ovise o aktivnostima. Prostor za odmor bi trebao biti zamraen,
ali ne potpuno, kako bi odgajatelji mogli nadgledati djecu. Prostori za igranje trebali bi
biti dobro osvijetljeni. Djeca jaslike dobi vole prirodno svjetlo. Unutarnja rasvjeta moe
se sastojati i od fluorescentnih i od svjetiljki sa arnom niti. Prostor za igru na otvorenom
bi trebao imati i sunca i hlada.

Vlaga
U podrujima s visokim postotkom vlage u zraku i obilnim padalinama vrlo je vano
sprjeavati vlagu jer je ona rasadnik plijesni i bakterija. Da bi se uklonila suvina vlaga
u zraku, upotrijebite odstranjivao vlage. Tepisi moraju biti suhi. U suhim podrujima
moda e biti potrebni ovlaivai zraka, kako bi se uspostavila potrebna ravnotea vla
nosti zraka u sobi.

165

POU KORAK PO KORAK

Razina buke
Izmeu tihih i bunih prostora u vrtiu mora postajati odgovarajui razmak, kako bi se
zadovoljile potrebe dojenadi i male djece u oba prostora. Prostor gdje djeca spavaju
mora biti tih. Prostori gdje se odravaju aktivnosti, to znai prostori gdje ima buke, tre
bali bi biti odvojeni od spavaonica. Ukoliko zbog akustinosti sobe nije lako utiati buku,
zidove bi trebalo pokriti tepisonima, kako bi se reducirala razina buke. Morate znati da
e aktivna djeca jaslike dobi biti buna, premda i ona mogu nauiti da tihi prostori mo
raju biti tihi u odreeno doba dana. Smjernice za stvaranje primjerene klime pruaju vam
pitanja koja e vam pomoi stvoriti odgovarajui prostor za dojenad i malu djecu.

SMJERNICE ZA STVARANJE FIZIKE KLIME

- Je li temperatura u prostoriji optimalna - ni previsoka ni preniska?
- Je li grijanje umjerene jaine?
- Mogu li djelatnici jaslica po potrebi mijenjati temperaturu?
- Jesu li podovi bez propuha?
- Koristite li dotok svjeeg zraka kad god je to mogue?
- Postoji li niz razliitih naina osvjetljenja?
- Koristite li prirodno svjetlo?
- Ima li na igralitu mjesta koja su osunana i onih koja su u hladu?
- Zatamnjujete li umjereno spavaonice po danu?
- Diete li tepihe svakoga dana, ukoliko imate problema s vlagom?
- Je li hrana pravilno pohranjena kako biste sprijeili zagaivanje?
- Provjeravate li rutinski sobu u potrazi za kukcima i gamadi?
- Odravate li u odreenim dijelovima vrtia potrebnu (dozvoljenu) razinu buke?
- Jesu li tihi prostori odgovarajue odvojeni od bunih?

166

POU KORAK PO KORAK

Emocionalna i razvojna klima
Za dobrobit dojenadi i male djece bitna je i tjelesna klima i klima koja potie i promie
emocionalni i razvojni napredak djece. Zbog toga okruenje u kojem su djeca jaslike
dobi treba i s ovog gledita dobro osmisliti. Okruenje mora biti ivopisno i privlano;
mora pruati mogunost za individualne igre, igre s vrnjacima ili pokraj vrnjaka, igre
s odgajateljima i priliku za tihim druenjem djeteta i odgajatelja. Tepisi na podu davat
e toplinu prostoru, smanjiti buku i ublaiti udarce te tako omoguiti ugodnu igru dje
ce i odraslih na podu. Djeca trebaju imati mogunost izbora izmeu osame i drutva.
Dojenadi i maloj djeci je potreban odgovarajui prostor koji e im omoguiti kretanje i
2
istraivanje okruenja. U pravilu se preporuuje da svako dijete ima 3 do 5 m prostora
samo za sebe. Meutim, osim veliine i raspoloivosti prostora, vrlo je vano kako e se
taj prostor iskoristiti i kako e prostorija biti rasporeena i organizirana.

Izbor
Tjelesno okruenje bi dojenadi i maloj djeci trebalo pruati izbor. Izbor im se otvara kad
su materijali dostupni i kad okruenje nudi razliite mogunosti igre. Djeca bi iz sredita
sobe trebala moi vidjeti
sve mogunosti koje im se
nude. Sklonosti dojenadi
razlikuju se od sklonosti
male djece pa bi se te ra
zlike trebale ogledati i u
ponudi koja se pred djecu
stavlja. Kad djeca imaju
mogunost izbora i kad ih
odgajatelji potiu na odabir,
djeca jaslike dobi poinju
shvaati da netko cijeni nji
hovu sve veu nezavisnost.

Mjesta koja nude

privatnost i mjesta za
zajedniku igru
Svako dijete s vremena na
vrijeme ima potrebu biti
samo. Djeca koja su itav
dan u sobi imaju osobitu
potrebu za osamom. Zbog
toga bi djeca trebala imati
pristup u prostore gdje e I
moi biti sama i odvojena
od buke koja dopire iz cen
tara aktivnosti. Prostor koji
nudi privatnost mogao bi
sadrati visei stolac, viso
ki stolac ili djeji stolac za

167

POU KORAK PO KORAK

ljuljanje. Ostali dijelovi sobe bi trebali omoguavati visokopokretljive i manje pokretljive
aktivnosti. Dojenad bi trebala imati vlastiti prostor koji je siguran za puzanje i odvojen
od ostale djece.

Primamljivo okruenje
Zanimljivo i ivopisno okruenje "poziva" i mami djecu na istraivanje i igru. arene,
vesele slike, posteri, fotografije i djeji radovi trebali bi biti izloeni u razini djejih oiju.

Igrake, materijali i oprema

Raznovrsne igrake i materijali namijenjeni dojenadi i maloj djeci trebali bi svakako
biti dostupni djeci, kako bi ona mogla izabrati igraku ili materijal s kojim se ele igrati.
Materijali bi trebali poticati djecu da koriste osjete vida, sluha, mirisa i dodira.
Isto tako, trebali bi se lako istiti. Bilo bi dobro kad bi postojali duplikati igraaka, kako
dojenad i djeca jaslike dobi ne bi trebala ekati na svoj red da bi se igrala s onim to
ele. Djeca ove dobi jo nisu nauila drutvenu vjetinu dijeljenja stvari i esto se doga
a d a j e najpopularnija igraka ba ona koja nema duplikat.
Svako dojene ili malo dijete bi trebalo imati svoj kreveti. To je vano ne samo zbog
higijene ve i zbog toga to e dijete poeti usvajati konzistentnost i rutinu koja e pri
donijeti razvoju njegove samosvijesti.
Stolovi i stolci, stolice za ljuljanje i kaui primjereni djejem uzrastu laki su i sigurniji,
zauzimaju manje prostora i pridonose razvoju djejeg poimanja vlasnitva Ovo je moje
mjesto. Police s igrakama moraju biti u razini djejih oiju. Stolci za ljuljanje namijenje
ni odraslima bi isto tako trebali biti ovdje, kako bi odgajateljice mogle, sjedei u njima,
umirivati dojenad i malu djecu kad su uznemirena, umorna, povrijeena, kad im nije
dobro ili kad im se ita ili pjeva.
Paljivo isplanirano jasliko okruenje potie i promie uenje i razvoj. Sigurno i isto
okruenje koje sadri djeci namijenjene materijale i opremu i prostor u kojem se mogu
odvijati razliite specifine aktivnosti, promie aktivno istraivanje i razvoj djece.
Smjernice za stvaranje emocionalne i razvojne klime donose pitanja koja e pomoi
prilikom stvaranja okruenja koje e promicati zdrav emocionalni i razvojni napredak
dojenadi i male djece.

SMJERNICE ZA STVARANJE EMOCIONALNE I RAZVOJNE KLIME

2
- Ima li svako dijete u grupi svojih 3 - 5 m ?
- Postoji li prostor za svaku pojedinu aktivnost?
- Postoje li mjesta za igru u osami?
- Imaju li dojenad i djeca jaslike dobi na raspolaganju mjesta gdje bi se mogla igrati
uz vrnjake ili s njima?
- Postoje li mjesta gdje bi se dojenad i djeca mogla igrati s odraslima?
- Postoji li otvoren i prazan prostor u kojem bi dojenad mogla puzati?
- Mogu li se iz sredine sobe vidjeti sve mogunosti koje djeca imaju na raspolaga
nju?
- Je li okruenje zanimljivo?

168

POU KORAK PO KORAK

- Postoji li raznolikost materijala i igraaka? Smjernice za
ureenje
- Jesu li materijali nadohvat djeci, kako bi djeca lake odabrala ime e se igrati?
vanjskog
- Ima li svako dojene/malo dijete svoje mjesto za spavanje? prostora
- Je li namjetaj u sobi prilagoen uzrastu dojenadi i male djece?
- Imate
- Postoje li u sobi stolci za ljuljanje namijenjeni odraslima?
li dovoljno
odgovarajueg
Vanjski prostor prostora za
igru?
Veina djece voli biti na otvorenom, lako je vanjsko okruenje manje ograniavajue - Postoje
a aktivnosti spontanije, vanjski prostor, ukoliko je paljivo isplaniran, moe imati veliku li sunana
obrazovnu vrijednost. Za razliku od nepromjenjivog unutarnjeg okruenja, vanjski se mjesta i ona u
prostor neprestano mijenja. Svjetlost, zvukovi, mirisi, temperatura i vjetar, kia, hladnoa hladu?
i vlaga nude djeci mogunost da neto naue. - Jesu li
odvojeni
Kao i soba, vanjsko igralite zahtijeva dovoljan prostor za kretanje, prostor za odvo
prostori za do-
jenu igru, sunana mjesta i mjesta u hladu, tiha mjesta i ona bunija, meke povrine i jenad od onih
mnotvo materijala za igru i rad na otvorenom. Djelatnici jaslica moraju budno paziti da za malu djecu?
zdravstveni i sigurnosni zahtjevi iz poglavlja 12 i 13 budu ovdje zadovoljeni. - Ima li na
igralitu i
mirnih i bunih
Prilike za uenje mjesta?
Otvoreno igralite prua djeci mnogobrojne prilike za drutveno, emocionalno, jezino, - Ima II pro
spoznajno i tjelesno uenje. stora za vrlo
pokretljive i za
Drutveni razvoj. Ve u ovoj dobi djeca poinju meusobno pregovarati oko upotre manje pokre
be bicikala ili opreme s kojom bi se eljeli igrati. Kad se penju na ljuljaku ili skupljaju tljive igre?
kantice i lopatice koje su im potrebne za igru, djeca se ue samostalnosti i uvjebavaju - Postoji li
vjetinu samopomoi. Kad samostalno odluuju hoe li ii pogledati kunia ili e se odgovarajui
igrati u pijesku, djeca vre odabir i razvijaju svoju nezavisnost. prostor za
Emocionalni razvoj. Djeje samopouzdanje i povjerenje u odrasle bit e pojaano pohranjivanje
opreme i mate
budu li odrasli dijete poticali da pokuava riskirati pod sigurnim okriljem odgajateljice.
rijala?
Prvo sputanje niz tobogan e vjerojatno biti popraeno glasnijim vriskom ponosa i
- Jesu li
sree nakon nekog djejeg uspjeha. prostori za
Govorni razvoj. Vanjsko okruenje nudi bezbroj prilika i tema za razgovor. Djeca jasli- odreene akti
ke dobi vole ritmiki pjevati dok se ljuljaju. vnosti jasno
oznaeni?
Spoznajni razvoj. Veliki dio znanja koje dijete stekne potjee iz djetetovog iskustva
- Je li mjesto
s vanjskim svijetom i do njega dolazi prirodno. Osjetilni pojmovi, uzrono-posljedina
predvieno za
veza, boje, oblici i slino samo su mali dio onoga to se neformalno naui u vanjskom vonju odvoje
okruenju. no od ostalih
Tjelesni razvoj. Snaga, koordinacija, ravnotea i izdrljivost razvit e se tijekom slo prostora?
bodnog kretanja i beskrajne vjebe na otvorenom. Igra na otvorenom omoguuje - Moete li
promjenu scene. Iznesite pliane ivotinje i igrake i stavite ih na rasprostrtu deku. Za djecu vidjeti
promjenu, isplanirajte obrok na otvorenom. Donesite do pjeanika kante s vodom i ma gdje se
ona igrala?
gledajte to e se dogoditi. Sluajte vjetar u objeenim zvoniima. Gledajte ptija gni
- Postoje
jezda. Dodirnite snijeg. Bojite rukama. Odmarajte se s djecom i s njima podijelite radost
li penjalice
i zabavu njihovog uenja. koje promiu
aktivnosti svih
miia?

169

POU KORAK PO KORAK

- Je li opre Vanjska oprema i materijali
ma za Igralite
napravljena Vanjski prostor bi trebao imati opremu za penjanje i vonju, pjeanik i ljuljake. Pro
iskljuivo za stor za vonju treba biti odvojen od ostalih sadraja. Ispod penjalica i ljuljaki trebao bi
dojenad i biti sloj mekog materijala (pijesak, sijeno) debljine 10 cm. Materijali i pribor za igru na
malu djecu? otvorenom ukljuuju kantice, lopatice, lopte i "vozila". Sva oprema za igru na otvorenom
- Postoji li mora biti namijenjena iskljuivo dojenadi i maloj djeci.
raznolikost
Dojenad i mala djeca bi se trebala igrati na otvorenom najmanje jednom dnevno, a po
igraaka?
mogunosti i dva puta. Odgajatelji bi djecu to je ee mogue trebali izvoditi izvan
- Postoji II
na igralitu 10 ograde igralita. etnja po parku ili susjedstvu, ili odlazak do zoolokog vrta iri djeje
cm debeo sloj horizonte i obogauje kontekst njihovih svakodnevnih aktivnosti.
koji e ublaiti lanovi obitelji su obino voljni pomagati kod aktivnosti na otvorenom. Oni koji se ne
eventualne lagodno osjeaju u grupi, eljet e vam pomoi na igralitu. Pripazite da budu upoznati
padove? sa sigurnosnim mjerama koje vrijede za vanjsko okruenje.
- Provjerava
te li redovito Smjernice za ureenje vanjskog prostora donose pitanja kojima se morate rukovoditi
pijesak kako prilikom planiranja igralita za dojenad i malu djecu.
biste se uvjerili
ima li ga do
Zakljuak
voljno?
Urednost i primamljivost okruenja jednako je vana kao njegova sigurnost za zdravlje.
Ovakvo okruenje smanjuje negativno ponaanje i promie veselo uenje.

170

POU KORAK PO KORAK

PRIMJER DOBRO ISPLANIRANE PROSTORIJE NAMIJENJENE DOJENADI

171

POU KORAK PO KORAK

 PRIMJER DOBRO ISPLANIRANE PROSTORIJE NAMIJENJENE
PUZAIMA I GEGAVCIMA

172

POU KORAK PO KORAK

PRIMJER DOBRO ISPLANIRANE PROSTORIJE NAMIJENJENE
DJECI JASLIKE DOBI

173

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
PETI DIO: PROCJENA
PROGRAMA I DJELATNIKA

16. POGLAVLJE
ZAPOLJAVANJE DJELATNIKA I
PROCJENA PROGRAMA ZA
DOJENAD I MALU DJECU

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
 ZAPOLJAVANJE DJELATNIKA I OCJENJIVANJE
PROGRAMA ZA DOJENAD I MALU DJECU

U ovom se priruniku govorilo o najboljim praksama u radu s dojenadi i malom

djecom, kao i o znanstvenoj podlozi na kojima se te prakse zasnivaju. Da bi se osi
gurala primjena najbolje mogue prakse u zbrinjavanju dojenadi i male djece, trebalo
bi krenuti od rukovodee strukture, lako ima mnogo imbenika koji mogu pridonijeti
dobrom voenju programa, sr kvalitetnog jaslikog programa ipak su djelatnici. Brini
odrasli ljudi koji dobro poznaju djeji razvoj, koji prihvaaju razliitosti i koji su sretni u
svakodnevnim druenjima s dojenadi i malom djecom, klju su uspjenog programa.
U ovom se poglavlju govori o najvanijim administrativnim pitanjima: o izboru djelatnika,
o omjeru djece i odgajatelja, o veliini grupa, o kontinuitetu zbrinjavanja, o strunom
obrazovanju i usavravanju djelatnika, o voenju djelatnika od strane osoba zaduenih
za nadzor te o ocjenjivanju djelatnika i programa.

Odabir djelatnika
Djelatnici koji rade s vrlo malom djecom moraju voljeti djecu i uivati u druenju s nji
ma. Pouavanje tako male djece je osobito zahtjevan posao - posao koji trai tjelesni,
emocionalni i intelektualni angaman. Nema svatko smisla za to. Ne postoji ta kola niti
obrazovanje i trening koji mogu adekvatno osposobiti odgajatelja ukoliko on ne uiva u
radu s djecom.
Odgajatelji koji iskreno uivaju u svom poslu skloniji su novim idejama. Filozofija Pro
grama Korak po korak podrazumijeva da odrasli moraju na vlastitom primjeru modeli
rati kvalitete koje bi eljeli da se razviju kod male djece: kreativno razmiljanje, rjeava
nje problema, cjeloivotno uenje, potivanje razliitosti i timski rad.

177

POU KORAK PO KORAK

Omjer djece i odgajatelja
Odgajatelj mora biti sposoban usredotoiti se na svako dijete ponaosob, imati vreme
na za razgovor s njime, ohrabrivati ga u aktivnostima, odgovarati na posebne zahtjeve
djetetovog temperamenta, sprjeavati problematine ili opasne situacije prije no to se
one razviju, znati sklonosti djetetove obitelji i njihova oekivanja te poznavati etnike ili
vjerske tradicije djetetove obitelji. Uz sve to, tu su jo mnogobrojne svakodnevne rutine,
kao to su hranjenje i mijenjanje pelena koje kod dojenadi i male djece uzimaju vie
vremena nego kod vee djece.
Kad nema dovoljno kvalificiranih djelatnika, svaki pokuaj da se dojenadi i maloj djeci
prui individualizirana pouka usmjerena na dijete dovest e odgajatelje u situaciju u kojoj
e se osjeati frustrirani, budui da e biti isuvie zaposleni obavljanjem svakodnevnih ru
tina da bi imali vremena pratiti razvoj djece. U takvim okolnostima, kad ih nema dovoljno,
odgajatelji nemaju osjeaj da sudjeluju u djetetovom razvoju. Istraivanja pokazuju da su
odgajateljevi osjeaji da slui svrsi i njegov entuzijazam kljuni imbenici u visokokvalite
tnom zbrinjavanju djece i njihovom zdravom razvoju. Neki programi pogreno pretposta
vljaju da mogu uspjeno odravati kvalitetu i uz velik broj djece na jednog odgajatelja,
grupirajui dojenad i malu djecu zajedno u grupnim aktivnostima. Grupne aktivnosti su
razvojno-primjerene starijoj predkolskoj djeci, ali ne i najmlaoj djeci pa takva praksa
nije u interesu djeteta. Istraivanja pokazuju da djeca u programima u kojima ima mali
broj djece po odgajatelju daju bolje rezultate na razvojnim testovima od onih kod kojih je
broj djece na odgajatelja vei. Kao optimalan, predlaemo vam sljedei omjer:
- Dojenad, puzai i gegavci (od roenja do 18 mjeseci): 3 djece na 1 odgajatelja;
- Djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci): 4 djece na 1 odgajatelja.
Budui da jasliki programi esto imaju visok postotak odsustva djece (uglavnom zbog
bolesti), neki programi imaju ve pri upisu odreen broj djece na odgajatelja (4:1), iako
je operativni dnevni omjer zapravo 3 : 1 . Kakve god omjere odredili, pokuajte potivati
navedene standarde.

Veliina grupa
Razlozi zbog kojih bi trebalo teiti standardima omjera djece i odgajatelja vrijede i za
veliinu grupe. Istraivanja pokazuju da je veliina grupe ak i vanija od broja djece na
jednog odgajatelja (RUOPP I OSTALI, 1979.). Pogreno je u jednu prostoriju smjestiti velik
broj dojenadi i male djece pod nadzorom velikog broja odgajatelja. Moda je omjer
adekvatan, ali je grupa prevelika.
Na tako veliku i bunu gomilu odrasli obino reagiraju negativno. Reakcija male djece
na takve bune i kaotine uvjete bit e vjerojatno jo negativnija. Temperamenti neke
male djece su takvi da e biti prisiljeni iskljuiti se iz bunog okruenja. Posljedica toga
e biti gubljenje kontakta s drugima. Mnoga djeca jaslike dobi koja se kad su sama ili
u malim grupama dobro ponaaju, u velikim grupama imaju problema sa samokontro-
lom, jer je u takvom okruenju njihova koncentracija dovedena u pitanje.
Zele li unaprijediti uenje, odgajatelji bi trebali nastojati postii i odravati ne samo mali
broj djece po odgajatelju ve i male grupe. Grupe bi trebale biti sljedeih veliina:
- Dojenad (od roenja do 8 mjeseci) - estero djece.
- Puzai i gegavci (od 8 do 18 mjeseci) - devetero djece.
- Djeca jaslike dobi (od 18 do 36 mjeseci) - dvanaestoro djece.

178

POU KORAK PO KORAK

Kontinuitet

Primarni odgajatelj
Mala djeca trebaju znati da e imati vremena biti u malim grupama i u drutvu svog
odgajatelja koji e imati vremena za njih. Bez tog saznanja dijete e izgubiti osjeaj
vezanosti, izgubit e elju da nekome kome je do toga vrlo stalo pokae to zna. Isto
tako, i roditelji trebaju znati da e se jedno dulje razdoblje moi obratiti uvijek istoj osobi,
ime e se pojaati veza izmeu obitelji i odgajatelja. Zbog toga je vrlo vano zaduiti
odreenu osobu kao "primarnog odgajatelja" nekog djeteta. Ta zaduenja bi trebala
biti paljivo odabrana, nakon to se vidi koji odrasli i koja djeca najbolje funkcioniraju
zajedno. injenica da je neki odgajatelj primarni odgajatelj nekog djeteta ne znai da
drugi odgajatelj nee "uskoiti" na njegovo mjesto kad je on zauzet. Ovo su openite
smjernice. U svakom sluaju, valja se oslanjati na zdrav razum i biti fleksibilan.

Niska fluktuacija odgajatelja

Odgajatelji bi veinu dana trebali provoditi s njima dodijeljenom djecom, jer rotiranje
zadataka nije dobro rjeenje. Trebali bi imati pristojnu plau i druge povlastice. Na ru
kovodstvu jaslica lei zadatak da odgajateljima stvore osjeaj da su cijenjeni, i to preko
kompenzacija koje nisu samo financijske prirode. To se moe postii na mnogo naina:
prilikama za usavravanje, pretplatama na pedagoke asopise, poklonima u obliku
tekstova i literature vezane uz rano djetinjstvo, izdavanjem svjedodbi nakon razliitih
oblika usavravanja, prilikama za napredovanje, prilikama za prezentacije na Odgaja-
teljskom vijeu, priznanjima za dobro obavljen posao, itd. Budu li odgajatelji s entuzi
jazmom pristupali svojim zaduenjima i osjeali zadovoljstvo kad ih uspjeno obave,
manje e izostajati s posla i vjerojatno dulje ostajati na svojim radnim mjestima.

179

POU KORAK PO KORAK

Praenje djece iz godine u godinu
Praksa da odgajatelji i djeca budu zajedno nekoliko godina je ono emu bi trebalo teiti.
Budui da do uenja dolazi paralelno s emocionalnom povezanosti, za dojenad i malu
djecu bi bilo najbolje da prve tri godine ivota imaju jednog primarnog odgajatelja. Pre
ma ovoj praksi, jedan je odgajatelj dodijeljen grupi od tri dojeneta, s kojima e ostati do
navrene tri godine, a onda e mu biti dodijeljena nova grupa dojenadi ili male djece.
Ovakvom se praksom njeguje jaka povezanost, a odgajatelj e dobro upoznati i dijete
i njegove roditelje. Isto tako, odgajatelj e dobiti priliku da mijenja svoj program rada iz
godine u godinu.

Osposobljavanje i struno usavravanje odgajatelja

Odgajateljima je uz praktino iskustvo potrebno i dobro teorijsko obrazovanje. Ba kao
i djeca u programu, i odgajatelji bi trebali nastojati biti cijeloivotni uenici. Zbog toga
bi usavravanje odgajatelja trebalo biti trajno, jer je i proces uenja o djeci i njihovim
obiteljima trajan.

Teorijska podloga
Svi oni koji ue malu djecu i brinu o njima trebali bi imati teorijsku podlogu i znanje o
razvoju u ranom djetinjstvu, djejem zdravlju i prehrani i o obitelji te zavren trening za
razvijanje svijesti o samome sebi. iroka teorijska podloga omoguit e odgajateljima i
uiteljima da razviju osjetljivost za potrebe djece i obitelji s kojima rade te da znaju razlo
ge ponaanja koje uoe promatranjem i pri promatranju primjene ono to znaju.

Praktino iskustvo
Teorija e oivjeti tek kad se primijeni u radu s djecom. Teorijsko znanje koje studenti
dobiju bi stoga trebalo biti popraeno praksom ili pripravnitvom studenata u jaslicama
jednog ili nekoliko vrtia, a pod nadzorom mentora s vie kole ili fakulteta, i to u trajanju
od oko tri ili etiri mjeseca. Praksa u vrtiima s djecom starom od tri do pet godina nije
odgovarajua, budui da su metode pouavanja dojenadi i male djece znatno drukije
od onih kod starije djece. Ovakva bi praksa trebala ukljuiti i rad s roditeljima.

Iskustvo poduavanja djece s posebnim potrebama

U praksi se sve ee moe vidjeti da se djeca s potekoama u razvoju i uenju te ona
s tjelesnim i mentalnim nedostacima koluju zajedno s djecom koja se tipino razvijaju.
Zbog toga bi odgajatelji trebali proiriti svoje teoretsko i praktino znanje i iskusiti rad
s djecom koja se netipino razvijaju. Ovo iskustvo esto pozitivno utjee na nastavne
metode odgajatelja, pa ak i kad nemaju u svojoj grupi djecu s posebnim potrebama.
lako ovakve grupe u kojima su djeca tipinog i netipinog razvoja ne odgovaraju ba
svoj djeci s posebnim potrebama, veliki broj takve djece ipak profitira u takvom okru
enju. To se osobito odnosi na vrlo malu djecu, posebno ukoliko je alternativan oblik
zbrinjavanja za takvu djecu posebna ustanova u kojoj djeca borave odvojena od svojih
obitelji i djece koja se tipino razvijaju. Stoga bi praksa studenata trebala ukljuivati i
rad s ovakvom djecom, kako bi se budui nastavnici i odgajatelji osjeali spremnima za
ovakva iskustva kasnije.

180

POU KORAK PO KORAK

Kontinuirano usavravanje
Kao to lijenici trebaju uvijek biti obavijeteni o najnovijim istraivanjima i nainima
lijeenja, tako je i odgajateljima dojenadi i male djece potrebno jedno kontinuirano
usavravanje. Ne samo da e tako dobiti najnovije informacije o svom poslu i nauiti
neto o novim pristupima, ve e i grupni moral biti vii i odgajatelji e biti spremniji
isprobavati nove metode. Zbog toga se budetom trebaju predvidjeti sredstva za struni
razvoj individualnih odgajatelja ili grupa odgajatelja.
Odgajatelji ue kao i djeca: ovisno o svom interesu, razvojnom stupnju, individualnim
potrebama i sposobnostima. Njima e struno usavravanje biti potrebno iz nekoliko
razloga: zbog potreba djeteta ili njegove obitelji, intelektualne radoznalosti ili radi na
predovanja u struci. Usavravanje bi trebalo biti omogueno svakom odgajatelju, bez
obzira na njegovu motivaciju. Osoba zaduena za nadgledanje djelatnika trebala bi
procijeniti je li potrebno struno usavravanje jednom dijelu djelatnika ili svim odgajate
ljima. Isto tako, i pojedini odgajatelji mogu proi neko specijalizirano usavravanje.
Prema naem miljenju, odgajatelji bi se trebali usavravati u sljedeim podrujima:
- Ukljuenje obitelji kao partnera u programu
- Razvojne faze dojenadi i male djece
- Tehnike promatranja
- Sigurna i zdrava praksa
- Ukljuivanje djece s posebnim potrebama
- Kulturna raznolikost
- Aktivnosti na otvorenom
- Okruenje u kojem ue dojenad i djeca jaslike dobi
- Najnovija istraivanja o mozgu i nainu na koji dojenad ue

Dan za struno usavravanje

Barem jedan dan u godini mogao bi biti posveen strunom usavravanju djelatnika
jaslica, ime e se izgraditi vea profesionalnost djelatnika i njihov osjeaj za timski
rad. Tog dana bi se moglo mnogo toga uiniti: posjetiti jaslice s drukijom filozofijom,
sudjelovati na strunoj konferenciji, posjetiti centre gdje su djeca s posebnim potreba
ma integrirana u grupe s djecom koja se tipino razvijaju, posjetiti instituciju koja prua
specijalizirane usluge djeci s posebnim potrebama, provesti dan u sobi s mentorom
ili prisustvovati seminaru ili predavanju u pedagokom institutu. Odgajatelji bi se za te
posjete trebali pripremiti tako da si zapisu ciljeve koje namjeravaju ostvariti ili pitanja
koja bi tijekom posjeta eljeli postaviti. O onome to su nauili na takvom usavravanju
odgajatelji bi trebali pripremiti prezentaciju za sljedee nastavniko vijee. Na taj e se
nain njihovo iskustvo proiriti na ostale djelatnike, pa e izmeu pojedinih djelatnika
doi do razvijanja mree izvora informacija, ime se potie profesionalna zainteresira
nost djelatnika za iskustva svojih kolega.

Orijentacija djelatnika
Svi djelatnici Korak po korak jaslica trebaju biti u potpunosti informirani o filozofiji
programa i vjerni njegovim naelima. Svaki novi djelatnik koji doe u jaslice trebao bi
odmah biti upuen u ovu orijentaciju, a na poetku svake godine trebalo bi organizirati
predavanja za sve djelatnike, na kojima e se revidirati orijentacija programa. Poetna
predavanja trebala bi se sastojati od sljedeih tema:

181

POU KORAK PO KORAK

 - Predstavljanje
- Posjet jaslicama
- Filozofija Programa Korak po korak
- Osnovni programski pojmovi: individualizirano uenje, ukljuivanje obitelji,
timski rad, razvijanje sigurne vezanosti za djecu, razvojno-primjerena praksa,
uenje kroz igru, itd.
- Uloga svakog djelatnika unutar tima, od ravnatelja do pomonih djelatnika
- Organizacija vanjskog i unutarnjeg okruenja u kojem se ui
- Diskrecija, zdravlje, sigurnost i hitne intervencije
- Ocjenjivanje djelatnika
- Unutarnji i vanjski financijski i drugi izvori jaslica
- Odnosi s javnou

Voenje od strane djelatnika zaduenih za nadzor

Odgajatelji imaju trajnu potrebu razgovarati o svojoj izvedbi i svom radu s djelatnicima
zaduenima za nadzor ili drugim strunjacima koji im mogu pomoi pri analizi njihovog
rada i odnosa s djecom, s roditeljima i s drugim odgajateljima.

Pomo odgajatelju da razvije svijest o samome sebi

Odgajatelji u vrti donose vlastite osjeaje i sjeanja vezana uz svoje djetinjstvo. Ta
sjeanja i iskustva su subjektivna i mogu snano utjecati na njihovu percepciju i pona
anje.
Odgajatelj mora postati svjestan vlastitih predrasuda i sklonosti, to je jedan vrlo trajan
proces. Za poetak, djelatnik zaduen za nadzor mogao bi na Odgajateljskom vijeu
provesti jednostavnu vjebu slinu ovoj koja slijedi, a kojom se potie razvijanje odgaja
teljeve svijesti o samome sebi.
Voa grupe trai od odgajatelja da zamisle dijete koje im se svia i da napisu djetetove
kvalitete. On e pokupiti liste i kopirati ih na veliki komad papira. Nakon toga e zamo
liti grupu da razmisle o djetetu ije ih ponaanje nervira. I te e listie pokupiti i javno
usporediti s primjerima dobrog ponaanja (primjere loeg ponaanja napisat e uz one
pozitivne). Odgajatelji e uvidjeti da se u oba stupca pojavljuju iste kvalitete. Naime,
agresivno ponaanje se nekome moe svidjeti, a nekome ne. Jednako razliite reakcije
izazvat e i pokorno ponaanje.
Ova otkria mogu posluiti kao polazna toka za raspravu i samoispitivanje odgajate
lja.
Odgajatelj mora postati svjestan ponaanja koje voli i onih koje ne voli. Mora postati
svjestan svojih tolerancija, predrasuda i osobnih navika koje utjeu na njegov stav pre
ma djeci o kojoj brine. Odgajatelji trebaju razumjeti i potivati etnike, jezine i vjerske
raznolikosti i ne smiju pretpostavljati da pojedinci razliitog podrijetla imaju iste tradicije
i vrijednosti.
Iskreno samoispitivanje je prvi korak k razumijevanju i potivanju razliitog podrijetla,
vrijednosti i temperamenata. Kad odgajatelj osobi koja ga nadgleda u povjerenju kae
to osjea i kakvi su mu stavovi, oni e zajedno raditi ne bi li rijeili problemske situacije
i razvili strategije kojima e to uiniti.

182

POU KORAK PO KORAK

Pomo iz zajednice i strunjaci
Da biste pomogli odgajateljima da razviju svijest o sebi, kontaktirajte strunjake iz psi
hologije, djejeg razvoja i/ili mentalnog zdravlja. Strunjaci izvana mogli bi promatrati
dinamiku unutar jaslica ili u odreenim sobama i ponuditi svoju pomo i savjete. Na
primjer, ukoliko su djelatnici jaslica zabrinuti zbog toga to jedno osamnaestomjeseno
dijete pokazuje izrazito agresivno ponaanje i odbija prihvatiti odgajateljiine savjete, i
ukoliko njegovi roditelji ne reagiraju na savjete koje im je odgajateljica dala, moe se
angairati strunjak izvana, koji e paljivo promatrati dijete, moda i raditi s njime, ra
zgovarati s roditeljima i ponuditi djelatnicima jaslica konstruktivna rjeenja. Ovakva vrsta
pomoi izvana moe potencijalno eksplozivnu situaciju preokrenuti u uspjeno uenje
svih sudionika.

Izgradnja tima
Jaslice koje uspjeno provode visokokvalitetni program karakteriziraju dobro osposo
bljeni djelatnici koji funkcioniraju kao tim. Timovi slue kao potporna mrea koja se mi
jenja i prilagoava u skladu s potrebama djeteta. Roditelji, primarni odgajatelji, pomoni
djelatnici i rukovodstvo ine tim koji se kolektivno zalae za razvoj i napredak svakog
djeteta. Kad roditelji i odgajatelji postanu tim koji zajedniki radi za dobrobit djece o
kojima se vodi briga, djeca e profitirati. Jake timove karakterizira:

- zajednika vizija
- meuovisnost
- predanost
- odgovornost.

Tim treba s obiteljima razviti zajedniku viziju, i to postavljajui pitanja kao to su: to
elimo za svoju djecu? ili to bi bilo najbolje za dojenad i malu djecu o kojoj brinemo?
Budu li se ciljevi dogovarali u meusobnoj suradnji, stvorit e se meuovisnost izmeu
lanova tima. lanovi e poeti uviati jedinstvene talente i doprinose jedni drugih.
Udruivanjem razliitih gledita i stavova, problemi e postajati manje zbrkani i bit e ih
lake rijeiti.
Viestrukost perspektiva, za razliku od samo jednog gledita jedne osobe, omoguit
e potpunije razumijevanje situacije. Timski je rad zasnovan na smiljenoj predanosti
jednom zajednikom cilju. Kad je taj cilj visokokvalitetno zbrinjavanje dojenadi i male
djece, odgajateljski e tim pokuati biti to uinkovitiji, kombinirajui talente i znanje. Ja
sno definirane uloge omoguit e odgovorne odluke i odgovorno djelovanje tima. elite
li da sve funkcionira glatko, postavite jasne crte odgovornosti unutar tima odgajatelja.
Tim bi se trebao sastajati svakog tjedna, kako bi isplanirao dnevne rasporede, uinio
odreene preinake u planu, kako bi se zadovoljile odreene individualne potrebe te
isplaniralo vrijeme za sustavno promatranje djece. (Redovna komunikacija s roditeljima
omoguit e odgajateljima da bre uoe promjene u djejim potrebama.) Tjednim plani
ranjem odreuju se zadaci koje treba izvriti i daju zaduenja za svaki od tih zadataka.
Odgajatelji i roditelji su odgovorni za razvijanje suradnikog odnosa. Dobar odnos se
zasniva na komunikaciji, uzajamnom potovanju, prihvaanju razliitosti i potovanju

183

POU KORAK PO KORAK

interesa djece. Kad svi streme zajednikom cilju, dolazi do promjena stavova i do ra
zvijanja razumijevanja. I odgajatelji i roditelji e nauiti nove vjetine i nova ponaanja. I
obitelji e, budu li postale dio jakog tima, profitirati time to e:

- razviti osobnu predanost programu,

- promatrati svoje dijete kao pojedinca u odnosu prema drugima,
- nauiti neto o razvoju dojenadi i male djece,
- usvojiti vjetine i nauiti aktivnosti koje mogu s djecom provoditi i kod kue,
- upoznati druge obitelji s malom djecom i biti u prilici da u njima nau dobre
prijatelje.

I odgajatelji i ostali djelatnici jaslica mogu, ukoliko su dio jakog tima, imati koristi:

- Oni provode vie vremena s malom djecom pojedinano,

- imaju priliku vidjeti interakciju izmeu roditelja i djece,
- imaju prilike nauiti nove tehnike rjeavanja problema vezanih uz raspored i ru
tine,
- mogu razviti svijest o razliitim nainima odgoja djece u razliitim kulturama,
- mogu poeti cijeniti razliite vjetine, talente i naine iskazivanja ljubavi prema
djeci.

Ocjenjivanje djelatnika
Rad svakog odgajatelja mora redovito, barem jednom godinje, biti ocjenjivan, premda
bi bilo najbolje kad bi se to radilo svakih est mjeseci. Ocjenjivanje djelatnika bi trebalo
biti konstruktivan proces kojim se daje podrka osobi koju se ocjenjuje, a ne kritiki,
kazneni i prijetei proces. Osoba koju se ocjenjuje trebala bi biti informirana o tom
procesu. Ukoliko je ocjenjivanje konstruktivno, osoba koju se ocjenjuje sudjeluje u tom
procesu na sljedei nain:
- Pomae odrediti standarde po kojima e biti ocjenjivana.
- Razumije cjelokupni proces - oblik, vrijeme i posljedice ocjenjivanja.
- Ima priliku reagirati na osvrt o svom radu, bilo usmeno ili pismeno.

Odgajatelj i osoba koja ga nadgleda trebali bi zajedno ustanoviti ciljeve i zadatke na

osnovi kojih e se izvriti ocjenjivanje. Ti se ciljevi i zadaci prilikom ocjenjivanja moraju
sagledavati u irem kontekstu programa. Ukoliko program promie partnerstvo s rodi
teljima, odgajatelj bi trebao biti u stanju demonstrirati naine na koje je, radei, ostvario
svoj cilj. Mora si postaviti izmjerljive ciljeve, kao to su npr. "U svakom u polugoditu
obaviti barem jedan kuni posjet."
Rezultati ocjenjivanja trebaju biti predoeni odgajatelju na planiranom sastanku. Rezul
tate treba predoiti u pozitivnom smislu, odavajui priznanje za napore da se pobolja
rad, za eventualne uspjehe te prilike za budui razvoj. Na kraju izvjea, zajedniki e
se postaviti novi ciljevi kojim e se odgajatelj rukovoditi u svom buduem radu. Tako se
ciklino postavljaju izmjerljivi ciljevi, ocjenjuje njihova realizacija i postavljaju novi ciljevi.
Rukovoditelji i osobe koje nadgledaju odgajatelje bi isto tako trebale biti podvrgnute tom
procesu postavljanja ciljeva, promatranja njihove realizacije i ocjenjivanja rezultata.

184

POU KORAK PO KORAK

 (Vano je u to ocjenjivanje ukljuiti i roditelje; njihova povratna informacija je najbolja
ocjena rada odgajatelja.)
Postoje manje formalne tehnike ocjenjivanja kojima se moe poboljati rad odgajatelja:
- Voenje dnevnika u kojem e se analizirati problemi i uspjesi;
- Izmjenjivanje uloga s drugim odgajateljima, kako bi se pomou kontrolnih lista
promatrala interakcija izmeu odgajatelja i djece, odnosno roditelja;
- Meusobno snimanje odgajatelja u interakciji s djecom ili prilikom rutina.

Svi djelatnici bi voljeli znati koliko je dobar njihov rad i to bi u njemu mogli i trebali
popraviti. Redovito formalno i neformalno ocjenjivanje e im to omoguiti, pa je stoga
kljuno za struno usavravanje i razvoj svakog djelatnika.

Ocjenjivanje programa
Uinkovit pristup unapreivanju individualnog i timskog rada djelatnika jaslica jest da se
taj rad sagleda u kontekstu cijelog programa. Djelatnik e imati pojaanu motivaciju za
. to bolji rad bude li shvatio vanost svog doprinosa cjelokupnom programu. Zbog toga
svi djelatnici trebaju ocjenjivati program, jer se na tom ocjenjivanju gradi kvaliteta. Prvi
korak u izgradnji kvalitete jest ocjenjivanje od strane neposrednih djelatnika, uz povra
tnu informaciju od strane upravnog odbora, roditeljskog savjetodavnog vijea, a moda
i zainteresiranih lanova zajednice. (Povratna se informacija moe zatraiti i od grupe
izvan jaslica, kako bi se dobio objektivniji sud.)
Ocjenjivanje programa omoguuje sagledavanje cjelokupne izvedbe, i to pomou do
stignua u svakom od segmenata aktivnosti. Postoje dvije vrste ocjenjivanja:
1) ocjenjivanja procesa, odnosno naina na koji jaslice usluuju djecu i njihove obitelji i
2) ocjenjivanje rezultata, odnosno utjecaja, kojim se u obzir uzimaju izmjerljivi rezultati.
Budui da ocjenjivanje procesa slui potrebama poboljanja programa, ono je korisnije.
Prvi korak u svakoj vrsti ocjenjivanja jest da se odredi svrha ocjenjivanja i nain na
koji e se upotrijebiti dobivena informacija. Ravnatelj/ica programa bi trebao imenovati
Ocjenjivaki odbor koji e provesti ovaj zadatak. U tom odboru bi se trebali nalaziti
predstavnici svih razina djelatnika, ukljuujui ravnatelja/icu, odgajatelja, roditelja te
lana upravnog odbora. Ocjenjivaki odbor bi trebao odrediti standarde po kojima e
program biti ocjenjivan. Podruja programa koja bi se trebala ocjenjivati su sljedea:

- Usluge pruene djeci

- Rukovoenje
- Ukljuenje obitelji
- Ukljuenje zajednice
- Okruenje u kojem se ui
- Usavravanje djelatnika
- Zapoljavanje djelatnika
- Zdravstvene i sigurnosne mjere.

Ocjenjivanjem e se otkriti i naglasiti dobre strane programa, kao i specifine slabosti

koje bi trebalo ispraviti ili poboljati. Ukoliko program ne moe sam doi do rjeenja
kojima bi se ispravile slabosti, mogao bi se zatraiti savjet strunjaka izvan programa.

185

POU KORAK PO KORAK

Ocjenjivanje procesa
Ocjenjivaki odbor bi trebao sastaviti specifina pitanja kojima e se odrediti priroda
usluga koje program nudi i koje e odraavati brige i djelatnika i roditelja. Neka od pi
tanja e zahtijevati nepobitne injenice. Druga e pitanja biti subjektivnija: Na koji nain
mislimo poboljati zbrinjavanje dojenadi? Odgovori na ova pitanja su subjektivni, ali
kad su sugovornici iskusni strunjaci, oni pruaju koristan uvid. Obje vrste pitanja su ko
risne i vode k razumijevanju stvarne situacije i naina na koji se ona moe poboljati.
injenina pitanja. Koliko djece je ukljueno u jaslice? Koliko obitelji je posjeeno tije
kom godine? Koliko ima djece u svakoj grupi? Koliko odgajatelja zbrinjava djecu? Ko
liko djece dolazi na jednog odgajatelja? Kolika je stopa odsutnosti odgajatelja? Kolika
je stopa fluktuacije odgajatelja? Koliko je sati predvieno za usavravanje odgajatelja?
Jesu li identificirana djeca s posebnim potrebama? Koliko djece s posebnim potreba
ma ima u programu? Koliki je postotak djelatnika vrlo zadovoljan/zadovoljan/ne ba
zadovoljan/nezadovoljan svojim radom? Koliki je stupanj obolijevanja u jaslicama?
Subjektivna pitanja. Kolika je uinkovitost programa na svakom od djejih razvojnih
podruja uenja: emocionalnom, drutvenom, jezinom, spoznajnom i tjelesnom? Na
koji nain djelatnici realiziraju filozofiju programa: uenje kroz igru, individualizirano
uenje, ukljuenje obitelji, izbor, razvojno-primjerena praksa, kulturna raznolikost? Na
koji nain okruenje promie uenje? Kako bi se okruenje moglo poboljati? Koja su
najvanija dostignua programa? Koja su glavna podruja poboljanja? Na koji bi nain
program uinkovitije mogao usluivati hendikepiranu djecu? Kako bi se djelatnici mogli
nagraditi za svoje uspjehe? ime su djelatnici zadovoljni a ime nezadovoljni? to se
poduzima glede pritubi i nezadovoljstva? Na koji bi se nain mogla unaprijediti komu
nikacija s roditeljima?
Rezultati ocjenjivanja trebali bi biti objelodanjeni svim djelatnicima. U svakom izvjeu bi
trebale stajati preporuke da se primjeri uspjene prakse proslijede drugima, kao i prepo
ruka na koji nain bi se praksa mogla unaprijediti. Posljednji korak u ocjenjivanju proce
sa jest napraviti program rada i vremenski rok u kojem e se ostvariti predloene mjere.

Ocjenjivanje rezultata
Ocjenjivanjem rezultata se sustavno provjerava kvaliteta usluivanja djece i njihovih
obitelji. Ovo se ocjenjivanje moe provesti odmah nakon s t o j e program (ili neki njegov
dio) zavren ili neto kasnije.
Ocjenjivanje rezultata obino podrazumijeva pitanja kao to su:

- Koliki postotak roditelja je zadovoljan programom?

- Koliki postotak ih je jako zadovoljan?
- Koliki postotak ih je uglavnom zadovoljan?
- Koliki postotak djece napreduje razvojno-primjerenim stopama?
- Koliki postotak djece je spreman za vrti?
- Na osnovu kakvog ocjenjivanja je to zakljueno?

Zakljuak
Program za dojenad i malu djecu koji nastoji konstantno odravati i poboljavati svoju
kvalitetu u svojoj osnovi ima tim koji zajedniki radi, slua i ui od djece, roditelja i jedni
od drugih.

186

POU KORAK PO KORAK


POKAZATELJI RAZVOJA DJECE
OD ROENJA DO 3 GODINE
Interes za druge
Novoroenad voli ljudsko lice i
glasove. U prva dva tjedna djeca
ponu prepoznavati izgled, miris i
glas primarnog odgajatelja.
Ranu drutvenu interakciju ka
rakterizira osmijeh i meusobno
gledanje. Dijete je u stanju inicira
NAJRANIJI ti i prekinuti ovu interakciju.
MJESECI Predvia da e biti podignuto ili
(OD ROENJA hranjeno, pa pokuava pomoi
DO OSAM micanjem tijela.
MJESECI) Zainteresirano je za odrasle i u
njima vidi partnera u igri. Podie
ruke da se digne.
Pokazuje tjeskobu u prisustvu
nepoznatih osoba.
Uiva u istraivanju predmeta s
nekom drugom osobom, ime se
uspostavlja odnos.
DJECA KOJA Trai od drugih da mu
PUU udovoljavaju (navijaju igrake,
1 HODAJU itaju, donesu lutku, itd.).
(OD 8 DO Pokazuje interes za vrnjake.
18 MJESECI) Demonstrira intenzivnu panju
prema jeziku odraslih. Oponaa
ponaanje odraslih ("usisava",
postavlja stol, oblai kaput, uzima
torbu i "ide na posao", koristi
telefon ili neki predmet koji mu
predstavlja telefon).
Glumi s drugima jednostavne
dramske igre (premata lutku,
glumi ivotinju, vozi se u autiu ili
vlaku).
POU KORAK PO KORAK
Svijest o samome sebi
Sie prst(e) ili ruku.
Promatra svoje ruke.
Die ruku kad mu se licu priblia
va neki predmet, kao da se hoe
zatititi.
Gleda mjesto na svom tijelu gdje
ga se dodiruje.
Posee za igrakama i hvata ih.
Stiska ruke.
Pokuava inicirati dogaaje.
Poinje razlikovati prijatelje od
stranaca. Pokazuje sklonost da
ga dri poznata osoba.
Zna svoje ime.
Smijei se svom odrazu u
ogledalu i igra se s njime.
Upotrebljava krupnu i finu
motoriku prilikom istraivanja, ali
uvijek u prisustvu odgajatelja.
Visoko razvijena svijest za
iniciranje stvari, no ograniena
svijest o odgovornosti za vlastite
akcije.
Pokazuje naglaeni osjeaj za
samog sebe. Nareuje drugima
to da rade.
Identificira jedan ili nekoliko
dijelova tijela.
Poinje koristiti zamjenice.
ATAK &
Motorika
Upotrebljava mnogobrojne
sloene reflekse: trai neto to
bi sisalo, pokuava se uhvatiti
kad pada, okree glavu kad mu
neto ometa disanje, izbjegava
pretjeranu svjetlost, jake mirise
i bol.
Stavlja u usta ruku ili predmete.
Poinje posezati za predmetima
koji su mu zanimljivi.
Hvata, otputa, ponovno hvata i
ponovno otputa predmete.
Podie glavu. Dri glavu podi
gnutu. Sjeda bez podupiranja.
Prevre se.
Premjeta predmete iz ruke u
ruku. Pue.
Sigurno sjedi na stolcu.
Ispravlja se i stoji drei se za
namjetaj.
Hoda kad ga se vodi. Hoda sam.
Baca predmete.
Penje se uz stepenice.
ara po papiru.
Saginje se, gega, moe nekoliko
koraka uiniti natrake.
187
 Pokazuje poveanu svijest da ga Pokazuje izrazitu svijest ara po papiru.
gledaju i procjenjuju. o sebi kao pojedincu, to Hoda gore-dolje po stubama.
U drugima vidi prepreku esto rezultira odgovaranjem Moe skoiti s prve stube.
svom zadovoljstvu. odraslima s NE. Udara loptu.
Poinje shvaati da i drugi imaju U sebi otkriva da je sposoban, Stoji na jednoj nozi.
prava i privilegije. moan, kreativan initelj. Sve Crta krug.
Sve vie uiva u igri s vrnjacima istrauje. Stoji i hoda na vrhovima prstiju.
DJECA i zajednikom istraivanju. Postaje sposoban za Penje se uza stube stavljajui
JASLIKE Poinje uviati prednosti samoocjenjivanje i poinje na svaku stubu po jednu nogu.
OBII suradnje. stvarati pojmove o sebi (dobar, Barata karama.
DVOGODI- Identificira se s djecom iste dobi lo, zgodan, ruan).
NJACI i spola. Pokuava se kontrolirati i
(OD 18 Sve je svjesniji osjeaja drugih. ispravljati.
MJESECI U odnosu s drugima poinje se Koristi svoja i tua imena.
DO 3 GODI kontrolirati. Identificira 6 i vie dijelova
NE) Uiva u aktivnostima u malim tijela.
grupama.
Glumi u jednostavnim dramskim
igrama.

188

POU KORAK PO KORAK

 POKAZATELJI RAZVOJA DJECE
Razvoj jezika i
komunikacije
Plae da bi signaliziralo bol ili
uznemirenost.
Smjeka se ili gue, kako bi
NAJRANIJI iniciralo kontakt.
MJESECI Reagira na ljudski glas. U
(OD provom mjesecu moe razli
ROENJA kovati glasove poznatih oso
DO OSAM ba od svih drugih zvukova.
MJESECI) Zuri u lica.
Gue koristei sve vrste
zvukova. Razgovara sam sa
sobom.
Razumije imena poznati ljudi
i nazive predmeta. Smije se.
Slua razgovore.
S otprilike 6 mjeseci razlikuje
zvukove materinjeg jezika od
ostalih.
Kontaktom oima provjerava
to odgajateljica misli o ne
emu to je naumio.
Do 8. mjeseca e se, kad
uje poznati naziv (npr. lopta)
DJECA poeti ogledavati za predme
KOJA tima, okreui glavu.
PUU Razumije mnogo vie rijei
no to ih moe izgovoriti.
I HODAJU
Gleda prema 20 i vie pre
(OD 8 DO
dmeta kad netko izgovori
18
njihov naziv.
MJESECI)
Tepajui kreira duge ree
nice.
Glavu okree lijevo-desno
kad eli rei NE. isto izgo
vara 2 - 3 rijei.
Sa zanimanjem gleda sli
kovnicu, pokazujui prstom
predmete.
Kad mu je potrebna pomo
koristi vokalne znakove koji
nisu pla.
Poinje upotrebljavati zamje
nice.
OD ROENJA DO 3 GODINE
Svijest o tjelesnim,
prostornim i vremenskim
odnosima
Umiruje se siui palac ili nekim
predmetom koji ga umiruje.
Oima prati predmet koji se
sporo kree.
Prepoznaje oekivane uzorke
pomicanja predmeta (luk, od-
skakivanje, klizanje, itd.).
Posee za igrakom i hvata je.
Gleda za igrakom koja je pala.
Prepoznaje igrake i pokazuje
to.
Identificira predmete iz razliitih
perspektiva. Pronalazi igraku
skrivenu pod dekicu kad vidi da
smo je tamo sakrili.
Predvia redoslijed dogaaja
nakon to ga je mnogo puta
imao prilike vidjeti.
Pokuava graditi kockama.
Ako pred njegovim oima sa-
krijete igraku pod jednu od tri
krpice, potrait e igraku pod
pravom krpicom.
Uporno e traiti predmet koji
eli, pa ak i kad je on skriven
pod kompliciranijim stvarima,
kao to je npr. jastuk.
Kad tri za loptom koja ispod
kaua odleti u drugi kraj sobe,
zaobii e kau da bi doao do
lopte.
Gura nogu u cipelu, a ruku u
rukav.
a ruku u rukav.
POU KORAK PO KORAK
Smisleno Izraavanje osjeaja
djelovanje i
upotreba orua
Promatra vlastite Jasno pokazuje svoje zadovolj
ruke. stvo i nezadovoljstvo.
Hvata zveku kad su S vie zadovoljstva reagira na
mu i ruka i zveka primarnog odgajatelja nego na
na vidiku. ostale.
Udara predmet no Kad je nesretno, umiriti ga
gom ili rukom, kako moe poznata odrasla osoba.
bi produljio trajanje U drutvenim situacijama se
ugodnog zvuka ili
smije i pokazuje zadovoljstvo.
slike. Vrlo je zainteresiran za ljude.
Svojim tijelom po Pokazuje nezadovoljstvo gubi
kuava odrasle na tkom drutvenog kontakta.
govoriti na dodatno Izraava nekoliko vrlo razliitih
"jahanje na koljenu". emocija: zadovoljstvo, ljutnju,
tjeskobu ili strah, tugu, radost,
uzbuenje, razoaranje, zanos.
Pred strancima osjea nelago
du i dri se rezervirano.
Kad opruga na igra Aktivno pokazuje ljubav prema
ki stane, nastavit poznatoj osobi: grli je, smjesi
e se igrati runo joj se, tri prema njoj, itd.
baratajui igrakom. Pokazuje nezadovoljstvo kad
Upotrebljava tap je odvojen od primarnog odga
kao orue kojim e jatelja.
dokuiti igraku. Pokazuje ljutnju prema ljudima
Poinje koristiti i predmetima.
stolac da bi dokuio Iskazuje negativne osjeaje.
neku stvar izvan Pokazuje ponos i uitak kad
svog dohvata. uspije u neemu.
Gura od sebe pre Pokazuje prema roditeljima
dmet ili osobu koju intenzivne osjeaje.
ne eli. Namee se, pokazujui jak
Gura nogu u cipelu, osjeaj samosvijesti.
esto iskazuje agresivne
Djelomino sam osjeaje i ponaanja.
jede, koristei prste Suprotstava se i esto mijenja
ili licu. raspoloenja.
Moe uz minimalno
prolijevanje piti iz
alice.
Dobro barata licom
kad samostalno
jede.
189
 Razvoj jezika i Svijest o tjelesnim, Smisleno Izraavanje osjeaja
komunikacije prostornim i vremenskim djelovanje i
odnosima upotreba orua

DJECA Kombinira rijei. Dodirom moe identificirati Kad navodi igrake Pokazuje izrazitu bojaljivost.
JASLIKE Moe sluati prie, ali traeni predmet kad ga na tap, izbjegava Sve se vie kontrolira
DOBU kratko. stavimo u vreu s jo dva sve igrake koje prilikom izraavanja emocija.
DVOGODI- Rjenik mu moe dosezati predmeta. nemaju rupu. Svjestan je vlastitih i tuih
NJACI do 200 rijei. Upotrebljava "sutra" i "juer". Klasificira, imenuje osjeaja.
(OD 18 Razvija matoviti jezik. Gledajui prisutnu djecu moe i sortira predmete Pokazuje ponos zbog
MJESECI Poinje glumiti i oponaati otkriti koje dijete nedostaje. prema grupi (tvrdi/ postignutog.
DO 3 GO ostale. Izraava zavisnost: "Ja meki predmeti, ee verbalizira osjeaje.
DINE) Zna emu slui veina napraviti." veliki/mali U simbolikoj igri izraava
predmeta u kui i to kae. Oblai jednostavne odjevne predmeti). osjeaje.
Koristi sloene reenice. predmete kao to su kapa ili Pomae kad ga se Pokazuje suosjeanje za
Koristi pridjeve i priloge. papue. oblai i svlai. druge.
Prepriava dogaaje dana. Koristi predmete
kao da su neto
drugo (kocka je
auti, velika kocka
autobus, kutija je
kua, itd.).

Biljeka: Ovaj popis ne smatramo zavrenim. Mnoga od ponaanja o kojima je ovdje

rije kod djece e se razviti prije ili kasnije. Tablica sugerira vrijeme kad bi se otprilike
odreeno ponaanje moglo pojaviti, no ne treba je shvatiti kruto.
esto, iako ne uvijek, odreeno ponaanje se ponavlja predvidivim tijekom. Kod najma
nje dojenadi dolazi do preklapanja ponaanja iz razliitih podruja. Da bi se to nagla
silo, neka smo ponaanja naveli u vie od jednog podruja.

190

POU KORAK PO KORAK

 SADRAJ
I. UVOD: FILOZOFIJA I TEMELJNA NAELA PROGRAMA 7
Program Korak po korak 7
Filozofija Programa Korak po korak 8
Teorijske osnove Programa Korak po korak 8
Razvojno-primjerena praksa i razvojno-primjereni kurikulum 9
Znaajke Programa Korak po korak 9
Okruenje usmjereno na dijete 12
Korak po korak kurikulum za jaslice 12

II. RAZVOJ DJECE OD ROENJA DO TREE GODINE IVOTA 7

Prenatalni razvoj 7
Razvoj mozga u ranim godinama 18
Utjecaji odgovarajue prehrane i dojenja 19
Osjetilno-motoriki razvoj 19
Razvoj govora i jezika 20
Razvoj privrenosti 21
Meusobna povezanost podruja razvoja 22
Svijest o samome sebi 22
Individualne razlike u djejem temperamentu 22
Znaaj kulturalne raznolikosti 23

III. DOJENAD I MALA DJECA U SVOJIM OBITELJIMA i

NEPOSREDNOM OKRUENJU 27
Rizini imbenici i zatitni imbenici 27
Na koji nain novoroene utjee na svoju obitelj i zajednicu 27
Na koji nain djeca i obitelji utjeu jedni na druge 28
Na koji nain obiteljski prihodi utjeu na djetetov razvoj 28
Na koji nain jaslice i djeji vrtii utjeu na razvoj djece 28
Ostali imbenici koji utjeu na razvoj djeteta 29
Kako ue dojenad i djeca jaslike dobi 30

IV. POTICANJE EMOCIONALNOG RAZVOJA DJETETA 35

Uloga emocija u djetetovu ivotu 35
Emocionalni razvoj djeteta 36
Razvijanje povjerenja 36
Razvijanje samostalnosti 37
Kvalitete i ponaanja odraslih osoba koje potiu djeji emocionalni razvoj 37
tetno ponaanje odraslih osoba 40
Korisno ponaanje odraslih 41
Razgovor s djecom o njihovim emocijama 42

V. POTICANJE SOCIJALNOG RAZVOJA DJETETA 47

Drutveni odnosi u najranijem razdoblju djetetova ivota 47
Uloga odgajatelja 48
Podrka djeci u razvijanju ranih drutvenih odnosa 48
Socijalizacija 49

191

POU KORAK PO KORAK

 Metode promicanja socijalizacije u ranom djetinjstvu 50
Odgovarajue posljedice 53
Osnove voenja djeteta 53
Reakcije na agresivno ponaanje djece 54
Negativizam malog djeteta 55

VI. POTICANJE SPOZNAJNOG RAZVOJA DJETETA 59

Vana spoznajna dostignua 59
Kljune kvalitete i ponaanja odgajatelja za spoznajni razvoj djeteta 60
Aktivnosti koje promiu spoznajni razvoj djeteta 63
Promicanje spoznajnih pojmova pomou govora 66
Igre i materijali koji promiu spoznajni razvoj 67

VII. POTICANJE RANOG RAZVOJA GOVORA 71

Stupnjevi razvoja govora 71
Strategije koje promiu govorni razvoj 71
Aktivnosti koje promiu rani govorni razvoj 74
Ponaanja koja promiu rani razvoj govora 75
Stvaranje bogatog jezinog okruenja 76

VIII. POTICANJE TJELESNOG RAZVOJA DJETETA 79

Uloga odgajatelja 79
Individualne razlike u osjetilno-motorikom razvoju 79
Aktivnosti u zatvorenom prostoru koje promiu razvoj krupne motorike 80
Aktivnosti u zatvorenom prostoru koje promiu razvoj fine motorike 83
Aktivnosti na zraku 83

IX. SVAKODNEVNE RUTINSKE AKTIVNOSTI - PRILIKE ZA UENJE 87

Rutinske aktivnosti su prilike za uenje 87
to djeca ue iz rutina? 87
Razvijanje individualiziranih rutinskih radnji u svakodnevnom rasporedu 88
Izrada programskih i razvojnih tablica 89
to uiti u sklopu rutinskih aktivnosti? 89
Individualiziranje rutina 91
Uzorak tablice dnevnog rasporeda 93
Uzorak tjednog razvojnog plana za djecu jaslike dobi 94
Uzorak tablice razvojnih ciljeva 95

X. PROMATRANJE, BILJEENJE I IZVJETAVANJE O DJEJEM RAZVOJU 99

Zbog ega promatramo 99
to promatramo 100
Kako promatramo 102
Kada promatramo 103
Biljeenje uoene informacije 104
Organiziranje informacija prikupljenih promatranjem 106
Razmjena informacije s obiteljima 106
PRILOZI:
Obrazac za promatranje temperamenta djeteta 108
Dnevnik udruenog promatranja roditelja i odgajatelja 109

192

POU KORAK PO KORAK

XI. PRUANJE POTPORE DOJENADI I MALOJ DJECI 113
Upoznavanje roditelja 113
Komunikacija s roditeljima 115
Metode komuniciranja 115
Ukljuivanje obitelji 123
Diskrecija 127
PRILOZI:
Uzorak pisma roditeljima 128
Pregled interesa obitelji 128
Lista informacija o djetetu 129
to trebate znati o meni 130
to sam uinio danas 132
Dnevni informativni list 132

XII. STVARANJE ZDRAVOG OKRUENJA 135

Okruenje 135
Zdravstvena politika i postupci: knjiica o zdravlju 136
Sprjeavanje irenja bakterija 136
Dezinfekcija 137
Kontrolna lista za zdravo okruenje 139
Praenje djejeg zdravlja 140
Zdravstveni strunjaci 141
Podsjetnik 141
PRILOZI:
Upitnik o djejem zdravlju 142
Zdravstveni podaci o djetetu 143
Tablica zdravlja i bolesti 144

XIII. STVARANJE SIGURNOG OKRUENJA 147

Znaajke sigurnog okruenja 147
Sigurnost unutarnjeg prostora 147
Sigurnost na otvorenom 149
Kriteriji za sigurnost djejeg igralita 149
Postupci pruanja prve pomoi u hitnim sluajevima 150
Mjere predostronosti 153
Kontrolna lista za sigurnost okruenja 154

XIV. PROMICANJE ZDRAVE PREHRANE 157

Vanost obroka 157
Promjene u prehrani uvjetovane rastom djece 158
Komuniciranje s roditeljima 160
PRILOZI:
Smjernice za zdravu prehranu dojenadi 161
Smjernice za zdravu prehranu male djece 161
Vrste i koliina hrane koja zadovoljava polovicu dnevnih djetetovih prehrambenih
potreba 162

193

POU KORAK PO KORAK

XV. STVARANJE OKRUENJA KOJE ODGOVARA DOJENADI I MALOJ DJECI 165
Tjelesna klima 165
Emocionalna i razvojna klima 167
Vanjski prostor 169
Primjer dobro isplanirane prostorije namijenjene dojenadi 171
Primjer dobro isplanirane prostorije namijenjene puzaima i gegavcima 172
Primjer dobro isplanirane prostorije namijenjene djeci jaslike dobi 173

XVI. ZAPOLJAVANJE DJELATNIKA I OCJENJIVANJE PROGRAMA ZA DOJENAD I

MALU DJECU 177
Odabir djelatnika 177
Omjer djece i odgajatelja 178
Veliina grupa 178
Kontinuitet 179
Osposobljavanje i struno usavravanje odgajatelja 180
Izgradnja tima 183
Ocjenjivanje djelatnika 183
Ocjenjivanje programa 184
Ocjenjivanje procesa 185
Ocjenjivanje rezultata 186
Zakljuak 186
Dodatak A: Pokazatelji razvoja djece od roenja do 3 godine 187
Dodatak B: Pokazatelji razvoja djece od roenja do 3 godine 189

Sadraj 191

Radionice za odgajatelje u jaslicama 195

Popis literature 196

194

POU KORAK PO KORAK

 RADIONICE ZA ODGAJATELJE U JASLICAMA

1. KORITENJE ONOGA TO ZNAMO O DOJENADI I MALOJ DJECI U SVRHU STVARANJA

ODGOVARAJUEG OKRUENJA
2. INDIVIDUALIZACIJA

3. HOLISTIKI POGLED NA DOJENAD I MALU DJECU

4. NAA ULOGA U PROMICANJU DJEJEG RAZVOJA

5. USPOSTAVLJANJE POVJERENJA IZMEU ODGAJATELJA I BEBA
6. RADIONICA ZA IZRADU KNJIGA
7. PROMATRANJE DOJENADI I MALE DJECE

8. DRUTVENI RAZVOJ DOJENADI I MALE DJECE

9. PRIPREMANJE OKRUENJA ZA DOJENAD I MALU DJECU
10. KAKO UE DOJENAD I MALA DJECA?

11. IGRA KAO KLJUNI ASPEKT RAZVOJA

12. USPOSTAVLJANJE SVAKODNEVNIH RUTINA

S DOJENADI I MALOM DJECOM

13. KOMUNICIRANJE S DOJENADI I MALOM DJECOM

14. PROMICANJE DJEJEG TJELESNOG RAZVOJA

15. ISKUSTVA S HRANOM KOD DOJENADI I MALE DJECE

16. ISKUSTVA OSJETILNE IGRE

17. RAZMILJATI O BEBAMA ZNAI RAZMILJATI O NJIHOVIM RODITELJIMA

18. TRAJNO USAVRAVANJE I POMO ODGAJATELJIMA DOJENADI/MALE DJECE

195

POU KORAK PO KORAK

LITERATURA
1. POGLAVLJE

Bredekamp, S., & Copple, C. (Eds.) (1997): Developmentally appropriate practice in early childhood programs, Washing
ton, DC: NAEYC.

Brooks, J., & M. (1993): In search of understanding: The case for constructivist classrooms, Alexandria, VA: Association
for Supervision and Curriculum Development.

Frost, J., & Jacobs, R (1995): Play deprivation: A factor in juvenile violence. Dimensions of Early Childhood, 23(3), 14-39.

Johnson, J.E., Christie, J.F., & Yawkey, T.D. (1987): Play and early childhood development, Glenview: Scott, Foresman,
and Company.

Seefeldt, O , & Barbour, N. (1994): Early childhood education: An introduction, New York: MacMillan.

2. POGLAVLJE

Ainsworth, M.D.S. (1967): Infancy in Uganda: Infant care and the growth of love, Baltimore, MD: Johns Hopkins University
Press.

Ainsworth, M.D.S., Blehar, M.D., Waters, E., & Wall, S. (1978): Patterns of Attachment: A psychological study of the strange
situation, Hillsdale, NJ: Erlbaum Press.

Brazelton, T.B., Tronick, E., Adamson, L., Als, H., & Wise, S. (1975): Early mother-infant reciprocity. Parent-infant interacti
on, CIBA Foundation Symposium 33. New York and Amsterdam: Elsevier.

Brazelton, T.B., & Cramer, B.G. (1990): The earliest relationship. Reading, MA: Addison-Wesley Publishing.

Busch-Rossnagel, N.A. (1997): Mastery motivation in toddlers. Infants and Young Children, 9(4), 1-11.

Chang, H.N. with Pulido, D. (1994): The critical importance of cultural and linguistic continuity for infants and toddlers, Zero
to Three, 15(2), 13-16.

Chasnoff,1 J . , Griffith, D.R., Freier, C , & Murray, J. (1992): Cocaine/polydrug use and pregnancy: Two-year follow-up,
Pediatrics, 89, 284-289.

Chen, L. (1983): Diarrhea and malnutrition, In L. Chen & N. Scrimshaw (Eds.), Energy intake and activity, (pp. 3-19). New
York: Plenum Publishing.

Chugani, H., Phelps, M.E., & Mazziotta, J. C. (1987): Positron emission tomography study of human brain functional deve
lopment, Annals of Neurology, 22(4), 495.

Cunningham, AS., Jelliffe, D.S., & Jelliffe, E.F.P. (1991): Breast-feeding and health in the 1980's. A global epidemiologic
review, The Journal of Pediatrics, 118(5), 659-666.

Di Pietro, J. (1997, April): Maternal affect and fetal neurobehavioral development, Paper presented at the meeting of the
Society for Research in Child Development, Washington, DC.

Drotar, D. Pallotta, J., & Eckerle, D. (1994): A prospective study of family environments of children hospitalized for nonor
ganic failure-to-thrive. Developmental and Behavioral Pediatrics, 15, 78-85.

Eimas, P.O., Siqueland, E.R., Jusczyk, P., & Vigonto, J. (1971): Speech perception in infants, Science 171, 303-306.

Erickson, M.F., & Pranton, R.C. (1989): New lunchbox, old feelings: What kids bring to school, Early Education and Deve
lopment, 1(1), 40.
Erikson, Erik H. (1950), Childhood and society, New York: W. W. Norton & Co.
Espinosa, M.R, Sigman, M.D., Neumann, C.C., Bwibo, N.Q., & McDonald, M.A. (1992): Playground behaviors of school-
age children in relation to nutrition, schooling and family characteristics, Developmental Psychology, 28, 1188-1195.

196

POU KORAK PO KORAK

Far West Laboratory and the California Department of Education (1995): Module IV: Culture, Family, and Providers. The
program for infant/toddler caregivers. Sacramento, CA: California Department of Education.

Fernald, A., Taeschner, T., Dunn, J., Papousek, M., de Boysson-Bardies, B., & Fukui, I. (1989): A cross-language study of
prosodic modifications in mothers' and fathers' speech to preverbal infants, Journal of Child Language, 16, 477-501.

Fox, N.A. (1997): Attachment in infants and adults: A link between the two?, Paper presented at the meeting of the Sociey
for Research in Child Development. Washington, DC.

Greenough, W.T. (1987): Experience effects on the developing and the mature brain: Dendritic branching and synaptoge-
nesis. In Prenatal developments psychobiological perspective, (pp. 195-221), New York: Academic Press.

Gunnar, M.R., Brodersen, L., Krueger, K., & Rigatuso, R. (1996): Dampening of behavioral and adrenocortical reactivity
during early infancy: Normative changes and individual differences, Child Development, 67, 877-889.

Huttenlocher, PR. (1994): Synaptogenesis, synapse elimination, and neural plasticity in human cerebral cortex, In C A .
Nelson (Ed.), Threats to optimal development: Integrating biological, psychological and social risk factors, (pp. 35-54),
The Minnesota Symposia in Child Psychology, 27.

Jusczyk, R, Friederici, A., Wessels, J., Svenkerud, V., & Jusczyk, A. (1993): Journal of Memory and Language, 32(402).

Kagan, J., Reznick, J.S., & Snidman, N. (1987): The physiology and psychology of behavioral inhibition in children, Child
Development, 58, 1459-1473.

Klein, PS. (1996): Early intervention: Cross-cultural experiences with a mediational approach, New York and London:
Garland Publishing.

Klinnert, M.D., Emde, R.N., Butterfield, P., & Campos, J.J. (1986): Social referencing: The infant's use of emotional signals
from a friendly adult with mother present, Developmental Psychology, 22(4), 427-432.

Lally, J.R. (1995): The impact of child care policies and practices on infant/toddler identity formation, Young Children,
51(1), 58-67.

Lewis, M., Sullivan, M.W., Stanger, C , & Weiss, M. (1989): Self development and self-conscious emotions, Child Develop
ment, 60, 146-156.

Lieberman, A.F. (1993): The emotional life of the toddler, New York: Free Press.

Lucas, A. (1992): Dunn Nutrition Unit, Cambridge, England: Cambridge University.

Mahler, M.S., Pine, F, & Bergman, A. (1975): The psychological birth of the human infant, New York, NY: Basic Books.

Mayes, L.C., Bornstein, M.H., Chawarska, K., Haynes, O.M., & Granger, R.H. (1996): Impaired regulation of arousal in 3-
month-old infants exposed prenatally to cocaine and other drugs, Development and Psychopathology, 8, 29-42.

McEwen, B.S. (1992): Hormones and brain development, Address to the American Health Foundation, Washington, DC.

Miller, D.F. (1989): First steps toward cultural difference: Socialization in infant/toddler day care, Washington, DC: Child
Welfare League of America.
Morisset, C.E. (1991): What's it mean to share a story?, Zero to Three, 12(1), 10-14.

Nachmias, M., Gunnar, M., Mangelsdorf, S., Parritz, R., & Buss, K. (1996): Behavioral inhibition and stress reactivity: Mo
derating role of attachment security, Child Development, 67, 508-522.

National Academy of Sciences (1995): Seventh Annual Symposium on Frontiers of Science, Science, 270, 1294.

Needleman, H.L., Schell, A., Bellinger, D., Levitn, A., & Allred, E.N. (1990): Long term effects of childhood exposure to
lead at low dose: An eleven-year follow-up report, New England Journal of Medicine, 3 2 1 , 83-88.

197

POU KORAK PO KORAK

Nelson, K. (1996): Language in cognitive development: Emergence of the mediated mind, New York: Cambridge Univer
sity Press.

Olson, H.C., Sampson, P.D., Barr, H., Streissguth, A.R, & Bookstein, F.L. (1992): Prenatal exposure to alcohol and school
problems in late childhood: A longitudial prospective study, Development and Psychopathology, 4(3), 341-359.

Phillips, C.B. (1988): Nurturing diversity of today's children and tomorrow's leaders, Young Children, 43(2), 42-47.

Piaget, j . (1952): The origins of intelligence in children, New York: International Universities Press.

Pollitt, E. (1996): A reconceptualization of the effects of undernutrition on children's biological, psychosocial, and behavi
oral development, Social Policy Report, 10(5).

Rizzo, T.A., Metzger, B.E., Dooley, Si., & Cho, N.H. (1997): Early malnutrition and child neurobehavioral development: In
sights from the study of children of diabetic mothers, Child Development, 68(1), 26-38.

Saffran, J.R., Aslin, R.N., & Newport, E.L. (1996): Statistical learning by 8-month-old infants, Science, 274,1926-1928.

Stroufe, L.A., & Waters, E. (1977): Attachment as an organizational construct, Child Development, 48, 1184-1199.

Steissguth, A.R, Martin, DC, & Barr, H.M. (1989): IQ at age 4 in relation to maternal alcohol use and smoking during pre
gnancy, Developmental Psychology, 25, 3-11.

Stern, D. (1985): The interpersonal world of the infant, New York: Basic Books.

Thomas, A., & Chess, S. (1977): Temperament and development, New York: Brunner/Mazel.

Tronick, E., Als, H, Adamson, L , Wise, S., & Brazelton, T.B. (1978): The infant's response to entrapment between contra
dictor/messages in face-to-face interaction, Journal of Child Psychiatry, 17, 1-13.

Vygotsky, L.S. (1986): Thought and language, Cambridge, MA: MIT Press. (First published 1934).

Whitehurst, G.J., Falco, FL., Lonigan, C.J., Fischel, J.E., & Caulfield, M. (1988): Accelerating language development thro
ugh picture book reading, Developmental Psychology, 24, 552-559.

Yarrow, L.J. (1981): Beyond cognition: The development of mastery motivation, Zero to Three, 1 (3), 1-5.

Yogrnan, M.W. (1982): Development of the father-infant relationship, In Fitzgerald, H., Lester, B., and Yogman, M.W. (Eds.),
Theory and research in behavioral pediatrics (pp. 221-279), New York: Plenum Press.

Zahn-Waxler, C , & Radke-Yarrow, M. (1982): The development of altruism: Alternative research strategies. In Eisenberg, N.
(Ed.), Development of social behavior, New York: Academic Press.

Zuckerman, B., & B r o w n , E. (1993): Maternal substance abuse and infant development, InZeanah, C.H., Jr. (Ed.), Handbo
ok of infant mental health, (pp. 143-158). New York: Guilford Press.

3. POGLAVLJE

Beckwith, L. (1990): Adaptive and maladaptive parenting-Implications for intervention, In Meiseis, S.J., & Shonkoff, J.R
(Eds.), Handbook of early childhood intervention (pp. 53-77), New York: Cambridge University Press.

Belsky, J., & Isabella, R.A. (1988): Maternal, infant, and social-contextual determinants of attachment security, In Belsky, J.,
& Nezworski, T. (Eds.), Clinical implications of attachment (pp. 41-94), Hillsdale, NJ: Erlbaum Press.

Belsky, J., & Pensky, E. (1988): Developmental history, personality, and family relation-ships: Toward an emergent family
system, In Hinde, R.A., & Stevenson-Hinde, J. (Eds.), Relationships within families: Mutual influences (pp. 193-217),
New York: Oxford University Press.

Caughy, M.O., DiPietro, J.A., & Strobino, D.M. (1994): Day-care participation as a protective factor in the cognitive deve
lopment of low-income children, Child Development, 65, 457-471.

198

POU KORAK PO KORAK

Chasnoff, I., Griffith, D., Frier, C., & Murray, J. (1992): Cocaine!poly drug use in pregnancy: Two-year follow-up, Pediatrics
89(2), 284-289.

Cost, Quality, & Child Outcomes Study Team (1995): Cost, quality, and child outcomes in child care centers: Public report,
Denver: Economics Department, University of Colorado at Denver.

Duncan, G.J., Brooks-Gunn, J., & Klebanov, RK. (1994): Economic deprivation and early childhood development, Child
Development, 65(2), 296-318.

Durst, C.J., &Trivette, C M . (1990): Assessment of social support in early intervention programs, In Meisels, S.J_, & S h o n -
koff, J.R, Handbook of early childhood intervention (pp. 326-349), New York: Cambridge University Press.

Elder, G.H., Jr. (1974): Children of the Great Depression: Social change in life experience, Chicago, University of Chicago
Press.

Galinsky, E., Bond, J.T., & Friedman, D.E. (1993): Highlights: The national study of the changing workforce, New York:
Families and Work Institute.

Greenspan, S.1., & Wieder, S. (1993): Regulatory disorders, In Zeanah, C.H., Jr. (Ed.), Handbook of infant mental health,
New York: Guilford Press.

Halpern, R. (1993): Poverty and infant development, In Zeanah, C.H., Jr. (Ed.). Handbook of infant mental health, (pp. 73-
86), New York: Guilford Press.

Hayes, C D . , Palmer, J.L., & Zaslow, M.J. (Eds.) (1990): Who cares for America's chil-dren?, Child care policy for the
1990's, Washington, DC: National Academy Press.

Howes, C , Smith, E., & Galinsky, E. (1995): The Florida child care quality improvement study, New York: Families and
Work Institute.

Lally, J.R., Mangione, PL., Honig, A.S., & Wittmer, D.S. (1988): More pride, less delinquency: Findings from the ten-year
follow-up study of the Syracuse, University Family Development Research Program, Zero to Three, 3(4), 13-18.

Lewis, M., & Rosenblum, L. (Eds.) (1974): The effect of the infant on its caregiver, New York: John Wiley.

National Center for Clinical Infant Programs (NCCIP) (1988): Infants, families, and child care: Toward a research agenda,
Washington, DC: National Center/Zero to Three.

National Child Care Staffing Study. (1989): Who cares? Child care teachers and the quality of care in America, Oakland,
CA: Child Care Employee Project.

Osofsky, J.D. (1997): Children in a violent society, New York: Guilford Press.

Pruett, K. (1987): The nurturing father, New York: NY: Warner Books.

Ramey, C.T., Bryant, D.M., Sparling, J.J., & Wasik, B. H. (1985): Project CARE: A comparison of two early intervention
strategies to prevent retarded development, Topics in Early Childhood Special Education, 1, 1-9.

Ruopp, R., Travers, J., Glantz, F, & Coelen, C. (1979): Children at the center: Summary findings and their implications,
Final Report of the National Day Care Study, Volume 1, Cambridge, MA: Abt Associates.

Rutter, M. (1979): Protective factors in children's responses to stress and disadvantage, In Kent, M.W., & Rolf, J.E. (Eds.),
Primary prevention of psychopathology: Vol. 3 - Social competence in children, (pp. 49-74), Hanover, NH: University
Press of New England.

Sameroff, A.J., & Fiesse, B.H. (1990): Transactional regulation and early intervention, In Meisels, S.J., & Shonkoff, J.R
(Eds.), Handbook of early childhood intervention, (pp. 119-149), New York: Cambridge University Press.

Sameroff, A.J., Seifer, R., Barocas, B., Zax, M., & Greenspan, S. (1987): IQ scores of 4-year-old children: Social-environ
mental risk factors, Pediatrics 79(3), 343-350.

199

POU KORAK PO KORAK

Stern, D. (1985): The interpersonal world of the infant. New York: Basic Books.

Tinsley, B.J., & Parke, R.D. (1987): Grandparents as interactive and social support agents for families with young children,
International journal of Aging and Human Development, 25(4).

U.S. Department of Health and Human Services, National Institute for Child Health and Development (NICHD), Early Child
Care Research Network. (1996): Infant child care and attachment security: Results of the NICHD study of early child
care, Symposium conducted at the meeting of the International Conference on Infant Studies, Providence, Rl.

Werner, E.E. (1982): Vulnerable but invincible: A longitudinal study of resilient children and youth, New York: McGraw Hill.

Yogman, M.W. (1982): Development of the father-infant relationship, In Fitzgerald, H., Lester, B., and Yogman, M.W. (Eds.),
Theory and research in behavioral pediatrics, (pp. 221-279), New York: Plenum Press.

4. POGLAVLJE

Kostelnik, M. J., Stein, L.C., Whiren, A. R, & Soderman, A. K. (1993): Guiding children's social development, Albany, NY:
Delmar Publishers.

Wilson, L. C , Douville-Watson, L , & Watson, M. A. (1995): Infants and toddlers: Curriculum and teaching, Albany, NY
Delmar Publishers.

5. POGLAVLJE

Council for Early Childhood Professional Recognition (1991): CDA competency standards for infant/toddler caregivers in
center-based programs, Washington, DC: author.

Dodge, D. T., Dombro, A. L., & Koralek, D. G. (1991): Caring for infants and toddlers, Vol. II. Washington, DC: Teaching
Strategies Incorporated.

Gonzalez-Mena, J., & Eyer, D. W. (1997): Infants, toddlers and caregivers, Mountain View, CA: Mayfield Publishing.

Kostelnik, M. J., Stein, L.C., Whiren, A. R & Soderman, A. K. (1993): Guiding children's social development, Albany, NY:
Delmar Publishers.

National Association for the Education of Young Children (1996): Biters: Why they do it and what to do about it. The early
years are learning years, Washington, DC: NAEYC Homepage, pubaff@naeyc.org.

Wilson, L. C , Douville-Watson, L., & Watson, M. A. (1995): Infants and toddlers: Curriculum and teaching, Albany, NY:
Delmar Publishers.

6. POGLAVLJE

Bornstein, M. C. & Bornstein, H. G. (1995): Caregivers' responsiveness and cognitive development in infants and toddlers:
Theory and research, In P. L. Mangione (Ed.), Infant/ toddler caregiving: A guide to cognitive development and learning
(pp. 12-21), Sacramento, CA: California Department of Education.

Carew, J. V. Chan. I., & Halfar, C. (1976): Observing intelligence in young children, Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.

Greenman, J., & Stonehouse, A. (1996): Primetimes: A handbook for excellence in infant and toddler programs, St. Paul,
MN: Redleaf.

Honig, A.S. (1991): For babies to flourish, Montessori LIFE, 3(2), 7-10.

7. POGLAVLJE

Cawlfield, M. E. (1992): Velero time: The language connection, Young Children, 47(4), 26-30.

Honig, A. S., & Brophy, H. E. (1996): Talking with your baby: Family as the first school, Syracuse, NY: Syracuse University
Press.

200

POU KORAK PO KORAK

Owens, R. E. (1996): Language development, (4th ed.) Boston, MA: Allyn and Bacon.

Klein, P. S. (1996): Early Intervention: Cross-cultural experiences with a mediational approach, New York and London:
Garland Publishing.

8. POGLAVLJE

Furuno, S., O'Reilly, K. A., Inatsuka, T. T., Hosaka, C. M., & Falbey, B. Z. (1993): Helping babies learn, Tucson, AZ: Com
munication Skill Builders.

Greenspan, S. I. (1995): The challenging child: Understanding, raising, and enjoying the five "difficult" types of children,
NY: Addison-Wesley.

Honig, A. S., & Lally, J. R. (1981): Infant caregiving: A design fortraining, Syracuse, NY: Syracuse University Press.

12. POGLAVLJE

American Public Health Association & American Academy of Pediatrics (1992): Caring for our children: National health
and safety performance standards-Guidelines for out of-home child care programs, Washington, DC: American Public
Health Association.

Branson, M.B. (1995): The right stuff for children birth to 8: Selecting play materials to sup-port development, Washington,
DC: National Association for the Education of Young Children.

Colorado Department of Education. (1994): Quality standards for early childhood care and education services: A planning
document, Denver: author.

Lally, J.R., & Stewart, J. (1990): Infant and toddler caregiving: A guide to setting up environments Sacramento, CA: Cali
fornia Department of Education.

National Association of State Boards of Education, Task Force on Early Childhood Education. (1988), Right from the start,
Alexandria, VA: author.

Shapiro Kendrick, A., Kaufmann, R., & Messenger, K. (Eds.) (1991): Healthy Young Children: A Manual for Programs, Wa
shington, DC: National Association for the Education of Young Children.

Starr, S.A. (1996): Breaking the chain: Handwashing and infections control, Early Childhood News, The Journal of Profes
sional Development, 8(3).

Texas Department of Protective and Regulatory Services (1995): Day care center mini-mum standards and guideli
nes. .Austin, TX: author.

Torelli, L., & Durrett, C. (1996): Landscapes for learning: Designing group care environments for infants, toddlers and two-
year-olds, Berkeley, CA: author.

13. POGLAVLJE

American Public Health Association & American Academy of Pediatrics (1992): Caring for our children: National health
and safety performance standards-Guidelines for out of-home child care programs, Washington, DC: American Public
Health Association.

American Red Cross (1993): Community first and swiftly, Washington, DC: author.

14. POGLAVLJE

American Public Health Association & American Academy of Pediatrics (1992): Caring for our children: National health
and safety performance standards-Guidelines for out-of-home child care programs, Washington, DC: American Public
Health Association.

POU KORAK PO KORAK

Texas Department of Protective and Regulatory Services. (1995): Day-care center minimum standards and guidelines,
Austin.TX: author.

U.S. Department of Agriculture and U.S. Department of Health and Human Services (1985): Nutrition and your health: Di
etary guidelines for Americans, (2nd Edition), Home and Garden Bulletin No. 232. Washington, DC: U.S. Government
Printing Office.

16. POGLAVLJE

Fenichel, E. (Ed.) (1992): Learning through supervision and mentorship: A source book, Washington, DC: Zero to Three.

202

POU KORAK PO KORAK

POU KORAK PO KORAK
POU KORAK PO KORAK