Professional Documents
Culture Documents
1.Aksiomistatike
Aksiomistatikesuizvedeniprincipiumehanicikojinisuizvedenimatematickiveciztestovai
opazanjaupraksiposmatrajucitelo,njegovokretanjeiravnotezu.
Princip1glasiakonaslobodnotelodeluju2slietotelomozebitiu
ravnotezisamoakosute2silejednakepointezitetuiusmerene
duzistenapadnelinijeausuprotnimsmerovima.
Princip2glasidejstvodatogsistemasilanakrutotelosenemenja
akosedatomsistemudodailioduzmeuravnotezensistemsila.
Princip1iPrincip2dovodetodogadanapadnatackasilekojedelujenakrutotelo(nesavitljivo)moze
dasepreneseduznapadnelinijesileubilokojudrugutackukrutogtela.
DodavanjemuravnotezenogsistemasilaF1iF2iondaprekrizivanjemF2saF
ostajesamoF1utaciA.
Princip3glasiovakoako2silenapadajukrutotelou
jednojtaccinjihovrozulatatjednakjedijagonali
paralelogramakonstruisanognadnjima.
Princip4glasiovakoako2materijalnateladelujujedannadrugogsilamaistogintezitetaduzistog
pravcaalisuprotnimsmerovimaduzistenapadnelinijetesilenepredstavljajuuravnotezensistem
silajerjednasiladelujenajednoadruganadrugotelo(3.zakonmehanike).
Kodkrutogtelamozesesmatratiuravnotezenimsistemomzatostoukrutomtelunedolazido
pomeranjeunutrasnjematerije
Princip5glasiovakoakosebilokojedeformabilnotelonalaziuranovnotezisilapoddejstvomdatog
sistemasila,ravnotezaceseodrzatiiakototelopostanekruto,stimstoobrnutotonemoradavazi.
2.Veze,reakcijevezaiaksiomiveza
Vezesutelakojasprecavajukretanjedrugogtela.
Silakojomposmatranotelodelujenavezunazivasepritisaknavezuasilakojomvezadelujena
posmatranotelonazivasereakcijaveze.Silekojedelujunaposmatranoteloanisureakcijeveze
nazivajuseaktivnesile.
Reakcjaglatkepovrsinekaovezejedaonasamosprecavakretanjatela
upravcunormalenapovrsinustimstosezaglatkupovrsinu
podrazumevapovrsinabeztrenja
Reakcijauzetekovezeuslucajuneistegljivoggipkoguzetajeutomestoono
nedozvoljavateludaseudaljiodtackevesanjaupravcuuzetastimstosepodrazumeva
dauzemorabitizategnuto
Reakcijacilindricnezgloba(veze)jeutomestoona
imabilokojipravacuravniosesamogzgloba.
Reakcijavezestapomjeutomestojeonizlozensilamanaobakraja,jedanna
spojusatelomadruginacilindricnomzglobomspojusapodlogom,timedolazimo
dazakljuckadajereakcijavezeostvarenaupravcuosestapa
Aksiomioveznamaseodnosenaproucavanjevezanihtelaustaticiitonaosnovu
sledecegprincipa,svakovezanotelomozeseposmatratikaoslobodnoakoseuklonivezainjen
uticajzamenidejstvomreakcijaveze.
Postupakjeuklanjanjevezeizamenareakcijamakojesesadposmatrajukoaktivnesilieiondase
primenomuslovaaksiomaizrucunavajunepoznatihsila.
3.Grafikemetodeslaganjasistemasuceljenihsila
Grafikemetodeslaganjasistemasuceljenihsilaseondosidaodredjivanjerezultantetogsistema
koriscenjemAksiome3(paralelograma).Takodjetakvizadacisemoguresavatikonstuisanjemtrougla
sila.
Uslucajudasilenemajuzajedninapadnutackuonese
premestajuklizenjemduznapdnelinijedoknedobiju
jednu.
Uslucajudasepreseknapadnihlinijanalazivantelailiprostorazarad
ondasesistemudodajeuravnotezensistemsiladabiseizveonovi
sistemkojimozedaseklizanjemdovededozajednicketacke
Takodjesilesemogu
slagatimetodompoligona
gdesesvesile
nadovezuju
4.Grafikiusloviravnoteetrisile
Dabisistemsilakojidelujenajednotelobiouravnotezipotrebnojedatesilecinesistem
suceljnihsilatjdaimsenapadnelinijesekuujednojtackiIdaljenjihovtrougao(poligon)
silazatvoren.
5.Projekcijesilenakoordinatneose,praviloprojekcije.
ProblemiustaticimoguserasavatinesamografickimnegoIanalitickimtjkoriscenjem
matematike.Zatokoristimofunkcijeiztrigometrije
Takodjecsc,sec,cotsu
obrunutnosrazmerene
vrednostisin,cos,tan..
csc=1/sin
sec=1/cos
cot=1/tan
6.Statikimomentsile.Varinjonovateoremaomomenturezultante.
Momentsilejevektorskafizicka
velicinakojakarakteriseobrtnodejstvo
sile.
Posmatramoploukojaimajednu
nepokretnutakuO.Naploudeluje
silaF,takodaploamoedasekree
samonajedannaindaseobreoko
takeO.
Dabismomoglidaodredimokarakteristiketogobrtanja,moramoprvodautvrdimo
uzrokobrtanjasiluFinjenmomentuodnosunatakuO.Intenzitetmomentasileu
odnosunataku seizraunavakaoproizvodintenzitetasileikrakasile.
JedinicakojomseizraavamomentjeNjutnmetar.
Kraksilejenajkraerastojanjeizmeunapadnelinijesileimomentne(obrtne)take
O.
Vanojeprimetitidae,akonapadnalinijasileprolazikrozmomentnutaku,kraksile
bitijednaknuli,atimeeImomentsilezatutakubitijednaknuli.
Smerobrtanjamoebitiusmerukazaljkenaasovniku(toje,podogovoru,negativan
matematikismer,CW)iliusmerusuprotnomodkazaljkenaasovniku(pozitivan
matematikismer,CCW)..
Vektormomentavezanjezaobrtnutaku(polaziiznje),normalanjenaobrtnuravan
(ploanaslici)iusmerenjekaposmatrauakoposmatravidiobrtanjeupozitivnom
matematikomsmeru(pravilodesnogzavrtnjailipalca).
Vektormomentasemoenazvativezanimavektorom,zarazlikuodvektorasilekoji
nazivamoklizeimvektorom(jersemoepremetatidunapadnelinije)
Akonatelodelujesistemsueljnihsila,tosedejstvomoezamenitidejstvomsamojedne
silerezultante.estojepotrebnoizraunatimomentrezultanteuodnosunanekutaku,
priemutomoeidanebudejednostavno.PremaVarinjonovojteoremi,dabismo
izraunalimomentrezultantesistemasueljnihsilauodnosunaneku,proizvoljno
izabranumomentnutaku,nemoramodaodredimorezultantudovoljnojeda
izraunamomomentesvihsilatogsistemauodnosunaizabranutakuidasaberemo
njihoveintenzitetezbirebitijednakmomenturezultante.
7.Spregimomentsprega,usloviravnoteespregova
Spregsilaobrazujudvesileistogpravcaiintenziteta,asuprotnogsmera,ijesenapadne
linijenalazenaodreenomrastojanju.Veliinakojakarakteriedejstvotakvihsilanatelo
nazivasemomentsprega.Momentspregajevektorskaveliinaijijeintenzitetjednak
proizvoduintenzitetajednesiletogspregairastojanjaizmeunapadnihlinijasila.To
serastojanjenazivakraksprega.
SpregsilauglavnomsimbolikipretstavljamonjegovimsmeromobrtanjaioznakomM.
Pojamspregasilajeblizakpojmumomentasilezatakujerijedanidrugi
izazivajuobrtnokretanjetela.Obeveliinesuvektorske,pravacismer
njihovihvektoraseodreujenaistinain,alipostojiibitnarazlika:momentspregane
zavisiodizboramomentnetake.Momentspregajeistiusvakojtakikrutogtela,nije
vezanzatakuizanjegasemoereidajeslobodanvektor.
Akonatelodelujeviespregova,ondakaemodananjegadelujesistemspregova.
Sistemspregovamoebitizamenjenjednimrezultujuimspregomijijemoment,po
intenzitetu,jednakalgebarskomzbirumomenatasvihspregovatogsistema.Akojetajzbir
jednaknuli,ondajesistemspregovauravnoteiitelonakojedelujeseneeobrtati.
8.Analitikiusloviravnoteeproizvoljnogravanskogsistemasila.
Dasmoukoordinatnisistemumestootvorenogpoligonasilaucrtalizatvorenipoligon,
rezultantabibilajednakanuli,pabiinjeneprojekcijenaosebilejednakenuli,toznaida
bialgebarskizbirprojekcijasilanaXosubiojednaknuliidabialgebarskizbirprojekcija
naYosubiojednaknuli:+MOMENTSILEistotrebadabude=0
Dakle,analitikiuslovravnoteesistemaravanskihsueljnihsilaglasi:dabisistem
sueljnihsilauravnibiouravnotei,potrebnojeidovoljnodajealgebarskizbir
projekcijasvihsilatogsistemainajednuinadruguosukoordinatnogsistemajednak
nuli.
Ovajuslovje,zapravo,sistemdvejednainepomoukojihemoreavatisveprobleme
vezanezasistemesueljnihsila.S=2n3sbrojstapovanbrojcvorova
9.Verinipoligon
Svakisistemsemoesvestinarezultantuusluajudatajsistemnijeuravnotei,
odnosnokadajepoligonsilakojedejstvujuuravniotvoren.Rezultantaseodreuje
konstrukcijomtkz.Verinogpoligonanasledeinain:
Odsilakojesenalazeidejstvujuuravni
konstruiemopoligonsilanaranijeopisannain,asastraneovogpoligonapostavljamo
sasvimproizvoljnojednutakukojuemozvatipol(P).Ovutakuspajamosatemenima
poligonasila,aoveduipredstavljajuzrakekojeredomobeleavamosa1,2,3,Izneke
proizvoljnoizabranetakekojasenalaziublizininapadnelinijesileF1povlaimoliniju
paralelnosazrakom1dopresekasanapadnomlinijomsileF1,takodobijajuinovutaku.
Izovetakepovlaimoparalelusazrakom2dopresekasanapadnomlinijomsileF2,itako
redomdoposlednjelinijeparalelnesaposlednjimzrakomizpoligona.Ovalinijapolaziiz
presenetakenapadnelinijeposlednjesileIpretposlednjegzrakapadonekesasvim
proizvoljnetake.AkoproduimoprviIposlednjizraksaVerinogpoligona,dobijamo
takukrozkojuprolazinapadnalinijarezultante.Rezultantajevektor(sila)kojapolaziod
napadnetakeprvesileupoligonudovrhavektoraposlednjesileupoligonu
10.Pojamteitatela.Odreivanjeteitahomogenogtela,homogeneravnefigureihomogenelinije.
Teitematerijalnogtijela(C)jenapadnatakarezultanteteinasvihesticaodkojihsesastojito
tijelo.
Odreivanjeteitahomogenelinije.Koordinateteitahomogenelinijenalazimo
koritenjemobrasca
xc=Lixi/L
yc=Liyi/L
gdjesu:
Liduineelementarnihhomogenihlinija
Xiiyikoordinateteitaelementarnihhomogenihlinija
Odreivanjeteitahomogeneravnefigure.Koordinateteitahomogeneravnefigure
odreujusekoritenjemobrazaca
xc=Aixi/A
yc=Aiyi/A
gdjesu:
Aipovrineelementarnihpovri
xiiyikoordinateteiotaelementarnihpovri
Odreivanjeteitahomogenogtijela.Koordinateteitahomogenogtijelaodreujuse
koritenjemobrazaca.
xc=Vixi/V
yc=Viyi/V
zc=Vizi/V
gdjesu:
Vizapremineelementarnihtijela
(zapremina)
xi,yiizikoordinateteitaelementarnih
tijela(zapremina)
11.Vrstenosaa,vrsteoptereenja,statiki
odreeniravnipuninosai.
Nosacisukonstrukionielementiili,pak,
celekonstrukcijecijejenamenadanose
odgovarajucaopterecenjaIdaihprenose
napdologuprekooslonca.
Nosacisepremapolozajuuprostoru
delena:
Ravnekojisusastavljeniodnosecih
elemenatakojilezeujednojravniIcijejeopterecenjeutojravni
Prostornekojisusastavljeniodnosecihelemenatarasporedjenihuprostoru
Nosacisepremaoblikudelena:
Punekojisusastavljeniodjednoggradivnogelemenetailivisenjihkojiimajustalanili
promenjivpoprecanpresek
Resetkastekojisesastojeodstapovacijisukrajevivazanizglobovimakojisenazivaju
cvorovi
Nosacisepremaslozenostidelena:
Prostekojesesastojeizjednoggradivnogelementapasesvrstavajuupunenosace,tu
spadaju:
a)prostagred
bIv)gredasaprepustima
g)konzola
c)lukna2zgloba
Slozenekojesusastavljenjiizvisenosecihelemenataspojenihzglobovimailikrutom
vezom:
a)gerberovnosac
b)ramiliokvirninosac
v)ramsagerberovimzglobom
g)juknatrizgloba
Takodjenosacisedelenastatickiodredjene(konzola,prostagreda)Istaticki
neodredjeneIdalijeodredjenilineodrejdenzavisiodtogadalibrojreakcijakojese
moguodreditijednakbrojunepoznatihiliihimavise
SileIspregovikojineposrednoiliposrednodelujunanosacnazivajuseopterecnjenosaca.
Optrecenjekojedelujenanosacmozedabude:
Koncentrisanooptrecenjegdesedejstvosile
prenosinavemamalideoduzinenosacatj
gdeopterecenjedelujeujednojtacki
Kontinualnogdejeteretraspodjenpo
izvesnojduzininosaca
12.Odreivanjereakcijavezaanalitikimputemkodpunihravanskihnosaaoptereenih
vertikalnim,kosimiekscentrinimkoncentrisanimsilama,kontinulanimravnomernim
optereenjem,spregovimaikombinacijomovihoptereenja.
13.Odreivanjesilautapovimametodomvorova(Kremoninplansila)
Metodacvorovaseodnosinatodaseizracuvanaravnotezasvakogcvorapojedinacno.
14.Odreivanjesilautapovimametodompreseka(Riterovametoda)
OvametodasezasnivanauslovuravnotezespoljasnjihIunutrasnjihsilakojenapadaju
odsecenideoresetke.Postoustaticimogudasepostavetrijednacineravnotezemoguceje
daoredimonajvisetrinepoznatetestogoImozemodapresecemnajvisetristaparesetke.
15.Trenjeklizanje,Kulonovzakon
Trenjejeotporkojisedesavaprilikominterakcijepovrsinedvatela.Trenjeklizanjase
odnosinasposobnosteladauslucajudejstvavecesile,odutvrdjenongstatickog
konficijentatrenja,datelopocnedaklizipopodlozi.Prilikomtogasamosilatrenja
drasticnoopadaItajtrnutnikonficijentnazivamokinematskimkonficijentomtrenja.
Konficijentstatickogtrenjajednakjetangensuuglakojicinistrmaravansahorizontalom
ukriticnomgubitkuravnoteze.Ovajkriticniugaonazivaseugaotrenja.
Kulonovzakonglasiintenzitetsileizmadjudvanaelektrisanjadirektnostazmerna
proizvodunaelektrisanjaaobrnutostazmernakvadratunjihovograstojanja
kkonstantasrazmernosti
q1q2kolicinanalektrisanja
rrastojanjeimzedjunalektrisanjihtelanakravdrad
16.Treanjekotrljanja
16.Pravolinijskokretanjematerijalnetake.JednolikoIjednakopromenljivo
TackacesekretatipravolinijskiakosilakojadelujenanjuimakonstantanpravacIakojoj
pocetnabrizina0iliimatajistipravac.Jednolikokretanjetackejeakosebrzinanemenjaa
promenjivojeakosebrizinamenja.
17.Krivolinijskokretanje.Krunokretanje.Normalnoitangentnoubrzanje.
KrivolinijskokretanjejekretanjekojenijepravoIonosemozepredstavitikaokretanjepo
kruznicipricemusepoluprecnikmenjautokokretanja.SvakokrivolinijskokretanjejeI
ubrzanokretanjejersevektorbrizinemenjabarpopravcu.
19.Relativnosloenokretanje.
20.Rotacionokretanjetelaokonepokretneose
21.Dinamika,Njutnovzakoni
DinamikajegranafizikekojeproucavauzrokekretanjetelaIsilakojedelujunanjih,tj
uzrocimapromenestanjakretanjatela.Dinamikazarazlikuodkinematikeuvodi2nove
velicinemasutelaIsilukojauticenanjegovokretanje.
PrvinjutnovzakonZakoninercije:
Svakoteloostajeustanjurelativnogmirovanjailiravnomernogpravolinijskogkretanja
svedokgadelovanjeilidejstvodrugogtelaneprisilidatostanjepromeni
DruginjutnovzakonZakonsile:
Ubrzanjetelasrazmernojesilikojananjegadeluje,aobrnutosrazmernomasitela.
TrecinjutnovzakonZakonakcijeIreakcije:
Silakojomjednotelodelujenadrugotelojednakajepointenzitetuipravcusilikojom
drugotelodelujenaprvo,alijesuprotnogsmera.
22.Kinetikaenergijamaterijalnetake.
Kinetikaenergijajeenergijakojuteloposedujeusledsvogkretanja.Kinetikaenergijaje
vidmehanikeenergije,kaoipotecionalnaenergija.Svatelakojasekreulinearnoili
rotirajuposedujuodreenukinetikuenergiju.
Kinetikaenergijasemoedefinisatikaoradpotrebandaseubrzateloodreenemaseod
stanjamirovanjadosadanjebrzinetela.Jednomkadjeovaenergijadobijena,onaostaje
stalnadoksebrzinailimasatelanepromene.Negativanradistogiznosajepotrebandase
telovratiustanjemirovanja.
Kinetikaenergijajejednakapoloviniproizvodamasenekogtelaikvadratubrzinekojeto
telodobija,odnosnokinetikaenergijatelajesrazmernamasitelaikvadratunjegove
brzine.Ek=mv/2mmasavbrzina
TakodjeradAsileFkojadelujenatelosemozeizvestikaorazlikaizmedjupocetneI
krajnjeenergije. A=EdeltatjrazlikaEkinetickeenergijeJdzuljedinica
23.Radsilanapravolinijskojputanji.
24.Zakonoocuvanjumehanickeenerigije
Podukupnommehanikomenergijompodrazumijevamozbirkinetikeipotencijelne
energijekojutijeloima:
E=Ek+Ep
Ovaenergijaunekimsituacijamamoedaseodrava(konzervira)tokomvremena,to
zapisujemouobliku
E=const
Tadakaemodazamehanikuenergijuvaizakonodranjajerseonautokuvremenane
mijenja.Kinetikaipotencijalnaenergijasepritommogumijenjatialinjihovzbirostaje
uvjekisti.Dabisenamehanikuenergijumogaoprimijenitizakonodranjapotrebnoje
dauposmatranojpojavidjelujusamotakozvanekonzervativnesile.
Meutim,ukolikonatijelodjelujeraznevrstetrenja,otporsredine,vunasilamotoraisl.
tadasezakonodranjamehanikeenergijenemoeprimijeniti,jerpomenutesile
mijenjajuukupnumehanikuenergijutijela.Ovakvesilezovemonekonzervativnima.
Primerotporvaduhaprimalimbrzinamakodteskogpredmetaskoronepostoji,tjmozese
zanemarituupraksi,dokprivelikmbrizinmaondolazidoizrazaja.
25.Zakonopromenikinetickeenergije
26.NaponIdeformacije
Posledicadejstvaunutrasnjihsilajepojavakojasenazivanapon.Naponjejedanod
sustinskihpojmovaotpornostimaterijala.Naponjevektroskafizickavelicinakoja
opisujeunutrasnjestanjenapregnutnogtela.
Naponima2komponentenormalninapon(sigma)kojijenormalannapavacpoprecnog
presiekatelaIsmicuciilititangencijalninapon(tau)kojileziuravnipreseka
DeformacijajepromenaobilkaIdimenzijatelaizazvanadejstvomspoljasnihsila.
Deformacijemogubitielasticne,privremnekojetrajusamodokdejstvujespoljnasilia,I
plasticnekojesutrajne.
Osnovnioblicideformacijesuistezanje,sabijanje,savijanje,uvrtanje,smicanje.
27.Vrsteoptercenja
28.Aksijalnonaprezanje
Aksijalnonaprezanjeilitinaprezanjeduzose.TeloilitiTelo
29.Hukovzakonistezanja
RobertHukje(1676)uoiodajezamaledeformacijekodelastinihvrstihtelapromena
duinetelasrazmernasilikojaisteeodnosnosabijatelo.
Promenaduinetelapriistezanju(sabijanju)srazmernajesilikojaizazivadeformaciju
iduinitela,aobrnutosrazmenapovrinipoprenogpresekanakojidelujesila.
Koliniksileipovrinenakojutasiladelujenazivasenormalninapon.
Relativnaduinatelapriistezanju(sabijanju)srazmernajenormalnomnaponu.
Fsila,kkonstanta,deltaXprmenaduzineprirastezanjuili
skupljanj
Hukovzakonvazisamozamaledeformacije,odnosnosamoondakadajepromena
duinemnogomanjaodduinetela
30.Smicanje
Smicanjejestevrstadeformacijetijela
poddjelovanjemsilenanjega,u
kojemsiladjelujeparalelnosa
unutranjimilivanjskimpovrinama
tijela.Povrinetijelaprelazejednaprekodrugemeusobno.Toodgovaradeformaciji
smicanjatijelageometrijskihfigurautrodimenzionalnomprostoru.Varijablakoja
oznaavasmiuinaponjetau,jedinicaN/m
FsilaApovrsinapreseka
Smicanjese,uzuvijanje,svrstavautangencijalnenapone.
31.Savijanje
Savijanjetelaizazivajuspregovisilakojidelujuu
podunojravnisimetrijetela.Savijanjeizazivajuisile
jerseistemoguredukovatinatransverzalnusilui
momentsavijanja.Transverzalnasilaizazivasmicanje,
amomentsavijanjaizazivasavijanje.Ovajslucajnaprezanjaspadauslozenanaprezanja.
32.Uvijanje
Uvijanjetelaizazivaspregsila(momentuvijanja,obrtni
moment)kojidelujeuravnipoprenogpreseka.
33.Izvijanje