DIGITALNA RAUNALA Svaki ureaj koji obavlja upravljaku funkciju u nekom sustavu naziva se kontroler (controller). Sustavi upravljani digitalnim raunalom
Svako digitalno raunalo koje obavlja upravljaku
funkciju u nekom sustavu predstavlja njegov kontroler. 2 Sloene mehatronike konstrukcije DIGITALNA RAUNALA - podjela Neintegrirana raunala (non-embedded computers) Svako osobno raunalo (PC - personal computers - desktop, laptop) opremljeno sa odgovarajuim digitalnim i analognim ulaznim i izlaznim sueljem (digital and analog I/O interface) i odgovarajuim upravljakim programom (software) moe se koristiti kao kontroler. Sadri mnoge komponente nepotrebne za obavljanje upravljake funkcije. Takvo raunalo nije integrirano u sustav ili ureaj i naziva se neintegrirani kontroler (non-embedded controller). 3 Sloene mehatronike konstrukcije DIGITALNA RAUNALA - podjela Integrirana raunala (embedded computers) Ako je raunalo opremljeno samo sa minimalno potrebnim hardverskim i softverskim komponentama dobiva se manji i jeftiniji kontroler koji se lake moe integrirati u sustav odnosno ureaj. Takvo raunalo, integrirano u sustav ili ureaj naziva se integrirani kontroler (embedded controler).
4 Sloene mehatronike konstrukcije
NEINTEGRIRANA RAUNALA Osobno raunalo ope namjene Obrada teksta i slika Tabline kalkulacije, Baze podataka, Pregled web-stranica, E-pota Audio-vizualna komunikacija Multimedija Zabava (igre) Osobna raunala su raunalni sustavi optimizirani i prilagoeni za jednog korisnika. Opremljeni su ulazno-izlaznim ureajima (U/I - imput- output) kao to su tipkovnica, mi, monitor, printer 5 Sloene mehatronike konstrukcije OSOBNO RAUNALO
6 Sloene mehatronike konstrukcije
OSOBNO RAUNALO 1. Skener (Scanner) 8. Osnovna ploa (Motherboard) 2. Procesor (CPU - povezuje sve komponente u Microprocessor) cjelinu i usmjerava podatke 3. Primarna (kratkotrajna) 9. Zvunici (Speakers) memorija (RAM Memory) 10. Monitor (Display) 4. Kartice proirenja (Expansion 11. Operativni sustav (System cards) - grafika, zvuna, software) mrena 12. Programi (Application 5. Napajanje (Power supply) software) 6. Optiki disk (Optical disc 13. Tipkovnica (Keyboard) drive) - CD, DVD, Blu-ray 14. Mi (Mouse) 7. Sekundarna memorija (Storage 15. Vanjska sekundarna memorija - Hard disk, SSD, Flash) - (External hard disk) memorija za trajno pohranjivanje podataka 16. Printer
7 Sloene mehatronike konstrukcije
Logika struktura osobnog raunala
8 Sloene mehatronike konstrukcije
Logika struktura osobnog raunala Veina raunala koristi jedinstvenu sabirnicu za vezu procesora (CPU), memorije i ulazno-izlaznih (U/I) ureaja Svaki ulazno-izlazni ureaj sastoji se iz dva dijela: Kontrolera koji sadri vezne sklopove i upravljaku logiku i Funkcionalnog sklopa U/I ureaja (disk, monitor, tastatura, printer, modem) Kontroleri se obino nalaze na posebnim tampanim ploicama koje se preko odgovarajuih utinica veu na sabirnice, a kablovima sa U/I sklopovima kojima upravljaju Kontroler posreduje u vezi procesora i U/I ureaja
9 Sloene mehatronike konstrukcije
Logika struktura osobnog raunala Prioriteti na sabirnici: Ako procesor i jedan ili vie U/I kontrolera ele istovremeno pristupiti sabirnici, tada posrednik (arbitar) na sabirnici odluuje kome e dati prednost. U pravilu prednost se daje U/I ureajima jer oni uslijed ekanja mogu izgubiti podatke i znaajno usporiti komunikaciju
10 Sloene mehatronike konstrukcije
INTEGRIRANA RAUNALA Integrirana u sve vrste ureaja i sustava Koriste se za poveanje njihove funkcionalnosti, efikasnosti, fleksibilnosti i ekonominosti Nalaze se u: Jednostavnim kuanskim aparatima Instalacijama za grijanje i klimatizaciju Dizalima i pokretnim stepenicama Strojevima za industrijsku proizvodnju Robotima Raznim sustavima automatskog upravljanja Medicini (dijagnostika, implantati) Transportu i saobraaju
11 Sloene mehatronike konstrukcije
INTEGRIRANA RAUNALA Integralno raunalo ima ugraeno okruenje Ne postoji tastatura, monitor ili disk Ulazne informacije dobiva od senzora, a Izlazne informacije daje preko LED dioda ili na malom displeju Karakteristika sustava koji rade u realnom vremenu (real-time systems)
12 Sloene mehatronike konstrukcije
INTEGRIRANA RAUNALA Real-time sustavi Real-time sustavi su sustavi koji rade u realnom vremenu zbog ega imaju precizne zahtjeve na operacije procesora ili tok podataka Konkretan rezultat u okviru bilo kog zadanog vremena Vremensko izvrenje bitno isto koliko i korektnost izlaza Ne moraju biti brzi sustavi, ali najee jesu Primjeri: Strojna obrada Nadzor rada na traci Na osnovu podataka koje dobivaju ovi sustavi upravljaju strojevima u realnom vremenu
13 Sloene mehatronike konstrukcije
INTEGRIRANA RAUNALA Mikrokontroleri Minijaturni integrirani kontroler Sastoji se od: Mikroprocesora programiranog za obavljanje svoje upravljake funkcije u sustavu Memorije koja se nalazi na istom ipu Ulaznog i izlaznog suelja Drugih perifernih jedinica (ako su potrebne) Mikrokontroleri danas zamjenjuju mehanike kontrolere i ostvaruju upravljaku funkciju Njihova prednost je u tome to brojni i raznovrsni programi postaju jednostavno izvodljivi
14 Sloene mehatronike konstrukcije
INTEGRIRANA RAUNALA PLC kontroleri Programmable Logic Controller PLC su mikrokontroleri koji koriste programibilnu memoriju (programmable memory) za pohranjivanje upravljakih instrukcija koje obuhvaaju upravljake funkcije kao to su logika, sekvenca, proraun vremena, znaajni dogaaji Mogu se reprogramirati za obavljanje razliitih zadataka Upravljako djelovanje PLC-a Ulazne signale (zatvoren kontakt npr.) obrauje program i daje odgovarajue signale na izlazu
15 Sloene mehatronike konstrukcije
Razvoj integriranih raunalnih ustava Procjenjuje se da integrirana raunala ine vie od 90% ukupnog broja raunala. Manje od 10% ukupnog broja raunala nalazi se u desktop ili laptop sustavima. Samo na automobilski sektor odnosi se oko 5% ukupne proizvodnje integriranih raunara. Rauna se da danas oko 20% prosjene cijene automobila otpada na integriranu raunalnu komponentu i da je taj postotak stalno u porastu. Slian omjer i trend imamo kod veine tehnikih ureaja. Moderni serijski proizvedeni automobili imaju veu raunarsku mo od one koja je koritena da se svemirski brod Apolo 11 poalje na Mjesec 1969. godine. Biljei se prosjean rast proizvodnje ipova od 10% godinje. Procjenjuje se da je danas u raznim ureajima ugraeno preko 50 milijardi ipova.