Porodica usnjae - Lamiaceae

Lavanda - Lavandula angustifolia Mill.

syn. L. officinalis Chaix

1
Ime lat. lavare = kupati se
prvobitna namjena suhog cvata

danas vienamjenska biljka:

ljekovita, aromatina
medonosna, ukrasna

Karakterizirana jakim,
prepoznatljivim mirisom
eterino ulje

Porijeklo:

zapadno Sredozemlje (E, F)

Glavni proizvoai

F, I, BG, H, GB; Rus., SAD, Alir,

N. Zeland

kod nas na Hvaru

2
 Upotreba

Droga - cvijet lavande (Lavadulae flos)

Djelatna tvar:

- eterino ulje (Lavandulae aetheroleum), 1 3 %

glavni sastojci : linalilacetat (35 60 %), linalol,

1,8-cineol, borneol, kamfor...

ljekovita svojstva: (smirenje, oputanje, ublaavanje greva,

karminativ)

3
 Lavanda
Primjena i proizvodi
Kozmetika industrija, aromaterapija (eterino ulje)

proizvodi iroke potronje

parfemi i kolonjske
vode

Lavanda
Domainstvo (cvijet)

dekoracije

repelent za moljce

4
 Lavanda

Prehrambena industrija (eterino ulje) - sladoled, okolada

Kulinarstvo (cvijet)

aromatiziranje eera

Lavanda

Pelarstvo - med Oblikovanje pejzaa

5
 Lavanda
Kultivari plavog cvijeta

Mounstead
Hidcote

Hardy Sweet
Hidcote Blue

Lavanda

Kultivari bijelog cvijeta

Hidcote Pink Jean Davis

6
 Lavanda

Hibridi (lavandini) i sorte

L. intermedia
Grosso
Provence

L. intermedia
syn. L. hybrida
(L. angustifolia L. latifolia)
Budrovka

Lavanda

Srodne vrste:

francuska lavanda
Lavandula dentata panjolska lavanda
L. stoechas
egipatska lavanda
L. multifida

7
 Lavanda

Morfoloke karakteristike

(podaci u zagradama za L.
hybrida )

viegodinji grm - do 30 godina,

poluloptastog oblika, 1 (1,5) m

raste do 1700 m n/v

korijen ravast, drvenast,

3 - 4 m duboko prodire u tlo

stabljika kratka, 40 - 60 (80-100) cm

Lavanda

cvjetovi u klasolikom cvatu

dugom 20 (40) cm,

cvjetne grane jednostavne

(razgranate u L. hybrida)

grupirani u prividne
prljenove,

na vrhovima izboja

plavo-ljubiaste boje,
plod kalavac s 4 plodia
(oraia),
kod ake smjetene lijezde

sazrijeva u VIII
s eterinim mj.
uljem

klijavost 3 -mj,
cvjeta u VII 4 god.

nie do 60 dana

8
 Lavanda
Ekoloki uvjeti

Termofilna vrsta poloaji

zaklonjeni

od vjetra

u mirovanju podnosi

temperature do - 20 C

opasni mrazevi poetkom

vegetacije

Heliofit mnogo sunca i svjetlosti

kia smanjuje udio eterinog

ulja do 50 % (Hvar pogodan!!!)

Tehnologija uzgoja Lavanda

na istome mjestu ostaje 15 20 godina

osjetljiva na herbicide voditi brigu o prethodnom usjevu!

Priprema tla

- u jesen - osnovna gnojidba i oranje na 20 cm,

- priprema rahlog povrinskog sloja debljine 15 cm,
- sadnja u listopadu

Gnojidba (ovisno o stanju hraniva u tlu)

Osnovna - u jesen: N 30 - 40, P2O5 60 - 80 i K2O 90 - 100 kg/ha

( 500kg/ha NPK 7-14-21)

Prihrana - u proljee: poboljava bokorenje: 50 - 60 kg/ha N ( 200 kg/ha KAN)

Sljedeih godina u jesen: 20 - 30 N, 50 - 60 P2O5 i 70 - 80 K2O kg/ha

9
 Lavanda
Naini uzgoja
A) Uzgoj iz reznica

- uzimaju se u kolovozu ili travnju

- reznice duine 10-ak cm
s grmova starih 3 - 4 godine
- rez - ravan, otar

- skinuti listove s dva donja nodija

- utaknuti u hormon za zakorjenjavanje
poludrvenastih reznica

- utaknuti do 3. nodija u supstratom

punjeni polistirenski kontejner
- odravati optimalnu vlanost supstrata

sadnja u jesen
- razmak 150 40 cm (180-200 50-100 cm)
sklop 17000 bilj/ha (5000-11200)
- sadnja u trake ako se anje irokozahvatnim
strojevima

Lavanda

10
 Lavanda

B) Uzgoj iz presadnica

Sjetva u klijalite: studeni ili veljaa

(sjeme jarovizirati 36 sati na 16 C)
- razmak redova 20 - 30 cm
- dubina 0.5 - 1.5 cm

Pikiranje u fazi 4 - 5 listova, na gredice

- razmak 30 5 cm (ostaju do jeseni)
- kad narastu 20 cm visine,
reu se na 8 - 10 cm
(ujednaenost, grananje)

Na 100 m2 gredica uzgoji se 6 - 8 tisua

presadnica uz utroak 70 - 90 g sjemena
Za sklop 17000 bilj/ha:
250 m2 gredica i 180 - 230 g sjemena

Sadnja: rujan - listopad,

rez korijena na 15 cm du.

Lavanda
Njega usjeva

rez biljaka u 1. godini (svibanj) na 8-10 cm radi oblikovanja gustog grma

u 2. god. na 15-18 cm

kultivacija prozraivanje tla

prihrana u proljee: 30 - 50 kg/ha N, folijarna prihrana samo prije vlatanja

u jesen: osnovna gnojidba

suzbijanje korova - pred sadnju prometrin (4 5 kg/ha)

- u 2. i 3. god prometrin (5 6 kg/ha)

pomlaivanje nasada - nakon 6 8 god. uzgoja

rez na 10 15 cm u mirovanju vegetacije
2 - 3 pomlaivanja tijekom viegodinjeg uzgoja

meuredno oranje - svakih 4 6 godina

11
 Lavanda
Berba

U punoj cvatnji najvei sadraj eterinog ulja - tijekom srpnja

- kad pele napuste usjev

- kad se otvori cvijet

treeg prljena

Lavanda
Runa berba
- srpom
- anje se ispod 1. para listova
- radni uinak 100 500 kg cvatova / 10 sati rada

12
 Lavanda

Polumehanizirana berba

Lavanda

Mehanizirana berba

Konja vuenim ili samohodnim strojem

Radni uinak: 1000 3000 m2/h

0.5 1.2 t/h cvata
(Budrovka: 1 3 t/h cvata)

13
 Lavanda

Prinos puni tek u 5. godini uzgoja

eterino ulje:
svjei cvatovi: suhi cvatovi: 20 - 26 kg/ha
3.5 - 4 t/ha 400 kg/ha (100 - 150 kg/ha)
(5 - 10 t/ha, 1 kg /biljci) randman: 10 12 %
(38 45 %)

Kadulja Salvia officinalis L.

Od davnina poznata ljekovita vrsta salvare, lat. = lijeiti
(Grci, Rimljani, Karlo Veliki ...)

Viegodinja (5 7) grmolika biljka, prepoznatljivog, jakog mirisa

Porijeklo sjeverna obala Sredozemlja (Dalmacija, Hercegovina, Crna Gora)

Glavni proizvoai HR (sakupljanje), I, GR, BG, F, SAD, Rusija

14
 Kadulja
Droga suhi list (Salviae folium) - antiseptik, adstringens,
smanjenje znojenja i krvarenja

Kao zain u kulinarstvu svjei, suhi

Eterino ulje (Salviae aetheroleum)

- ljekovita i zainska svojstva
- upotreba u farmaceutskoj, kozmetikoj i prehrambenoj industriji
- u svim nadzemnim dijelovima mladi izboji 1 %,
listovi (svjei 0.6 - 0.75 %; suhi 1.6 - 2 %)
- glavni sastojak - - i - tujon (40 60 %), 1.8 cineol (15 %), borneol, kamfor...
razlika u komponentama obzirom na podruje uzgoja

Toksina pri dugotrajnoj konzumaciji per os zbog tujona!!!

Kadulja
Morfoloke karakteristike

Korijen
- vrlo ravast, drvenast
- duboko prodire u tlo

Stabljika
- zeljasta, odrvenjela pri bazi
- etverobridna, razgranata
- visine 50 80 cm
- mladi izboji ljubiaste nijanse
- posuta sivkastim dlaicama

Listovi
- iroko lancetasti, uiljeni
- jake nervature, svijetlo zeleni
- obrasli rijetkim dlaicama

15
 Kadulja

Cvjetovi
- klasoliki cvat na vrhovima izbojaka
- u prljenovima
- boja ljubiasta, plava, bijela
Privlae pele medonosna

Cvatnja:
- u priobalju IV do V mj.
- u kontinent. mjesec dana kasnije

Plod
- kalavac s 4 oraia
- dozrijeva u VII mj. (VIII), dormantno
- klijavost 3 4 god.
(nakon 10 god. = 50 %)
a.t. = 7.5 g

Kadulja

Kultivari
Uglavnom dekorativni

Tricolor

Icterina

Purpurascens

16
 Kadulja

Srodne vrste
Salvia lavandulifolia Salvia triloba
panjolska kadulja grka kadulja

Kadulja
Salvia farinacea
Salvia nemorosa
umska (stepska) kadulja

17
 Kadulja

Ekoloki uvjeti
Prilagoena na dugotrajne sue
i pripeke na naem krasu

Toplina
Termofilna visoke temp tujon
Golomrazice velike tete
Klijanje optimalna temp. 12 15 oC
- minimalna 6 8 oC (20 25 dana)

Vlaga
Kserofit dobro podnosi suu,
osim u poetnoj fazi rasta i
formiranja mlade biljke

Tlo
Topla, ilovasta, bogata humusom,
dobar vodozrani reim
Ne voli lagana pjeskovita tla,
ni vlana glinena tla

Kadulja
Tehnologija uzgoja
Priprema tla i gnojidba
Temeljito iskoritava hraniva obilna

U jesen: duboko oranje (30 40 cm) uz

gnojidbu kg/ha: 30- 40 N, 80-100 P2O5 i K2O
(300 400 kg/ha NPK 8-26-26)

U proljee: fina priprema tla za sjetvu/sadnju

uz startnu gnojidbu: 30 40 kg/ha N
(100 150 kg/ha KAN)

Poslije 1. konje: 25 30 kg/ha N

(100 kg/ha KAN)

Sljedeih godina uzgoja

U proljee: po 40 50 kg/ha N, P2O5 i K2O ( 300 kg/ha NPK 15-15-15)

Nakon 1. otkosa: prihrana s 25 30 kg/ha N ( 100 kg/ha KAN)

18
 Kadulja

Naini uzgoja - izravna sjetva

- uzgoj iz presadnica
- uzgoj iz reznica

Kadulja uzgojena izravnom sjetvom

Uzgoj iz presadnica

Za jesensku sadnju
- sjetva u polistirenske kontejnere u lipnju
- sjetvena norma: 0.5 - 1 kg za nasad od 1 ha
- dovoljno vlage tijekom klijanja i nicanja

Kadulja

Uzgoj iz reznica

- reznice duine 10-ak cm u travnju

- skinuti listove s dva donja nodija
- utaknuti u hormon za zakorjenjavanje poludrvenastih reznica
- utaknuti do 3. nodija u supstratom punjeni kontejner
- odravati optimalnu vlanost supstrata i prihranjivati

Sadnja presadnica i zakorijenjenih reznica

- u jesen
- razmak: 70 cm 40 50 cm sklop 30 35 000 biljaka/ha
- sadnja u troredne trake ako se anje irokozahvatnim strojevima
(0.7 + 0.4 + 0.4 0.4 m sklop 50 000 biljaka/ha)

19
 Kadulja

Njega usjeva

Suzbijanje korova

Upotrebom PE mala

Nakon sjetve prije nicanja:

metolaklor (Dual 3 l/ha)

Tijekom vegetacije - uskolisni korovi:

esteri ariloksifenoksialkanskih kis.
(Fusilade, Targa......1 1.5 l/ha)

Kultiviranje i prihrana

Kadulja

Berba kao kod lavande

Konja vuenim samoutovarnim
kombajnom, traktorskom kosilicom...
Visina reza uvijek 10 15 cm
(kosi se samo zeleni dio)

A) Uzgoj za proizvodnju suhog lista

- kositi prije cvatnje

- uk. prinos: 14 16 t/ha svjee herbe
2.3 2.7 t/ha suhog lista

Sui se na temp. < 40 oC do tjedan dana

Listovi se izdvoje trljanjem i ventiliranjem

20
 Kadulja

B) Uzgoj za proizvodnju eterinog ulja

1. konja u fazi votane zriobe sjemena

(oko mj. dana nakon po. cvatnje)
2. konja 70 100 dana kasnije

- ukupni prinos eterinog ulja: 50 do 80 kg/ha

ubar Satureia hortensis L.

Jednogodinja (viegod. u toplom klimatu)
slabo bujna biljka

Od davnina poznat kao zainska biljka

Egipani, Grci, Rimljani,
do dananjih dana

Porijeklo Istono Sredozemlje

Najvei proizvoai F, E, SAD (Cal)

Najvei potroai Englezi

21
 ubar

Upotreba

Suhi nadzemni dio biljke Satureiae herba

- narodna medicina snienje krvnog tlaka, antitusik, karminativ

- zain okusa papra - u industriji hrane i pia

- u domainstvu, svje ili suen,

ubar

Eterino ulje ubra Satureiae aetheroleum

Destilacijom iz herbe u cvatnji - 0.2 0.4 % u svjeoj herbi

Glavne komponente: karvakrol (30 40 %), cimol (20 30 %)...

Primjena

- farmaceutska ind.
- kemijska ind.
- ind. konzervirane hrane
- industrija pia

22
 ubar

Morfoloke karakteristike

Korijen
- vrlo ravast, plitak

Stabljika
- visoka 20 40 cm, uspravna,
- slabo razgranata,
- zeljasta, pri bazi drvenasta,
blijedoljubi., posuta dlaicama

Listovi
- sitni, duine 1 3 cm, uiljeni,
sjedei, male mase,
- nose lijezde s eterinim uljem

ubar

Cvjetovi
- u pazucima listova
- boja ljubiasta, bijela, ruiasta
- cvatnja od VI do IX
- procvate ve 2 mj. nakon sjetve

Plod
- kalavac s 4 oraia
- sazrijeva neujednaeno
sklon osipanju
- klijavost 2 godine
a.t. = 0.5 0.6 g

23
 ubar

Srodne vrste
Satureia thymbra

S. montana
primorski
vrisak
***

S. subspicata
planinski vrisak

ubar

Ekoloki uvjeti

Voli toplinu i svjetlost

- sjeme klija pri temp. 14 16 oC uz prisustvo svjetlosti
- nie za 14 30 dana

Nema velikih zahtjeva za vodom u tlu dobri prinosi i bez navodnjavanja

Tlo bogato humusom, propusno i normalno vlano vrtno tlo

Duina vegetacije 140 160 dana

24
 ubar

Tehnologija uzgoja
Plodored
Predusjev okopavine, povre malo korova
Na isto mjesto svake 4 godine

Priprema tla i gnojidba

Potrebna obilna gnojidba, osobito kalijem
U jesen:
- oranje
- gnojidba, kg/ha:
50 - 60 P2O5 i 60 - 80 K2O

U proljee:
- rano zatvaranje brazde vlaga
- fina priprema tla za sjetvu/sadnju
- startna gnojidba: 40 - 60 kg/ha N
(200 kg/ha KAN)

ubar

Naini uzgoja ubra

izravna sjetva i uzgoj iz presadnica

Uzgoj iz presadnica

- sjetva II III mj. u zatieni prostor

- potreba sjemena:
- oko 2.5 g/m2 klijalita
- <1 g/kont s 209 lonia, 8 sjemenki/lon.

Sadnja
- IV mj. biljke visine 8 - 10 cm
- razmaci: 25 30 20 25 cm
- najbolje saditi snop 4 5 biljaka

25
 ubar

Njega usjeva ubra

Suzbijanje korova (samo u izravnoj sjetvi)

- nakon sjetve prije nicanja metolaklor + prometrin
(Dual + Prohelan, 3 l/ha + 2 kg/ha)
- primjenom PE filma za maliranje tla
- za uzgoj iz presadnica nema podataka

Meuredno kultiviranje
- 2 puta do zatvaranja sklopa

ubar

Berba ubra

- konja u punom cvatu

(lipanj i kolovoz)
najvie herbe i eterinog ulja

- po suhom vremenu fermentacija

- visina konje 5 - 10 cm
- to prije osuiti ili destilirati

Prinos
8 10 t/ha svjee herbe
1.5 2 (3) t/ha suhe herbe

Odnos suha : svjea herba = 1 : 5

26
 Timijan Thymus vulgaris L.
Viegodinja grmolika biljka Vienamjenska biljka:
(4 6 godina) zainska, ljekovita, ukrasna , medonosna
Kod nas samo u kulturi Omiljeni zain jelima u srednjem vijeku

Porijeklo zapadno Sredozemlje, kamenjarski panjaci do 2500 m n/v

Glavni proizvoai F, E, P, GR, zemlje sjeverne Afrike, Rusija, SAD

Timijan
Upotreba
Droga - nadzemni dio biljke (Thymi vulgaris herba)

- u farmaciji antiseptik, ajne mjeavine protiv kalja

- konzervna industrija zain s antifungalnim i antibakterijskim djelovanjem
- u domainstvu zain jelima
- dobro i dugo zadrava aromu

Eterino ulje
(Thymi vulgaris aetheroleum)

Destilacijom iz herbe (1 - 2 %)
Glavne komponente - fenoli:
timol (40 50 %), karvakrol

U farmaciji antiseptik, ekspektorans,

karminativ, spazmolitik...

27
 Timijan
Morfoloke karakteristike
Korijen razgranat, vlasast,
relativno plitak
Stabljika Listovi
Uspravne, visoka 25 50 cm, Sitni (du. 1 cm), eliptini,
grana se od baze u polugrm, sjedei, nasuprotni,
donji dio drvenast, s nalija dlakavi
mladi izboji tamnocrveni
grane krhke

Timijan

Cvjetovi

- u klasolikim cvatovima
na vrhovima izboja
- grupirani u prljenove
- boja blijedoruiasta

Cvatnja od travnja,
dugotrajna
Plod

- kalavac s 4 oraia 0.7 1 mm

- dozrijeva razvueno (VI VIII mj.)
sklono osipanju
- nie dugo (2-3 tjedna)
Klijavost: 2 3 godine
a.t. = 0.25 g

28
 Timijan

Srodne vrste
Thymus serpyllum

Vei broj kultivara:

Citriodorus, Golden lemon..

Timijan

Ekoloki uvjeti

Heliofilna
Ne podnosi zasjenjivanje

Termofilna
Opasne niske zimske temperature
uz golomrazicu

Vlaga
Kserofit dobro podnosi suu

Tlo
Najbolje lagano do srednje teko vapnenasto tlo dobre strukture,
bogato hranivima

NE!!!
Kiselo i vlano trune
Siromano slabi prinosi
Zakorovljeno viegodinjim korovima

29
 Timijan

Tehnologija uzgoja
Priprema tla i gnojidba

U jesen: duboko oranje, uz osnovnu gnojidbu:

kg/ha: 40 N, 60 - 80 P2O5 i K2O (230 - 300 kg/ha NPK 8-26-26)

U proljee: fina priprema tla za sadnju, uz startnu gnojidbu:

40 kg/ha N (150 kg/ha KAN)

Prihrana nakon prve konje: 40 kg/ha N (150 kg/ha KAN)

Iduih godina: jesen ili rano proljee - po 30 - 50 kg/ha N, P, K

(200 300 kg/ha NPK 15-15-15)

Timijan

Nain uzgoja samo iz presadnica

Uzgoj iz presadnica

-sjetva sjemena u III mj. (domaa iskustva najboje u VII mj.)

(klijalite, gredice na otvorenom,
polistirenski kontejneri)
- norma sjetve: 0.8 1 g/m2 (0.5 - 0.6 kg za 1 ha)
- razmak redova: 25 30 cm, dubina 1 2 mm
- nie za 2 3 tjedna
- do nicanja redovito navodnjavati
nakon nicanja raste vrlo sporo

Sadnja

- strojna oprez!!! krhke, njene biljke

- visina biljaka 7 - 10 cm,
- proljetna sjetva sadnja tijekom X mj.
- ljetna sjetva sadnja idueg proljea (prezimljenje u zatienom prostoru)
- razmaci 50 - 70cm 15 - 25 cm 2 - 3 (5) biljke u busenu
sklop: 160 - 240 tis. bilj/ha

30
 Timijan

Njega usjeva

Suzbijanje korova

- prije sadnje: oksadiazon (Ronstar 3-5 l/ha) inkorporacija

- tijekom vegetacije uskolisni korovi:
Fusilade, Targa, Bastional (1 1.5 l/ha)

Meuredna kultivacija

obavezna najmanje 1 x godinje (uz gnojidbu)

Timijan
etva herbe
nadzemni dio biljke u fazi cvatnje
- 1. godina uzgoja jedna berba (ljeto)
- ostale godine 2 puta godinje
(proljee, ljeto)
(Njemaka: 3 berbe/god.: V, VII i IX mj.)

konja - runa ili strojna

visina reza: 7 - 10 cm iznad tla

Prinos herbe
- u 1. godini : do 6 t/ha svjee herbe
(1.5 t/ha suhe herbe)
- u ostalim godinama: 8 10 t/ha svjee
(1.5 2.5 t/ha suhe herbe)

Suenje
- suara, temperatura do 35 0C

31