Zbirka Propisa Iz Lovstva

SADRAJ:
Zakon o lovstvu (NN 140/05) 1
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (NN 75/09) 30
Pravilnik o lovostaju (NN 67/10) 44
Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaju (NN 87/10) 50
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora (NN 11/06) 51

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora (NN
54
17/07)
Pravilnik o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (NN 55
40/06)
Struna podloga za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrina u lovitima
95
Republike Hrvatske (NN 40/06)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju, nainu izrade i postupku

donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i 105
programa zatite divljai (NN 92/08)
Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljai i njezinih dijelova i obiljeavanju krupne divljai
107
evidencijskim markicama (NN 95/10)
Pravilnik o uvjetima i nainu lova, noenju lovakog oruja, obrascu i nainu izdavanja
118
lovake iskaznice, doputenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu (NN 70/10)
Pravilnik o pasminama, broju i nainu koritenja lovakih pasa za lov (NN 143/10) 130
Pravilnik o nainu ocjenjivanja trofeja divljai, obrascu trofejnog lista, voenju evidencije o
138
trofejima divljai i izvjeu o ocijenjenim trofejima (NN 92/08)
Pravilnik o nainu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog
165
ispita (NN 110/10)
Pravilnik o lovouvarskoj slubi (NN 63/06) 172
Pravilnik o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove (NN 63/06) 177

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strunoj slubi za provedbu
185
lovnogospodarske osnove (NN 101/10)
Pravilnik o nainu lova u graninom pojasu (NN 67/06) 192
Pravilnik o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije (NN 67/06) 194
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju i nainu voenja sredinje lovne
198
evidencije (NN 73/10)
Cjenik divljai (NN 67/06) 201
Odtetni cjenik za izraun naknade za tete na divljai i lovitu (NN 67/06) 204
Pravilnik o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (NN 68/06) 213

Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (NN
217
66/10)
Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN 78/06) 218
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu (NN
232
92/08)
Pravilnik o sadraju ugovora o meusobnim pravima i obvezama izmeu Hrvatskih uma

236
doo Zagreb i ovlatenika prava lova (NN 25/07)
Zakon o lovstvu NN 140/05 1/29
HRVATSKI SABOR
2641
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O LOVSTVU
Proglaavam Zakon o lovstvu, kojega je Hrvatski sabor donio na sjednici 17. studenoga 2005.
godine.
Broj: 01-081-05-3423/2
Zagreb, 22. studenoga 2005.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesi, v. r.
ZAKON O LOVSTVU
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
(1) Ovim se Zakonom ureuje gospodarenje lovitem i divljai. Gospodarenje obuhvaa uzgoj,
zatitu, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova.
(2) Poslovi iz stavka 1. ovoga lanka imaju gospodarsku, turistiku i rekreativnu funkciju te
funkciju zatite i ouvanja bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita, divljai i divlje
faune i flore.
lanak 2.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:

1. Divlja zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi, na povrinama
namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnoavanje u svrhu lova i koritenja.
2. Vlastito lovite lovite ustanovljeno na zemljitu u vlasnitvu pravne ili fizike osobe (u
daljnjem tekstu: privatno lovite) i lovite ustanovljeno na zemljitu u vlasnitvu Republike
Hrvatske (u daljnjem tekstu: dravno lovite).
3. Zajedniko lovite lovite ustanovljeno na zemljitima raznih vlasnika, koji prema
odredbama ovoga Zakona nisu mogli ustanoviti vlastito lovite.
4. Pravo lova ovlast da se na odreenoj povrini zemljita i voda (u daljnjem tekstu: zemljite)
provode radnje uzgoja, zatite, lova i koritenja divljai i njezinih dijelova.
5. Koncesija pravo lova steeno na temelju dobivene koncesije sukladno ovome Zakonu na
vrijeme od 30 lovnih godina.
6. Zakup pravo lova steeno na temelju dobivenog zakupa sukladno ovome Zakonu na vrijeme
od 10 ili 20 lovnih godina.
7. Ovlatenik prava na zemljitu koncesionar ili zakupnik prava gospodarskog koritenja
zemljita.
8. Lovoovlatenik pravna ili fizika osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju zakupa
ili koncesije i vlasnik lovita.
Zbirka zakonskih propisa 1 MRRVG - Uprava za lovstvo

9. Koncesionar pravna ili fizika osoba (obrtnik) koja je stekla pravo lova na temelju
koncesije.
10. Lovozakupnik korisnik zemljita i druga pravna ili fizika osoba (obrtnik) koja je pravo
lova u dravnom ili zajednikom lovitu stekla zakupom.
11. Vlasnik lovita vlasnik uzgajalita divljai vlasnik zemljita koji je stekao pravo
ustanovljenja vlastitog lovita, odnosno uzgajalita.
12. Fizika osoba osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik).
13. Korisnik zemljita vlasnik ili posjednik zemljita na kojem je ustanovljeno lovite.
14. Lovite odreena povrina zemljita koje je zaokruena prirodna cjelina u kojoj postoje
ekoloki i drugi uvjeti za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova.
15. Otvoreno lovite lovite u kojem je omoguena nesmetana dnevna i sezonska migracija
divljai.
16. Ograeno lovite lovite najmanje povrine od 1.000 ha, ograeno prirodnim (iroki
vodotoci, velike vodene povrine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, graevine i sl. ureaji)
preprekama koje sprjeavaju ili znatno umanjuju mogunost da tu povrinu napusti divlja koja
se u njemu uzgaja, titi i lovi.
17. Uzgajalite divljai lovite povrine vee od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog
zemljita, ograeno ogradom ili slinom graevinom ili prirodnim preprekama koje sprjeavaju
da ne moe napustiti tu povrinu divlja koja se u njemu proizvodi za razmnoavanje i lov.
18. Lovnogospodarska osnova planski akt kojim se detaljno ureuje gospodarenje odreenom
divljai i lovitem za odreeno razdoblje u skladu s mogunosti stanita te brojnosti i stanjem
populacije divljai koja se uzgaja i prisutnosti zatienih vrsta.
19. Program uzgoja divljai planski i gospodarski akt kojim se ureuju uzgoj, zatita i
koritenje divljai u uzgajalitima.
20. Program zatite divljai planski akt na temelju kojeg se divlja titi na povrinama
zemljita na kojem se lovite ne smije ustanoviti.
21. Trofej divljai divlja ili njezini dijelovi ureeni za uvanje ili ocjenjivanje.
22. Vrhunski trofej divljai trofej ocijenjen s veim brojem bodova od najjaeg evidentiranog
trofeja (prvaka) pojedine vrste divljai u Republici Hrvatskoj.
23. Uzgojno podruje ivotni prostor odreene vrste krupne divljai na kojem postoje
optimalni stanini i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.
24. Naselje stalna naseobina, bez obzira na veliinu, gdje je stupanj izgraenosti prostora takav
da onemoguava prirodnu migraciju krupne divljai.
25. Lovouvar osoba koja ima lovaki i lovouvarski ispit, koja uva lovite i obavlja druge
poslove na uzgoju, zatiti, lovu i koritenju divljai i njezinih dijelova.
26. Lovac osoba koja ima poloeni lovaki ispit i obavlja osnovne zadae lova: uzgoj, zatitu,
lov i koritenje divljai i njezinih dijelova uz potovanje lovakih obiaja i etike.
27. Ocjenjiva trofeja divljai osoba koja ima poloen ispit za ocjenjivaa trofeja divljai.
28. Lovna godina razdoblje od 1. travnja tekue godine do 31. oujka naredne godine.
29. C.I.C. meunarodni savjet za ouvanje divljai i lova.
lanak 3.
(1) Divlja, u smislu ovoga Zakona, jesu ivotinjske vrste:

A. Krupna divlja
jelen obini (Cervus elaphus L.)
jelen lopatar (Dama dama L.)
jelen aksis (Axis axis L.)
srna obina (Capreolus capreolus L.)
divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
muflon (Ovis aries musimon Pall.)
svinja divlja (Sus scrofa L.)

smei medvjed (Ursus arctos L.)

B. Sitna divlja
1. dlakava divlja
jazavac (Meles meles L.)
maka divlja (Felis silvestris Schr.)
kuna bjelica (Martes foina EHR.)
kuna zlatica (Martes martes L.)
lasica mala (Mustela nivalis L.)
dabar (Castor fiber L.)
zec obini (Lepus europaeus Pall.)
kuni divlji (Oryctolagus cuniculus L.)
puh veliki (Myoxus glis L.)
lisica (Vulpes vulpes L.)
agalj (Canis aureus L.)
tvor (Mustela putorius L.)
mungos (Herpestes ishneumon L.)
2. pernata divlja
fazan gnjetlovi (Phasianus sp. L.)
jarebice kamenjarke:
grivna (Alectoris graeca Meissn.)
ukara (Alectoris chucar)
trka skvrulja (Perdix perdix L.)
prepelice:
pupura (Coturnix coturnix L.)
virdinijska (Coturnix virginiana L.)
ljuke:
bena (Scolopax rusticola L.)
kokoica (Gallinago gallinago L.)
golub divlji:
grivnja (Columba palumbus L.)
peinar (Columba livia Gmelin.)
guske divlje:
glogovnjaa (Anser fabalis Latham.)
lisasta (Anser albifrons Scopoli.)
patke divlje:
gluhara (Anas platyrhynchos L.)
glavata (Aythya ferina L.)
krunasta (Aythya fuligula L.)
pupanica (Anas querquedula L.)
krulja (Anas crecca L.)
liska crna (Fulica atra L.)
vrana siva (Corvus corone cornix L.)
vrana gaac (Corvus frugilegus L.)
avka zlogodnjaa (Coloeus monedula L.)
svraka (Pica pica L.)
ojka kretalica (Garrulus glandarius L.)
(2) Maka divlja (Felis silvestris Schr.) i puh veliki (Myoxus glis L.) u smislu ovoga Zakona ne
smatraju se divljai na podruju gdje su zatieni propisima o zatiti pojedinih ivotinjskih vrsta.
(3) Ako se na podruju Republike Hrvatske pojavi ili se na njega unese ivotinjska vrsta
(introdukcija, reintrodukcija), ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva (u
daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog
za poslove zatite prirode, odredit e smatra li se ona divljai u smislu ovoga Zakona.

(4) Introdukcija i reintrodukcija ivotinjskih vrsta iz stavka 3. ovoga lanka moe se provesti
nakon istraivanja, na temelju studije procjene rizika uvoenja na prirodu i uz suglasnost
sredinjeg tijela dravne uprave, nadlenog za poslove zatite prirode, uvaavajui iskustva
drugih zemalja, i na nain da se ne teti prirodnim stanitima i divljoj zaviajnoj fauni i flori.
lanak 4.
Divlja je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zatitu.
lanak 5.
(1) Pravo lova stjee:
1. vlasnik, ustanovljenjem lovita na vlastitom zemljitu,
2. druga pravna ili fizika osoba:
koncesijom na dravnom lovitu,
zakupom dravnog lovita, zajednikog lovita ili privatnog lovita.
(2) Vlasniku zemljita bez prava lova odreuje se naknada za ogranienja kojima je podvrgnut u
ostvarivanju prava lova drugih osoba, u skladu s ovim Zakonom.
lanak 6.
(1) Pravna i fizika osoba moe stei pravo lova na lovitima u vlasnitvu Republike Hrvatske
na temelju koncesije ili zakupa na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.
(2) Pravo lova na lovitima u vlasnitvu Republike Hrvatske i zajednikom lovitu ne moe se
prenositi potkoncesijom ili podzakupom.
lanak 7.
(1) Hrvatski lovaki savez (u daljnjem tekstu: HLS) je dobrovoljna nacionalna udruga koju ine
lovaki savezi upanija i lovaki savez Grada Zagreba, a putem njih su u HLS ulanjene lovake
udruge i lovci.
(2) HLS predstavlja svoje lanove u promicanju lovstva u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.
lanak 8.
(1) Lovoovlatenici su duni Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo), radi voenja sredinje lovne evidencije, dostavljati ovim
Zakonom propisane podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljai i podatke o
odstrjelu i trofejima divljai do 31. svibnja za proteklu lovnu godinu.
(2) Sredinju lovnu evidenciju vodi Ministarstvo, prema Pravilniku o sadraju i nainu voenja
sredinje lovne evidencije kojeg donosi ministar.
II. LOVITA, VRSTE LOVITA I POVRINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU

LOVITA
1. Lovita
lanak 9.
(1) Lovite se ustanovljuje prema vrsti divljai koja prirodno obitava ili se uzgaja na povrinama
zemljita, prema broju divljai koja se prema mogunostima stanita moe uzgajati na tim
povrinama i namjeni lovita.
(2) Zabranjeno je ustanovljenje lovita:
1. na zatienim dijelovima prirode ako je posebnim propisima u njima zabranjen lov,
2. na moru i ribnjacima s obalnim zemljitem koje slui za koritenje ribnjaka,
3. u rasadnicima, vonim i loznim nasadima namijenjenim intenzivnoj proizvodnji te panjacima
ako su ograeni ogradom koja sprjeava prirodnu migraciju dlakave divljai,
4. na miniranim povrinama i sigurnosnom pojasu irine do 100 m,

5. na drugim povrinama na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov.

(3) Radi strunijeg i kvalitetnijega gospodarenja jelenom obinim i divokozom, za njih e se
odrediti uzgojna podruja. Povrinu uzgojnog podruja po vrsti divljai i nainu gospodarenja u
lovitima obuhvaenim uzgojnim podrujem odredit e ministar posebnim propisom.
lanak 10.
(1) Lovita se mogu ustanoviti kao otvorena lovita, ograena lovita i uzgajalita divljai.
(2) Otvoreno lovite ne moe biti manje od 1.000 ha.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, otvoreno lovite moe se ustanoviti na otoku ili skupini
otoka povrine vee od 500 ha.
(4) Ograeno lovite obuhvaa povrine na kojima postoje uvjeti za intenzivni uzgoj, zatitu, lov
i koritenje divljai, a ne moe biti manje od 1.000 ha.
(5) Uzgajalite divljai je lovite povrine od 100 do 2.000 ha vlastitog zemljita na kojem se
mogu uzgajati pojedine vrste divljai za proizvodnju veeg broja divljai namijenjene lovu i
razmnoavanju. Uzgajalite divljai moe se ustanoviti samo za vlasnike zemljita.
(6) Iznimno od odredbe lanka 9. stavka 2. toke 2. i 3. ovoga Zakona, uzgajalite divljai moe
se ustanoviti na vlastitim povrinama ribnjaka s obalnim zemljitem, rasadnicima, panjacima te
vonim i loznim nasadima.
lanak 11.
(1) Granice lovita moraju biti uoljive, a odreuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekolokim,
geografskim i drugim uvjetima, obalnim pojasom mora i autocestama koje sprjeavaju prirodnu
migraciju dlakave divljai.
(2) Ako granice lovita nije mogue odrediti u smislu stavka 1. ovoga lanka, odreuju se
eljeznikim prugama, upanijskim i lokalnim cestama, putovima, vododijelnicama, rijekama ili
na drugi nain.
(3) Pri utvrivanju granica lovita mora se uzeti u obzir prirodna migracija divljai.
(4) Granice lovita moraju biti vidljivo obiljeene na mjestima koja su odreena Odlukom o
ustanovljenju lovita.
lanak 12.
(1) Lovoovlatenici su duni u lovitu omoguiti rad znanstvenoistraivakih i
znanstvenonastavnih ustanova, predvien posebnim programom tih ustanova o njihovom troku,
na temelju doputenja Ministarstva, uz obvezu vidljivog obiljeavanja povrina na kojima se taj
rad obavlja.
(2) Ustanove koje provode znanstvenoistraivaki ili znanstvenonastavni rad dune su o tom
radu jednom godinje do 31. svibnja tekue godine podnijeti izvjee Ministarstvu za proteklu
godinu.
2. Vrste lovita
A. Vlastita lovita
lanak 13.
(1) Vlastito lovite ustanovljuje se na vlastitom zemljitu pravne ili fizike osobe (privatno
lovite) ili na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske (dravno lovite) ako povrina nije
manja od 1.000 ha neprekinutog zemljita, tako da se po cijelom zemljitu moe prelaziti s jedne
katastarske estice na drugu, bez prijelaza preko tueg zemljita. Ceste, eljeznike pruge i za
njih vezani objekti, vodotoci, kanali i slino ne smatraju se prekidom zemljita. Smatra se kako
su otoci spojeni s obalom ako je izmeu njih mogua migracija divljai.

(2) Povrine iz stavka 1. ovoga lanka smatraju se prekinutima ako su podijeljene u vie
dijelova, a vezane su samo vodama i cestama koje izmeu tih dijelova prolaze zemljitem
drugog ili drugih vlasnika.
(3) Ako se unutar povrina iz stavka 1. ovoga lanka nalaze enklave povrine manje od 1.000 ha
ili poluenklave manje od 500 ha drugog vlasnika, te e se povrine obuhvatiti vlastitim lovitem,
osim ako na tim povrinama njihov vlasnik ne namjerava uzgajati divlja u uzgajalitu divljai.
(4) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, vlastito lovite moe se ustanoviti na otoku ili skupini
otoka povrine vee od 500 ha.
(5) Zahtjev za uzgoj divljai, u smislu stavka 3. ovoga lanka, vlasnik zemljita pisano dostavlja
upravnom tijelu upanije, odnosno Grada Zagreba nadlenom za poslove lovstva prije donoenja
odluke o ustanovljenju vlastitog lovita. Ne zapone li vlasnik zemljita s uzgojem divljai u
uzgajalitu u roku od godinu dana od dana dostave zahtjeva, smatrat e se da je odustao.
lanak 14.
(1) Za povrine iz lanka 13., stavka 3. ovoga Zakona, vlasnik privatnog lovita plaa
lovozakupninu u korist dravnog prorauna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Proraun),
koja se rasporeuje prema lanku 27. stavku 1. ovoga Zakona.
(2) Visina lovozakupnine iz stavka 1. ovoga lanka izraunava se tako da se najvea
lovozakupnina ostvarena na javnom natjeaju za davanje susjednih lovita u zakup podijeli s
brojem hektara lovita i pomnoi s brojem hektara za koje se lovozakupnina plaa.
(3) Visinu lovozakupnine utvruje nadleno tijelo iz lanka 16. ovoga Zakona.
lanak 15.
(1) Dravna lovita ustanovljuje ministar odlukom o ustanovljenju dravnog lovita ili
uzgajalita divljai na prijedlog strune komisije Ministarstva.
(2) Do stjecanja prava lova u dravnom lovitu ili uzgajalitu divljai, u skladu s ovim Zakonom,
Ministarstvo e povjeriti izvravanje prava lova i/ili izvravanje mjera uzgoja i zatite divljai u
tim lovitima pravnoj ili fizikoj osobi koja koristi zemljite u dravnom vlasnitvu,
znanstvenoistraivakim i znanstvenonastavnim ustanovama, odnosno pravnim osobama od
interesa za Republiku Hrvatsku.
(3) S pravnom osobom iz stavka 2. ovoga lanka, a kojoj je povjereno izvravanje prava lova,
Ministarstvo moe sklopiti ugovor direktnom pogodbom na 30 lovnih godina, na temelju kojeg
e biti odreene obveze i prava potpisnika ugovora.
(4) S pravnom ili fizikom osobom koje su stekle pravo lova na temelju zakupa ili koncesije,
ministar sklapa ugovor, kojim e se odrediti prava i obveze izmeu potpisnika ugovora.
(5) U uzgajalitima divljai na zemljitu u vlasnitvu Republike Hrvatske iz lanka 10. stavka 6.
ovoga Zakona, izvravanje prava lova Ministarstvo moe povjeriti korisniku zemljita uz
naknadu koja se utvruje sukladno odredbama lanka 22. ovoga Zakona.
lanak 16.
(1) Privatna lovita i privatna uzgajalita divljai, kao i promjene granica tih lovita i uzgajalita,
ustanovljuje upanijska skuptina, odnosno Gradska skuptina Grada Zagreba (u daljnjem
tekstu: nadleno tijelo), uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Ako vlasnik zemljita iz stavka 1. ovoga lanka eli koristiti pravo lova u privatnom lovitu
ili privatnom uzgajalitu divljai, podnijet e pisani zahtjev za ustanovljenje privatnog lovita ili
uzgajalita divljai nadlenom tijelu na podruju na kojem se nalazi zemljite, odnosno vei dio
zemljita. Zahtjev se podnosi najkasnije do 1. veljae za narednu lovnu godinu.
(3) Uz pisani zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka, prilau se isprave kojima se dokazuje pravo
vlasnitva na zemljitu i dokazi o ispunjavanju uvjeta iz lanka 13. stavka 1., 2. i 3., lanka 23.
stavka 5. toke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6. i 7. ovoga Zakona.
(4) Vlasnik zemljita stjee pravo lova danom dobivanja suglasnosti na lovnogospodarsku
osnovu privatnog lovita ili na program uzgoja divljai u privatnom uzgajalitu divljai.

lanak 17.
(1) Ako vlasnik zemljita ne podnese zahtjev za ustanovljenje privatnog lovita ili uzgajalita
divljai u roku iz lanka 16. stavka 2. ovoga Zakona ili odbije primiti enklave ili poluenklave
pod uvjetima iz lanka 13. stavka 3. i lanka 14. ovoga Zakona, njegovo e se zemljite
obuhvatiti dravnim ili zajednikim lovitem.
(2) Ako se privatno lovite ili uzgajalite divljai prodajom, diobom ili kojim drugim nainom
izmijeni tako da vie nije prirodna cjelina ili ne ispunjava uvjete propisane lankom 9. stavkom
1., lankom 10. ili lankom 13. stavkom 1. ovoga Zakona, nadleno tijelo po slubenoj dunosti
pripojit e njegove povrine lovitu, odnosno lovitima prema odredbama lanka 9. stavka 1. i
lanka 11. ovoga Zakona.
(3) Spajanjem dvaju ili vie zemljita raznih vlasnika ne moe se ostvariti pravo na ustanovljenje
privatnog lovita ili uzgajalita divljai.
B. Zajednika lovita
lanak 18.
(1) Na povrinama zemljita na kojima nisu ustanovljena vlastita lovita ustanovljuju se
zajednika lovita.
(2) Zajednika lovita ustanovljava i izmjene granica provodi odlukom o ustanovljenju
zajednikog lovita nadleno tijelo na podruju kojega se nalaze povrine zemljita, na prijedlog
strune komisije i uz prethodnu suglasnost Ministarstva. Strunu komisiju osniva nadleno tijelo
u koje imenuje najmanje tri lana sa zavrenim umarskim, veterinarskim ili agronomskim
fakultetom koji su ovlateni od Komore inenjera umarstva i drvne industrije za poslove lovstva
i dva lana HLS-a.
(3) Ako se povrina zemljita na kojima se ustanovljuju zajednika lovita nalaze na podruju
vie upanija, odnosno Grada Zagreba, lovite ustanovljuje nadleno tijelo na podruju kojega se
nalazi vei dio lovita, na prijedlog zajednike strune komisije i uz prethodnu suglasnost
Ministarstva.
(4) Ustanovljena zajednika lovita daju se u zakup na nain propisan ovim Zakonom.
(5) Vlasnicima i ovlatenicima prava na zemljitu na ijim povrinama su ustanovljena
zajednika lovita, pripada naknada prema odredbi lanka 27. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona.
3. Povrine na kojima se ne ustanovljavaju lovita
lanak 19.
Na povrinama zemljita na kojima se ne ustanovljavaju lovita divlja je duan zatiivati
vlasnik zemljita, odnosno pravna ili fizika osoba koja koristi to zemljite.
III. KONCESIJA
lanak 20.
(1) Koncesija se moe dati pravnoj ili fizikoj osobi sa sjeditem na podruju Republike
Hrvatske na 30 lovnih godina.
(2) Koncesija se ne moe dati osobi kojoj je izreena kazna za kazneno djelo krivolova ili
prekraj iz lanka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi
rehabilitacija po sili zakona.
(3) Ako se koncesija daje na zatienom podruju na kojem je doputeno ustanovljenje lovita
sukladno posebnom propisu o zatiti prirode, koncesija se daje uz suglasnost sredinjeg tijela
dravne uprave, nadlenog za poslove zatite prirode.

lanak 21.
(1) Odluku o davanju koncesije donosi Ministarstvo na temelju provedenoga javnog natjeaja.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, Ministarstvo moe po zahtjevu lovozakupnika dravnog
lovita, tijekom trajanja zakupa, na temelju strunog miljenja komisije iz stavka 5. ovoga
lanka, dati lovite u koncesiju na vrijeme do isteka tridesete lovne godine, ubrajajui godine
zakupa, pod istim uvjetima, ako je:
prema propisima lovnogospodarske osnove u lovitu izgradio lovnotehnike i
lovnogospodarske objekte koji se ne mogu amortizirati tijekom dvadesetogodinjega
gospodarenja,
postigao propisano brojno stanje krupne divljai jelena obinog, medvjeda smeeg ili divokoze
planirane dobne, spolne i trofejne strukture, postigao vane rezultate na ouvanju i unapreenju
prirodnih stanita divljai i drugih ivotinjskih vrsta,
u proteklom razdoblju izvravao sve propise lovnogospodarske osnove, pravodobno izvravao
ugovorne obveze te potivao zakonske i podzakonske propise,
u proteklom razdoblju suraivao s ostalim ovlatenicima prava na podruju lovita i
inspekcijskim slubama te mu nisu izricane kazne,
uspjeno provodio mjere zatite divljai od krivolova i bolesti te suraivao u sprjeavanju
krivolova,
uspjeno sprjeavao tete i otklanjao tetne posljedice od divljai na poljoprivrednim i
umskim povrinama,
pridonosio unapreenju i promicanju lovstva, lovne etike i obiaja.
(3) Odluku o raspisivanju javnog natjeaja za davanje koncesije donosi Ministarstvo.
(4) Uz ponudu za dobivanje koncesije, ponuditelj ponude prilae Program razvoja lovnoga
gospodarenja, uz obavljanje prateih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o
ispunjavanju uvjeta iz lanka 20. stavka 1., lanka 23. stavka 6. i lanka 29. stavka 4. ovoga
Zakona.
(5) Postupak javnog natjeaja za davanje koncesije i davanja strunog miljenja o promjeni
zakupa u koncesiju provodi komisija od pet lanova i tajnik koje imenuje Vlada Republike
Hrvatske na prijedlog ministra.
(6) Komisija iz stavka 5. ovoga lanka daje Ministarstvu prijedlog odluke o izboru najpovoljnije
ponude za koncesiju na temelju vrjednovanja programa razvoja lovnog gospodarstva, uz
obavljanje prateih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i ponuene godinje naknade
za koncesiju.
(7) U sluaju pretvaranja zakupa u koncesiju komisija iz stavka 5. ovoga lanka daje
Ministarstvu prijedlog odluke o pretvaranju zakupa u koncesiju na temelju vrjednovanja
programa razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje prateih djelatnosti od interesa za
Republiku Hrvatsku te nalaza i miljenja lovne inspekcije.
lanak 22.
(1) Poetni iznos naknade za koncesiju preko javnog natjeaja odreuje se u visini vrijednosti od
50 % odstrjela divljai u desetoj godini vaee lovnogospodarske osnove obraunate po cjeniku
koji propisuje ministar (u daljnjem tekstu: cjenik).
(2) U sluajevima kad nema lovnogospodarske osnove, poetni iznos naknade za koncesiju
odreuje se u vrijednosti od 50 % godinjeg odstrjela divljai, planiranog prema moguem broju
divljai iz akta o ustanovljenju lovita, obraunate po cjeniku.
lanak 23.
(1) Na temelju odluke o davanju koncesije, ministar i najpovoljniji ponuditelj (u daljnjem tekstu:
koncesionar), sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka tridesete lovne godine.
(2) Ugovor o koncesiji sadri osobito odredbe o:
poloaju i veliini lovita na kojem se ugovara koncesija,
vrsti i moguem broju divljai koja se uzgaja u lovitu,

nainu i uvjetima sluenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove,

trajanju koncesije,
obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,
mogunosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,
pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,
obvezama plaanja naknade u sluaju raskida ugovora o koncesiji,
dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata te njihovoj pripadnosti
nakon isteka trajanja koncesije,
naknadi za negativnu razliku divljai, lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata nakon
isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,
drugim obvezama utvrenim propisima o lovu.
(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva uz obavljanje prateih djelatnosti od interesa za
Republiku Hrvatsku, vrjednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova
koja se prilae ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.
(4) Ugovor o koncesiji mora sadravati mjere i uvjete zatite prirode koji su u interesu ouvanja
prirodnih stanita i divlje flore i faune te zatite bioloke raznolikosti, sukladno posebnim
propisima.
(5) Koncesionar je obvezan:
1. za uredno izvrenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu godinje
naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),
2. imati strunu slubu, odnosno strunjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,
3. imati organiziranu lovouvarsku slubu,
4. imati lovake pse odgovarajue pasmine za lovite koje uzima u koncesiju, a koji su
registrirani kod Hrvatskoga kinolokog saveza i imaju poloen ispit priroenih osobina (IPO),
5. imati lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga ili krvosljednika s poloenim
ispitom ako u lovitu koje uzima u koncesiju ima predvien odstrjel krupne divljai.
(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka, koncesionar obvezno prilae ispravu iz koje je
vidljivo kako je registriran za obavljanje lova (lov i stupiarenje).
(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana
sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.
(8) Ministar e propisati nain utvrivanja naknade za negativnu razliku divljai, lovnotehnikih
i lovnogospodarskih objekata nakon isteka trajanja koncesije i zakupa, otkaza ili jednostranog
raskida ugovora o koncesiji i zakupu.
(9) Naknada za koncesiju rasporeuje se prema lanku 27. ovoga Zakona.
lanak 24.
(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji, Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s
odlukom o koncesiji na prethodno miljenje Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske u roku
od 15 dana od dana donoenja odluke o davanju koncesije.
(2) Dravno odvjetnitvo Republike Hrvatske obvezno je dati svoje miljenje u roku od 15 dana
od dana primitka nacrta ugovora s odlukom iz stavka 1. ovoga lanka. U protivnom, smatra se
kako je potvrdno njegovo miljenje o pravnoj valjanosti nacrta ugovora o koncesiji.
(3) Sklopljeni ugovor o koncesiji dostavlja se Dravnom odvjetnitvu Republike Hrvatske i
Ministarstvu financija radi upisa u Registar koncesija.
lanak 25.
(1) Koncesionar je obvezatan do 1. oujka platiti 50 % iznosa godinje naknade za koncesiju za
iduu lovnu godinu, a preostali iznos naknade zakljuno do 30. rujna tekue godine.
(2) Ako koncesionar ne postupi sukladno stavku 1. ovoga lanka, smatrat e se kako je ugovor o
koncesiji jednostrano raskinut.
(3) U sluaju iz stavka 2. ovoga lanka, objavit e se javni natjeaj u roku od 45 dana od dana
raskida ugovora.

(4) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka obraunat
e se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za Proraun.
lanak 26.
(1) Ministarstvo moe i prije isteka vremena koncesije otkazati koncesionaru ugovor o koncesiji
bez otkaznog roka u sljedeim sluajevima:
1. ako se slui pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,
2. ako unese u lovite novu vrstu divljai bez potrebnih suglasnosti,
3. ako se utvrdi kako je propustima u provedbi lovnogospodarske osnove, bez opravdanih
razloga, umanjen fond divljai ispod najmanjeg broja utvrenog lovnogospodarskom osnovom
za tekuu godinu,
4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz lanka 23. stavka 5. toke 1., 2. i 3., odnosno
stavka 6. ovoga Zakona,
5. ako se povrina lovita smanji za vie od 20 %,
6. ako ne provodi mjere i radnje utvrene propisima o lovstvu,
7. ako gospodari suprotno uvjetima zatite prirode,
8. ako pojedinom vrstom divljai gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu
vrstu.
(2) U sluajevima da koncesionar ili davatelj koncesije raskine ugovor, odnosno nakon isteka
vremena na koje je ugovor o koncesiji sklopljen, stanje lovita i provedbe lovnogospodarske
osnove utvruje struna komisija koju osniva ministar.
(3) U sluaju raskida ugovora iz stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. ovoga lanka, koncesionar
gubi pravo na sredstva za uredno izvrenje koncesije iz lanka 23. stavka 5. toke 1. ovoga
Zakona.
lanak 27.
(1) Sredstva naknade za koncesiju rasporeuju se na nain:
1. 50 % sredstava za naknade vlasnicima zemljita bez prava lova, razmjerno povrini koja je
obuhvaena lovitima za koja se uplauje lovozakupnina, preko prorauna upanija i Grada
Zagreba na ijem podruju je ustanovljeno lovite,
2. 30 % sredstava u Proraun,
3. 10 % sredstava na poseban raun Ministarstva za provedbu Zakona,
4. 10 % sredstava na raun upanija i Grada Zagreba za provedbu Zakona.
(2) Sredstva iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka, koja u roku od godine dana nisu potraivali
vlasnici zemljita bez prava lova, koristit e se u upanijama i Gradu Zagrebu za razvoj i
unapreenje lovstva. Kad vlasnici bez prava lova na podruju lovita zatrae naknadu i dokau
pravo vlasnitva, upanije i Grad Zagreb dune su isplatiti naknadu u roku od 30 dana od dana
podnoenja zahtjeva.
(3) Sredstvima iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka financirat e se:
zatita i uvanje dravnih lovita koja nisu pod ugovorom,
tete od divljai u dravnim lovitima koja nisu pod ugovorom,
provedba natjeaja za dravna lovita,
promidba i informiranje iz podruja lovstva,
razvoj informatike u funkciji kontrole i provedbe ovoga Zakona.
(4) Sredstvima iz stavka 1. toke 4. ovoga lanka financirat e se:
zatita i uvanje zajednikih lovita koja nisu pod ugovorom,
tete od divljai u zajednikim lovitima koja nisu pod ugovorom,
provedba natjeaja za zajednika lovita,
promidba i informiranje iz podruja lovstva.
(5) upanije i Grad Zagreb dune su ministarstvu jednom godinje podnijeti izvjee o
utroenim sredstvima iz stavka 1. toke 1. i 4. ovoga lanka.

lanak 28.
U sluaju steaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovite u koncesiji, za lovite se odmah
nakon proglaenja steaja ili likvidacije raspisuje javni natjeaj sa stanjem divljai utvrenim
lovnogospodarskom osnovom za tu lovnu godinu.
IV. DAVANJE LOVITA U ZAKUP
lanak 29.
(1) Zajedniko lovite moe se dati u zakup pravnoj ili fizikoj osobi sa sjeditem na podruju
Republike Hrvatske na 10 lovnih godina putem javnog natjeaja.
(2) Zajedniko lovite ne moe se dati osobi koja je kanjavana za kazneno djelo nezakonitog
lova ili za prekraj iz lanka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok
ne nastupi rehabilitacija po sili zakona.
(3) Javni natjeaj iz stavka 1. ovoga lanka provodi komisija nadlenog tijela upanije, odnosno
Grada Zagreba koje je ustanovilo zajedniko lovite. Komisiju za provedbu javnog natjeaja
osniva i njezine lanove imenuje nadleno tijelo.
(4) Jamevina koju polae ponuditelj na natjeaju iznosi 50 % od poetne cijene lovozakupnine.
Poetna cijena lovozakupnine odreuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljai u
desetoj godini lovnogospodarske osnove, obraunate po cjeniku.
(5) Iznimno od stavka 4. ovoga lanka u sluajevima kad nema lovnogospodarske osnove,
poetna cijena lovozakupnine odreuje se u visini vrijednosti od 50 % odstrjela divljai,
planiranog prema broju divljai iz Odluke o ustanovljenju lovita, obraunate po cjeniku.
(6) Komisija iz stavka 3. ovoga lanka daje nadlenom tijelu prijedlog odluke o izboru
najpovoljnije ponude za zakup lovita. Najpovoljnija ponuda je ona kojom je ponuena najvia
lovozakupnina.
(7) Odluku o davanju lovita u zakup donosi nadleno tijelo.
(8) Nadleno tijelo propisat e postupak i uvjete javnog natjeaja, kriterije vrjednovanja ponuda
za davanje zajednikih lovita u zakup te vrijeme za sklapanje ugovora o zakupu zajednikog
lovita.
lanak 30.
(1) S najpovoljnijim ponuditeljem (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) upan, odnosno
gradonaelnik Grada Zagreba, sklapa ugovor o zakupu zajednikog lovita na 10 lovnih godina.
(2) Odredbe lanka 23. stavka 2., 3., 4. i 5. toke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6., 7. i 8. te lanka 24.
stavka 1. ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju na zakup zajednikih lovita.
(3) Za uredno izvrenje zakupa lovozakupnik je duan osiguravati financijska sredstva u visini
iznosa godinje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe se na zahtjev lovozakupnika produljiti najranije u
predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka vremena zakupa i to
jednokratno, za isto razdoblje, ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom
i ovim Zakonom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva na podneseni zahtjev.
lanak 31.
(1) Lovozakupnik je obvezatan do 1. oujka platiti 50 % iznosa godinje lovozakupnine za iduu
lovnu godinu, a preostali iznos zakljuno do 30. rujna tekue godine.
(2) Uplaivanje lovozakupnine, obraun zateznih kamata i raskid ugovora obavljaju se na nain
propisan lankom 25. stavkom 2., 3. i 4. ovoga Zakona.
(3) Do zakupa zajednikog lovita zabranjen je lov divljai, a na tim povrinama mjere uzgoja i
zatite divljai provodi pravna ili fizika osoba po rjeenju nadlenog upravnog tijela upanije,
odnosno Grada Zagreba.

lanak 32.
U sluaju steaja ili likvidacije pravne osobe koja ima lovite u zakupu, nadleno tijelo duno je
postupiti sukladno lanku 28. te provesti odgovarajui postupak iz lanka 29. ovoga Zakona.
lanak 33.
(1) Lovozakupnik moe u pisanom obliku otkazati ugovor o zakupu zajednikog lovita
najkasnije tri mjeseca prije isteka lovne godine, ne navodei razloge.
(2) upan, odnosno gradonaelnik Grada Zagreba otkazat e ili raskinuti ugovor o zakupu
zajednikog lovita u sluajevima iz lanka 26. stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. i stavka 2. i
3., odnosno ako lovozakupnik ne ispunjava obveze iz lanka 23. stavka 5. toke 2. i 3. i stavka 6.
ovoga Zakona, koji se odgovarajue primjenjuju.
(3) U sluaju otkaza ili raskida ugovora, lovozakupnik gubi pravo na sredstva za uredno
izvrenje zakupa iz lanka 30. stavka 3. ovoga Zakona, osim u sluaju iz lanka 26. stavka 1.,
toke 5. ovoga Zakona.
(4) U sluajevima otkaza ili raskida ugovora o zakupu lovita, zajedniko lovite daje se u zakup
putem natjeaja. Novi ugovor o zakupu lovita sklapa se na 10 lovnih godina.
lanak 34.
(1) U sluaju otkaza ili raskida ugovora o zakupu lovita, stanje lovita i provoenja
lovnogospodarske osnove utvruje struna komisija koju imenuje upan, odnosno gradonaelnik
Grada Zagreba.
(2) Na temelju utvrenog stanja, u sluajevima iz lanka 25. stavka 2. i lanka 26. ovoga
Zakona, dosadanji lovozakupnik obvezatan je nadoknaditi negativne razlike divljai,
lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata prema cjeniku i nema pravo sudjelovati na
ponovnom natjeaju.
lanak 35.
(1) Vlasnik lovita moe svoje pravo lova u lovitu ili dijelu lovita kojem povrina nije manja
od povrine odreene lankom 10. stavkom 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona, dati u zakup pravnoj,
odnosno fizikoj osobi koja ispunjava uvjete iz lanka 23. stavka 5. toke 2., 3., 4. i 5. i stavka 6.
te lanka 29. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, vlasnik lovita obavjetava nadleno tijelo o davanju tog
lovita u zakup.
lanak 36.
Sredstva uplaena u Proraun po osnovi lovozakupa za zajednika lovita iz lanka 31. stavka 1.
i 2. ovoga Zakona, obraunavaju se i rasporeuju sukladno lanku 27. stavku 1. i 2. ovoga
Zakona.
lanak 37.
(1) Dravno lovite se moe dati u zakup pravnoj ili fizikoj osobi sa sjeditem na podruju
Republike Hrvatske na 10 lovnih godina.
(2) Lovite se ne moe dati u zakup osobi koja je kanjavana za kazneno djelo krivolova ili za
prekraj iz lanka 96. ili 99. ovoga Zakona dok traje sigurnosna mjera, odnosno dok ne nastupi
rehabilitacija po sili zakona.
(3) Odluku o raspisivanju javnog natjeaja za davanje dravnog lovita u zakup donosi
Ministarstvo.

lanak 38.
(1) Odluku o davanju dravnog lovita u zakup donosi Ministarstvo.
(2) Postupak javnog natjeaja za davanje dravnog lovita u zakup provodi i daje prijedlog
odluke o izboru najpovoljnije ponude komisija od pet lanova i tajnik koje imenuje Vlada
Republike Hrvatske na prijedlog ministra.
(3) Najpovoljnija je ponuda ona kojom je ponuena najvia lovozakupnina.
(4) Ako dva ili vie ponuditelja ponude istu lovozakupninu, smatrat e se povoljnijom ponuda
ponuditelja koji ima sjedite na podruju jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi vei dio
lovita.
(5) U sluajevima kad nema lovnogospodarske osnove, poetna cijena lovozakupnine odreuje
se u vrijednosti od 50 % godinjeg odstrjela divljai, planiranog prema moguem broju divljai
iz akta o ustanovljenju lovita, obraunate po cjeniku.
lanak 39.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude, ministar i lovozakupnik sklapaju ugovor o
zakupu dravnog lovita u pisanom obliku.
predzadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora i to jednokratno,
za isto razdoblje ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom i ovim
Zakonom.
(3) Iznimno u sluajevima investicijskih ulaganja u lovnotehnike i lovnogospodarske objekte na
dravnom zemljitu i u dravnom lovitu u skladu s lovnogospodarskom osnovom, koje
lovoovlatenik ne moe amortizirati za vrijeme vaenja ugovora, Ministarstvo moe na zahtjev
lovoovlatenika izmijeniti ugovorni odnos zakupa dravnog lovita u koncesiju, na nain opisan
u lanku 21. stavku 2. ovoga Zakona.
(4) Sva investicijska ulaganja iz stavka 3. ovoga lanka u dravnom lovitu postaju vlasnitvo
Republike Hrvatske nakon prestanka koncesije, odnosno zakupa po bilo kojoj osnovi.
(5) Odredbe lanka 23., stavka 2., 4. i stavka 5. toke 2., 3., 4. i 5., lanka 24., 25. i 29. stavka 2.
i 3., lanka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona, odgovarajue se primjenjuju na zakup dravnih
lovita.
lanak 40.
Sredstva uplaena u Proraun po osnovi lovozakupa za dravna lovita rasporeuju se u skladu s
lankom 27. stavkom 1. i 2. ovoga Zakona.
V. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, PROGRAM UZGOJA DIVLJAI I PROGRAM

ZATITE DIVLJAI
lanak 41.
(1) Pravo lova u lovitu izvrava se kao pravo i dunosti provedbe lovnogospodarske osnove ili
programa uzgoja divljai i sklopljenog ugovora o zakupu, odnosno koncesiji.
(2) Bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai i ugovora o zakupu,
odnosno koncesiji, ne moe se izvravati pravo lova.
lanak 42.
(1) Lovnogospodarska osnova jest desetogodinji planski akt za gospodarenje lovitem kojim se
utvruje gospodarenje za razdoblje od dana davanja suglasnosti na lovnogospodarsku osnovu do
31. oujka desete lovne godine.
(2) Lovnogospodarska osnova temelji se na brojnom stanju svih vrsta divljai koje stalno ili
sezonski ive u lovitu i na broju divljai koja se moe uzgajati u lovitu, vodei rauna o
prisutnosti zatiene faune, ne naruavajui pritom prirodne odnose meu vrstama.

(3) Brojno stanje divljai i struktura populacije koja se uzgaja, odnosno moe uzgajati u lovitu,
mora se postii u roku utvrenom lovnogospodarskom osnovom, koji ne moe biti dui od pet
godina za sitnu, a deset godina za krupnu divlja.
(4) Planiranje odstrjela divljai mora biti u skladu s brojnim stanjem, dobnom i spolnom
strukturom divljai u lovitu i potrebama za opstanak zatiene faune.
(5) Iznimno od stavka 2. i 3. ovoga lanka, u sluajevima kada se za uzgoj, zatitu i koritenje
pojedinih vrsta divljai donesu posebni nacionalni i akcijski planovi gospodarenja, s tim vrstama
divljai gospodarit e se u skladu s navedenim planovima bez obzira na propis vaeih
lovnogospodarskih osnova.
lanak 43.
(1) Lovnogospodarska osnova donosi se nakon potpisivanja ugovora o zakupu ili koncesiji.
(2) Ako se na podruju lovita nalaze ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske
prije stjecanja prava lova lovoovlatenik i Hrvatske ume d.o.o. duni su potpisati ugovor o
meusobnim pravima i obvezama. Sadraj ugovora propisuje ministar.
(3) Lovoovlatenik u zajednikom i dravnom lovitu donosi lovnogospodarsku osnovu za
lovite uz odobrenje Ministarstva, u roku od 90 dana od dana sklapanja ugovora o koncesiji,
odnosno ugovora o zakupu lovita.
(4) U sluaju produenja ugovora, do odobrenja lovnogospodarske osnove lovitem e se u
iduoj godini gospodariti isto kao u zadnjoj godini vaenja lovnogospodarske osnove.
Gospodarenje u toj godini smatra se prvom godinom izvrenja lovnogospodarske osnove za
idue razdoblje.
lanak 44.
(1) Divlja u uzgajalitu uzgaja se u skladu s programom uzgoja divljai.
(2) Za programe iz stavka 1. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 42. i 43.
ovoga Zakona.
lanak 45.
(1) Divlja na povrinama izvan lovita i na povrinama iz lanka 9. stavka 2., toke 2. 3. i 5.
ovoga Zakona, zatiuje se i lovi u skladu s programom zatite divljai.
(2) Program iz stavka 1. ovoga lanka donosi pravna ili fizika osoba koja koristi zemljite ili
upravlja zemljitem na kojem se ne ustanovljava lovite, uz suglasnost Ministarstva.
(3) Sanitarni i redukcijski odstrjel na povrinama iz stavka 1. ovoga lanka obavlja pravna ili
fizika osoba koja provodi program zatite divljai, a ukoliko nije registrirana za obavljanje
lova, isti e povjeriti registriranoj pravnoj ili fizikoj osobi (lov i stupiarenje).
(4) Pravna ili fizika osoba iz stavka 2. ovoga lanka duna je donijeti program zatite divljai u
roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, odnosno od dana utvrivanja
promjene na povrinama iz lanka 9. stavka 2. toke 2., 3. i 5. ovoga Zakona.
lanak 46.
(1) Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljai i program zatite divljai moraju biti u
skladu s osnovama gospodarenja gospodarskim jedinicama i programima za gospodarenje
umama, uvjetima i nainom iskoritavanja poljoprivrednog zemljita, vodoprivrednom
osnovom, dokumentima prostornog ureenja, odnosno posebnim propisima iz podruja
prostornog ureenja i zatite okolia i potpisanim meunarodnim ugovorima iz podruja lova,
zatite prirode i prirodnih stanita divljai te odredbama propisa o zatiti prirode.
(2) Provedba lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai
obveza je lovoovlatenika prava lova, odnosno pravnih i fizikih osoba koje zatiuju divlja na
povrinama izvan lovita.

(3) Sadraj, nain izrade i postupak donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove,
programa uzgoja divljai i programa zatite divljai propisuje ministar uz prethodno miljenje
ministra nadlenog za zatitu prirode.
lanak 47.
Izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite divljai te
njihove revizije moe se povjeriti pravnoj osobi koja je registrirana za tu djelatnost i ima
zaposlenog djelatnika sa zavrenim umarskim fakultetom umarskog smjera, agronomskim i
veterinarskim fakultetom s poloenim kolegijem iz lovstva ili fizikoj osobi s navedenom
strunom spremom s poloenim strunim ispitom te koji je ovlaten za poslove lovstva.
lanak 48.
(1) Revizija lovnogospodarske osnove, program uzgoja divljai i programa zatite divljai
obavlja se kad su se trajno ili bitno izmijenili uvjeti i okolnosti na kojima se temelji
lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljai ili program zatite divljai.
(2) Revizija lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai
obavlja se po postupku propisanom za njihovo donoenje.
(3) Trokove revizije lovnogospodarske osnove snosi prouzroitelj izmjene uvjeta na kojima se
temelji lovnogospodarska osnova.
VI. UZGOJ I ZATITA DIVLJAI
lanak 49.
(1) Uzgoj i zatita divljai obuhvaa sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom,
programom uzgoja divljai ili programom zatite divljai te brigu o drugim ivotinjskim vrstama
i njihovim stanitima.
(2) Zabranjen je uzgoj divljai u broju kojim se naruavaju prirodni odnosi stanita i divljai,
osim u uzgajalitima divljai i ograenom lovitu.
lanak 50.
(1) Nove vrste divljai mogu se unositi u lovite ili na povrine izvan lovita samo uz doputenje
Ministarstva koje se izdaje po prethodnoj suglasnosti sredinjega tijela dravne uprave
nadlenog za poslove zatite prirode.
(2) Unoenje novih vrsta iz stavka 1. ovoga lanka ne smije tetiti prirodnim stanitima niti
divljoj zaviajnoj flori i fauni.
lanak 51.
Uzgoj i zatita divljai obuhvaaju:
1. lovostaj za odreene vrste divljai,
2. privremenu zabranu lova divljai,
3. provedbu radnji koje osiguravaju opstanak i razmnoavanje divljai koja trajno ili sezonski
ivi u lovitu te mjere za ouvanje i poboljanje stanita,
4. odravanje utvrene brojnosti, omjera spolova i gospodarske starosti populacije divljai koja
se uzgaja,
5. osiguravanje uvjeta za razmnoavanje i voenje mladunadi,
6. unoenje i uvanje divljai radi postizanja brojnosti utvrene lovnogospodarskom osnovom i
programom uzgoja,
7. osiguravanje provedbe preventivnih, dijagnostikih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih
mjera u lovitima i ostalim prostorima gdje se divlja uzgaja ili obitava radi zdravstvene zatite
divljai,
8. smanjivanje broja divljai koja ini tetu usjevima, stoci, umama, ribnjacima, drugim
vodama i ostaloj imovini na podnoljivi broj te uklanjanje pasa i maaka skitnica,

9. spaavanje divljai od elementarnih nepogoda,

10. provedbu mjera za osiguranje dovoljne koliine kvalitetne hrane i pitke vode,
11. podizanje i odravanje lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata,
12. poduzimanje preventivnih mjera (istjerivanje divljai) pri obavljanju poljoprivrednih i drugih
radova te upotrebu zatitnih naprava na poljoprivrednim strojevima,
13. upotrebu sredstava za zatitu bilja ili drugih kemijskih sredstava na propisani nain i
poduzimanje preventivnih mjera pri njihovoj upotrebi ili paljenju strnita, kukuruzita, traka i
sl.,
14. koritenje odreenih pasmina lovakih pasa s ispitom priroenih osobina,
15. uvanje lovita,
16. suzbijanje krivolova.
lanak 52.
(1) Zabranjeno je loviti i uznemiravati enku dlakave divljai kad je visoko brea ili dok vodi
sitnu mladunad te pernatu divlja kad sjedi na jajima i dok hrani mladunad; za vrijeme
hibernacije; unitavanje i prisvajanje mladunadi te unitavanje i oteivanje legla, gnijezda i
jaja divljai.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka lovoovlatenik moe dopustiti za potrebe znanosti,
nastave, lovne obuke ptica grabljivica, zoolokih vrtova, muzeja te sokolarskih i kinolokih
priredbi, uz prethodno doputenje Ministarstva, u granicama tih potreba, lov divljai i njihove
mladunadi u vrijeme kad je lov zabranjen, oteivanje legla i gnijezda te sakupljanje jaja.
lanak 53.
Zabranjeno je oteivanje i unitavanje lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata te znakova
granice lovita.
lanak 54.
(1) Bez doputenja lovoovlatenika zabranjeno je kretanje lovitem s orujem.
(2) Kretanje dravnim, upanijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama u lovitu doputeno je
samo s praznim orujem u navlaci ili zatitnoj kutiji.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga lanka ne odnose se na slubene osobe za vrijeme obavljanja
slube.
lanak 55.
(1) Pastirski psi smiju biti u lovitu samo uz stado.
(2) Pse i make njihovi vlasnici, a pastiri pastirske pse, ne smiju putati da se kreu lovitem bez
nadzora na udaljenosti 300 m od nastambe vlasnika, odnosno od stada.
(3) Lovoovlatenik ima pravo u lovitu ukloniti pse i make koji se kreu lovitem protivno
odredbi stavka 2. ovoga lanka, bez naknade vlasniku psa i make.
(4) Nije doputeno ukloniti pse koji u organiziranom lovu, na ispitima ili utakmicama pasa u
gonjenju divljai prijeu u drugo lovite.
lanak 56.
(1) Sredstva za zatitu bilja (bioloka, kemijska i tehnika) smiju se upotrebljavati samo na nain
koji nije tetan za zdravlje divljai te na nain kojim se ne ugroava i ne oneiava okoli.
(2) Pravna ili fizika osoba koja namjerava paliti strnite, kukuruzite, trake ili sl. duna je o
tome prije obavijestiti lovoovlatenika najmanje 48 sati prije poetka paljenja, radi poduzimanja
preventivnih mjera za zatitu divljai i/ili okolia.
(3) Poljoprivredni strojevi pri obavljanju radova na povrinama na kojima se uzgaja i titi
divlja, moraju imati u funkciji ureaj za plaenje divljai.
(4) Pravna ili fizika osoba koja upotrebljava sredstva za zatitu bilja na nepropisan nain, pali
strnita, kukuruzita ili trake ili upotrijebi stroj suprotno odredbama stavka 1., 2. ili 3. ovoga

lanka, duna je nadoknaditi tetu nastalu na divljai upotrebom tih sredstava, strojeva ili
paljenjem.
lanak 57.
(1) Lovoovlatenik je duan organizirati lovouvarsku slubu te strunu slubu za provedbu
lovnogospodarske osnove ili imati strunu osobu za provedbu lovnogospodarske osnove.
(2) Poslove strune slube za provedbu lovnogospodarske osnove moe obavljati osoba koja je
tijekom srednjeg ili visokokolskog obrazovanja zavrila odgovarajui nastavni program iz
lovstva.
(3) Poslove lovouvarske slube obavlja lovouvar.
(4) Poslove lovouvara moe obavljati osoba koja je osposobljena za obavljanje lovouvarske
slube, a udovoljavaju uvjetima za noenje oruja.
(5) Osposobljavanje za obavljanje poslova lovouvarske slube provode HLS i druge pravne
osobe koje za to ovlasti Ministarstvo.
lanak 58.
(1) Lovouvar je u obavljanju svoje slube ovlaten:
1. utvrditi identitet svake osobe koja lovi divlja ili se kree u lovitu sa sredstvima prikladnim
za lov divljai,
2. privremeno oduzeti sredstva upotrijebljena ili namijenjena za lov i ulovljenu divlja i njezine
dijelove ako je lov ili kretanje u lovitu izvreno protivno odredbama ovoga Zakona,
3. sprjeavati unitavanje i prisvajanje divljai i njezine mladunadi te oteivanje njezinih legla,
gnijezda i jaja,
4. sprjeavati lov divljai na nedoputen nain, nedoputenim sredstvima i koritenjem pasa s
kojima lov nije doputen,
5. nadzirati dranje i prenoenje divljai i njezinih dijelova u lovitu.
(2) Lovouvar je u obavljanju svoje slube obvezan:
1. obavijestiti bez odgaanja lovoovlatenika i veterinarsku slubu o pojavi bolesti i uginua
divljai i drugih ivotinjskih vrsta i o neposrednoj opasnosti od elementarnih nepogoda (poplave,
snjenih nanosa, poledice, poara i dr.),
2. prikupljati obavjetenja i podatke o lovu obavljenom suprotno odredbama ovoga Zakona i o
tome obavijestiti lovoovlatenika, lovnu inspekciju i policiju,
3. izvijestiti inspekciju nadlenu za zatitu prirode i policiju o nezakonitom odstrjelu, odnosno
stradanju zatienih vrsta.
(3) Propis o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove, lovouvarskoj slubi,
obrascu iskaznice i znaki lovouvara, nainu njihova izdavanja i vraanja, dunostima i
pravima lovouvara te o nainu upotrebe vatrenog oruja pri obavljanju lovouvarske slube
donosi ministar.
VII. LOV I KORITENJE DIVLJAI I NJEZINIH DIJELOVA
lanak 59.
(1) Lov divljai obuhvaa traenje, doekivanje, motrenje u cilju lova, vabljenje, praenje,
odstrjel i hvatanje ive divljai, putanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljai i njezinih
dijelova (rogovlja, koa i dr.) i skupljanje jaja pernate divljai.
(2) Lov divljai u lovitu obavlja se u skladu s lovnogospodarskom osnovom ili programom
uzgoja divljai, a na povrinama izvan lovita u skladu s programom zatite divljai i namjenom
tih povrina, sukladno odredbama ovog Zakona, potujui lovaku etiku i obiaje.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga lanka, lov smeeg medvjeda obavlja se na temelju Akcijskog
plana gospodarenja smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj za pojedinu godinu, koji donosi i
provodi Ministarstvo na prijedlog Nacionalnog povjerenstva za izradu Plana gospodarenja
smeim medvjedom u Republici Hrvatskoj i praenje populacije velikih zvijeri.

(4) Zabranjeno je loviti divlja za vrijeme lovostaja, osim u sluajevima odreenim ovim
Zakonom.
(5) Lovostaj po vrstama divljai, ovisno o njihovim svojstvima i uvjetima u kojim ona obitava,
propisuje ministar po prethodnom miljenju sredinjeg tijela dravne uprave, nadlenog za
poslove zatite prirode.
lanak 60.
Divlja koja se uzgaja u uzgajalitu moe se loviti cijele godine iskljuivo u svrhu
razmnoavanja i napuivanja lovita, a odstrjeljivati u skladu s propisom iz lanka 59. stavka 5.
ovoga Zakona.
lanak 61.
(1) Ranjenu i bolesnu divlja kojoj nije mogue pruiti veterinarsku pomo doputeno je
odstrjeliti i u vrijeme lovostaja, kao i u vrijeme trajanja privremene zabrane lova divljai.
(2) Odstrjel, u smislu stavka 1. ovoga lanka, lovoolatenik je duan bez odgode prijaviti
lovnom inspektoru, uz priloeno uvjerenje nadlene veterinarske slube da je odstrjeljena divlja
bila ranjena ili bolesna.
lanak 62.
Ministarstvo je ovlateno:
1. skratiti lovostaj ako to treba radi smanjenja brojnog stanja pojedine vrste divljai koja
ugroava poljoprivredne, umske kulture ili akvakulture te ako zbog vremenskih nepogoda nije
bilo mogue izvriti planirani odstrjel divljai,
2. dopustiti lov za vrijeme lovostaja ako to zahtijevaju potrebe znanosti, nastave, zoolokih
vrtova, kinolokih i sokolarskih priredaba i muzeja te zatite zdravlja ljudi, stoke i divljai,
3. zabraniti lov pojedine vrste divljai radi zatite zdravlja ljudi i stoke, zatite njezina brojnog
stanja, pojave kemijskog, biolokog ili radiolokog zagaivanja te otklanjanja posljedica ratnog
djelovanja i razaranja,
4. dok lovite nije u zakupu ovlastiti HLS, odnosno Lovaki savez upanije ili drugu pravnu ili
fiziku osobu osposobljenu za lov, za izvrenje sanitarnog odstrjela, redukcijskog odstrjela, ili
izlovljavanja divljai s povrina na kojima ugroava sigurnost ljudi i imovine ili na kojima
prema drugim propisima ne smiju obitavati (otoci, zrane luke i sl). Rjeenjem za obavljanje
lova propisat e se visina odstrjela i raspolaganje s odstrjeljenom divljai i njezinim dijelovima.
lanak 63.
Upravno tijelo upanije odnosno Grada Zagreba nadleno za poslove lovstva ovlateno je u
zajednikom lovitu:
1. produljiti lovostaj ili zabraniti lov pojedine vrste divljai za odreeno vrijeme kad je to
potrebno radi zatite njezina brojnog stanja,
2. zabraniti lov divljai na poljoprivrednim zemljitima zasijanim ili zasaenim poljoprivrednim
kulturama u vrijeme kad bi to tetilo tim kulturama.
lanak 64.
(1) Zabranjeno je loviti divlja:
1. nainima i sredstvima kojima se ona masovno unitava,
2. u pojasu 300 m od ruba naselja u nizini i prigorju te 200 m u brdsko-planinskim podrujima,
3. kad je ugroena poplavom, snjenim nanosima, poledicom, visokim temperaturama, poarom
ili na drugi slian nain, osim u svrhu spaavanja,
4. zamkama, stupicama, klopkama, mreama, ivim i umjetnim mamcima ili vapcima,
upotrebom pomonih sredstava u lovu (magnetofona, gramofona, reflektora i slinih zvunih i/ili
svjetleih sredstava, zrcala i drugih zasljepljujuih naprava), ljepljivim sredstvima ili hranom u

koju je stavljeno omamljujue sredstvo ili otrov, osim za svrhu iz lanka 52. stavka 2. ovoga
Zakona i toke 3. ovoga stavka, ali ne otrovom,
5. optikim ciljnicima za noni lov s mogunou elektronikog poveavanja ili pretvaranja
slike, elektrinim ili elektronikim ubojitim ili omamljujuim napravama, eksplozivom,
istjerivanjem plinom ili dimom,
6. gaenjem i lovljenjem motornim vozilima ili amcima na motorni pogon te letjelicama svih
vrsta,
7. hrtovima i ostalim psima koji nisu lovaki te lovakim psima koji nemaju poloen ispit
priroenih osobina,
8. zvijerima,
9. samostrijelom i slinim napravama ako posebnim propisom nije drukije regulirano,
10. zranim orujem i svim vrstama hladnog oruja,
11. primamljivanjem hranom, vodom ili drugim sredstvima, osim divlje svinje, medvjeda, lisice,
aglja, kune, tvora i mungosa na meilitima.
(2) U pojedinanom lovu na jelena, srnjaka, lisicu i ojku kretalicu doputena je upotreba
rikalica, vabaka i pisaka kao pomonih sredstava u lovu.
(3) Lisicu, tvora, mungosa, puha velikog i kune doputeno je loviti stupicama i klopkama za tu
namjenu, u skladu s lovnogospodarskom osnovom.
(4) Osobi koja ima poloen sokolarski i lovaki ispit doputen je lov pticama grabljivicama iz
umjetnog uzgoja, upisanim u upisniku koji vodi Hrvatski sokolarski savez, na temelju
doputenja sredinjeg tijela dravne uprave, nadlenog za poslove zatite prirode i ovlatenika
prava lova.
(5) Sokolarski ispit polae se pred povjerenstvom koje imenuje ministar.
(6) Program o polaganju sokolarskog ispita i propis o nainu lova s pticama grabljivicama
(sokolarenje) donosi ministar.
lanak 65.
Lovoovlatenik ili osoba kojoj dopusti lovoovlatenik moe, radi razmnoavanja divljai
umjetnim nainom, naseljavanja u druga lovita, prodaje te primjene lijekova i cjepiva, divlja
primamljivati hranom i vodom te hvatati mreama, lovkama i omamljujuim sredstvima tako da
ostane iva.
lanak 66.
(1) Divlja je doputeno odstrjeljivati samo lovakim orujem i lovakim nabojima koji
odgovaraju snazi i otpornosti pojedine vrste divljai koja se lovi.
(2) Lovako oruje jesu lovake puke, pitolji i revolveri.
(3) Krupnu divlja doputeno je odstrjeljivati samo zrnom iz dugakoga lovakog oruja s
ulijebljenim cijevima, a divlje svinje i zrnom iz lovakog oruja s glatkim cijevima kalibra 10.,
12., 16. ili 20.
(4) Zabranjeno je odstrjeljivati divlja automatskim orujem, a poluautomatskim orujem s
glatkim ili ulijebljenim cijevima ako nabojnik moe sadravati vie od dva naboja.
(5) Za lovako oruje moe se izdati odobrenje za nabavu oruja uz predoenje dokaza o
poloenom lovakom ispitu i uz lovaku iskaznicu.
(6) Zabranjen je lov krupne divljai, osim divljih svinja, prigonom, pogonom ili psima.
(7) Doputeno je oglaavanje prodaje i nabave lovakog oruja u javnim medijima.
(8) Uporabu lovakoga oruja i naboja propisuje ministar.
lanak 67.
(1) U lovu se smiju koristiti lovaki psi koji udovoljavaju uvjetima iz lanka 23. stavka 5. toke
4. i 5. ovoga Zakona.
(2) Za lov na pojedinu vrstu divljai u odreenim podrujima smije se koristiti samo
odgovarajua vrsta pasa.

(3) Vrstu, broj i nain koritenja pasa za lov u odreenom podruju na pojedinu vrstu divljai te
davanje uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina i osposobljenosti za praenje krvnog
traga za lovake pse iz stavka 1. ovoga lanka propisuje ministar.
lanak 68.
(1) Divlja smije loviti osoba koja je poloila lovaki ispit i posjeduje lovaku iskaznicu, uz
prethodno pisano doputenje lovoovlatenika.
(2) Lovaku iskaznicu izdaje HLS.
(3) Pravne i fizike osobe koje se bave lovnim turizmom obvezatne su pojedinca ili vou grupe
obavijestiti o obvezama i zabranama iz lanka 67. i 69. ovoga Zakona.
(4) Strani dravljanin smije loviti u Republici Hrvatskoj ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovoga
lanka, a pri ulasku u Republiku Hrvatsku mora imati pisani poziv lovoovlatenika.
(5) Uvjete i naine lova i noenje lovakog oruja, obrazac lovake iskaznice, te nain izdavanja
lovake iskaznice, doputenja za lov i evidencije o obavljenom lovu propisuje ministar.
lanak 69.
(1) Divlja je zabranjeno loviti, te postavljati lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od
granice posebno zatienih dijelova prirode iz lanka 9. stavka 2. toke 1. ovoga Zakona i
prolaza koji slue za migraciju divljai preko i ispod autocesta.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka divlja je doputeno loviti uz granicu lovita kad je
granica lovita odreena rijekom ili drugom vodenom povrinom.
(3) Lov divljai na zemljitima koja se nalaze u graninom pojasu ureuje se posebnim
propisom koji e donijeti ministar.
lanak 70.
(1) Trofeji divljai, koji podlijeu vrjednovanju sukladno propisu koji donosi ministar, moraju se
ocijeniti.
(2) Evidenciju trofeja divljai vodi lovoovlatenik.
(3) Trofeje divljai iz stavka 1. ovoga lanka ocjenjuje komisija sastavljena od ovlatenih
ocjenjivaa koji imaju poloen ispit za ocjenjivaa trofeja.
(4) Trofeje divljai steene u dravnom lovitu ocjenjuje komisija lovoovlatenika.
(5) Trofeje divljai steene u ostalim lovitima ocjenjuje komisija sastavljena od ovlatenih
ocjenjivaa koji imaju poloen ispit za ocjenjivaa trofeja, a koju imenuje nadleno upravno
tijelo ije je nadleno tijelo ustanovilo lovite.
(6) Stalno nacionalno povjerenstvo za ocjenu trofeja i izlobe C.I.C. a pri HLS-u potvruje
vrhunske trofeje divljai i rjeava prigovore na ocjenu trofeja komisije iz stavka 4. i 5. ovoga
lanka.
(7) O ocijenjenim trofejima komisije iz stavka 4. i 5. ovoga lanka izvjetavaju HLS koji vodi
evidenciju o ocijenjenim trofejima divljai. Izvjea se daju do 31. svibnja svake godine za
trofeje steene u protekloj lovnoj godini.
(8) HLS organizira izlobe trofeja divljai te utvruje sadraj, opseg i vrstu trofeja za izlaganje
na nacionalnim i meunarodnim izlobama.
(9) Trofeje divljai iz lovita ili Republike Hrvatske doputeno je iznositi uz propisani trofejni
list koji izdaju komisije iz stavka 4. i 5. ovoga lanka. Trofeji divljai koji se nalaze u skupini
pet toaka manjoj od nacionalnog prvaka mogu se iznositi iz Republike Hrvatske ako su
ocjenjeni od strane Stalnoga nacionalnog povjerenstva za ocjenu trofeja i izlobe C.I.C.-a.
(10) Propis o nainu ocjenjivanja, voenju evidencije o trofejima divljai te obrazac trofejnog
lista i izvjea o ocijenjenim trofejima donosi ministar.
lanak 71.
(1) Vrhunski trofej divljai zabranjeno je trajno iznijeti u inozemstvo.
(2) Vrhunski trofej otkupljuje Republika Hrvatska, a uva se u muzeju HLS-a.

lanak 72.
(1) Lovaki ispit, ispit za lovouvara i ispit za ocjenjivaa trofeja divljai polau se kod HLS-a i
drugih pravnih osoba koje za to ovlasti Ministarstvo.
(2) Osobama koje su tijekom vieg ili visokokolskog obrazovanja zavrile odgovarajui
nastavni program iz lovstva, HLS e izdati uvjerenje o poloenom lovakom ispitu.
(3) Lovake ispite iz stavka 1. ovoga lanka moe polagati osoba s navrenih 18 godina ivota,
odnosno mogu se priznati ti ispiti u skladu sa stavkom 2. ovoga lanka osobi s navrenih 18
godina ivota.
(4) Program osposobljavanja za lovca, lovouvara i ocjenjivaa trofeja, nain polaganja
lovakog ispita, ispita za ocjenjivaa trofeja i ispita za lovouvara, nain izdavanja uvjerenja,
oblik uvjerenja, oblik, sadraj i nain voenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti
za lovca, lovouvara i ocjenjivaa trofeja propisuje ministar.
lanak 73.
(1) Ulovljena, ranjena i uginula divlja te njezini dijelovi pripadaju lovoovlateniku, ako prema
lovnogospodarskoj osnovi uzgaja tu vrstu divljai u lovitu, a na povrinama izvan lovita
pripada osobi koja provodi zatitu divljai na tim povrinama.
(2) Lovoovlateniku pripada divlja i njezini dijelovi iz stavka 1. ovoga lanka, iako takvu
divlja ne uzgaja, dok drugi lovoovlatenik prava lova ne dokae svoje pravo na tu divlja ili
njezine dijelove.
(3) Osoba koja je uoila mrtvu, ozlijeenu ili bolesnu divlja ili naputenu ozlijeenu, odnosno
bolesnu mladunad duna je bez premjetanja divljai o tome odmah obavijestiti lovoovlatenika
koji e pozvati ovlatenog veterinara. Ovlateni veterinar duan je zapisniki utvrditi uzrok
uginua, odnosno zdravstveno stanje ozlijeene ili bolesne divljai. Svako premjetanje
(prenoenje, prevoenje) divljai ili dijelova divljai bez zapisnika, odnosno potvrde o podrijetlu
divljai smatrat e se krivolovom.
(4) Nakon zdravstvenog pregleda ozlijeene ili bolesne divljai iz stavka 3. ovoga lanka,
lovoovlatenik je duan skrbiti se o njoj i osigurati joj odgovarajuu veterinarsku njegu, odnosno
odrediti pravnu ili fiziku osobu kojoj e tu skrb i njegu povjeriti, a mrtvu divlja duan je dobro
zakopati tako da druge ivotinje ne mogu doi do nje ili njezinih dijelova.
lanak 74.
(1) Divlja i njezini dijelovi mogu se drati, prevoziti ili prenositi izvan lovita ili povrina iz
lanka 9. stavka 2. ovoga Zakona do veterinarsko-sanitarnog pregleda, samo uz potvrdu o
podrijetlu divljai i njezinih dijelova, a nakon pregleda i obrade mogu se skladititi i
pohranjivati, prodavati i kupovati, doraditi i preraditi te izvoziti i uvoziti s oznakama i
potvrdama propisanim Zakonom o veterinarstvu i uz potvrdu o podrijetlu divljai i njezinih
dijelova.
(2) Potvrdu o podrijetlu divljai i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga lanka izdaje
lovoovlatenik, odnosno pravna ili fizika osoba koja koristi povrine izvan lovita (povrine iz
lanka 9. stavka 2.).
(3) Odstrijeljena i na drugi nain steena krupna divlja moe se drati ili stavljati u promet
samo ako je oznaena odgovarajuom oznakom.
(4) Na uvoz i izvoz divljai i dijelova divljai primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i posebnih
propisa.
(5) Pravne i fizike osobe koje obavljaju promet divljai i/ili njezinih dijelova dune su voditi
evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljai i njezinih dijelova i dostavljati je Ministarstvu do
desetog u mjesecu za protekli mjesec.
(6) Obrazac potvrde o podrijetlu divljai i njezinih dijelova, nain oznaavanja krupne divljai iz
stavka 3. ovoga lanka, nain izdavanja i razduivanja markica za obiljeavanje krupne divljai
te obrasce evidencije iz stavka 5. ovoga lanka propisat e ministar.

VIII. SPRJEAVANJE TETE I NAKNADA TETE
1. tete od divljai
lanak 75.
(1) Mjere za sprjeavanje tete od divljai jesu: smanjivanje broja divljai do brojnog stanja koje
se moe uzgajati u lovitu, osiguravanje dovoljno vode i hrane za divlja u lovitu, uvanje
usjeva i nasada, izgon divljai s ugroenog zemljita, ograivanje zemljita te uporaba
mehanikih, elektrinih i kemijskih zatitnih sredstava, vidljivih i zvunih plaila, elektronskih
detektora divljai kao i ostale uobiajene mjere zatite za odreeno podruje i vrstu divljai.
(2) Nadleno tijelo utvruje uobiajene mjere iz stavka 1. ovoga lanka za podruje upanije,
odnosno Grada Zagreba.
lanak 76.
(1) Odlukom o ustanovljenju lovita propisuju se mjere za sprjeavanje tete od divljai koje je
duan poduzimati lovoovlatenik, a naroito:
1. donoenje godinjeg plana za poduzimanje odreenih mjera za sprjeavanje tete (sezonski,
po vrstama divljai i vrstama teta od divljai, kulturama i sl.),
2. nabavljanje zatitnih sredstava za izvrenje godinjeg plana iz toke 1. ovoga stavka
(mehanikih ili kemijskih repelenata),
3. pravovremena i besplatna raspodjela odgovarajuih zatitnih sredstava korisnicima zemljita,
na njihov zahtjev, uz prethodnu javnu obavijest i davanje uputa za njihovu upotrebu.
(2) Odredba stavka 1. toke 3. ovoga lanka ne primjenjuje se na ograivanje voaka, kultura,
plantanih i slinih nasada korisnika zemljita, radi sprjeavanja tete od divljai.
(3) Za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga lanka, korisnik zemljita duan je lovoovlateniku
dati na uvid vlasniki ili posjedovni list, odnosno ugovor o zakupu zemljita te na zahtjev
lovoovlatenika omoguiti utvrivanje poloaja zemljita.
lanak 77.
(1) Lovoovlatenik je obvezatan poduzimati odreene mjere za sprjeavanje tete koju divlja
moe nanijeti ljudima ili imovini na zemljitima na kojima se prostire lovite.
(2) Korisnici zemljita duni su za sprjeavanje tete od divljai poduzimati propisane mjere.
lanak 78.
U uzgajalitima divljai i ograenom lovitu lovoovlatenik je duan na svoj troak zatititi
neposredno ugroene usjeve i nasade odgovarajuim mehanikim ili kemijskim sredstvima.
lanak 79.
Korisnici zemljita imaju pravo i dunost:
1. odgovarajuim sredstvima poduzimati mjere radi sprjeavanja tete od divljai u svojim
rasadnicima, vonim nasadima i na usjevima te suraivati u poduzimanju mjera za sprjeavanje
tete od divljai na svom zemljitu sredstvima dobivenim od lovoovlatenika prema njegovim
uputama,
2. priopivati, bez odgaanja, lovoovlateniku okolnosti koje mogu utjecati na poduzimanje
mjera za sprjeavanje tete koju moe nanijeti divlja na njihovu zemljitu, a i obavijestiti ga o
zapoetoj teti,
3. omoguiti lovoovlateniku da na njihovu zemljitu poduzima mjere za sprjeavanje tete od
divljai,
4. ukloniti poljoprivredne usjeve najkasnije mjesec dana od agrotehnikog vremena za berbu ili
etvu uroda.

lanak 80.
Korisnici zemljita imaju pravo zahtijevati provoenje mjera za sprjeavanje teta od divljai od
nadlenog upravnog tijela, ako smatraju da lovoovlatenik prava lova ne postupa u smislu
odredbi lanka 75., 76. i lanka 77. stavka 1. ovoga Zakona.
lanak 81.
Ministarstvo moe donijeti naredbu o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste
divljai koja ugroava zdravlje ljudi, stoke, druge divljai ili ini drugu tetu, a na zahtjev
korisnika zemljita donijeti rjeenje o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljai koja ini
veliku tetu ako mjere predviene u lanku 75., 76. i 77. ovoga Zakona nisu dovoljno uspjene
ili ne bi bile gospodarski opravdane.
lanak 82.
(1) Radi zdravstvene zatite ljudi i ivotinja, upanija, odnosno Grad Zagreb, lovoovlatenik,
pravne i fizike osobe koje obavljaju djelatnosti poljoprivrede i umarstva dune su organizirati
smanjivanje broja divljai na ugroenim podrujima na podnoljiv broj, odnosno sudjelovati u
tome.
(2) U lovitu i na povrini izvan lovita na kojoj je proglaena zarazna bolest ili se moe
oekivati njezina pojava, lovoovlatenik ili osoba koja zatiuje divlja obvezatna je osigurati
provedbu mjera u skladu s propisima o zdravstvenoj zatiti ivotinja, uz obavjetavanje nadlene
veterinarske slube, dok takva zaraza ili opasnost od njezina irenja traje.
lanak 83.
(1) Za tetu koju poini divlja u lovitu odgovoran je lovoovlatenik lovita u kojem ta divlja
stalno ivi, pod uvjetom da je oteeni poduzeo propisane mjere za sprjeavanje tete od
divljai, koje je u smislu ovoga Zakona bio obvezatan poduzeti.
(2) Smatra se da divlja stalno ivi u lovitu u kojem je poinjena teta, ako lovoovlatenik u
tom lovitu ne dokae protivno.
(3) Za tetu koju poini divlja koja u lovitu stalno ne ivi, odgovoran je lovoovlatenik lovita
u kojem je teta poinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljai. Pravo na odstrjel ostvaruje se na
temelju dokaza o nadoknaenoj teti oteeniku i odobrenja nadlenog upravnog tijela uz
suglasnost ministarstva, odnosno odobrenja ministarstva kada je teta poinjena u dravnom
lovitu.
(4) Odstrjel divljai iz stavka 3. ovoga lanka moe se odobriti do visine nadoknaene tete,
raunajui vrijednost mesa i trofeja prema odtetnom cjeniku.
(5) Ne nadoknauje se teta koju medvjed poini stoci na povrinama na kojima je posebnim
propisom zabranjen pristup i ispaa stoke.
lanak 84.
Ako je teta koju poini divlja na istoj poljoprivrednoj kulturi ponovljena, vrijednost
pojedinanih teta ne moe biti vea od vrijednosti oekivanog prinosa kulture.
lanak 85.
Za sporove glede naknade tete koju poini divlja nadlean je redovni mjesno nadleni sud na
podruju kojega je lovite ustanovljeno.
2. teta na divljai
lanak 86.
(1) Osoba koja nanese tetu divljai u lovitu bespravnim lovom ili na drugi nain obvezatna je
nadoknaditi tetu lovoovlateniku, a izvan lovita osobi iz lanka 19. ovoga Zakona.

(2) Oteena osoba iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje naknadu tete nanesene divljai u
postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka tete, ako u roku od mjesec dana od dana
nastale tete ne postignu sporazum o visini naknade sa tetnikom i ako naknada u tom roku ne
bude isplaena.
(3) Odgovornost za nastalu tetu na divljai snosi voza ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja
uvjetima na cesti, odnosno da moe pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u
protivnom lovoovlatenik lovita u kojem je teta nastala.
(4) Odtetni cjenik za tete na divljai te mjerila i kriterije za naknadu tete na divljai i lovitu
donosi Ministarstvo.
IX. NADZOR
lanak 87.
Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja
Ministarstvo.
lanak 88.
(1) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega
obavlja lovna inspekcija Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva (u
daljnjem tekstu: lovna inspekcija).
(2) Poslove lovne inspekcije u prvom stupnju provode lovni inspektori u podrunim jedinicama
Ministarstva (u daljnjem tekstu: lovni inspektori), a u drugom stupnju dravni lovni inspektori
Ministarstva (u daljnjem tekstu: dravni lovni inspektori).
(3) Inspekcijski nadzor u prvom stupnju moe obavljati i umarski inspektor na temelju
posebnog rjeenja ministra.
(4) Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju
njega, koji se odnosi na prodaju i kupnju divljai i njezinih dijelova, obavljaju inspektori
Dravnog inspektorata, sukladno ovom Zakonu i posebnim propisima.
lanak 89.
Broj i sjedite ispostava podrunih jedinica, kao i okvirni broj inspektora i namjetenika uredit
e se uredbom Vlade Republike Hrvatske i Pravilnikom o unutarnjem redu Ministarstva.
lanak 90.
(1) Poslove lovnog inspektora provodi osoba koja ima zavren umarski fakultet umarskog
smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s poloenim kolegijem iz lovstva, poloen dravni
struni ispit za lovnog inspektora i najmanje 5 godina radnog staa u struci.
(2) Poslove dravnoga lovnog inspektora provodi osoba koja ima zavren umarski fakultet
umarskog smjera, agronomski ili veterinarski fakultet s poloenim kolegijem iz lovstva,
poloen dravni struni ispit za lovnog inspektora i najmanje 10 godina radnog staa u struci.
(3) Program posebnog dijela dravnog strunog ispita iz stavka 1. i 2. ovoga lanka propisuje
ministar.
lanak 91.
(1) Lovni inspektor i dravni lovni inspektor imaju slubenu iskaznicu i znaku kojom dokazuju
svoje slubeno svojstvo, identitet i ovlasti.
(2) Obrazac iskaznice i izgled znake iz stavka 1. ovoga lanka i nain njezina izdavanja
propisuje ministar.
lanak 92.
Pravne i fizike osobe iji rad podlijee nadzoru lovnog inspektora dune su mu omoguiti
provedbu inspekcijskog nadzora i pruiti potrebne podatke i obavijesti.

lanak 93.
Lovni inspektor u podrunoj jedinici Ministarstva obavlja sljedee poslove:
1. provodi izravan uvid u lovnogospodarske osnove, programe uzgoja divljai, programe zatite
divljai, ope i pojedinane akte ovlatenika prava lova, propisane evidencije i isprave koje se
odnose na divlja i njezine dijelove,
2. provodi pregled lovita, lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata i nain obiljeavanja
granica lovita te povrina zemljita izvan lovita gdje divlja obitava,
3. nadzire provedbu posebnih nacionalnih i akcijskih planova gospodarenja pojedinim vrstama
divljai iz lanka 42. stavka 5. ovoga Zakona,
4. nadzire ispunjava li lovoovlatenik uvjete propisane ovim Zakonom,
5. nadzire provedbu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite
divljai,
6. nadzire provodi li se odstrjel divljai i stjecanje divljai i njezinih dijelova te ocjenjivanje
trofeja divljai u skladu s odredbama ovoga Zakona, kao i isprave koje se odnose na odstrjel i
stjecanje divljai i njezinih dijelova i ocijenjenih trofeja,
7. nadzire kako se lov obavlja, upotrebljavaju li se lovake puke i naboji, odnosno lovaki psi i
lovne ptice u skladu s odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,
8. nadzire provedbu mjera zatite kultura od divljai,
9. privremeno oduzima, u skladu s posebnim propisima, nezakonito ulovljenu divlja i
prisvojenu uginulu divlja ili njezine dijelove, predmete kojima su izvrene nezakonite radnje te
divlja i njezine dijelove od trenutanog posjednika ako ne posjeduje potvrdu kako su steeni na
nain odreen ovim Zakonom,
10. nareuje privremenu zabranu lova divljai i drugih radnji ako nisu u skladu s odredbama
ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega,
11. nareuje privremene mjere za sprjeavanje tete na divljai i u lovitu,
12. obavjetava nadlena tijela o zapaenim nepravilnostima i trai njihovo postupanje ako nije
sam ovlaten izravno postupiti,
13. poduzima i druge mjere i radnje za koje je posebnim propisima ovlaten.
lanak 94.
Dravni lovni inspektor obavlja sljedee poslove:
1. nadzire provedbu posebnog programa u lovitima iz lanka 12., stavka 1. ovoga Zakona,
2. nadzire provedbu ratificiranih meunarodnih ugovora i konvencija iz podruja lova,
3. po potrebi provoditi prvostupanjski nadzor po slubenoj dunosti i s ovlastima lovnog
inspektora iz lanka 93. ovoga Zakona te kontrolno-instruktivni nadzor,
4. obavlja prvostupanjski nadzor po ovlatenju nadreenog.
lanak 95.
(1) Ako lovni inspektor u postupku inspekcijskog nadzora utvrdi kako je povrijeen ovaj Zakon
ili propis donesen na temelju njega, naredit e rjeenjem otklanjanje utvrenih nepravilnosti i
nedostataka u odreenom vremenu.
(2) Rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka lovni inspektor donosi bez odgaanja, a najkasnije u roku
od 7 dana od dana zavretka nadzora.
(3) Lovni inspektor donijet e usmeno rjeenje i odmah narediti njegovo izvrenje u sluajevima
kad utvrdi kako pravna ili fizika osoba obavlja djelatnost suprotno izvrnoj zatitnoj mjeri
zabrane obavljanja djelatnosti, donesenoj u upravnom ili prekrajnom postupku.
(4) Protiv rjeenja lovnog inspektora moe se u roku od 15 dana od dana dostave rjeenja izjaviti
alba Ministarstvu.
(5) albu protiv rjeenja inspektora rjeava posebna komisija Ministarstva koju imenuje
ministar.
(6) alba protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka ne zadrava izvrenje rjeenja.

(7) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa uinjen prekraj ili kazneno djelo, uz
zapisnik ili rjeenje za donoenje kojega je ovlaten, duan je bez odgode, a najkasnije u roku od
15 dana od dana sastavljanja zapisnika ili donoenja rjeenja, podnijeti zahtjev za pokretanje
prekrajnog postupka ili podnijeti kaznenu prijavu zbog kaznenog djela.
(8) Protiv rjeenja dravnog lovnog inspektora nije doputena alba, ali moe se pokrenuti
upravni spor.
X. KAZNENE ODREDBE
lanak 96.
(1) Novanom kaznom od 50.000,00 do 100.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna osoba:
1. ako pravo lova u lovitu ili dijelu lovita dade u potkoncesiju, zakup ili podzakup suprotno
odredbi lanka 6. stavka 2. i lanka 20. stavka 2. ovoga Zakona,
2. ako izvrava pravo lova bez odobrene lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai i
ugovora o zakupu, odnosno koncesiji (lanak 41. stavak 2.),
3. ako gospodari s divljai suprotno odredbama nacionalnog i akcijskog plana gospodarenja s
pojedinim vrstama divljai (lanak 42. stavak 5.),
4. ako ne donese lovnogospodarsku osnovu ili program uzgoja divljai u propisanom roku
(lanak 43. stavak 3. i lanak 44. stavak 2.),
5. ako ne provodi lovnogospodarsku osnovu, program uzgoja divljai ili program zatite divljai
(46. stavak 2.),
6. ako povjeri izradu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite
divljai te njihove revizije pravnoj ili fizikoj osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima
(lanak 47.),
7. ako ne obavi reviziju lovnogospodarske osnove, programa zatite divljai sukladno Zakonu
ako je revizija potrebna (lanak 48. stavak 1.),
8. ako uzgaja divlja u broju kojim se naruavaju prirodni odnosi stanita i divljai (lanak 49.
stavak 2.),
9. ako nema organiziranu strunu ili lovouvarsku slubu ili nema strunu osobu ili lovouvara
(lanak 57. stavak 1. i 3.),
10. ako lovi divlja u lovitu suprotno lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljai,
odnosno na povrinama izvan lovita suprotno programu zatite divljai ili lovi za vrijeme
lovostaja (lanak 59. stavak 2. i 4.),
11. ako lovi divlja zabranjenim nainima i sredstvima (lanak 64. stavak 1.),
12. ako lovi, te postavlja lovnogospodarske objekte u pojasu 300 m od granice posebno
zatienih dijelova prirode i prolaza koji slue za migraciju divljai preko ili ispod autoceste
(lanak 69. stavak 1.),
13. ako ne zatiti na svoj troak neposredno ugroene usjeve i nasade odgovarajuim
mehanikim ili kemijskim sredstvima (lanak 78.),
14. ako ne izvri naredbu ili rjeenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste
divljai koja ugroava zdravlje ljudi, stoke, druge divljai ili ini drugu tetu (lanak 81.).
(2) Za prekraj iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se i odgovorna osoba u pravnoj osobi
novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna.
lanak 97.
1. ako novu vrstu divljai unosi u lovite bez doputenja Ministarstva (lanak 50. stavak 1.),
2. ako lovi ili uznemirava enku dlakave divljai kada je visoko brea ili dok vodi sitnu
mladunad ili pernatu divlja kad sjedi na jajima ili dok hrani mladunad, za vrijeme hibernacije
te unitava ili dopusti unitavanje ili prisvajanje mladunadi, unitavanje ili oteivanje legla,
gnijezda ili jaja divljai ili ako lovi, odnosno dopusti lov divljai i njihove mladunadi bez
prethodnog doputenja Ministarstva (lanak 52.),

3. ako primamljuje ili hvata ivu divlja, osim u svrhe propisane odredbom lanka 65.;
4. ako lovi divlja lovakim orujem ili lovakim nabojima koji ne odgovaraju snazi ili
otpornosti pojedine vrste divljai ili drugim nedoputenim lovakim orujem ili zabranjenim
nabojima ili lovi divlja na drugi zabranjen nain (lanak 66. stavak 1., 2., 3., 4., 5. i 6.),
5. ako dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja lovnog
turizma ne postupi na propisan nain (lanak 68., stavak 1., 3. i 4.),
6. ako iznosi, omogui ili dopusti iznijeti trofej divljai iz lovita ili zemlje bez propisanog
trofejnog lista (lanak 70. stavak 9.),
7. ako ne poduzima odreene mjere za sprjeavanje teta od divljai (lanak 77. stavak 1.),
8. ako ne organizira smanjivanje broja divljai na ugroenim podrujima ili ne sudjeluje u tome
ili ako u lovitu i na povrini izvan lovita na kojoj je proglaena zarazna bolest ne osigura
provedbu mjera o zdravstvenoj zatiti ivotinja dok takva zaraza ili opasnost od njezina irenja
traje (lanak 82.).
lanak 98.
1. ako u propisanom roku ne dostavi podatke za Sredinju lovnu evidenciju (lanak 8. stavak 1.),
2. ako vidljivo na odreenim mjestima ne obiljei granice lovita ili ne omogui u lovitu
znanstvenoistraivaki rad ili to omogui bez doputenja Ministarstva ili vidno ne obiljei
povrine za znanstvenonastavni rad (lanak 11. stavak 4. i lanak 12. stavak 1.),
3. ako oteuje ili unitava lovnogospodarske ili lovnotehnike objekte ili znakove granica
lovita (lanak 53.) ili ih iznosi iz lovita suprotno odredbi lanka 39. stavka 4. ovoga Zakona,
4. ako pastirskog psa puta u lovite bez nadzora ili daleko od stada, odnosno ako pse ili make
njihovi vlasnici putaju u lovite bez nadzora (lanak 55. stavak 1. i 2.),
5. ako sredstva za zatitu bilja (bioloka, kemijska i tehnika) upotrijebi na nain koji je tetan za
divlja te na nain kojim se ugroava i oneiava okoli ili pali strnite, kukuruzite, trake ili
slino bez prethodne obavijesti lovoovlatenika u odreenom roku ili ako pri obavljanju radova
poljoprivrednim strojem nema u funkciji ureaj za plaenje divljai (lanak 56. stavak 1., 2. i 3.),
6. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrjel ranjene ili bolesne divljai uz priloeno
uvjerenje nadlene veterinarske slube (lanak 61. stavak 2.),
7. ako lovi divlja pticama grabljivicama, a nema sokolarski ispit, odnosno nema doputenje
lovoolatenika (lanak 64. stavak 4.),
8. ako lovi ili dopusti lov psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu divlja
u odreenim podrujima bez odgovarajue vrste psa (lanak 67. stavak 1. i 2.),
9. ako ne ocijeni trofej divljai, ne vodi propisanu evidenciju ili ako ne dostavi izvjee HLS-u u
odreenom roku (lanak 70. stavak 1., 2. i 7.),
10. ako vrhunski trofej divljai trajno iznese u inozemstvo (lanak 71. stavak 1.),
11. ako divlja ili njezine dijelove dri, prevozi ili prenosi izvan lovita ili povrina iz lanka 9.
stavka 2. ovoga Zakona, skladiti ili pohranjuje, prodaje ili kupuje, dorauje ili prerauje te
izvozi ili uvozi bez potvrde o podrijetlu divljai i njezinih dijelova ili ako nije oznaena
odgovarajuom oznakom ili ne vodi evidenciju o vlasniku i podrijetlu divljai i njezinih dijelova
(lanak 74. stavak 1., 2., 3. i 5.),
12. ako lovnom inspektoru ne omogui provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne prui potrebne
podatke i obavijesti (lanak 92.),
13. ako ne postupi po rjeenju lovnog inspektora (lanak 95. stavak 1. i 3.),
14. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa
donesenih na osnovi njega (lanak 104.).

lanak 99.
Novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba:
1. ako lovi ili dopusti lov osobi koja ne udovoljava propisanim uvjetima ili kod ugovaranja
lovnog turizma ne postupi na propisan nain (lanak 68. stavak 1., 3. i 4.),
2. ako vrhunski trofej divljai iznese u inozemstvo (lanak 71. stavak 1.),
3. ako ne izvri naredbu ili rjeenje o zabrani lova ili smanjenju brojnog stanja pojedine vrste
divljai koja ugroava zdravlje ljudi, stoke, druge divljai ili ini drugu tetu (lanak 81.),
4. ako poini koju od radnji iz lanka 96. stavka 1. ovoga Zakona,
5. ako poini koju od radnji iz lanka 97. stavka 1. ovoga Zakona.
lanak 100.
Novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba koja nije
lovoovlatenik:
1. ako se kree dravnim, upanijskim, lokalnim i nerazvrstanim cestama u lovitu s orujem,
bez doputenja lovoovlatenika ili s neispranjenim orujem bez navlake ili zatitne kutije
(lanak 54. stavak 1. i 2.),
2. ako ne izvrava obveze iz lanka 58. stavka 2. ovoga Zakona,
3. ako lovi divlja bez poloenog lovakog ispita i bez pisanog doputenja (lanak 68. stavak 1.)
4. ako postupi suprotno odredbi lanka 73. stavka 3. ovoga Zakona;
5. ako na svom zemljitu ne omogui lovoovlateniku poduzimanje mjera za sprjeavanje tete
od divljai (lanak 79. toka 3.),
6. ako poini koju od radnji iz lanka 96. stavka 1. toke 11. i 12., lanka 97. stavka 1. toke 2.,
4. i 6. i lanka 98. stavka 1. toke 3., 4,. 5., 7., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona.
lanak 101.
(1) Za prekraj iz lanka 96. stavka 1. toke 2., 3., 10., 11. i 12., lanka 97. stavka 1. toke 2., 3.,
4. i 6., lanka 98. stavka 1. toke 6., 7., 8., 10. i 11., lanka 99. toke 1. i 2. ovoga Zakona uz
novanu kaznu izrei e se i zatitna mjera oduzimanje predmeta.
(2) Za prekraj iz lanka 96. stavka 1. toke 11. i 12., lanka 97. stavka 1. toke 2. i 3., lanka
99. toke 1. ovoga Zakona uz novanu kaznu izrei e se i zatitna mjera zabrane lova od jedne
do dvije godine.
(3) U sluaju prekraja iz stavka 1. i 2. ovoga lanka privremeno e se oduzeti divlja, dijelovi
divljai i drugi predmeti. Kvarljivi predmeti uvat e se na primjereni nain do okonanja
prekrajnog postupka a najdulje 60 dana nakon ega e se unititi ili vratiti vlasniku.
(4) U sluaju kada je okrivljenik osloboen odgovornosti za prekraj a kvarljivi predmet uniten
sukladno stavku 3. ovoga lanka, vlasnik ima pravo na naknadu tete.
XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 102.
(1) Propise za koje je ovim Zakonom ovlaten, ministar e donijeti u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Do stupanja na snagu propisa iz stavka 1. ovoga lanka, primjenjivat e se provedbeni
propisi doneseni na temelju Zakona o lovu. (Narodne novine, br. 10/94., 29/99., 76/99., 14/01.
i 4/02.).
lanak 103.
Postupci zapoeti do stupanja na snagu ovoga Zakona dovrit e se prema odredbama ovoga
Zakona.

lanak 104.
Pravne i fizike osobe koje se slue pravom lova u postojeim lovitima dune su svoje
poslovanje, odnosno ope akte uskladiti s odredbama ovoga Zakona u roku od devet mjeseci od
dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
lanak 105.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona:
1. prestaje vaiti Zakon o lovu (Narodne novine, br. 10/94., 29/99., 76/99., 14/01. i 4/02.),
2. u Zakonu o dravnom inspektoratu (Narodne novine, br. 76/99., 96/03., 191/03., 160/04. i
33/05.) u lanku 2. stavku 1. rijei: i lovstvu briu se, u lanku 3. u uvodnoj reenici rije:
lovstva i podstavak 24. briu se i u lanku 12. stavku 1. rijei lovstva brie se.
lanak 106.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 323-01/05-01/01
Zagreb, 17. studenoga 2005.
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Vladimir eks, v. r.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu NN 75/09 1/14
HRVATSKI SABOR
1792
Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim
ODLUKU
O PROGLAENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O LOVSTVU
Proglaavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, kojega je Hrvatski sabor

donio na sjednici 19. lipnja 2009. godine.
Klasa: 011-01/09-01/104
Urbroj: 71-05-03/1-09-2
Zagreb, 23. lipnja 2009.
Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesi, v. r.
ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O LOVSTVU
lanak 1.
U Zakonu o lovstvu (Narodne novine, br. 140/05.) u lanku 2. stavku 1. toka 5. mijenja se
i glasi:
5. Koncesija u podruju lovstva (koncesija) ugovorom ureen pravni odnos iji je predmet
koritenje prava lova u skladu s ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuju koncesije..
Toka 6. mijenja se i glasi:
6. Zakup u podruju lovstva (zakup) ugovorom ureen pravni odnos iji je predmet
koritenje prava lova u skladu s ovim Zakonom..
8. Lovoovlatenik ili ovlatenik prava lova pravna ili fizika osoba (obrtnik) koja je stekla
pravo lova na temelju ovoga Zakona..
lanak 2.
U lanku 3. stavku 3. rijei: ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

zamjenjuju se rijeima: ministar nadlean za poslove lovstva.

lanak 3.
U lanku 6. stavku 1. iza rijei: Zakonom dodaju se rijei: i zakonom kojim se ureuju
koncesije.
U stavku 2. rije: potkoncesijom zamjenjuje se rijeju: potkoncesijom.
lanak 4.
lanak 8. mijenja se i glasi:
(1) Lovoovlatenici su duni Ministarstvu nadlenom za poslove lovstva (u daljnjem tekstu:

Ministarstvo), radi voenja sredinje lovne evidencije, dostavljati ovim Zakonom propisane
podatke iz lovnogospodarskih osnova i programa uzgoja divljai do 31. svibnja za proteklu
lovnu godinu.
(2) Sredinja lovna evidencija vodi se prema Pravilniku o sadraju i nainu voenja sredinje
lovne evidencije koji donosi ministar..
lanak 5.
U lanku 11. stavku 4. rijei: Odlukom o ustanovljenju lovita zamjenjuju se rijeima:

lovnogospodarskom osnovom, odnosno programom uzgoja divljai.
lanak 6.
U lanku 15. stavak 4. mijenja se i glasi:
(4) S pravnom ili fizikom osobom koja je na temelju provedenog postupka za davanje
koncesije za lovite ili na temelju javnog natjeaja za davanje lovita u zakup odabrana kao
najpovoljniji ponuditelj ministar e sklopiti ugovor o koncesiji ili zakupu, kojim e se odrediti
prava i obveze izmeu potpisnika ugovora..
lanak 7.
U lanku 18. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
(4) Ukoliko upanije ne mogu osnovati zajedniku strunu komisiju ili zajednika struna
komisija ne moe donijeti prihvatljiv prijedlog, arbitrau e provesti i konani prijedlog
donijeti struna komisija Ministarstva. Prijedlog strune komisije Ministarstva obvezujui je
za nadleno tijelo upanije, odnosno Grada Zagreba..
Dosadanji stavci 4. i 5. postaju stavci 5. i 6.
lanak 8.
(1) Odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Ministarstvo na temelju

provedenoga javnog natjeaja.

(2) Odluku o objavi obavijesti o namjeri davanja koncesije donosi Ministarstvo.
(3) Uz ponudu ponuditelj prilae Program razvoja lovnoga gospodarenja, uz obavljanje

prateih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i dokaze o ispunjavanju uvjeta iz
lanka 20. stavka 1., lanka 23. stavka 6. i lanka 29. stavka 4. ovoga Zakona.
(4) Postupak davanja koncesije provodi struno povjerenstvo za koncesiju na temelju zakona
kojim se ureuju koncesije. Struno povjerenstvo za koncesiju imenuje Ministarstvo.
(5) Struno povjerenstvo iz stavka 4. ovoga lanka daje Ministarstvu prijedlog odluke o
odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na temelju vrednovanja programa razvoja
lovnoga gospodarenja, uz obavljanje prateih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku i
ponuene godinje naknade za koncesiju..
lanak 9.
U lanku 22. stavku 1. rije: propisuje zamjenjuje se rijeju: donosi.
lanak 10.
(1) Na temelju odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja, ministar i najpovoljniji

ponuditelj (u daljnjem tekstu: koncesionar) sklapaju ugovor o koncesiji na vrijeme do isteka
tridesete lovne godine.
(2) Ugovor o koncesiji uz ope uvjete propisane zakonom kojim se ureuju koncesije sadri i
odredbe o:
poloaju i veliini lovita na kojem se ugovara koncesija,
nainu i uvjetima sluenja pravom lova,
trajanju koncesije,
obliku, visini i dospjelosti naknade za koncesiju,
mogunosti i razlozima otkaza ugovora prije isteka vremena koncesije,
pravu i razlozima jednostranog raskida ugovora o koncesiji,
obvezama plaanja naknade u sluaju raskida ugovora o koncesiji,
dopustivosti postavljanja lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata te njihovoj

pripadnosti nakon isteka trajanja koncesije,
naknadi za negativnu razliku divljai, lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata nakon

isteka trajanja koncesije, otkaza ili jednostranog raskida ugovora o koncesiji,
drugim obvezama utvrenim propisima o lovu.

(3) Program razvoja lovnoga gospodarstva, uz obavljanje prateih djelatnosti od interesa za

Republiku Hrvatsku, vrednovanje tog programa u pisanom obliku i lovnogospodarska osnova
koja se prilae ugovoru nakon odobrenja Ministarstva, sastavni su dio ugovora o koncesiji.
(4) Ugovor o koncesiji sadri odredbe o zatiti prirode sukladno posebnim propisima.
(5) Koncesionar je obvezan:
1. za uredno izvrenje koncesije osiguravati financijska sredstva u dvostrukom iznosu

godinje naknade za koncesiju prava lova (garancijom banke ili avaliranom mjenicom),
2. imati strunu slubu, odnosno strunjaka za provedbu lovnogospodarske osnove,
3. imati organiziranu lovouvarsku slubu,
4. imati lovakog psa osposobljenog za praenje krvnog traga ili krvosljednika s poloenim
ispitom ako u lovitu za koje mu je koncesija dana ima predvien odstrjel krupne divljai.
(6) Osim uvjeta iz stavka 5. ovoga lanka, koncesionar obvezno prilae ispravu iz koje je
vidljivo kako je registriran za obavljanje lova.
(7) Koncesionar je obvezatan donijeti lovnogospodarsku osnovu u roku od 90 dana od dana

sklapanja ugovora o koncesiji, uz odobrenje Ministarstva.
(8) Ministar e propisati nain utvrivanja naknade za negativnu razliku divljai,

lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata nakon prestanka ugovora o koncesiji.
(9) Naknada za koncesiju rasporeuje se prema lanku 27. ovoga Zakona.
(10) U sluaju izmijenjenog stanja lovita zbog izgradnje javnih i umskih prometnica,
dalekovoda, plinovoda, retencija, kanala, otvaranja eksploatacijskih polja za koritenje
mineralnih sirovina, ograivanja umskih i poljoprivrednih kultura, izgradnje portsko--
rekreativnih sadraja, izgradnje golf igralita i slinih zahvata u prostoru koncesionar nema
pravo potraivati nikakvu naknadu od Ministarstva..
lanak 11.
(1) Prije sklapanja ugovora o koncesiji Ministarstvo je obvezatno dostaviti nacrt ugovora s
odlukom o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja na prethodno miljenje Dravnom odvjetnitvu
Republike Hrvatske..
lanak 12.
(1) Koncesionar je obvezatan do 1. oujka platiti 50 % iznosa godinje naknade za koncesiju

za iduu lovnu godinu, a preostali iznos naknade zakljuno do 30. rujna tekue godine.

(2) Za sve uplate dugova za koncesiju nakon proteka rokova iz stavka 1. ovoga lanka
obraunat e se zatezne kamate prema propisima koji se odnose na prikupljanje sredstava za
Proraun.
(3) Koncesija prestaje:
ispunjenjem zakonskih uvjeta,
jednostranim raskidom ugovora o koncesiji od strane davatelja koncesije,
otkazom ugovora o koncesiji od strane koncesionara,
steajem ili likvidacijom koncesionara na lovitu u vlasnitvu Republike Hrvatske,
pravomonou sudske odluke kojom se ugovor o koncesiji utvruje nitavnim ili se

ponitava..
lanak 13.
(1) Ministarstvo moe i prije isteka roka na koji je koncesija dana jednostrano raskinuti
koncesionaru ugovor o koncesiji u skladu sa zakonom kojim se ureuje koncesija i u
sljedeim sluajevima:
1. ako se koncesionar slui pravom lova suprotno ugovoru o koncesiji,
2. ako koncesionar unese u lovite novu vrstu divljai bez potrebnih suglasnosti,
3. ako se utvrdi kako je propustima koncesionara u provedbi lovnogospodarske osnove, bez

opravdanih razloga, umanjen fond pojedine vrste divljai ispod biolokog minimuma za
tekuu godinu,
4. ako koncesionar prestane ispunjavati uvjete iz lanka 23. stavka 5. toke 1., 2. i 3., odnosno
stavka 6. ovoga Zakona,
5. ako se povrina lovita smanji za vie od 20 %,
6. ako koncesionar ne provodi mjere i radnje utvrene propisima o lovstvu,
7. ako koncesionar gospodari suprotno uvjetima zatite prirode,
8. ako pojedinom vrstom divljai gospodari suprotno Nacionalnom planu gospodarenja za tu

vrstu,
9. ako koncesionar ne postupi sukladno lanku 25. stavku 1. ovoga Zakona.
(2) U sluajevima da koncesionar otkae ili davatelj koncesije jednostrano raskine ugovor,
odnosno nakon isteka roka na koji je koncesija dana, stanje lovita i provedbe
lovnogospodarske osnove utvruje struna komisija koju osniva ministar.

(3) U sluaju otkaza ili jednostranog raskida ugovora iz stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8.
ovoga lanka, koncesionar gubi pravo na financijska sredstva za uredno izvrenje koncesije iz
lanka 23. stavka 5. toke 1. ovoga Zakona.
(4) Na temelju utvrenog stanja, u sluajevima iz stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 6., 7. i 8. i
stavka 2. ovoga lanka, dosadanji koncesionar obvezatan je nadoknaditi negativne razlike
divljai, lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata prema cjeniku i nema pravo sudjelovati
na ponovnom natjeaju..
lanak 14.
U lanku 27. stavku 1. toka 3. mijenja se i glasi:
3. 10% sredstava u Proraun kao namjenski prihod Ministarstva za provedbu ovoga

Zakona,.
U stavku 3. podstavku 5. toka se zamjenjuje zarezom, a iza podstavka 5. dodaje se podstavak

6. koji glasi:
unapreenje lovnoga gospodarenja..
U stavku 4. podstavku 4. toka se zamjenjuje zarezom, a iza podstavka 4. dodaje se podstavak

5. koji glasi:
naknada za osiguranje lovita..
lanak 15.
U sluaju proglaenja steaja ili likvidacije koncesionara raskida se ugovor, na nain i pod
uvjetima propisanim ovim Zakonom i zakonom kojim se ureuje koncesija..
lanak 16.
U lanku 29. stavku 4. iza rijei: ponuditelj na dodaje se rije: javnom.
lanak 17.
(1) S najpovoljnijim ponuditeljem (u daljnjem tekstu: lovozakupnik) upan, odnosno

gradonaelnik Grada Zagreba sklapa ugovor o zakupu zajednikog lovita na vrijeme od 10
lovnih godina.
(2) Odredbe lanka 23. stavka 2., 4. i 5. toke 2., 3. i 4. i stavka 6., 7., 8. i 10. te lanka 24.
stavka 1. i 2. ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju na zakup zajednikih lovita.
(3) Za uredno izvrenje zakupa lovozakupnik je duan osiguravati financijska sredstva u

visini iznosa godinje lovozakupnine (garancijom banke ili avaliranom mjenicom).

(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga lanka moe se na zahtjev lovozakupnika produljiti za isto
razdoblje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva na podneseni zahtjev ako u proteklom
razdoblju nisu podneseni optuni prijedlozi za prekraje iz lanka 96. stavka 1. toke 1., 2., 3.,
5., 7., 9., 10., 11., 13., 14., lanka 97. stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i lanka 98. stavka 1.
toke 6., 7., 10., 11., 12., 13. ovoga Zakona.
(5) Zahtjev za produljenje Ugovora iz stavka 1. ovoga lanka podnosi se upaniji, odnosno
Gradu Zagrebu najranije u zadnjoj lovnoj godini, a najkasnije 120 dana prije isteka Ugovora.
Odluku o produljenju Ugovora donosi nadleno tijelo u roku od 90 dana prije isteka
Ugovora..
lanak 18.
U lanku 34. stavku 2. iza rijei: lanka 26. dodaju se rijei: stavka 1. toke 1., 2., 3., 4.,
6., 7. i 8..
lanak 19.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude ministar i lovozakupnik sklapaju

ugovor o zakupu dravnog lovita u pisanom obliku.
zadnjoj lovnoj godini, a najkasnije u roku od 90 dana prije isteka ugovora, za isto razdoblje
ako je lovozakupnik provodio mjere i radnje propisane ugovorom i ovim Zakonom ako u
proteklom razdoblju nisu podneseni optuni prijedlozi za prekraje iz lanka 96. stavka 1.
toke 1., 2., 3., 5., 7., 9., 10., 11., 13., 14., lanka 97. stavka 1. toke 1., 2., 3., 4., 5., 6. i
lanka 98. stavka 1. toke 6., 7., 10., 11., 12., 13. ovoga Zakona.
(3) Zahtjev za produljenje ugovora iz stavka 1. ovoga lanka lovozakupnik podnosi

Ministarstvu najkasnije 120 dana prije isteka ugovora.
(4) Odredbe lanka 24. stavka 2., lanka 25., 26. stavka 1. toke 5. i lanka 29. stavka 2. i 3.,
lanka 30., 31., 32., 33. i 34. ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju na zakup dravnih
lovita..
lanak 20.
(1) Lovnogospodarska osnova jest planski akt za gospodarenje lovitem kojim se utvruje
gospodarenje za razdoblje od deset lovnih godina..
lanak 21.
(1) Divlja na povrinama izvan lovita i na povrinama iz lanka 9. stavka 2. toke 1., 2., 3.
i 5. ovoga Zakona zatiuje se i lovi u skladu s programom zatite divljai..

U stavku 3. rijei: (lov i stupiarenje) briu se.
Stavak 4. brie se.
lanak 22.
U lanku 46. stavku 2. rije: lovoovlatenika zamjenjuje se rijeju: ovlatenika, a iza

rijei: izvan lovita dodaju se rijei: te strune slube za provedbu lovnogospodarske
osnove, programa uzgoja divljai, odnosno programa zatite divljai..
lanak 23.
(1) Izrada lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite divljai te
njihove revizije moraju se povjeriti pravnoj ili fizikoj osobi koja je licencirana za tu
djelatnost.
(2) Licenciju izdaje Hrvatska komora inenjera umarstva i drvne tehnologije..
lanak 24.
U lanku 51. stavku 1. toki 8. iza rijei: ini tetu dodaju se rijei: drugoj divljai i
ostalim ivotinjskim vrstama, a rije: skitnica zamjenjuje se s rijeju: lutalica.
lanak 25.
(1) Lovoovlatenik je duan organizirati lovouvarsku slubu te strunu slubu za provedbu

lovnogospodarske osnove.
(2) Poslove strune slube za provedbu lovnogospodarske osnove moe obavljati osoba koja
je tijekom najmanje srednjokolskog obrazovanja zavrila odgovarajui nastavni program iz
lovstva.
(3) Osoba koja obavlja poslove strune slube duna je prisustvovati inspekcijskom nadzoru
lovita.
(4) Poslove lovouvarske slube obavlja lovouvar.
(5) Poslove lovouvara moe obavljati osoba koja je osposobljena za obavljanje lovouvarske
slube, a udovoljava uvjetima za dranje i noenje oruja.
(6) Osposobljavanje za obavljanje poslova lovouvarske slube provode HLS i druge pravne
osobe koje za to ovlasti Ministarstvo..
lanak 26.

"(1) Lov divljai obuhvaa traenje, doekivanje, motrenje u cilju odstrjela ili hvatanja ive
divljai, vabljenje, praenje, odstrjel i hvatanje ive divljai, putanje ptica grabljivica,
skupljanje uginule divljai i njezinih dijelova (rogovlja, koa i dr.) i skupljanje jaja pernate
divljai..
lanak 27.
U lanku 62. stavku 1. iza toke 4. dodaje se toka 5. koji glasi:
5. donijeti rjeenje o mjerama i uvjetima za uporabu lovakog oruja i naboja, te uvjete i

nain lova za ivotinjsku vrstu koja nije divlja u smislu ovoga Zakona, a ije je uklanjanje
posebnim rjeenjem propisalo drugo nadleno tijelo..
lanak 28.
U lanku 63. stavku 1. toka 1. brie se.
Dosadanja toka 2. postaje toka 1.
lanak 29.
U lanku 64. stavku 1. toki 4. dodaje se reenica koja glasi: Svako dranje navedenih
sredstava izvan stambenog objekta, a unutar lovita smatra se lovom..
Toka 11. brie se.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
(3) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka ministar moe, uz suglasnost ministra
nadlenog za zatitu prirode, odobriti lov pojedinih vrsta divljai zamkama, stupicama,
klopkama, mreama, vapcima ili upotrebu optikih ciljnika za noni lov, ako je ugroeno
zdravlje ljudi, stoke, druge divljai i drugih ivotinjskih vrsta ili ako je potrebno provesti
mjere propisane lankom 51. stavkom 1. tokom 8. ili lankom 81. ovoga Zakona..
Iza stavka 6. dodaje se stavak 7. koji glasi:
(7) Puha velikog doputeno je loviti klopkom puholovkom (krinjica)..
lanak 30.
(6) Zabranjen je lov krupne divljai skupnim lovom i sa psima, osim divlje svinje..
lanak 31.
(1) U lovu se smiju koristiti psi koji su registrirani kod Hrvatskoga kinolokog saveza ili
Hrvatskoga lovakog saveza i koji imaju poloen ispit priroenih osobina (IPO), a ovlatenici

prava lova koji gospodare krupnom divljai moraju imati psa osposobljenog za praenje
krvnog traga ili krvosljednika s poloenim radnim ispitom..
lanak 32.
(1) Divlja smije loviti osoba koja ima uza se lovaku iskaznicu s vaeom identifikacijskom
markicom za pojedinu lovnu godinu, oruni list za dranje i noenje oruja u svrhu lova i
prethodno pisano doputenje lovoovlatenika..
U stavku 3. iza rijei: lanka dodaju se brojke: 64., 66.,.
lanak 33.
U lanku 69. stavku 1. iza rijei: lovnogospodarske dodaju se rijei: i lovnotehnike.
lanak 34.
(7) O ocijenjenim trofejima lovoovlatenici izvjetavaju HLS koji vodi evidenciju o

ocijenjenim trofejima divljai. Izvjea se predaju do 31. svibnja svake godine za trofeje
steene u protekloj lovnoj godini..
lanak 35.
(1) Divlja i njezini dijelovi mogu se drati, prevoziti ili prenositi izvan lovita ili povrina iz
lanka 9. stavka 2. ovoga Zakona uz potvrdu o podrijetlu divljai i njezinih dijelova.
(2) Divlja i njezini dijelovi namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati na trite ukoliko
potjeu iz odobrenog objekta za obradu i rasijecanje divljai, sukladno odredbama Zakona o
hrani i propisima donesenim na temelju tog Zakona.
(3) Divlja i njezini dijelovi koji nisu namijenjeni prehrani ljudi mogu se stavljati u promet
(prodaja, prerada, izvoz iz Republike Hrvatske) ukoliko udovoljavaju odredbama Zakona o
veterinarstvu i odgovarajuim propisima donesenim na temelju tog Zakona.
(4) Potvrdu o podrijetlu divljai i njezinih dijelova iz stavka 1. ovoga lanka izdaje
lovoovlatenik, odnosno pravna ili fizika osoba koja koristi povrine izvan lovita (povrine
iz lanka 9. stavka 2.).
(5) Odstrijeljena i na drugi nain steena krupna divlja moe se drati ili stavljati u promet
samo ako je oznaena odgovarajuom oznakom.
(6) Na uvoz i izvoz divljai i dijelova divljai primjenjuju se odredbe ovoga Zakona i
posebnih propisa.

(7) Iznimno od odredbi stavka 1. ovoga lanka zabranjena je trgovina onim vrstama divljai
koje se ne nalaze na dodatku III/1 i III/2 Direktive o pticama (79/409/EEZ od 2. travnja
1979.).
(8) Obrazac potvrde o podrijetlu divljai i njezinih dijelova, nain oznaavanja krupne divljai
iz stavka 4. ovoga lanka, nain izdavanja i razduivanja markica za obiljeavanje krupne
divljai te obrasce evidencije iz stavka 5. ovoga lanka propisat e ministar..
lanak 36.
Ministar moe donijeti rjeenje ili naredbu o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljai
koja ugroava zdravlje ljudi, stoke, druge divljai, drugih ivotinjskih vrsta ili ini drugu tetu
ako mjere predviene u lanku 75., 76. i 77. ovoga Zakona nisu dovoljno uspjene ili ne bi
bile gospodarski opravdane..
lanak 37.
lank 86. mijenja se i glasi:
(1) Osoba koja nanese tetu divljai u lovitu bespravnim lovom ili na drugi nain obvezatna
je nadoknaditi tetu.
(2) Naknada tete iz stavka 1. ovoga lanka ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom
prema mjestu nastanka tete, ako se u roku od mjesec dana od dana nastale tete ne postigne
sporazum o visini naknade sa tetnikom i ako naknada u tom roku ne bude isplaena.
(3) Odgovornost za nastalu tetu na vozilu snosi voza ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja
uvjetima na cesti, tako da moe pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u
protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je teta nastala. Iznimno od
ove odredbe tetu snosi ovlatenik prava lova, ako je teta uvjetovana vrenjem skupnog lova.
(4) Odtetni cjenik za tete na divljai te mjerila i kriterije za naknadu tete na divljai i
lovitu donosi Ministarstvo..
lanak 38.
U lanku 90. stavku 1. brojka: 5 zamjenjuje se brojkom: 3.
U stavku 2. brojka: 10 zamjenjuje se brojkom: 5.
lanak 39.
U lanku 94. stavku 1. toki 3. rije: provoditi zamijenjuje s rijeju: provodi.
lanak 40.

(7) Ako lovni inspektor utvrdi kako je povredom propisa poinjen prekraj ili kazneno djelo,
uz zapisnik ili rjeenje za donoenje kojega je ovlaten, duan je bez odgode, a najkasnije u
roku od 15 dana od dana zavretka nadzora, podnijeti optuni prijedlog ili podnijeti kaznenu
prijavu zbog poinjenja kaznenog djela..
lanak 41.
1. ako pravo lova u lovitu ili dijelu lovita dade u potkoncesiju ili podzakup suprotno
odredbi lanka 6. stavka 2. ovoga Zakona,.
9. ako nema organiziranu strunu i lovouvarsku slubu (lanak 57. stavak 1., 2. i 5.),.
U toki 12. iza rijei: lovnogospodarske dodaju se rijei: i lovnotehnike.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
(3) Za prekraje iz stavka 1. toke 3., 5. i 7. ovoga lanka kaznit e se struna osoba
novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna (lanak 57. stavak 2. i 3.)..
lanak 42.
U lanku 97. stavku 1. toki 5. iza rijei: na propisan nain dodaju se rijei: te ako ne
izdaje propisanu dokumentaciju, a iza brojke: 4. dodaju se rijei: i 5..
lanak 43.
(1) Novanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit e se za prekraj pravna

osoba:
1. ako u propisanom roku ne dostavi podatke za Sredinju lovnu evidenciju (lanak 8. stavak
1.),
2. ako vidljivo na odreenim mjestima ne obiljei granice lovita ili ne omogui u lovitu
znanstvenoistraivaki rad ili to omogui bez doputenja Ministarstva ili vidno ne obiljei
povrine za znanstvenonastavni rad (lanak 11. stavak 4. i lanak 12. stavak 1.),
3. ako ne provodi odreene mjere uzgoja i zatite divljai (lanak 51. stavak 1. toka 8., 9. i
12.),
4. ako oteuje ili unitava lovnogospodarske ili lovnotehnike objekte ili znakove granica
lovita (lanak 53.),
5. ako pastirskog psa puta u lovite bez nadzora ili daleko od stada, odnosno ako pse ili
make njihovi vlasnici putaju u lovite bez nadzora (lanak 55. stavak 1. i 2.),

6. ako sredstva za zatitu bilja (bioloka, kemijska i tehnika) upotrijebi na nain koji je tetan
za divlja te na nain kojim se ugroava i oneiava okoli ili pali strnite, kukuruzite,
trake ili slino bez prethodne obavijesti lovoovlatenika u odreenom roku ili ako pri
obavljanju radova poljoprivrednim strojem nema u funkciji ureaj za plaenje divljai (lanak
56. stavak 1., 2. i 3.),
7. ako bez odgode ne prijavi lovnom inspektoru odstrjel ranjene ili bolesne divljai uz
priloeno uvjerenje nadlene veterinarske slube (lanak 61. stavak 2.),
8. ako lovi divlja pticama grabljivicama, a nema sokolarski ispit, odnosno nema doputenje
lovoolatenika (lanak 64. stavak 4.),
9. ako lovi ili dopusti lov sa psom koji ne udovoljava propisanim uvjetima ili lovi pojedinu
divlja u odreenim podrujima bez odgovarajue vrste psa (lanak 67. stavak 1. i 2.),
10. ako ne ocijeni trofej divljai, ne vodi propisanu evidenciju ili ako ne dostavi izvjee
HLS-u u odreenom roku (lanak 70. stavak 1., 2. i 7.),
11. ako vrhunski trofej divljai trajno iznese u inozemstvo (lanak 71. stavak 1.),
12. ako divlja ili njezine dijelove dri, prevozi ili prenosi izvan lovita ili povrina iz lanka
9. stavka 2. ovoga Zakona, skladiti ili pohranjuje, prodaje ili kupuje, dorauje ili prerauje te
izvozi ili uvozi bez potvrde o podrijetlu divljai i njezinih dijelova ili ako nije oznaena
odgovarajuom oznakom ili ako trguje onim vrstama divljai koje se ne nalaze na dodatku
III/1 i III/2 Direktive o pticama (79/409/EEZ od 2. travnja 1979.) ili ako ne izdaje propisane
obrasce (lanak 74. stavak 1., 2., 3., 5. i 6.),
13. ako onemoguava lovoovlateniku da na njihovu zemljitu poduzima mjere za

spreavanje tete od divljai (lanak 79. stavak 1. toka 3.),
14. ako lovnom inspektoru ne omogui provedbu inspekcijskog nadzora ili mu ne prui
potrebne podatke i obavijesti (lanak 92.),
15. ako ne postupi po rjeenju lovnog inspektora (lanak 95. stavak 1. i 3.),
16. ako u propisanom roku ne uskladi svoje poslovanje s odredbama ovoga Zakona i propisa
donesenih na osnovi njega (lanak 104.).
(3) Za prekraje iz stavka 1. toke 1., 10. i 14. ovoga lanka kaznit e se struna osoba
novanom kaznom od 7.000,00 do 10.000,00 kuna.(lanak 57.stavak 2. i 3.)..
lanak 44.
Novanom kaznom od 10.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit e se fizika osoba:

3. ako poini koju od radnji iz lanka 98. stavka 1. ovoga Zakona..
lanak 45.
3. ako lovi divlja bez lovake iskaznice s vaeom identifikacijskom markicom za pojedinu
lovnu godinu, bez odgovarajueg orunog lista i bez prethodno pisanog doputenja (lanak
68. stavak 1.),.
6. ako poini koju od radnji iz lanka 96. stavka 1. toke 3., 5., 10., 11. i 12., lanka 97.
stavka 1. toke 1., 2., 3, 4. i 6. i lanka 98. stavka 1. toke 4., 5., 6., 8., 9., 11., 12., 13., 14. i
15. ovoga Zakona..
lanak 46.
U lanku 101. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:
(1) Za prekraj iz lanka 96. stavka 1. toke 2., 3., 10., 11. i 12., lanka 97. stavka 1. toke
2., 3., 4. i 6., lanka 98. stavka 1. toke 7., 8., 9., 11. i 12. ovoga Zakona uz novanu kaznu
izrei e se i zatitna mjera oduzimanje predmeta.
(2) Za prekraj iz lanka 96. stavka 1. toke 3., 10., 11. i 12., lanka 97. stavka 1. toke 2., 3. i
4. ovoga Zakona uz novanu kaznu izrei e se i zatitna mjera zabrane lova od jedne do dvije
godine..
Stavak 4. brie se.
lanak 47.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
odredbe lanka 35. stavka 7. koja stupa na snagu na dan pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj uniji.
Klasa: 323-01/09-01/01
HRVATSKI SABOR
Predsjednik
Hrvatskoga sabora
Luka Bebi, v. r.

Pravilnik o lovostaju NN 67/10 1/6
MINISTARSTVO REGIONALNOG
RAZVOJA, UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
2068
Na temelju lanka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05 i 75/09) i
prethodnog miljenja sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove zatite prirode,
ministar regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva donosi
PRAVILNIK
O LOVOSTAJU
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se razdoblja zabrane lova lovostaji prema vrstama divljai,
ovisno o njihovim biolokim svojstvima i ekolokim uvjetima u kojima obitavaju.
lanak 2.
Bioloka svojstva divljai iz lanka 1. ovoga Pravilnika jesu uzgojna vrijednost, dinamika rasta
trofeja divljai, migracije divljai i proces razmnoavanja.
lanak 3.
Ekoloki uvjeti iz lanka 1. ovoga Pravilnika jesu osobitosti stanita u pogledu ishrane, zaklona i
mjesta pogodnih za razmnoavanje pojedinih vrsta divljai.
lanak 4.
Odreuju se razdoblja lovostaja po pojedinim vrstama divljai, kako slijedi:
A. KRUPNA DIVLJA
jelen (Cervus elaphus L.)
jelen od 16. sijenja do 15. kolovoza
kouta od 16. sijenja do 30. rujna
tele od 1. oujka do 30. rujna
jelen lopatar (Dama dama L.)
jelen od 1. veljae do 15. rujna

kouta od 1. veljae do 30. rujna
tele od 1. oujka do 30. rujna
jelen axis (Axis axis H. Smith)
jelen kad nema oiene i zrele rogove
kouta kad je visoko brea
tele od 1. sijenja do 31. prosinca
srna (Capreolus capreolus L.)
srnjak od 1. listopada do 30. travnja
srna i lane od 1. veljae do 30. rujna
divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
od 1. veljae do 30. rujna
muflon (Ovis aries musimon Pall.)
muflon nema lovostaja
muflonka i janje od 1. sijenja do 31. srpnja
svinja divlja (Sus scrofa L.)
vepar, nazime i prase nema lovostaja
krmaa od 1. veljae do 30. lipnja
medvjed (Ursus arctos L.)
od 16. svibnja do 15. rujna i od 16. prosinca do 28. (29.) veljae
B. SITNA DIVLJA
jazavac (Meles meles L.)
od 1. prosinca do 31. srpnja
maka divlja (Felis silvestris Schr.)
od 1. veljae do 31. listopada
kuna bjelica (Martes foina EHR)
nije propisan lovostaj, osim za enku kad je visoko brea ili dok vodi mladunad

kuna zlatica (Martes martes L.)
od 1. oujka do 31. listopada
lasica mala (Mustela nivalis L.)
od 1. sijenja do 31. prosinca
dabar (Castor fiber L.)
od 1. sijenja do 31. prosinca
u skladu s Planom gospodarenja dabrom u Republici Hrvatskoj i Akcijskim planom

gospodarenja dabrom za pojedinu lovnu godinu
zec (Lepus europaeus Pall.)
od 16. sijenja do 30. rujna
kuni divlji (Oryctolagus cuniculus L.)
nije propisan lovostaj
puh veliki (Myoxus glis L.)
od 1. prosinca do 30. rujna
lisica (Vulpes vulpes L.)
nije propisan lovostaj, osim za enku kad je visoko brea ili dok vodi sitnu mladunad
agalj (Canis aureus L.)
tvor (Mustela putorius L.)
mungos (Herpestes ishneumon L.)
fazan-gnjetlovi (Phasianus sp. L.)
od 1. veljae do 15. rujna
jarebice kamenjarke:
grivna (Alectoris graeca Meissn.) od 16. sijenja do 30. rujna

ukara (Alectoris chucar) od 16. sijenja do 30. rujna
trka skvrulja (Perdix perdix L.) od 1. sijenja do 31. kolovoza
prepelice:
pupura (Coturnix coturnix L.) od 1. prosinca do 15. kolovoza
virdinijska (Coturnix virginiana L.) od 1. veljae do 31. srpnja
ljuke:
bena (Scolopax rusticola L.) od 1. oujka do 30. rujna
kokoica (Gallinago gallinago L.) od 1. veljae do 15. listopada
golub divlji:
grivnja (Columba palumbus L.) od 1. veljae do 31. srpnja
peinar (Columba livia Gmelin.) od 1. veljae do 31. srpnja
guske divlje:
glogovnjaa (Anser fabalis Latham.) od 1. veljae do 31. listopada
lisasta (Anser albifrons Scopoli.) od 1. sijenja do 31. prosinca
patke divlje:
gluhara (Anas platyrhynchos L.) od 1. veljae do 31. kolovoza
glavata (Aythya ferina L.) od 1. veljae do 31. kolovoza
krunasta (Aythya fuligula L.) od 1. veljae do 31. kolovoza
pupanica (Anas querquedula L.) od 1. veljae do 31. kolovoza
krulja (Anas crecca L.) od 1. veljae do 31. kolovoza
liska crna (Fulica atra L.)
od 1. veljae do 31. kolovoza
vrana siva (Corvus corone cornix L.)
nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunad
vrana gaac (Corvus frugilegus L.)

avka zlogodnjaa (Coloeus monedula L.)
svraka (Pica pica L.)
ojka kretalica (Garrulus glandarius L.)
nije propisan lovostaj, osim kad sjedi na jajima i dok hrani mladunad.
lanak 5.
Iznimno od lanka 4. ovoga Pravilnika, na temelju doputenja ministarstva nadlenog za poslove

lovstva, umjetno uzgojenu i odraslu pernatu divlja (osim divljih pataka) isputenu neposredno
prije njezina izlova na posebno ureene povrine u lovitu doputeno je loviti do 31. oujka pod
uvjetima utvrenim lovnogospodarskom osnovom ili programom uzgoja divljai.
lanak 6.
Divlja iz lanka 4. ovoga Pravilnika za koju nije propisan lovostaj doputeno je loviti samo do
broja koji ne ugroava bioloku i ekoloku ravnoteu prirodnih stanita divljai.
lanak 7.
1) Hvatanje ive divljai, u skladu s lancima 60. i 65. Zakona o lovstvu, doputeno je uz
sljedee uvjete:
mukih grla krupne divljai, tijekom cijele godine;
enskih grla krupne divljai, kad nisu visoko bree ili kad ne vode sitnu mladunad;
sitne divljai, u razdoblju doputenog lova, osim u uzgajalitima divljai gdje se moe hvatati
cijelu godinu.
2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, hvataljka mora biti postavljena i ureena na nain koji
onemoguava ranjavanje uhvaenih ivotinja.
lanak 8.
Lov divljai pticama grabljivicama doputen je u skladu s lancima 4. i 5. ovoga Pravilnika.
lanak 9.
Nakon pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji lovostaj za maku divlju (Felis silvestris
Schr.) iz lanka 4. toke B ovoga Pravilnika odreuje se u razdoblju od 1. sijenja do 31.
prosinca te e se njome gospodariti u skladu s Planom gospodarenja makom divljom u
Republici Hrvatskoj i Akcijskim planom gospodarenja makom divljom.

lanak 10.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o lovostaji (Narodne
novine, broj 155/05 i 82/06).
lanak 11.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-01/10-02/02
Urbroj: 538-08-10-10
Zagreb, 19. svibnja 2010.
Potpredsjednik Vlade
Republike Hrvatske
i ministar regionalnog razvoja,
umarstva i vodnoga gospodarstva
mr. sc. Boidar Pankreti, v. r.

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaju NN 87/10 1/1
GOSPODARSTVA
2461
Na temelju lanka 59. stavka 5. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05 i 75/09) i
prethodnog miljenja sredinjeg tijela dravne uprave nadlenog za poslove zatite prirode
PRAVILNIK
O IZMJENI PRAVILNIKA O LOVOSTAJU
lanak 1.
U Pravilniku o lovostaju (Narodne novine broj 67/10) u lanku 4. toki B. SITNA DIVLJA,
rijei: pupura (Coturnix coturnix L.) od 1. prosinca do 15. kolovoza zamjenjuju se rijeima:
pupura (Coturnix coturnix L.) od 15. studenoga do 31. srpnja.
lanak 2.
Klasa: 011-01/10-02/08
Urbroj: 538-08-10-05
Zagreb, 2. srpnja 2010.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog
razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva

Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora NN 11/06 1/3
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE,
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
270
Na temelju lanka 91. stavka 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05), ministar
poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva donosi
PRAVILNIK
O SLUBENOJ ISKAZNICI I ZNAKI LOVNOG INSPEKTORA
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se obrazac slubene iskaznice i izgled znake lovnog inspektora
Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo),
nain i postupak njihova izdavanja i uporabe, te voenje evidencije o izdanim iskaznicama i
znakama.
lanak 2.
Obrazac slubene iskaznice, te obrazac znake tiskani su uz ovaj Pravilnik i ine njegov sastavni
dio.
Obrazac slubene iskaznice lovnog inspektora (u daljnjem tekstu: iskaznica) izrauje se na
punijem papiru bijele boje dimenzije 85 55 mm i zatiuje omotom od prozirne plastine
mase.
lanak 3.
Obrazac iskaznice sadri:
a) na prednjoj strani iskaznice:
1. utisnut grb Republike Hrvatske;
2. natpis REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE UMARSTVA I
VODNOGA GOSPODARSTVA
3. naziv: SLUBENA ISKAZNICA LOVNOG INSPEKTORA;
4. mjesto za fotografiju veliine 28 32 mm;
5. ime i prezime;
6. poloaj i zvanje nositelja iskaznice;
7. serijski broj znake
b) na poleini iskaznice
1. tekst o ovlastima nositelja iskaznice;
2. evidencijski broj iskaznice;
3. nadnevak izdavanja iskaznice;
4. mjesto za peat Ministarstva i potpis ovlatene osobe.
lanak 4.
Znaka je izvedena od kovine, podloga je mesingana, a aplikacija sjajno niklana. Veliina
znake je 60 x 55 mm.
Znaku okruuje hrvatski pleter izveden u reljefu (mesing) na kojemu su istaknuta slova RH
(Republika Hrvatska).
U sreditu znake na zrakasto pozlaenom prostoru smjeten je hrvatski grb. tit je izveden u
crvenom i bijelom emajlu, a gornji dio grba je reljefni.
Na krunom niklanom dijelu znake u dva je reda ispisan tekst: LOVNA INSPEKCIJA u
zlatnom emajlu.
Donjim dijelom znake protee se niklana lenta koja djelomino pokriva pleter. Na lenti je
zlatnim emajlom upisan troznamenkasti serijski broj znake.
Na poleini znake nalazi se lisnata opruga od perne bronce.
lanak 5.
Inspektori u obavljanju slubenih poslova nose znaku u konom povezu zajedno s iskaznicom,
kojima dokazuju slubeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Koni povez iz stavka 1. ovoga lanka crne je boje trostrukog pregiba. Veliina svakog pregiba
je 8 12 cm.
Na prednjoj stranici konog poveza otisnut je zlatnom bojom hrvatski grb i natpis LOVNA
INSPEKCIJA.
lanak 6.
Iskaznice i znake s pripadajuim konim povezom inspektorima izdaje Ministarstvo.
lanak 7.
O izdanim iskaznicama i znakama inspektorima vodi se oevidnik u Ministarstvu.
Oevidnik iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
1. redni broj (evidencijski broj)
2. ime i prezime inspektora
3. klasa i urbroj rjeenja o postavljenju u zvanje
4. serijski broj iskaznice odnosno serijski broj znake
5. nadnevak izdavanja
6. nadnevak povratka
7. potpis inspektora
8. odjeljak za napomene.
lanak 8.
Inspektor koji izgubi iskaznicu ili znaku ili na drugi nain ostane bez iskaznice i znake duan
je o tome odmah izvijestiti neposrednog elnika.
Nova iskaznica i znaka izdat e se nakon to je u Narodnim novinama oglaeno da izgubljena
ili na drugi nain nestala iskaznica ili znaka ne vrijede.
Trokove oglaavanja u Narodnim novinama snosi inspektor koji je iskaznicu ili znaku
izgubio ili na drugi nain ostao bez iskaznice ili znake, kao i trokove izdavanja nove iskaznice
ili znake ako je ostanak bez njih bio posljedica namjere ili krajnje nepanje inspektora.
lanak 9.
Inspektor kojem prestane dravna sluba ili koji bude postavljen u drugo zvanje obvezan je
Ministarstvu vratiti iskaznicu i znaku u roku 3 dana od dana prestanka slube ili dana
postavljenja u drugo zvanje.
Inspektoru e se privremeno oduzeti iskaznica i znaka, ako se protiv njega provodi istraga ili je
podignuta optunica do okonanja postupka ili iz drugih opravdanih razloga kada postoji
opasnost zlouporabe dunosti.
lanak 10.
Ministarstvo povjerava tiskanje iskaznica i izradu znaki pravnoj osobi koja obavlja tiskarsku
odnosno djelatnost izrade znakova.

lanak 11.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaju vaiti odredbe Pravilnika o obrascu
slubene iskaznice i izgledu znake gospodarskog inspektora, rudarskog i elektroenergetskog
inspektora, te inspektora rada i posuda pod tlakom (Narodne novine, broj 105/99) koje se
odnose na lovnog inspektora.
lanak 12.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/06-01/10
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 13. sijenja 2006.
Ministar
Petar obankovi, v. r.
OBRAZAC SLUBENE ISKAZNICE LOVNOG INSPEKTORA
ZNAKA LOVNOG INSPEKTORA

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora NN 17/07 1/1
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
683
Na temelju lanka 91. stavka 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05), ministar
PRAVILNIK
O IZMJENAMA PRAVILNIKA O SLUBENOJ ISKAZNICI I ZNAKI
LOVNOG INSPEKTORA
lanak 1.
U Pravilniku o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora (Narodne novine, broj 11/06) u
lanku 2. stavak 2. mijenja se i glasi:
Slubena iskaznica lovnog inspektora (u daljnjem tekstu: iskaznica) izrauje se tehnikom
zatitnoga tiska, od polikarbonatnog materijala, u obliku plastine kartice pravokutnog oblika
veliine55 85 mm, u nijansama bijele, zelene, plave i ute boje.
lanak 2.

Na prednjoj stranici konoga poveza, zlatotiskom su otisnuti grb Republike Hrvatske i ispod
njega, u tri retka, natpis:
REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POLJOPRIVREDE, UMARSTVAI
VODNOGA GOSPODARSTVA.
lanak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/07-01/5
Urbroj: 525-1-07-1
Ministar

Pravilnik o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja 1/50
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai NN 40/06
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
981
Na temelju lanka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05.) uz
prethodno miljenje ministra kulture, ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva
donosi
PRAVILNIK
O SADRAJU, NAINU IZRADE I POSTUPKU DONOENJA, ODNOSNO
ODOBRAVANJA LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA
UZGOJA DIVLJAI I PROGRAMA ZATITE DIVLJAI
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se sadraj, nain izrade te postupak donoenja odnosno

odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai.
Lovnogospodarska osnova, program uzgoja divljai i program zatite divljai osim funkcije
zatite i ouvanja bioloke i ekoloke ravnotee prirodnih stanita divljai, moraju osigurati
potrajno koritenje prava lova te odravanje bioloke raznolikosti genofonda divljai i drugih
ivotinjskih vrsta. Koritenje prava lova ne smije tetiti drugim ekosustavima.
lanak 2.
Pod izradom iz lanka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se:

utvrivanje vrste divljai koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja ovisno o namjeni
zemljita i voda (u daljnjem tekstu: zemljite),
utvrivanje lovnoproduktivnih povrina po gospodarski znaajnim vrstama divljai,
utvrivanje boniteta stanita po gospodarski znaajnim vrstama divljai,
utvrivanje broja divljai koja se moe uzgajati,
briga o drugim ivotinjskim vrstama koje bitno utjeu na lovno gospodarenje (u daljnjem
tekstu: ivotinjske vrste).
lanak 3.
Pod donoenjem iz lanka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai te njihove
revizije ovlatenoj pravnoj ili fizikoj osobi te dostava istih Ministarstvu poljoprivrede,
umarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

lanak 4.
Pod odobrenjem iz lanka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se donoenje upravnoga

akta od strane Ministarstva o odobravanju lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai
odnosno njihove revizije te o davanju suglasnosti na program zatite divljai.
II. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 5.
U lovnom gospodarenju u smislu ovoga Pravilnika, u uporabi su pojmovi sa sljedeim

znaenjem:
1. lovna godina razdoblje od 1. travnja tekue godine do 31. oujka naredne;
2. matini fond (MF) broj divljai na poetku lovne godine;
3. rasplodni fond broj divljai na poetku lovne godine koja je sposobna za rasplod;
4. mladunad divlja do konca prve lovne godine, osim kod medvjeda koji je mladune i
tijekom druge lovne godine;
5. pomladak divlja tijekom druge lovne godine, osim kod medvjeda koji je pomladak u treoj
lovnoj godini;
6. gospodarski kapacitet lovita (GK) bonitiranjem utvren mogui broj divljai u lovitu
(matini fond s prirastom);
7. redovni odstrjel izluivanje zdravih i normalno razvijenih grla iz populacije divljai;
8. uzgojni odstrjel izluivanje uzgojno manje vrijednih ili nepoeljnih grla iz populacije
krupne divljai u sklopu obavljanja redovnoga odstrjela u skladu s ciljem gospodarenja
populacijom;
9. redukcijski odstrjel izluivanje prekobrojnih jedinki iz populacije, koji je vei od
propisanoga gospodarskog kapaciteta;
10. sanitarni odstrjel izluivanje bolesnih, ozlijeenih ili ranjenih jedinki iz populacije divljai;
11. otpad uklanjane jedinke iz populacije osim lovljenja i hvatanja (uginula divlja ili njezini
dijelovi koji su naeni u lovitu, divlja stradala u prometu i evidentirani krivolov);
12. izluivanje podrazumijeva svako uklanjanje pojedine jedinke iz lovita, odnosno
populacije (odstrjel i otpad);
13. prihrana hrana, voda, sol i mineralna smjesa koja se povremenim izlaganjem daje divljai
kao dopuna prirodne hrane i vode kada je u prirodi nema u dostatnim koliinama;
14. prehrana hrana i voda koja je izloena divljai tijekom cijele godine;
15. lovnoproduktivna povrina (LPP) dijelovi lovita u kojima odreena vrsta divljai ima sve
prirodne uvjete za obitavanje hranjenje (prehranu) i napajanje, razmnoavanje i sklanjanje;
16. umjetni uzgoj divljai uzgoj divljai umjetnom ili kontroliranom metodom uz pomo
tehnikih sredstava;
17. uskona rampa (uskonica) lovnotehniki objekt u ogradi ili na ogradi koji omoguava
divljai ulazak u ograeni prostor;
18. divljaina meso divljai.
lanak 6.
Divlja se, osim prema Zakonu o lovstvu, u smislu ovoga Pravilnika razvrstava na:
1. glavne vrste vrste divljai koje se prema namjeni zemljita prvenstveno uzgajaju ili se
planiraju uzgajati, ili za koje je lovite ustanovljeno, te vrste divljai za koje je odreena LPP
(LGO-2, PUD-2) i izvreno bonitiranje;
2. ostale (sporedne) vrste vrste divljai koje prirodno obitavaju u lovitu ili se unose
neposredno pred lov (LGO-7, PUD-8).

lanak 7.
Prema nainu migracije, divlja i ivotinjske vrste razvrstavaju se na:

1. stalne vrste koje obitavaju u lovitu tijekom cijele godine, nalaze hranu i zaklon te se
razmnoavaju;
2. sezonske vrste
selice prolaznice koje prelaze iz lovita u lovite tijekom jedne lovne godine, a zavisno o
godinjem dobu (zimska i ljetna stanita, okomita i vodoravna migracija i sl.);
selice stanarice (gnjezdarice) koje dolaze u lovite tijekom proljea te se u istom hrane,
sklanjaju i razmnoavaju, a u jesen odlaze;
selice zimovalice koje dolaze u lovite tijekom jeseni i zime te se u istom hrane i sklanjanju,
a u proljee odlaze;
3. povremene vrste koje dolaze u lovite samo poneke godine te se u njima hrane, sklanjaju ili
razmnoavaju;
4. prolazne vrste koje tijekom svoje migracije prolaze kroz lovite.
Dnevno kretanje divljai i ivotinjskih vrsta ne smatra se migracijom u smislu ovoga Pravilnika.
lanak 8.
Prema uvjetima u kojima divlja obitava u Republici Hrvatskoj lovita se razvrstavaju na:
1. nizinska ustanovljena u cijelosti ili veim dijelom u panonskom podruju koje se prostire u
istonom, sredinjem i sjevernom dijelu Republike Hrvatske sa zapadnom granicom koja se
protee od granice Republike Slovenije zapadno od Samobora, preko Jastrebarskoga, Karlovca,
Kupom do Siska eljeznikom prugom do Sunje i Dubice do granice Republike Bosne i
Hercegovine. Obuhvaa sva lovita do 200 m nadmorske visine u kojima je izrazita
kontinentalna klima;
2. brdska ustanovljena u cijelosti na podruju opisanom pod tokom 1. ovog lanka iznad 200
m nadmorske visine ili veim dijelom u dinarskom podruju kojem je istona granica istovjetna
zapadnoj granici panonskog podruja, a zapadna granica protee se od granice Republike
Slovenije iznad Klane prema jugu na nadmorskoj visini do 800 m te dalje ide primorskim
padinama Velebita prema jugu, iznad Maslenikog kanala, skree prema istoku na Knin,
obuhvaa padine Dinare do granice Republike Bosne i Hercegovine;
3. gorska ustanovljena na podruju Gorskog kotara i na dinarskom podruju iznad 800 m
nadmorske visine gdje prevladava otra planinska klima i stalna je prisutnost velikih predatora
(vuk, ris, medvjed);
4. mediteranska ustanovljena u cijelom dijelu jadranskoga podruja koje obuhvaa Istru,
Hrvatsko primorje s otocima i Dalmaciju s otocima do istone granice koja je istovjetna
zapadnoj granici dinarskoga podruja, uvjetovana su mediteranskom klimom i reljefom.
Pod uvjetima iz stavka 1. ovoga lanka podrazumijevaju se hrana i voda, vegetacija, kakvoa tla,
konfiguracija terena, klima, mir u lovitu i opa prikladnost lovita.
lanak 9.
Matini fond divljai i ivotinjskih vrsta na zemljitima obvezno se utvruje do 31. oujka za
narednu lovnu godinu, a kod sezonskih vrsta selica stanarica po dolasku u lovite.

III. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA
lanak 10.
Lovnogospodarska osnova (u daljnjem tekstu: osnova) je planski akt kojim se detaljno ureuje
gospodarenje s lovitem, u skladu s mogunostima stanita te brojnosti i stanjem populacije div-
ljai koja se u lovitu uzgaja ili se njezino uzgajanje propisuje.
lanak 11.
Broj divljai i ivotinjskih vrsta iz lanka 9. ovoga Pravilnika, utvruje se:

1. krupna divlja opaanjem, praenjem i brojanjem tijekom cijele lovne godine u lovitu, a
iskazuje se brojem grla po spolnoj i dobnoj strukturi;
2. sitna divlja:
zeevi, fazani, jarebice i trke metodom uzoraka prebrojavanjem na plohama najmanje
povrine 50 ha ija meusobna udaljenost ne moe biti manja od 1000 m, a u sluajevima kada
nema mogunosti postavljanja ploha broj divljai se utvruje praenjem i brojenjem tijekom
cijele lovne godine;
prepelice prebrojavanjem glasanja u zoru od najmanje tri sluanja na jednom stajalitu
najdue tri tjedna po njihovom dolasku u proljee;
divlje patke i crne liske stalnim opaanjem, opaanjem izlazaka na vodenu povrinu, na
jutarnjem i veernjem preletu ili na hranilitima;
ostala sitna divlja i ivotinjske vrste opaanjem, praenjem i brojenjem tijekom cijele lovne
godine.
Broj divljai moe se utvrditi i na drugi lovnoj struci priznati nain i to:
tehnikim sredstvima snimanjem iz zraka, radarima, radioodailjaima, markiranjem i sl.;
Lincoln metodom djelominim markiranjem;
metodom utvrivanja tragova;
metodom utvrivanja izmeta;
metodom oslukivanja;
metodom povratnoga raunanja na temelju viegodinjih odstrjela pojedine vrste divljai pri
emu se kontrolira i prirast.
lanak 12.
Divlja se u pravilu uzgaja u omjeru spolova 1:1.

Iznimno, od odredbe stavka 1. ovoga lanka moe se odstupiti u svrhu:
brega postizanja utvrenoga gospodarskog kapaciteta lovita;
ostvarivanja veeg odstrjela u svrhu dobivanja veih koliina divljaine;
uzgoja vrhunskih trofeja divljai;
ostvarivanja propisanoga cilja gospodarenja lovitem;
smanjivanja teta od divljai;
postupnoga smanjivanja broja divljai.
lanak 13.
Krupna divlja razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunad, pomladak, mlada, srednja i
zrela (LGO-3).
Sitna divlja razvrstava se po spolu u dobne razrede: mladunad i odrasla (LGO-4).

lanak 14.
Prilikom izrade osnove utvruje se lovnoproduktivna povrina za svaku vrstu divljai za koju se
bonitira lovite, u skladu sa Strunom podlogom za bonitiranje lovita u Republici Hrvatskoj
koja je tiskana uz ovaj Pravilnik i njegov je sastavni dio.
lanak 15.
Bonitiranjem lovita utvruje se najvei mogui broj divljai koji se moe uzgajati u lovitu, koji
ne remeti prirodne odnose izmeu divljai i zatienih ivotinjskih vrsta, te njihovih prirodnih
stanita i gospodarskih djelatnosti.
Bonitiranje lovita obavlja se za gospodarski znaajne vrste divljai koje u lovitu od prirode
obitavaju odnosno koje se prvenstveno uzgajaju ili koja e se uzgajati, u skladu sa Strunom
podlogom.
Mogui broj divljai za koju ne postoje upute za bonitiranje kao i drugih ivotinjskih vrsta,
utvruje se procjenom.
lanak 16.
Prirast se obraunava svake lovne godine za svaku vrstu divljai, koja u lovitu obitava, na
temelju Strune podloge i Plana gospodarenja uzgojnim podrujem, a moe se mijenjati ovisno o
prirodnim i drugim uvjetima iste lovne godine.
Prirast divljai i ivotinjskih vrsta koje nisu obuhvaene Strunom podlogom, obraunava se
procjenom.
U sluaju sumnje u ostvarenje obraunatoga prirasta, moe se izvriti kontrolno prebrojavanje
pred poetak lovne sezone, u skladu s odredbom lanka 11. ovoga Pravilnika.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovoga lanka, ostvareni prirast sitne divljai moe se utvrditi
metodom probnoga odstrjela, a kod zeeva i mjerenjem teine onih lea ili prema poprenom
presjeku zuba.
Prirast divljai moe se utvrditi i metodom povratnoga raunanja na temelju viegodinjih
odstrjela.
lanak 17.
Lov stalnih vrsta divljai i sezonskih vrsta iz lanka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika, planira se po
vrstama u skladu s njihovim brojem, omjerom spolova, razvojem dobnih razreda te utvrenim
ciljevima gospodarenja, a za jelena, divokozu i divlju svinju prema Planu gospodarenja
uzgojnim podrujem.
Isputanje i lov posebno se planira za umjetno uzgojenu i u lovite unesenu sitnu divlja, uz
prikaz obavljenoga lova i ostvarenoga otpada.
Uginula, ranjena ili na drugi nain stradala divlja (otpad), uraunava se u ukupno izluivanje.
lanak 18.
Lov sezonskih vrsta divljai, planira se po vrstama u skladu s njihovim brojem, prostornim
rasporedom i ostalim elementima stabilnosti populacije (kod krupne divljai) i to:
1. za selice prolaznice temeljem broja divljai koja migrira, duine boravka u drugom lovitu,
elemenata gospodarenja, ulaganja u uzgoj i zatitu te divljai, a na nain da se osigura i ne narui
stabilnost populacije divljai koja migrira i uz uvjet da razvoj fonda iste populacije bude
razraen i usklaen sa smjernicama buduega gospodarenja svih lovita unutar kojih populacija
obitava;
2. za selice stanarice (gnjezdarice) temeljem uputa iz Strune podloge, a za ostalu divlja u

visini 50% utvrenoga prirasta uz prihranu i prehranu cijele populacije;

3. za selice zimovalice temeljem uputa iz Strune podloge.
lanak 19.
Lov povremenih i prolaznih vrsta planira se na temelju uputa iz Strune podloge.
lanak 20.
Lovnogospodarski objekti namijenjeni su uzgoju i zatiti divljai.

Lovnotehniki objekti namijenjeni su lovu i koritenju divljai.
Objekti iz stavka 1. i 2. ovoga lanka moraju se izgraditi u broju koji osigurava provedbu
propisa osnove.
lanak 21.
Granice lovita se obiljeavaju na drvenim ili drugim podlogama od prirodnoga materijala

dimenzija ne manjih od 60 40 cm, na kojima je ispisan naziv i namjena lovita, a kod vlastitih
lovita i vlasnik lovita. Drvene podloge postavljaju se na vlastite nosae, na mjestima
utvrenim lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljai.
lanak 22.
Divlja se uzgaja u otvorenim lovitima prirodnim nainom, u ograenim lovitima prirodnim i

kombiniranim nainom, te u uzgajalitima prirodnim, umjetnim ili kombiniranim nainom.
lanak 23.
Mjere zatite divljai obuhvaaju:

uvanje lovita;
suzbijanje nezakonitoga lova;
odravanje broja predatora u optimalnom broju;
smanjivanje broja divljai odnosno predatora koji ine tetu na podnoljiv broj;
uklanjanje pasa i maaka skitnica;
provedbu preventivnih, kurativnih, laboratorijsko-dijagnostikih i drugih higijensko-
zdravstvenih mjera u lovitu radi zdravstvene zatite divljai i drugih ivotinjskih vrsta;
spaavanje divljai od elementarnih nepogoda (snijeg, led, poplava, poar i dr.);
osiguranje mira u lovitu;
poduzimanje preventivnih mjera prilikom obavljanja poljoprivrednih i drugih radova ili
uporabe kemijskih i drugih sredstava;
ureenje i odravanje izvora, zdenaca i pojila te ureenje i odravanje prirodnih prostora gdje
se zadrava voda;
osiguranje uvjeta za opstanak i razmnoavanje ugroenih ivotinjskih vrsta;
provoenje mjera propisanih meunarodnim ugovorima o zatiti migracijskih vrsta.
lanak 24.
Osnovom se propisuje cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s mogunostima
stanita za divlja koja u lovitu prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja, te koji osigurava
uzgoj zdrave i otporne divljai uz ouvanje zatienih vrsta. Prilikom utvrivanja cilja lovnoga
gospodarenja, mora se osigurati postojanost ekosustava uz odravanje prirodnoga genofonda.

lanak 25.
U cilju praenja stanja populacije pojedine vrste divljai, osnovom se moe propisati obveza
praenja teina iste divljai po lovnim godinama.
Teina pojedinoga grla krupne divljai evidentira se nakon odstrjela po dobnoj strukturi, a
iskazuje se bez iznutrice, glave i nogu do koljena.
lanak 26.
Osnova sadri:
1. Uvod
2. Podaci o lovitu
osnovni podaci o lovitu;
opis prirodnih znaajki stanita;
uvjeti zatite prirode;
prikaz vrsta i broja divljai i ivotinjskih vrsta;
opis tehnike opremljenosti lovita.
3. Gospodarenje s divljai i lovitem
dosadanje gospodarenje;
smjernice budueg gospodarenja s uvjetima i mjerama zatite prirode;
lovna kinologija;
lov i koritenje divljai;
struna i lovouvarska sluba;
sumarni prikaz plana i izvrenja plana prihrane i izluivanja glavnih vrsta divljai (LGO-8,
LGO-9, LGO-10);
potrebna ulaganja u divlja i stanite;
oevidnik lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata (LGO-11);
lovna kronika.
lanak 27.
Osnovi se prilau:
topografska karta u mjerilu 1: 25 000 ili krupnijem;
akt o ustanovljenju lovita;
ugovor o koncesiji prava lova, zakupu prava lova, odnosno povjeravanju izvravanja prava
lova;
program razvoja lovnoga gospodarstva iz javnoga natjeaja za davanje koncesije prava lova;
evidencija trofeja divljai (ETD);
ugovor o meusobnim pravima i obvezama izmeu lovoovlatenika i Hrvatskih uma d.o.o.
ako se na podruju lovita nalaze ume i umska zemljita u vlasnitvu Republike Hrvatske;
zapisnik strunoga povjerenstva za pregled osnove;
akt o odobrenju osnove;
uz reviziju osnove prilae se revidirana osnova, a uz obnovljenu osnovu istekla osnova;
mjere i uvjeti zatite prirode izdani od tijela nadlenoga za zatitu prirode, odnosno prethodna
suglasnost ako se lovite nalazi na zatienim dijelovima prirode.
lanak 28.
Uvod sadri osnovne napomene, a napose vrijeme trajanja osnove, naziv pravne ili fizike osobe
koja je osnovu izradila, osnovne podatke o lovoovlateniku, odnosno izvritelju prava lova te
popis koritene literature i uputa.

lanak 29.
Osnovni podaci o lovitu, obuhvaaju podatke iz akta o ustanovljenju lovita, s obveznim

prikazom opisa granice, ukupne povrine razraene po kulturama zemljita sa zemljovlasnikim
razmjerom, te namjene lovita.
lanak 30.
Opis prirodnih znaajki stanita daje prikaz:

orografskih, hidrografskih i klimatskih prilika;
edafskih imbenika;
biljnih i drugih zajednica;
infrastrukture;
antropogenih utjecaja i sl.
lanak 31.
Uvjeti zatite prirode se razrauju prema aktu koje je izdalo tijelo nadleno za zatitu prirode.
lanak 32.
Prikaz vrsta i broja divljai i ivotinjskih vrsta, iskazuje se utvrivanjem ili procjenom
zateenoga stanja.
lanak 33.
Opis tehnike opremljenosti lovita, daje prikaz zateenoga stanja ureenosti lovita te broja i
uporabivosti svih objekata koji su znaajni za lovno gospodarenje.
Lovnotehniki i lovnogospodarski objekti ne smiju se planirati, niti postavljati u pojasu od 100
m od granice lovita, osim lovnogospodarskih objekata za sitnu divlja, ukoliko je granica
lovita vodena povrina.
lanak 34.
Dosadanje gospodarenje, odnosi se na povrine zemljita na kojima je lovite ustanovljeno, a

obuhvaa razdoblje od najmanje 10 godina za koje se iskazuju rezultati na uzgoju, zatiti, lovu i
koritenju divljai, tete od divljai te izvreni radovi na ureenju stanita i briga o ostalim
ivotinjskim vrstama koje bitno utjeu na lovno gospodarenje.
lanak 35.
Smjernice buduega gospodarenja za glavne vrste divljai (LGO-2), propisuju se za svaku vrstu
divljai posebno, a utvruju kako slijedi:
cilj lovnoga gospodarenja, koji mora biti u skladu s namjenom lovita, mjerama i uvjetima
zatite prirode, a utvruje metodu (nain) uzgoja, omjer spolova, gospodarsku starost i dobnu
strukturu;
bonitetni razred, lovnoproduktivne povrine, broj divljai na 100 ha LPP-a, matini fond,
koeficijent prirasta, prirast i gospodarski kapacitet lovita;
brojnost divljai;
razvoj fonda divljai za svaku lovnu godinu po spolnoj i dobnoj strukturi, s planiranim
prirastom i lovom (odstrjel, hvatanje ive divljai, lov zamkama i klopkama i dr., LGO-3 i LGO-
4);

potrebnu prihranu i prehranu divljai za svaku lovnu godinu (LGO-5);

mjere ureivanja lovita za svaku lovnu godinu (LGO-6);
mjere zatite divljai;
mjere ouvanja i poboljanja stanita, sprjeavanja teta od divljai te usklaenja odnosa sa
umarstvom, poljoprivredom i dr.;
nain lova i uporaba lovakoga oruja i naboja;
briga o ivotinjskim vrstama na koje dotina vrsta moe imati tetan utjecaj.
Za ograene dijelove otvorenoga lovita namijenjene intenzivnom uzgajanju divljai, smjernice
buduega gospodarenja iskazuju se posebno (primjenjuju se obrasci LGO-2, LGO-3, LGO-4,
LGO-5 i LGO-6 s naznakom za ograeni dio lovita).
Ograeni dijelovi otvorenoga lovita koji slue samo za lov divljai ne prikazuju se kao posebni
dio.
Smjernice buduega gospodarenja trebaju biti usklaene s Nacionalnim planom gospodarenja
smeim medvjedom i Planom gospodarenja uzgojnim podrujem.
lanak 36.
Lovna kinologija, u skladu s posebnim propisom, utvruje broj i pasmine lovakih pasa, koji
moraju biti osigurani za lov pojedinih vrsta divljai.
lanak 37.
Lov i koritenje divljai, u skladu s posebnim propisom, utvruje naine lovljenja i uporabu
lovakog oruja i naboja.
Lov zamkama i klopkama moe se planirati sukladno lanku 64. stavak 3. Zakona o lovstvu, pod
uvjetom da se predvide i povrine na kojima e se isti obavljati te da se propie i utvrdi vrsta,
broj i nain koritenja klopki odnosno zamki, kao i obvezna osposobljenost za njihovo
koritenje.
lanak 38.
Osnova, u skladu s posebnim propisom, utvruje potrebnu strunu slubu za provedbu osnove i
nain organizacije lovouvarske slube.
lanak 39.
Plan ulaganja u divlja i stanite mora osigurati provedbu osnove, prikazuje se tabelarno u
naturalnim iznosima, a njihovu financijsku vrijednost iskazuje lovoovlatenik, odnosno izvritelj
prava lova, na kraju razdoblja vaenja osnove.
lanak 40.
Provedba propisa osnove evidentira se po lovnim godinama, a prikazuju se po isteku

vremenskoga razdoblja u kojem je obvezna njegova provedba.
lanak 41.
Lovna kronika za svaku lovnu godinu, evidentira kronolokim redom sva zbivanja u lovitu koja
bitno utjeu na lovno gospodarenje, a naroito:
tetan utjecaj vanijih elementarnih nepogoda;
ostvareni prirast pojedine vrste divljai;
stanje biljnih zajednica i ivotinjskih vrsta;

dolazak i odlazak sezonskih vrsta;

aktivnosti strune i lovouvarske slube;
tete od divljai te tete na divljai i lovitu;
opaanja i nalaze strogo zatienih divljih svojti koje utjeu na lovno gospodarenje
pokusi za znanstvena istraivanja;
antropogeni utjecaji;
sva zbivanja koja mogu uvjetovati reviziju osnove.
lanak 42.
Revizija osnove obavlja se:

ako se ukupna povrina lovita ili lovnoproduktivna povrina utvrena osnovom za bilo koju
vrstu divljai, promjeni za vie od 20 %;
ako se matini fond divljai ne moe postii prema osnovi i odredbama lanka 43. ovoga
Pravilnika;
ako se izgradnjom objekata i infrastrukture ili slinim radovima bitno narui bioloka cjelina
lovita ili ako se iz bilo kojih razloga izmijeni bonitetni razred za bilo koju vrstu divljai;
ako se pojavi ili unese nova vrsta divljai;
u svrhu usklaivanja osnove s odredbama ovoga Pravilnika.
lanak 43.
Od smjernica buduega gospodarenja u tijeku jedne lovne godine, ostvareno izluivanje ne smije
odstupati od planiranoga vie od 25 % kod krupne divljai, osim kod divlje svinje gdje
odstupanje moe biti do 30 %, te najvie do 35 % kod sitne divljai. Matini fond kod krupne
divljai ne smije odstupati vie od 15 % od planiranoga, a kod sitne divljai vie od 25 % od
planiranoga tijekom tri uzastopne lovne godine.
Planirani lov iz lanka 18. stavaka 2. i 3. i lanka 19. ovoga Pravilnika nije obvezatan.
U provedbi ostalih smjernica buduega gospodarenja dozvoljena su odstupanja pod uvjetom, da
nema tetnih posljedica te da lovoovlatenik, odnosno izvritelj prava lova utvrdi i evidentira
njihovu opravdanost.
lanak 44.
Obrasci LGO- 1 do LGO-11 sastavni su dio osnove, tiskani su uz ovaj Pravilnik i ine njegov
sastavni dio.
IV. PROGRAM UZGOJA DIVLJAI
lanak 45.
Program uzgoja divljai (u daljnjem tekstu: program) je planski akt kojim se detaljno ureuje
uzgoj divljai u uzgajalitu divljai za vrijeme od 10 lovnih godina.
lanak 46.
Program sadri:
1. Uvod;
2. Namjenu uzgajalita te cilj gospodarenja s divljai;
3. Podaci o uzgajalitu:
osnovni podaci o uzgajalitu;
prirodne znaajke s prikazom vrsta i broja divljai;


prikaz tehnike opremljenosti uzgajalita.
4. Gospodarenje uzgajalitem:
dosadanje gospodarenje;
podizanje ili obnova ograda s dinamikom razvoja fonda odnosno isputanja divljai;
tehnologija uzgoja i koritenja divljai, usklaenje s uvjetima zatite prirode;
prehrana divljai;
tehniko ureenje i pratei objekti;
zatita divljai;
mjere za sprjeavanje teta od divljai;
struna i lovouvarska sluba;
lov i koritenje divljai.
5. Ulaganja u uzgajalite:
ulaganja u divlja;
ulaganja u zemljite;
ulaganja u tehniko ureenje i pratee objekte;
sumarni prikaz plana i izvrenja prihrane, prehrane i izluivanja glavnih vrsta divljai, (PUD-
9, PUD-10, PUD-11);
oevidnik lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata (PUD-12);
lovna kronika.
lanak 47.
Prilozi programu identini su prilozima iz lanka 27. ovoga Pravilnika.

Osim priloga iz stavka 1. ovoga lanka, programu se prilae i karta uzgajalita u mjerilu 1:10
000 ili krupnijem, s prikazom povrina prema namjeni te namjenskim objektima.
lanak 48.
Prilikom izrade programa odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 11., 12., 13., 16., 17., 20.,
21., 22., 28., 29., 30., 31., 32., 33., 34., 36., 37., 38., 39., 40., 41. i 42. ovoga Pravilnika.
lanak 49.
Program utvruje podizanje ili obnovu neophodnih ograda i pregrada te dinamiku njihove
izgradnje, kao i dinamiku razvoja fonda odnosno isputanja pojedine divljai u iste prostore.
U vanjskoj ogradi uzgajalita divljai nije dozvoljena izgradnja uskonih rampi (uskonica) osim
uz suglasnost lovoovlatenika odnosno izvritelja prava lova u lovitu uz iju granicu se gradi
uskona rampa.
lanak 50.
Program utvruje tehnologiju uzgoja i koritenja divljai s obveznim prikazom:

omjera spolova prema potrebi;
naina uzgoja uz prikaz predvienoga prirasta;
namjene uzgajane divljai;
broja divljai koja se mora uzgajati po lovnim godinama;
naina koritenja divljai.

lanak 51.
Program propisuje prehranu divljai tijekom cijele godine, koja divljai osigurava dovoljne
koliine hrane i vode izlaganjem u objektima, te ureenjem zemljita za proizvodnju hrane i
zadravanje vode.
lanak 52.
Program propisuje zatitu divljai koja, osim mjera iz lanka 23. ovoga Pravilnika, za glavne
vrste divljai obuhvaa:
trajni nadzor i praenje zdravstvenog stanja;
provedbu propisanih dijagnostikih, imunoprofilaktikih i ostalih veterinarsko-sanitarnih
mjera.
lanak 53.
Programom se, osim obveznih mjera zatite kultura od teta koju ini divlja, moraju predvidjeti
i dodatne mjere, a naroito:
stalno praenje stanja stanita radi uoavanja nastanka teta i njezinih uzroka;
mjere zatite uma i poljoprivrednih kultura.
lanak 54.
Program se revidira kada se trajnije i znaajnije izmjene uvjeti i okolnosti na kojima je utemeljen
program.
lanak 55.
U provedbi programa dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da vlasnik zemljita utvrdi i

evidentira njihovu opravdanost.
lanak 56.
Obrasci PUD-1 do PUD-12 sastavni su dio programa, tiskani su uz ovaj Pravilnik i ine njegov
sastavni dio.
V. PROGRAM ZATITE DIVLJAI
lanak 57.
Program zatite divljai (u daljnjem tekstu: program zatite) je planski akt za razdoblje od 10
godina koji osigurava zatitu divljai na povrinama iz lanka 9. stavka 2. toaka 1., 2., 3. i 5.
Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: povrine izvan lovita), a donosi ga pravna ili fizika osoba
koja koristi zemljite ili upravlja zemljitem na vrijeme od 10 godina, osim u nacionalnim
parkovima gdje je to regulirano Prostornim planom, Pravilnikom o unutarnjem redu i Planom
upravljanja.
lanak 58.
Program zatite sadri:

akt o proglaenju ili ustanovljenju povrine izvan lovita;
osnovne podatke o poloaju i granicama povrine izvan lovita te njenoj povrini razraenoj

po kulturama zemljita sa zemljovlasnikim razmjerom;

procjenu brojnoga stanja divljai koja stalno, sezonski ili povremeno obitava na povrinama
izvan lovita ili preko istih prelazi;
mjere zatite divljai;
mjere za sprjeavanje teta od divljai;
brigu o drugim ivotinjskim vrstama;
prikaz potrebnih financijskih sredstava za provedbu programa zatite;
kroniku zatite divljai.
lanak 59.
Mjere zatite divljai obuhvaaju:

zabranu lova divljai osim izuzetaka propisanih Zakonom o lovstvu i ovim Pravilnikom;
provedbu preventivnih, dijagnostikih, kurativnih i higijensko-zdravstvenih mjera radi
zdravstvene zatite divljai, ljudi i stoke;
spaavanje divljai od elementarnih nepogoda;
poduzimanje preventivnih mjera kod izvoenja poljoprivrednih i drugih radova;
pravilan izbor i primjenu zatitnih sredstava u poljoprivrednoj i umarskoj proizvodnji;
suzbijanje nezakonitoga lova.
lanak 60.
Mjere za sprjeavanje teta od divljai obuhvaaju:

edukaciju i suradnju s vlasnicima i korisnicima povrina izvan lovita;
nabavljanje kemijskih, biolokih i biotehnikih zatitnih sredstava te njihovu besplatnu
raspodjelu vlasnicima i korisnicima povrina izvan lovita na njihov zahtjev;
zatitu usjeva i nasada izgonom divljai te uporabom zatitnih sredstava i plaila, koju su duni
provoditi vlasnici i korisnici povrina izvan lovita o vlastitom troku;
uklanjanje poljoprivrednih usjeva do agrotehnikog roka;
smanjivanje broja divljai kada zbog prevelike gustoe dolazi do gospodarski nedopustivih
teta.
lanak 61.
Na povrinama izvan lovita divlja je doputeno loviti:

1. ranjenu ili bolesnu tijekom cijele godine, uz obvezu prijave nadlenom uredu i predoenje
uvjerenja nadlene veterinarske slube da je odstrijeljena divlja bila ranjena ili bolesna;
2. u sluaju proglaenja zarazne bolesti ili ako postoji mogunost njene pojave u skladu s
propisima o zdravstvenoj zatiti ivotinja;
3. za potrebe znanstveno-istraivakih i znanstveno-nastavnih ustanova u skladu s
odgovarajuim programom;
4. u sluajevima iz lanka 60. stavka 1. alineje 5. ovoga Pravilnika.
lanak 62.
Lov divljai iz lanka 61. ovoga Pravilnika obavlja se u skladu s odredbama Zakona o lovstvu.
Obavljeni lov iz stavka 1. ovoga lanka, evidentira se po lovnim godinama.
Odstrijeljena divlja pripada pravnoj ili fizikoj osobi koja koristi zemljite ili upravlja
zemljitem izvan lovita.

lanak 63.
Briga o ivotinjskim vrstama obuhvaa mjere koje osiguravaju njihovo obitavanje.
lanak 64.
Revizija programa zatite izrauje se kada se trajnije i znaajnije izmijene uvjeti i okolnosti na
kojima se temelji program zatite.
lanak 65.
U provedbi programa zatite dozvoljena su odstupanja, pod uvjetom da nema tetnih posljedica
te da pravna ili fizika osoba koja koristi zemljite ili upravlja zemljitem utvrdi i evidentira
njihovu opravdanost.
lanak 66.
Obrasci PZD-1 do PZD-4 sastavni su dio programa zatite, tiskani su uz ovaj Pravilnik i ine
njegov sastavni dio.
VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 67.
Osnove, programi i programi zatite doneseni u skladu s Pravilnikom o sadraju, nainu izrade i
postupku donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i
programa zatite divljai (Narodne novine, br. 53/95. i 39/05.), provode se dok se ne steknu
uvjeti za njihovu reviziju prema odredbama ovoga Pravilnika, a najdue pet godina od dana
stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
U postupku prve revizije, a najkasnije do isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka, obvezno je
usklaivanje osnova, programa i programa zatite s odredbama ovoga Pravilnika.
lanak 68.
Ako su osnova, program ili program zatite istekli, a nisu doneseni novi, koritenje prava lova se
temelji na propisu postojee osnove odnosno programa prema zadnjoj godini gospodarenja,
najdue za jednu lovnu godinu, uz obvezno utvrivanje brojnoga stanja divljai i planiranja na
temelju istoga.
Planiranje pokazatelja iz stavka 1. ovoga lanka i njihova provedba sastavni su dio nove osnove,
programa ili programa zatite.
lanak 69.
Do donoenja programa zatite, divlja na povrinama izvan lovita zatiuje se u skladu s

planovima zatite divljai donesenih u skladu s Pravilnikom o sadraju, nainu izrade i postupku
donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa
zatite divljai (Narodne novine, broj 53/95. i 39/05.).

lanak 70.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o sadraju, nainu izrade i
postupku donoenja, odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i
programa zatite divljai (Narodne novine, broj 53/95. i 39/05.).
lanak 71.
Struna podloga tiskana je uz ovaj Pravilnik i ini njegov sastavni dio.
lanak 72.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/06-01/26
Urbroj: 525-1-06-1
Zagreb, 3. travnja 2006.
Ministar
Petar obankovi, v. r

LGO 1
ISKAZ POVRINA
NAZIV VRSTA ZEMLJOVLASNIKO
KULTURA HA
POVRINE POVRINE RAZMJERJE
1 2 3 4 5
DRAVNO
OBRASLO PRIVATNO

UMSKO
DRAVNO
NEOBRASLO PRIVATNO

DRAVNO
UKUPNO UMSKO PRIVATNO
DRAVNO
ORANICE PRIVATNO

DRAVNO
ZEMLJITE LIVADE PRIVATNO
UNUTAR
LOVITA DRAVNO
POLJO -
PANJACI PRIVATNO
PRIVREDNO

VIEGODINJI DRAVNO
NASADI PRIVATNO
(neograeni)

DRAVNO
OSTALO PRIVATNO

DRAVNO
UKUPNO POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO
DRAVNO
SVEUKUPNO UMSKO I
PRIVATNO
POLJOPRIVREDNO

RIJEKE
PRIRODNE POTOCI
TEKUICE
UMJETNE KANALI i dr.

JEZERA
VODE MOVARE I BARE
UNUTAR PRIRODNE
OSTALO
LOVITA

STAJAICE AKUMULACIJE
RETENCIJE
UMJETNE
OSTALO

SVEUKUPNE VODE
SVEUKUPNO LOVITE DRAVNO
PREMA VLASNITVU PRIVATNO
SVEUKUPNE LOVNE POVRINE
POVRINE GRAEVINSKO ZEMLJITE
NA KOJIMA SE NE JAVNE POVRINE ( ceste i dr. )
USTANOVLJUJE POSEBNO ZATIENI OBJEKTI PRIRODE
LOVITE, A
OGRAENI NASADI
OPISANE SU
GRANICOM PRIVREDNI RIBNJACI
LOVITA OSTALO (minirane povrine i dr.)

POVRINE OPISANE GRANICOM LOVITA

LGO - 2
SMJERNICE BUDUEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAI
NAMJENA LOVITA
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA
METODE (NAIN) UZGOJA
OMJER SPOLOVA (m : )
GOSPODARSKA STAROST
(samo za krupnu divlja)
DOBNA STRUKTURA
LOVNOPRODUKTIVNA POVRINA (LPP)
BONITETNI RAZRED
BROJ DIVLJAI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha)
MATINI FOND (MF)
KOEFICIJENT PRIRASTA
PRIRAST (P)
GOSPODARSKI KAPACITET
(GK=MF + P)

Lovna godina (razdoblje): 1. travnja .. g. - 31. oujka .. g.
LGO - 3
RAZVOJ FONDA ......

(glavna vrsta krupne divljai)
DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD POMLADAK MLADA SREDNJIA ZRELA
FONDOVI
M M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
PLANIRANI
MATINI FOND
OSTVARENI
PLANIRANO
ISPUTANJE
DIVLJAI
OSTVARENO
PLANIRANI
RASPLODNI
FOND OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
OSTVARENI
PLANIRANI
FOND
PRED LOV OSTVARENI
LOV
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJA LOV
PLANI- (prema stvarnom
RANI stanju)
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
PRIRODNO LOV
UZGOJENA
DIVLJA OTPAD
LOV
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
OSTVA-
RENI
%
IZVRENJA
OBRAZLOENJE
FOND
NAKON LOVA PLANIRANO
(FOND
PRIJELAZA) OSTVARENO
PLANIRANO
PRIJELAZ
OSTVARENO

LGO - 4
RAZVOJ FONDA .....

(glavna vrsta sitne divljai)
DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD ODRASLA
FONDOVI
M M M
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8 9
PLANIRANI
MATINI FOND
OSTVARENI
ISPUTANJE PLANIRANO
DIVLJAI
OSTVARENO
RASPLODNI PLANIRANI
FOND
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
OSTVARENI
PLANIRANI
FOND
PRED LOV
OSTVARENI
LOV
PRIRODNO (prema osnovi)
UZGOJENA
DIVLJA LOV
(prema
PLANI- stvarnom
RANI stanju)
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
PRIRODNO LOV
UZGOJENA
DIVLJA
LOV OTPAD
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
OSTVA-
RENI

%
IZVRENJA
OBRAZLOENJE
PLANIRANI
FOND
NAKON LOVA
OSTVARENI

LGO - 5
PRIHRANA I PREHRANA DIVLJAI
PRIHRANA (kg) PREHRANA (ha)
LOVNA ODSTUPANJA ODSTUPANJA
OSTVA VRSTA NAPOMENA
GODINA VRSTA PLANI- PLANI- OSTVA-
HRANE
- + OBRAZLO- NASAD + OBRAZLO-
RANO % A RANO RENO %
RENO - ENJE - ENJE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. 04. /
31. 03. ..
LGO - 6
MJERE UREIVANJA LOVITA
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIKI OBJEKTI
LOVNA IZGRADNJA ODRAVANJE
GODINA VRSTA JEDINICA ODSTUPANJA OSTVA ODSTUPANJA NAPOMENA
OBJEKTA MJERE PLANI- OSTVA- PLANI-
+ OBRAZL0- - + OBRAZL0-
RANO RENO % RANO %
- ENJE RENO - ENJE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. 04. /
31. 03. ..

LGO - 7a
SMJERNICE GOSPODARENJA ZA .....
(sporedna vrsta krupne divljai)
IZLUIVANJE
PROLJETNO

LOVNA BROJNO PRIRAST
MLADUNAD POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA
GODINA STANJE
M M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.
PLAN.
1. 04/
31. 03 OSTV.

LGO - 7b
(sporedna vrsta sitne divljai)
PROLJETN KOEFICI- IZLUIVANJE
LOVNA GODINA O BROJNO JENT PRIRAST IZVRENJE
STANJE PRIRASTA ODSTRJEL OTPAD %
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRENJA PLANA PRIHRANE
LGO - 8
VRSTA HRANE
SOL,
LOVNA GODINA ZRNATA
VOLUMI-
SONA SILAA
KONCEN-
MINERALNI MESO
NOZNA TRAT
DODACI
kg
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRENJA PLANA IZLUIVANJA
LGO- 9
.......
DOBNA STRUKTURA

MLADA SREDNJA ZRELA
LOVNA GODINA MLADUNAD POMLADAK
M M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03. ..
OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03. .. OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03... OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL



LGO- 10
.......
DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD ODRASLA
LOVNA GODINA
M M M
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8
PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03. ..
OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL


LGO - 11
OEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIKIH OBJEKATA
REDNI GODINA PREMJETANJE OBJEKTA

VRSTA GODINA
BROJ LOKACIJA ODRA- VRIJEDNOST
OBJEKTA IZGRADNJE
OBJEKTA VANJA GODINA LOKACIJA NOVI BROJ
1 2 3 4 5 6 7 8 9

PUD 1
ISKAZ POVRINA
KULTURA HA
1 2 3 4 5
DRAVNO
OBRASLO PRIVATNO

UMSKO
DRAVNO
NEOBRASLO PRIVATNO

DRAVNO
DRAVNO
ORANICE PRIVATNO

DRAVNO
ZEMLJITE
LIVADE PRIVATNO
UNUTAR
UZGAJALITA
DRAVNO
POLJO -
PANJACI PRIVATNO
PRIVREDNO

VIEGODINJI DRAVNO
NASADI PRIVATNO
(neograeni)

DRAVNO
OSTALO PRIVATNO

DRAVNO
PRIVATNO
DRAVNO
UKUPNO UMSKO I POLJOPRIVREDNO
PRIVATNO
RIJEKE
PRIRODNE POTOCI
TEKUICE
UMJETNE KANALI i dr.

JEZERA
VODE MOVARE I BARE
UNUTAR PRIRODNE
OSTALO
UZGAJALITA

STAJAICE AKUMULACIJE
RETENCIJE
UMJETNE
OSTALO

SVEUKUPNE VODE
SVEUKUPNO UZGAJALITE DRAVNO
PREMA VLASNITVU PRIVATNO
SVEUKUPNE LOVNE POVRINE
GRAEVINSKO ZEMLJITE
POVRINE
JAVNE POVRINE ( ceste i dr. )
NA KOJIMA SE
NEUSTANOVLJAVA POSEBNO ZATIENI OBJEKTI PRIRODE
UZGAJALITE, A OGRAENI VIEGODINJI NASADI
OPISANE SU PRIVREDNI RIBNJACI
GRANICOM OSTALO (minirane povrine i dr.)
UZGAJALITA

POVRINE OPISANE GRANICOM UZGAJALITA

PUD - 2
SMJERNICE BUDUEG GOSPODARENJA
VRSTA DIVLJAI
NAMJENA UZGAJALITA
CILJ LOVNOG GOSPODARENJA
TEHNOLOGIJA UZGOJA
OMJER SPOLOVA (m : )
GOSPODARSKA STAROST
DOBNA STRUKTURA
LOVNOPRODUKTIVNA POVRINA (LPP)
BONITETNI RAZRED
BROJ DIVLJAI NA LOVNOJ JEDINICI (100 ha)
MATINI FOND (MF)
KOEFICIJENT PRIRASTA (P)
PRIRAST
GOSPODARSKI KAPACITET
(GK =MF + P)

PUD - 3
DINAMIKA RAZVOJA FONDA I ISPUTANJA .....

DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA
FONDOVI
M M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
PLANIRANI
MATINI FOND
OSTVARENI
PLANIRANO
ISPUTANJE
DIVLJAI
OSTVARENO
PLANIRANI
RASPLODNI
FOND OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
OSTVARENI
PLANIRANI
FOND
PRED LOV
OSTVARENI
LOV
(prema osnovi)
PRIRODNO
UZGOJENA
DIVLJA LOV
PLANI- (prema stvarnom
RANI stanju)
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
PRIRODNO LOV
UZGOJENA
DIVLJA OTPAD
LOV
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
OSTVA-
RENI
%
IZVRENJA
OBRAZLOENJE
FOND PLANIRANI
NAKON LOVA
(FOND
PRIJELAZA) OSTVARENI
PLANIRANI
PRIJELAZ
OSTVARENI

PUD - 4
DINAMIKA RAZVOJA FONDA I ISPUTANJA .....

DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD ODRASLA
FONDOVI
M M M
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8 9
PLANIRANI
MATINI FOND
OSTVARENI
RASPLODNI PLANIRANI
FOND
OSTVARENI
PLANIRANI
PRIRAST
OSTVARENI
PLANIRANO
ISPUTANJE
DIVLJAI
OSTVARENO
PLANIRANI
FOND
PRED LOV
OSTVARENI
LOV
PRIRODNO (prema osnovi)
UZGOJENA
DIVLJA LOV
(prema
PLANI- stvarnom
RANI stanju)
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
PRIRODNO LOV
UZGOJENA
DIVLJA
LOV OTPAD
LOV
ISPUTENA
DIVLJA
OTPAD
OSTVA-
RENI

%
IZVRENJA
OBRAZLOENJE
PLANIRANI
FOND
NAKON LOVA
OSTVARENI

PUD - 5
PREHRANA DIVLJAI
IZLAGANJE HRANE (kg) PROIZVODNJA HRANE (ha)
LOVNA ODSTUPANJA ODSTUPANJA
OSTVA VRSTA NAPOMENA
GODINA VRSTA PLANI- PLANI- OSTVA-
HRANE
- + OBRAZLO- NASAD + OBRAZLO-
RANO % A RANO RENO %
RENO - ENJE - ENJE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. 04. /
31. 03. ..
PUD - 6
TEHNIKO UREENJE I PRATEI OBJEKTI
LOVNOGOSPODARSKI I LOVNOTEHNIKI OBJEKTI
LOVNA IZGRADNJA ODRAVANJE NAPOMEN
GODINA VRSTA JEDINICA ODSTUPANJA OSTVA ODSTUPANJA A
OBJEKTA MJERE PLANI- OSTVA- PLANI-
+ OBRAZL0- - + OBRAZL0-
RANO RENO % RANO %
- ENJE RENO - ENJE
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1. 04. /
31. 03. ..
PUD - 7
ZATITA DIVLJAI
ZATITNE MJERE
LOVNA ODSTUPANJA
VRSTA JEDINICA NAPOMENA
GODINA PLANIRANO OSTVARENO +
ZATITE MJERE % OBRAZL0ENJE
-
1 2 3 4 5 6 7 8
1. 04. /
31. 03. ..

PUD-8
(sporedna vrsta sitne divljai)
PROLJETN KOEFICI- IZLUIVANJE
LOVNA GODINA O BROJNO JENT PRIRAST IZVRENJE
STANJE PRIRASTA ODSTRJEL OTPAD %
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE
STALNE -
GNJEZDARICE
PLANIRANO
PROLAZNICE
1. 04. /
31. 03. .. STALNE -
GNJEZDARICE
OSTVARENO
PROLAZNICE

SUMARNI PRIKAZ PLANA I IZVRENJA PLANA PRIHRANE
PUD - 9
VRSTA HRANE
SOL I
LOVNA GODINA VOLUMI- KONCEN- MINE-
ZRNATA
NOZNA
SONA SILAA
TRAT RALNI
MESNO
DODACI
kg
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO
PLANIRANO
1. 04. /
31. 03. ..
OSTVARENO


PUD- 10
.......
DOBNA STRUKTURA

MLADA SREDNJA ZRELA
LOVNA GODINA MLADUNAD POMLADAK
M M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03. ..
OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03... OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL



PUD-11
.......
DOBNA STRUKTURA

MLADUNAD ODRASLA
LOVNA GODINA
M M M
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7 8
PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL
31. 03. ..
OSTVARENO OTPAD

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL

PLANIRANO
1. 04. / ODSTRJEL


PUD - 12
OEVIDNIK LOVNOGOSPODARSKIH I LOVNOTEHNIKIH OBJEKATA
REDNI GODINA PREMJETANJE OBJEKTA

VRSTA GODINA
BROJ LOKACIJA ODRA- VRIJEDNOST
OBJEKTA IZGRADNJE
OBJEKTA VANJA GODINA LOKACIJA NOVI BROJ
1 2 3 4 5 6 7 8 9

PZD 1
STRUKTURA POVRINA
KULTURA HA
1 2 3 4 5
DRAVNO
OBRASLO PRIVATNO
UMSKO
ZEMLJITE DRAVNO
NEOBRASLO PRIVATNO

DRAVNO
DRAVNO
ORANICE PRIVATNO

DRAVNO
LIVADE PRIVATNO
KULTURE

DRAVNO
POLJO -
PANJACI PRIVATNO
PRIVREDNO

VIEGODINJI DRAVNO
NASADI PRIVATNO
(neograeni)

DRAVNO
OSTALO PRIVATNO

DRAVNO
PRIVATNO
SVEUKUPNO UMSKO I DRAVNO
POLJOPRIVREDNO PRIVATNO
PROMETNICE
JAVNE POVRINE DRUGE JAVNE POVRINE

VONJACI
OGRAENI VINOGRADI
VIEGODINJI RASADNICI
NASADI OSTALO

RIBNJACI
PRIVREDNI
OSTALO
OBJEKTI

DRUGE
POVRINE


PZD - 2
PROCJENA BROJNOG STANJA KRUPNE DIVLJAI
DOBNA STRUKTURA

LOVNA POMLADAK MLADA SREDNJA ZRELA
VRSTA DIVLJAI
GODINA M M M M M
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..

PZD - 3
PROCJENA BROJNOG STANJA SITNE DIVLJAI
DOBNA STRUKTURA
LOVNA MLADI ODRASLA
VRSTA DIVLJAI
GODINA M M
grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..
1. 04. /
31. 03. ..

PZD - 4
OBAVLJENI LOV
PODACI O ULOVLJENOJ DIVLJAI VRIJEME,

LOVNA PODACI RAZLOG ZA
MJESTO I
GODINA SPOL DOB TEINA O LOVCU OBAVLJANJE LOVA
VRSTA NAIN LOVA
(m:) (god.) (kg)
1 2 3 4 5 6 7 8
1. 04. /
31. 03. ..

STRUNA PODLOGA ZA BONITIRANJE I UTVRIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH

POVRINA U LOVITIMA REPUBLIKE HRVATSKE
1. UVOD
Strune podloge za utvrivanje lovnoproduktivnih povrina (u daljnjem tekstu LPP) i bonitetnih

razreda (u daljnjem tekstu: bonitet) u lovitima Republike Hrvatske predstavljaju polazne osnove
za odreivanje okvira gospodarenja gospodarski znaajnim vrstama divljai.
Ujednaavanje kriterija kod odreivanja LPP-a i boniteta prvi je korak u usklaivanju smjernica
gospodarenja lovitima i divljai u odreenom cjelovitom prostoru, identinih ili slinih
staninih uvjeta u kojima obitava divlja, a kojom se gospodari u lovitima i na prirodan nain.
Iako dugogodinja praksa lovnog gospodarenja predstavlja osnovu za okvire ove Strune
podloge, za njihovo oblikovanje i sadraj koritena je sva dosadanje naa i strana literatura koja
obrauje ovu tematiku. Od strane literature koritena je literatura zemalja koja imaju
dugogodinja iskustva i slian pristup gospodarenju lovitima i divljai, poput Maarske, eke,
Slovake i Poljske.
S obzirom na veliku raznolikost staninih uvjeta u Hrvatskoj, nuno je podijeliti prostor na
nekoliko zona, odnosno tipova lovita. Razvrstavanje lovita po tipovima uvjetovano je
razlikama u nadmorskoj visini, reljefu, klimi i vegetaciji, te su stoga lovita podijeljena na:
nizinska do 200 mnv,
brdska 200 800 mnv,
gorska < 800 mnv,
mediteranska (ukljuuju eumediteransku i submediteransku zonu),
(napomena: s obzirom na vrlo malu zastupljenost visokog gorja s obiljejima planina, u
kontekstu lovita zadran je naziv gorsko lovite).
Unutar ovih podjela potrebno je, posebno kod utvrivanja boniteta i kapaciteta lovita, uzeti u
obzir jo neke dodatne ali vrlo znaajne imbenike koji imaju znatan utjecaj na divlja i lovno
gospodarenje, pa se nizinski tip lovita dijeli na:
lovita bez poplava (poplavljeni dio ne prelazi 40 % povrine)
lovita pod utjecajem poplava (lovita u retencijama i lovita u kojima su poplavljene povrine
zastupljene sa vie od 40 %).
U brdskim, gorskim i mediteranskim lovitima treba razlikovati lovita odnosno podruja u
kojima obitavaju krupni predatori (vuk, ris, medvjed) od lovita u kojima ih nema.
U podrujima gdje obitavaju krupni predatori znatno je smanjen prirast divljai zbog njihovog
utjecaja, odnosno povean je otpad tijekom itave godine. Stoga se ovom Strunom podlogom
eli uskladiti broj divljai i predatora, dakle odrediti optimalni broj predatora na odreenom
prostoru kako bi osigurali potrajnost gospodarenja s divljai, ali i opstanak predatora u
optimalnom broju i strukturi.
S obzirom na dosadanja iskustva sa Strunom podlogom iz 1994. godine, gdje su za pojedine
vrste divljai propisani premaleni kapaciteti (prenisko brojno stanje) kao i niski koeficijenti
prirasta, ovom Strunom podlogom propisani su matini fondovi i koeficijenti prirasta koji su
prilagodljiviji sadanjim staninim uvjetima, kako bi se i ekonomski efekti lovnog gospodarenja
uskladili sa eljama ovlatenika prava lova, staninim mogunostima i zakonskim propisima
(naknade teta, utjecaj divljai na stanite, ouvanje bioraznolikosti).

POJMOVNIK
Pojedini pojmovi u smislu Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05.) i ove Strune
podloge imaju sljedea znaenja:
1. Divlja zakonom odreene ivotinjske vrste koje slobodno ive u prirodi, na povrinama
namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnoavanje u svrhu lova i koritenja.
2. Fizika osoba osoba koja je registrirana za obavljanje lova (obrtnik).
3. Korisnik zemljita vlasnik ili posjednik zemljita na kojem je ustanovljeno lovite.
4. Lovite odreena povrina zemljita koje je zaokruena prirodna cjelina u kojoj postoje
ekoloki i drugi uvjeti za uzgoj, zatitu, lov i koritenje divljai i njezinih dijelova.
5. Otvoreno lovite lovite u kojem je omoguena nesmetana dnevna i sezonska migracija
divljai.
6. Ograeno lovite lovite najmanje povrine od 1.000 ha, ograeno prirodnim (iroki
vodotoci, velike vodene povrine, more i sl.) ili umjetnim (ograde, graevine i sl. ureaji)
preprekama koje sprjeavaju ili znatno umanjuju mogunost da tu povrinu napusti divlja koja
se u njemu uzgaja, titi i lovi.
7. Uzgajalite divljai lovite povrine vee od 100 ha, a manje od 2.000 ha vlastitog zemljita,
ograeno ogradom ili slinom graevinom ili prirodnim preprekama koje sprjeavaju da ne
moe napustiti tu povrinu divlja koja se u njemu proizvodi za razmnoavanje i lov.
8. Lovnogospodarska osnova planski akt kojim se detaljno ureuje gospodarenje odreenom
divljai i lovitem za odreeno razdoblje u skladu s mogunosti stanita te brojnosti i stanjem
populacije divljai koja se uzgaja i prisutnosti zatienih vrsta.
9. Program uzgoja divljai planski i gospodarski akt kojim se ureuju uzgoj, zatita i koritenje
divljai u uzgajalitima.
10. Program zatite divljai planski akt temeljem kojeg se divlja titi na povrinama zemljita
na kojem se lovite ne smije ustanoviti.
12. Uzgojno podruje ivotni prostor odreene vrste krupne divljai na kojem postoje
optimalni stanini i drugi uvjeti potrebni za racionalno gospodarenje populacijom.
13. Naselje stalna naseobina, bez obzira na veliinu, gdje je stupanj izgraenosti prostora takav
da onemoguava prirodnu migraciju krupne divljai.
14. Lovac osoba koja ima poloeni lovaki ispit i obavlja osnovne zadae lova: uzgoj, zatitu,
lov i koritenje divljai i njezinih dijelova uz potovanje lovakih obiaja i etike.
15. Lovna godina razdoblje od 1. travnja tekue godine do 31. oujka naredne godine.
16. Lovna jedinica 100 ha lovnoproduktivne povrine za pojedinu vrstu divljai.
2. UTVRIVANJE LOVNOPRODUKTIVNIH POVRINA
Utvrivanje LPP-a je prvi korak pri odreivanju gospodarskog kapaciteta lovita. Pri tome se
utvruje za koje vrste divljai postoje osnovni uvjeti za njeno obitavanje i razmnoavanje te koja
povrina lovita prua potrebne uvjete za potrajno gospodarenje odreenom vrstom divljai.
Utvrivanje LPP-a provodi se posebno za svaku gospodarski znaajnu vrstu divljai.
LPP se odreuje jednom u 10 godina, odnosno tijekom izrade lovnogospodarske osnove i
programa uzgoja divljai, iznimno ako je dolo do znaajnih promjena povrine lovita LPP se
utvruje i kod revizije lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljai. Stoga je potrebno
dobro utvrditi i uskladiti stvarno stanje iskaza povrina (katastar lovita), odnosno utvrditi
stvarnu zastupljenost pojedinih kultura (obrazac LGO-1), a ne na temelju katastarskih podataka,
pogotovo ako su zastarjeli. O stvarnoj strukturi, njihovom udjelu i rasporedu u lovitu (strukturi
vegetacije) ovisi njihovo uee u LPP-u za pojedinu vrstu divljai.
Napomena: Stvarnu zastupljenost pojedinih kultura duan je iskazati izraiva
lovnogospodarske osnove, odnosno programa uzgoja divljai.

Tablica za izraunavanje LPP-a
Kultura zemljita (% udio u LPP)

Vrsta div- ume i Poljoprivredne povrine Vode,
ljai umsko bare,
zemljite Oranice Livade Panjaci traci
Smei
< 90 < 10 < 20 < 30
medvjed
Jelen obini < 80 < 30 < 50 < 70 < 20
Jelen lopatar < 50 < 30 < 80 < 80
Srna obina < 80 < 80 < 80 < 80
Svinja divlja < 90 <5 <20 <50 < 20
Divokoza < 50 < 80
Muflon < 70 <10 <80 <80
Zec obini <40 <80 <60 <40
Fazan < 30 < 70 < 20 <20
Prepelice < 40 < 70 < 30
Jarebice
< 20 < 30 < 40 < 40
kamenjarke
Obraunava se prema tipu i veliini vodenih
Patke divlje
povrina (vidi u prilogu)
Napomena: Zaputene poljoprivredne povrine suvislo obrasle grmljem i drveem tretiraju se

kao uma i umsko zemljite kod utvrivanja LPP-a i boniteta.
Kod izrauna LPP-a za krupnu divlja ne uzimaju se sastojine I. dobnog razreda do starosti 10
godina (osim za divlju svinju) te sastojine u fazi oplodnih sjea.
3. ODREIVANJE BONITETNIH RAZREDA
Odreivanje boniteta, odnosno vrijednosti ili kvalitete lovita za odreenu vrstu divljai
predstavlja vrlo znaajnu strunu ocjenu uvjeta koje lovite prua pojedinoj vrsti divljai o kojoj
u najveoj mjeri ovisi kapacitet lovita.
Bonitira se samo LPP, s obzirom na to da divlja na njima ima sve potrebne uvjete za obitavanje
i razmnoavanje, odnosno zadovoljava sve osnovne elemente koji se ujedno i ocjenjuju kod
bonitiranja. Bonitiranje se provodi zasebno za svaku pojedinu gospodarski znaajnu vrstu div-
ljai, koja obitava u lovitu ili se eli njome gospodariti u uvjetima prirodnog uzgoja.
Dosadanja praksa i struni rad koristili su dva pristupa (metode) bonitiranja. Po jednom se
bonitiranje vri za krupnu divlja a po drugome za sitnu divlja. Kod bonitiranja za krupnu
divlja postoji takoer vie naina odreivanja boniteta (poput J. Brne, koji je za jelena bonitetne
razrede vezao za nadmorsku visinu odnosno sastav vegetacije), od kojih se najvie koristi nain
odreivanja boniteta na temelju osnovnih imbenika lovita.
U ovoj Strunoj podlozi preporua se klasina metoda u kojoj se ocjenjuju osnovni faktori
lovita te se nakon toga putem bodovnog raspona odreuje bonitetni razred.
Kod krupne divljai potrebno je uskladiti bonitetne razrede na irem podruju ili zoni, kako bi se
ujednaeno gospodarilo s populacijom krupne divljai na veem prostoru zbog veeg radijusa
dnevne i sezonske migracije.
S obzirom na to da su pojedine ocjene i rasponi bodova razliiti za svaku pojedinu vrstu krupne

divljai, u prilogu su tablice s okvirnim ocjenama i rasponom bodova za pojedini bonitetni

razred.
Kod divokoze su odreena 3 bonitetna razreda, a kod ostale krupne divljai (osim medvjeda) 4
razreda.
Bonitiranje za krupnu divlja raspon bodova za pojedine imbenike
Osnovni imbenici lovita

Vrsta
divljai Hrana i Mir u Opa
Vegetacija Tlo
voda lovitu prikladnost
25 20 15 20
20
17 15 14 -
Jelen
12
obini
12 10 10 -
8
9 7 8 8
20 20 25 15 20
15 15 - 14 -
Jelen
lopatar
10 10 - 10 -
6 7 10 8 9
25 20 15 20
20
18 15 12 -
Srna
10
obina
12 10 10 -
6
8 7 8 11
25 20 15 20
20
17 15 14 -
Svinja
12
divlja
12 10 10 -
8
9 7 8 8
20 15 20 20
5
Divokoza 13 11 11 -
3
9 8 5 5
25 20 20 15 20
20 15 - - -
Muflon
10 10 - - -
8 6 8 8 10

Bonitetni razredi
Raspon bodova po bonitetnim

Vrsta razredima
divljai
I II III IV
Jelen obini > 75 61 75 51 60 40 50
Jelen lopatar > 75 61 75 51 60 40 50
Srna obina > 75 61 75 51 60 40 50
Svinja
> 75 61 75 51 60 40 50
obina
Divokoza > 65 46 65 30 45
Muflon > 75 61 75 51 60 40 50
Bonitiranje za sitnu divlja raspon bodova za pojedine imbenike
Ocjena
Osnovni faktor Koeficijent Zbroj
osnovnog
lovita vrijednosti bodova
imbenika
Kvaliteta tla 15 4 4 20
Hrana i voda 15 5 5 25
Vegetacija 15 4 4 20
Mir u lovitu 15 2 2 10
Konfiguracija 15 1 15
Klimatski uvjeti 15 2 2 10
Prikladnost
15 2 2 10
lovita
Ukupan zbroj bodova 20 100
Bonitetni razredi
Raspon bodova po bonitetnim razredima
I II III IV V
85
69 84 53 68 37 52 20 36
100

4. ODREIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA

4.1. ODREIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OTVORENIM LOVITIMA
Tablica MF-a i prirasta za krupnu divlja
Vrsta div- Bonitet I II III IV

Tip lovita
ljai
Ogranienja MF PR MF PR MF PR MF PR
Medvjed Iz Akcijskog plana
Bez poplava 58 0,8 34 0,7 2 0,6 1 0,6

Nizinsko
Poplavna 58 0,6 34 0,5 2 0,4 1 0,4
Jelen
obini Bez kr. predatora 56 0,7 34 0,6 2 0,6 1 0,6
Brdsko
Krupni predatori 46 0,6 34 0,5 2 0,4 1 0,4
Gorsko Krupni predatori 24 0,5 12 0,4 <1 0,4

Bez poplava 10 16 1,0 8 10 0,9 57 0,8 24 0,6
Nizinsko
Poplavna 68 0,7 46 0,6 34 0,5 13 0,5
Bez kr. predatora 8 10 0,8 68 0,7 46 0,6 24 0,5
Brdsko
Srna obina Krupni predatori 68 0,6 46 0,5 34 0,4 13 0,4
Gorsko Krupni predatori 35 0,5 23 0,4 12 0,4

Bez kr. predatora 46 0,7 34 0,6 13 0,6
Mediteransko
Krupni predatori 35 0,5 23 0,4 12 0,4
Bez poplava 24 3,0 23 2,5 12 2,0 0,5 1,5
Nizinsko
Poplavna 24 2,5 23 2,0 12 1,0 0,5 1,0
1,5 0,5-
Bez kr. predatora 24 3,0 2,5 2,0 0,5 1,5
2,5 1,5
Brdsko
0,5-
Svinja Krupni predatori 23 1,5 12 1,5 1,0 0,5 1,0
1,5
divlja
0,5-
Gorsko Krupni predatori 1,0 0,5 0,5
1,5
0,5-
Bez kr. predatora 13 3,0 2,0 0,5 1,5
1,5
Mediteransko
0,5-
Krupni predatori 12 1,5 1,0 0,5 0,5
1,5
Nizinsko Bez poplava 68 1,0 45 0,8 23 0,6 12 0,5
Jelen
lopatar Brdsko Bez kr. predatora 57 0,8 34 0,7 23 0,6 12 0,5
Mediteransko Bez kr. predatora 46 0,8 34 0,7 23 0,6 12 0,5
Nizinsko Bez poplava 46 0,8 34 0,7 23 0,6 12 0,5
Muflon Brdsko Bez kr. predatora 45 0,7 23 0,6 12 0,5 >1 0,5
Mediteransko Bez kr. predatora 46 0,8 34 0,7 23 0,6 12 0,5
Stanite
Divokoza Krupni predatori 10 12 0,7 79 0,6 46 0,5 13 0,4
divokoze

Tablica MF-a i prirasta za sitnu divlja
Bonitet I II III IV V
Vrsta divljai Tip lovita MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR
Nizinsko 18 9 15 7 12 5 9 4 6 2
Zec obini Brdsko 15 7 12 5 9 4 6 2 3 1
Mediteransko 18 10 15 7 9 4 6 2 3 1
Nizinsko 4:20 20 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4
Fazan Brdsko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4
Mediteransko 3:15 15 2:10 10 2:8 8 1:4 4
Nizinsko 24 24 18 18 14 10 10 7 6 4
Trka
skvrulja Brdsko 14 14 10 7 6 4
Mediteransko 18 18 14 10 10 7 6 4
Nizinsko
Jarebice
kamenjarke Brdsko
Mediteransko 14 10 10 7 6 4 4 2
Nizinsko 20 50 16 32 12 18 8 8 4 2
Prepelice
opisno Brdsko
Mediteransko
Nizinsko
Patke divlje
Brdsko Samo stanite pataka (vidi u prilogu)
opisno
Mediteransko
Nizinsko
Crna liska
Brdsko Samo stanite crnih liski (vidi u prilogu)
opisno
Mediteransko
Napomena:
U tablicama MF-a i prirasta divljai prikazan je broj divljai na 100 ha (jedna lovna jedinica)
U lovitima ustanovljenim na otocima (mediteranski tip) ne podrava se uzgoj divljih svinja.
Kod gospodarenja sa vie konkurentnih vrsta na istim povrinama potrebno je uzeti u obzir
faktor supstitucije.
UTVRIVANJE STANITA DIVLJIH PATAKA
Obraunavanje LPP-a:
1. Svi veliki vodotoci rijeke irine preko 6 m su obale prirodne i obrasle raslinjem viim od 1 m,
nisu betonirane ili obloene kamenjem te ije je zaobalje najmanje 10 m obraslo prirodnim
raslinjem (umom, grmljem, trskom i sl).
2. Svi kanali u kojima ima vode tokom proljea i ljeta a prolaze kroz umu ili preko umskog ili
poljoprivrednog zemljita, ako su im obale obrasle raslinjem koje omoguuju gnijeenje pataka
te od gornjeg ruba kanala ima najmanje 2 m pripadajueg zemljita obraslog prirodnim raslinjem
(koje se ne obrauje) koje omoguava gnijeenje.
3. Svi neregulirani vodotoci u kojima ima vode tijekom cijele godine, koji su iri od 1 m, ije
obale su obrasle autohtonim raslinjem i mogue je gnijeenje pataka.

4. Povrine jezera i ribnjaka obrasle autohtonim raslinjem sa pripadajuim obalama u irini do

10 m u kopno ako postoje uvjeti za gnijeenje. Ne bonitiraju se iste vodene povrine uz
umjetna akumulacijska jezera s velikim oscilacijama razine voda. Postojei otoci bonitiraju se
kao obale.
5. Bare i movare te povrine na kojima lei voda krajem zime, tijekom proljea i ljeta, obrasle
movarnim biljem visine preko 1 m povrine vee od 0,5 ha ako na istim povrinama postoje
uvjeti za gnijeenje pataka.
6. ume i umska zemljita na kojima tijekom proljea i ljeta lei voda a biljno raslinje
osigurava gnijeenje i voenje mladunadi.
Navedene povrine mogu se bonitirati samo pod uvjetom da je osiguran mir u vrijeme
gnijeenja (odsutnost ribolovaca, skupljaa aba i pueva, konja aa, trave i sl.).
Tablica MF-a i prirasta za divlje patke
Na
povrinama
Jedinica Broj Prirast po
pod br. Napomena
povrine gnijezda gnijezdu
ovoga
bonitiranja
1 km Ako su u
1. 4 2 kljuna
vodotoka proljee
1 km prva
2. i 3. 6-8 2 kljuna gnijezda
kanala
poplavljena
4. 1 ha 4-5 2 kljuna prirast se
umanjuje
5. i 6. 1 ha 6-8 2 kljuna
za 50 %.
Pod jedinicom povrine kod irih vodotoka (redni broj 1.) podrazumijeva se samo jedna strana
obale.
Broj parova pataka koje gnijezde utvruju se opaanjem u proljee na jutarnjem i veernjem
izlasku pataka na vodene povrine ili na preletu te na drugi pogodan nain.
Ukoliko na istim povrinama gnijezde i crne liske, broj gnijezda u matinom fondu umanjuje se
za 50 %.
UTVRIVANJE STANITA CRNE LISKE (Fulica atra L.)
Sve povrine navedene u tokama 4. i 5. Uputstva za bonitiranje divlje patke koje se mogu
bonitirati za divlje patke, mogu se bonitirati i za crne liske, na isti nain i pod istim uvjetima.
MF i prirast utvruje se prema tablici MF-a i prirasta za divlje patke.
LJUKE (Scolopax sp.) s obzirom da ove vrste divljai povremeno obitavaju u naim
lovitima (jesenski i proljetni prelet) mogu se loviti uz ogranienje odstrjela do 3
kljuna/lovac/dan, odnosno da ukupni odstrjel ne prelazi 4 kljuna/100 ha povrine lovita obrasle
drvenastom vegetacijom.
PREPELICA PUPURA (Coturnix coturnix L.) Prepelica pupura prolaznica (koja se ne
gnijezdi) moe se loviti uz ogranienje odstrjela do 10 kljunova/lovac/dan, odnosno do 10 %
utvrenog brojnog stanja koje obitava u lovitu.

4. 2. ODREIVANJE KAPACITETA I PRIRASTA U OGRAENIM DIJELOVIMA

LOVITA I UZGAJALITIMA
Tablica kapaciteta i prirasta za krupnu divlja
iste i
iste i mjeovite
mjeovite
hrastove Sastojine iste
hrastove Mjeovite
sastojine s Mjeovite medunca, sastojine
Makija, sastojine s sastojine
Vrsta bujnom sastojine crnog i bukve,
garig oskudnom jasena,
divljai podstojnom bukve i jele bijelog jele, jasena
podstojnom johe
etaom graba i johe
etaom
(rijedak sklop)
(gust sklop)
MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR MF PR
Jelen
20-25 0,9 16-19 0,9 do 15 0,8
obini
Svinja 10-
30 4,0 30 5,0 25 5,0 20 4,5 15 4,0 15 4,0 4,0
divlja 14
Jelen 30- 15- 10- 10-
1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 0,8 0,8 0,7
lopatar 35 19 14 14
30- 15- 10- 10-
Muflon 1,0 30-35 1,0 20-29 0,9 0,8 0,8 0,7
35 19 14 14
Napomena:
U tablicama MF-a i prirasta divljai prikazan je broj divljai na 100 ha (jedna lovna jedinica).
Ukoliko se uzgaja vie vrsta divljai koje koriste istu prehrambenu bazu, ukupan MF ne smije
biti vei od najveeg MF jedne od tih vrsta.
Za ograeni dio lovita i uzgajalita krupne divljai treba planirati iskljuivo sastojine starosti
od II. dobnog razreda do 2/3 ophodnje.
5. BIOLOKI MINIMUM
Ukoliko je brojnost neke vrste divljai na razini biolokog minimuma, obustavlja se daljnje
izluivanje te vrste iz lovita, bez obzira da li je lovostajem zatiena ili nezatiena. Kod
gospodarskih vrsta divljai bioloki minimum je brojno stanje na razini 50 % propisanog
matinog fonda.
Kod ostalih vrsta divljai bioloki minimum je najmanji broj jedinki neke vrste na 1.000 ha koji
omoguava opstanak vrste u njenom prirodnom stanitu.

Tablica biolokog minimuma za ostale vrste divljai
Vrsta divljai Bioloki minimum

Jazavac 3
Kuna bjelica 4
Kuna zlatica 4
Lasica mala 5
Puh veliki 50
Kuni divlji 50
Lisica 1
agalj 1
Tvor 3
Mungos 4
Vrana siva 5
Vrana gaac 5
avka zlogodnjaa 5
Svraka 3
ojka kretelica 10
6. DODATNA OBRAZLOENJA
Utvrivanje LPP-a, boniteta, kapaciteta i koeficijenta prirasta odreuje se za glavne

gospodarski znaajnije vrste divljai. Ostale vrste divljai koje su prisutne u lovitu evidentiraju
se, prati im se brojno stanje i prirast, love se u skladu sa stanjem populacije, odnosno prema
Planu gospodarenja uzgojnim podrujem i za njih se u osnovi i programu utvruje stvarno
brojno stanje, MF, P, GK, nain lova, mjere zatite, te se planira razvoj fonda (LGO-7a, LGO-
7b, PUD-8) s evidencijom prema propisanim tablicama (LGO-8, PUD-9). Ove vrste u lovitu
obogauju lovite, daju veu bioloku raznolikost, obogauju uitak lova ali ne sudjeluju
znaajnije u odstrjelnoj kvoti. Ogranienje u izluenju ovih vrsta propisano je biolokim
minimumom.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja,
odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai NN 92/08 1/2
GOSPODARSTVA
2942
Na temelju lanka 46. stavka 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj: 140/05.) i lanka 4.,
6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela
dravne uprave (Narodne novine, broj: 05/08.), ministar regionalnog razvoja, umarstva i
vodnoga gospodarstva donosi
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRAJU, NAINU
IZRADE I POSTUPKU DONOENJA, ODNOSNO ODOBRAVANJA
LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE, PROGRAMA UZGOJA DIVLJAI I
PROGRAMA ZATITE DIVLJAI
lanak 1.
U pravilniku o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (Narodne
novine, broj: 40/06.), lanak 3. mijenja se i glasi:
Pod donoenjem iz lanka 1. stavka 1. ovoga Pravilnika podrazumijeva se povjeravanje izrade
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai te njihove
revizije licenciranoj osobi za izradu lovnogospodarskih planova te dostava istih Ministarstvu
nadlenom za poslove lovstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo)..
lanak 2.
U lanku 7. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

Vrste iz toke 2., 3. i 4. stavka 1. ovoga lanka ne mogu se smatrati glavnim vrstama divljai u
smislu lanka 6. ovoga Pravilnika..
lanak 3.
U lanku 17. stavak 2. rije sitnu brie se.
lanak 4.
U lanku 26. stavka 1. toki 2. alineji 4. iza rijei divljai i dodaje se rije ostalih, a u
stavku 3. alineji 7. rije potrebna brie se.
lanak 5.
U lanku 32. iza rijei divljai i dodaje se rije ostalih.

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja,
odnosno odobravanja lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai NN 92/08 2/2
lanak 6.
U lanku 48. iza broja 39. dodaje se rije i, a iza broja 40. zarez i rijei 41. i 42. briu
se.
lanak 7.

U provedbi Programa odgovarajue se primjenjuju odredbe lanka 43. Pravilnika..
lanak 8.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o katastru lovita (Narodne
novine, broj: 4/77.) i Pravilnik o nainu izrade plana zatite divljai na povrinama zemljita
izvan lovita (Narodne novine, broj: 61/94.).
lanak 9.
Klasa: 011-01/08-01/63
Urbroj: 538-08-08-01
Ministar

Pravilnik o potvrdi o podrijetlu divljai i njezinih dijelova
i obiljeavanju krupne divljai evidencijskim markicama (NN 95/10) 1/11
MINISTARSTVO REGIONALNOG RAZVOJA,

UMARSTVA I VODNOGA GOSPODARSTVA
2659
Na temelju lanka 74. stavka 8. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05 i 75/09)
PRAVILNIK
O POTVRDI O PODRIJETLU DIVLJAI I NJEZINIH DIJELOVA I
OBILJEAVANJU KRUPNE DIVLJAI EVIDENCIJSKIM
MARKICAMA
OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje obrazac Potvrde o podrijetlu divljai i njezinih dijelova (u

daljem tekstu: Potvrda) te obrazac evidencije prometa divljai, nain obiljeavanja krupne
divljai, nain izdavanja evidencijskih markica te voenje evidencije o izdanim i iskoritenim
evidencijskim markicama za obiljeavanje krupne divljai (u daljem tekstu: markica).
lanak 2.
U ovome Pravilniku u uporabi su pojmovi sa sljedeim znaenjem:
a) Dijelovi divljai dijelovi tijela divljai (divljaina) i trofeji divljai za koje nije izdan
propisani trofejni list;
b) Dranje divljai posjedovanje divljai ili njezinih dijelova u vlastitom objektu

namijenjenih osobnoj potronji u vlastitom domainstvu;
c) Krupna divlja divlja navedena u lanku 3. stavku 1. toki A. Zakona o lovstvu;
d) Ostale ivotinjske vrste ivotinjske vrste koje se uklanjaju u skladu s lankom 62. tokom
5. Zakona o lovstvu;
e) Premjetanje divljai svako pomicanje, prenoenje ili prevoenje divljai od mjesta

izluenja tijekom trajanja lova, odnosno do zavretka lova toga lovnoga dana;
f) Prevoenje divljai i njezinih dijelova prenoenje ili prevoenje divljai ili njezinih
dijelova na javnim cestama i povrinama na kojima nije ustanovljeno lovite, odnosno svako
prevoenje divljai ili njezinih dijelova nakon zavrenog lova;
g) Promet divljai i njezinih dijelova stavljanje na trite divljai ili njezinih dijelova u
skladu s odredbama Zakona o hrani i Zakona o veterinarstvu.

POTVRDA O PODRIJETLU DIVLJAI I NJEZINIH DIJELOVA
lanak 3.
1) Potvrda je numerirana isprava koja se tiska u obliku knjinog bloka na obrascu PPD (Prilog
1.).
2) Blokove Potvrda izdaje Hrvatski lovaki savez na zahtjev ovlatenika prava lova, odnosno
pravne ili fizike osobe koja koristi povrine izvan lovita u skladu s lankom 9. stavkom 2.
Zakona o lovstvu (u daljnjem tekstu: ovlatenik prava lova).
3) Oevidnik izdanih Potvrda po lovitima i zemljitima iz lanka 9. stavka 2. Zakona o

lovstvu (u daljnjem tekstu: povrine zemljita) vodi Hrvatski lovaki savez.
lanak 4.
1) Potvrdu ispunjava i izdaje ovlatenik prava lova na temelju Doputenja za lov divljai i
Zapisnika o izvrenom lovu, za svaki primjerak izluene divljai i njezinih dijelova koji se
prevozi ili stavlja u promet pod uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
2) Potvrda se izdaje u etiri istovjetna primjerka. Prvi primjerak (izvornik) namijenjen je

osobi koja je posjednik divljai i njezinih dijelova, drugi primjerak ovlatenoj veterinarskoj
organizaciji, trei primjerak ovlateniku prava lova, a etvrti primjerak ostaje u bloku
Potvrda.
3) U Potvrdi je ovlatenik prava lova duan ispunjavati sve rubrike, u protivnom Potvrda nije
vaea.
lanak 5.
1) Blok Potvrda izdaje se sukcesivno. Ukoliko je istovremeno u opticaju vie blokova Potvrda
za iste povrine zemljita, lovoolatenik je duan svaki zasebni blok zaduiti na odgovornu
osobu te osigurati ispravno koritenje tih blokova.
2) Ovlatenik prava lova je duan uvati svoj primjerak Potvrde do isteka vaenja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite divljai.
3) Evidenciju prometa divljai vodi ovlatenik prava lova na obrascu PPD-1 (Prilog 2.).
4) Ovlatenik prava lova je duan voditi oevidnik svih zaduenih Potvrda i Potvrda koje se
nalaze u uporabi na obrascu OPPD koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je
sastavni dio (Prilog 3.).
5) Obrasce iz stavka 3. i 4. ovoga lanka ovlatenik prava lova moe voditi i u elektronskom
obliku.

lanak 6.
Ostale ivotinjske vrste koje se uklanjaju s povrina zemljita u skladu s lankom 62. tokom
5. Zakona o lovstvu, kao i njihovi dijelovi, mogu se premjetati ili prevoziti samo uz Potvrdu,
te se na njih odgovarajue primjenjuju odredbe lanka 3., 4. i 5. ovoga Pravilnika.
OBILJEAVANJE KRUPNE DIVLJAI
lanak 7.
1) Krupna divlja obiljeava se evidencijskim markicama za obiljeavanje krupne divljai (u

daljnjem tekstu: markica), koje izdaje Ministarstvo nadleno za poslove lovstva (u daljnjem
tekstu: Ministarstvo).
2) Markice se izdaju za svaku vrstu krupne divljai u skladu s doputenim izluenjem, a

vrijede samo za lovnu godinu i povrinu zemljita za koju su izdane.
3) Radi ostvarivanja prava dozvoljenog odstupanja u odstrjelu divljai propisanog posebnim

propisom, ovlatenik prava lova duan je podnijeti Ministarstvu Zahtjev za izdavanje
evidencijskih markica za obiljeavanje krupne divljai na obrascu PPD-2 (Prilog 4.).
lanak 8.
Ministarstvo e povjeriti izradu markica, u skladu s propisanim uvjetima postupka nabave

robe, usluga i ustupanju radova osobi koja jami njihovu zatitu i sigurnost.
lanak 9.
Evidenciju o izdanim i iskoritenim markicama po povrinama zemljita vodi Ministarstvo.
lanak 10.
1) Markica je izraena od plastike, ukupne duine 218 mm i sastoji se od baznog dijela i ueg
dijela za provlaenje.
2) Bazni dio markice, ukljuujui i perforaciju za provlaenje drugog dijela markice, duine je
108 mm, a irine 15 mm.
3) Dio za provlaenje duine je 110 mm od ega je nazubljeni dio 80 mm duine i irine 10

mm, a preostali dio je duine 30 mm i irine 7 mm.
4) Markica kojom se obiljeava smei medvjed sadri otisnuto u crnoj boji oznaku Republike
Hrvatske (RH) serijski broj i broj kalendarske godine vaenja.
5) Na naliju baznog dijela markica sadri otisnuto u crnoj boji oznaku Republike Hrvatske
(RH), serijski broj, broj lovne godine vaenja i oznaku divljai.
6) Markica je za svaku vrstu divljai oznaena drugom bojom.

7) Izgled, oblik i oznake na markici po vrstama divljai tiskan je u Prilogu 5. ovoga

Pravilnika.
lanak 11.
1) Izluena divlja obiljeava se markicom neposredno nakon izluenja, odnosno prije

premjetanja divljai.
2) iva divlja obiljeava se markicom neposredno nakon hvatanja.
lanak 12.
1) Divlja se obiljeava provlaenjem markice izmeu kostiju podlaktice ili potkoljenice ili
kroz kou na trbunoj upljini, kada je izvreno vaenje utrobe (evisceracija), odmah nakon
odstrjela, na nain da se ui dio markice provue kroz perforaciju na baznom dijelu markice.
2) iva divlja obiljeava se na nain da je ponitena markica sastavni dio pratee

dokumentacije.
lanak 13.
Divlja je pravovaljano obiljeena markicom samo onda kada je markica postavljena u skladu
s lankom 12. ovoga Pravilnika.
lanak 14.
Neiskoritene markice za proteklu lovnu godinu ovlatenik prava lova obvezatan je vratiti
Ministarstvu do 31. svibnja tekue godine, uz popunjeni obrazac PPD-3 (Prilog 6.).
PRIJELAZNE ODREDBE
lanak 15.
Prilozi 1. do 5. tiskani su u dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
lanak 16.
Potvrde koje su u uporabi danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika vrijede do 31. oujka
2011. godine.
lanak 17.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o obiljeavanju krupne
divljai evidencijskim markicama (Narodne novine, broj 54/06 i 92/08).

lanak 18.
Klasa: 011-01/10-02/08
Urbroj: 538-08-10-10
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog
razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva

PRILOG 1.

PRILOG 2.

PRILOG 3.

PRILOG 4.

PRILOG 5.
Izgled, oblik i oznake na evidencijskoj markici po vrstama

divljai
jelen obini: RH 00001 lov. godina JO plava boja

jelen lopatar: RH 00001 lov. godina JL ljubiasta boja
jelen aksis: RH 00001 lov. godina JA smea boja
srna obina: RH 00001 lov. godina SO crvena boja
divokoza: RH 00001 lov. godina DI naranasta boja
muflon: RH 00001 lov. godina MF uta boja
svinja divlja: RH 00001 lov. godina SD bijela boja
smei medvjed: RH 00001 kal. godina MS zelena boja

PRILOG 6.

Pravilnik o uvjetima i nainu lova, noenju lovakog oruja, obrascu
i nainu izdavanja lovake iskaznice, doputenju za lov i evidenciji o obavljenom lovu NN 70/10 1/12

2132
PRAVILNIK
O UVJETIMA I NAINU LOVA, NOENJU LOVAKOG ORUJA,
OBRASCU I NAINU IZDAVANJA LOVAKE ISKAZNICE,
DOPUTENJU ZA LOV I EVIDENCIJI O OBAVLJENOM LOVU
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i nain lova, noenje lovakog oruja, obrazac i nain
izdavanja lovake iskaznice, davanje doputenja za lov i voenje evidencije o obavljenom
lovu.
lanak 2.
1) Pod uvjetima lova divljai podrazumijeva se skup imbenika koji u odreeno vrijeme i na
odreenom prostoru omoguuju ili onemoguuju provedbu lova divljai.
2) Nain i uvjete lova ivotinjskih vrsta koje nisu divlja u smislu Zakona o lovstvu odredit e
posebnim rjeenjem ministarstvo nadleno za poslove lovstva, u skladu s lankom 62. tokom
5. Zakona o lovstvu.
lanak 3.
Zabranjeno je loviti divlja, osim u svrhu spaavanja, kada je ugroena:
1. poplavom,
2. poarom,
3. visokim snijegom (debljina snjenog pokrivaa iznad 40 cm),
4. dugotrajnim sunim razdobljem (razdoblje bez kie dulje od 90 dana).
lanak 4.
Zabranjeno je obavljanje lova u loim vremenskim uvjetima (magla, jaka kia i snijeg, jaki
vjetar i dr.).

lanak 5.
Zabranjeno je obavljanje lova divljai kada bi njegovom provedbom nastale ekonomski

neopravdane tete na poljoprivrednim kulturama, u umi i na akvakulturama.
lanak 6.
Zabranjeno je obavljanje lova na pojedine vrste divljai kada lov moe ugroziti zdravlje ljudi,
druge divljai i drugih ivotinjskih vrsta.
lanak 7.
Ovisno o vrsti divljai koja se lovi i broju lovaca koji sudjeluju u lovu, utvruje se nain lova
koji moe biti pojedinani i skupni.
lanak 8.
U pojedinanom lovu divlja se lovi:
1. vabljenjem jelen obini, jelen lopatar, srna obina, lisica i ojka kretalica,
2. doekom,
3. uljanjem,
4. potraivanjem,
5. privozom zaprenim kolima,
6. privozom amcem bez motornog pogona,
7. pticama grabljivicama.
lanak 9.
1) U skupnom lovu divlja se lovi:
1. prigonom,
2. pogonom,
3. krunim lovom.
2) Zabranjen je lov krupne divljai skupnim lovom i koritenjem lovakih pasa, osim svinje
divlje.
lanak 10.
1) U lovu na sitnu divlja smiju se koristiti odgovarajui lovaki psi ako se lov izvodi na
nain koji omoguava sudjelovanje pasa.

2) Ovlatenik prava lova koji u lovitu ima krupnu divlja duan je osigurati psa koji ima
poloen radni ispit na krvnom tragu ili krvosljednika s poloenim ispitom.
lanak 11.
1) Lovako oruje puni se lovakim nabojima zauzimanjem mjesta za poetak lova kod
pojedinanog lova, odnosno davanjem znaka za poetak lova kod skupnog lova.
2) Tijekom trajanja lova doputeno je prelaenje preko cesta u lovitu s ispranjenim dugim
vatrenim orujem izvan zatitne navlake ili kutije, na nain da se puke prelamae nalaze u
preklopljenom poloaju, a puke s repetirajuim mehanizmom sa zatvaraem u otvorenom
(stranjem) poloaju i bez naboja u spremniku te s kratkim vatrenim orujem u navlaci.
lanak 12.
Dugako vatreno oruje, bez obzira na to radi li se o pojedinanom ili skupnom lovu, uvijek
se mora nositi tako da su cijevi okrenute uvis, a kratko vatreno oruje u navlaci.
lanak 13.
1) U lovu smije sudjelovati osoba koja uza se ima lovaku iskaznicu s vaeom
identifikacijskom markicom za pojedinu lovnu godinu i pisano doputenje ovlatenika prava
lova te pravne ili fizike osobe koje gospodare zemljitem iz lanka 9. stavka 2. Zakona o
lovstvu.
2) Odstreljivati divlja smije samo osoba koja uz uvjete propisane stavkom 1. ovoga lanka
posjeduje i oruni list za dranje i noenje oruja u svrhu lova.
3) Lov pticama grabljivicama obavlja se u skladu s posebnim propisom.
lanak 14.
1) Lovaka iskaznica je javna isprava kojom lovac dokazuje da je poloio lovaki ispit,
odnosno da je osposobljen za obavljanje lova.
2) Lovaku iskaznicu izdaje Hrvatski lovaki savez (u daljnjem tekstu: HLS) na pisani
zahtjev lovca, s rokom vaenja od 5 (pet) godina, uz vaeu identifikacijsku markicu koja se
izdaje za pojedinu lovnu godinu.
3) Obrazac lovake iskaznice te njezin opis tiskani su u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
lanak 15.
1) Stranim osobama koje su poloile lovaki ispit ili ishodile dozvolu za noenje lovakog
oruja u skladu s propisima zemlje iz koje dolaze izdat e se lovaka iskaznica za stranca, na
zahtjev ovlatenika prava lova gdje e strani dravljanin prvi puta loviti te godine.
2) Lovaka iskaznica za stranca vai za kalendarsku godinu za koju je izdana, i to za sva

lovita u Republici Hrvatskoj.

3) Obrazac lovake iskaznice za stranca te njezin opis tiskani su u Prilogu 2. ovoga

Pravilnika.
lanak 16.
1) Evidenciju izdanih lovakih iskaznica vodi HLS na obrascu koji sadri sljedee podatke:
1. ime i prezime osobe kojoj je izdana lovaka iskaznica,
2. broj lovake iskaznice,
3. identifikacijski broj (ID),
4. datum izdavanja i roka vaenja te zamjene ili povrata lovake iskaznice,
5. datum prijave prestanka posjedovanja lovake iskaznice zbog gubitka, krae ili drugih
razloga, odnosno prijave prestanka prava na lovaku iskaznicu.
2) Cjenik lovakih iskaznica, na pisani prijedlog HLS-a, utvruje ministar nadlean za

poslove lovstva posebnom odlukom.
3) HLS je duan podnijeti izvjetaj o izdanim iskaznicama iz stavka 1. ovoga lanka te o

prikupljenim i utroenim financijskim sredstvima ministarstvu nadlenom za poslove lovstva
najkasnije do 31. svibnja za proteklu godinu.
lanak 17.
1) Lov divljai u lovitu moe se obavljati samo uz pisano doputenje ovlatenika prava lova
na obrascu Doputenja za lov divljai koji je tiskan u Prilogu 3. ovoga Pravilnika.
2) Za izdavanje obrazaca iz stavka 1. ovog lanka i voenje oevidnika izdanih obrazaca

ovlaten je HLS.
lanak 18.
1) Ovlatenik prava lova duan je voditi zapisnik o svakom obavljenom lovu.
2) Obrazac Zapisnika o obavljenom lovu iz stavka 1. ovoga lanka tiskan je u Prilogu 4.

ovoga Pravilnika.
3) Za izdavanje obrazaca iz stavka 2. ovoga lanka i voenje oevidnika izdanih obrazaca

ovlaten je HLS.
lanak 19.
1) Knjini blokovi Doputenja za lov divljai i knjini blokovi Zapisnika o obavljenom

lovu zaduuju se i vode po lovnim godinama.
2) Oevidnik blokova iz stavka 1. ovoga lanka vodi ovlatenik prava lova na obrascu EDZ-1
koji je tiskan u Prilogu 5. ovoga Pravilnika.

3) Obrazac iz stavka 2. ovog lanka ovlatenik prava lova moe voditi i u elektronskom
obliku.
lanak 20.
U obrascima propisanim ovim Pravilnikom ovlatenik prava lova duan je ispunjavati sve
propisane rubrike, u protivnom se obrasci smatraju nevaeim.
lanak 21.
Prilozi 1. do 5. tiskani su u Dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
lanak 22.
Obrasci propisani Pravilnikom o uvjetima i nainu lova (Narodne novine, broj 62/06 i
116/06) smiju se koristiti do 31. oujka 2011. godine.
lanak 23.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o uvjetima i nainu lova
(Narodne novine, broj 62/06 i 116/06).
lanak 24.
Klasa: 011-01/10-02/07
Urbroj: 538-08-10-10
Republike Hrvatske i ministar
regionalnog razvoja, umarstva i
vodnoga gospodarstva

PRILOG 1.
Lovaka iskaznica izraena je od PVC materijala, dimenzija 85 * 64 mm i tiska se na hrvatskom i

engleskom jeziku i latininom pismu.
Obrazac lovake iskaznice sadri:

a) na prednjoj strani lovake iskaznice:
naziv lovaka iskaznica,
grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska,
grb HLS-a,
broj lovake iskaznice,
prostor za sliku,
prostor za upis: imena, prezimena, ID broja, datuma izdavanja;
b) na poleini lovake iskaznice:

zakonski temelj za izdavanje lovake iskaznice,
prostor za 5 identifikacijskih markica za pojedine lovne godine.

PRILOG 2.
Lovaka iskaznica za stranca izrauje se od zatitnog papira gustoe 140 gr/m s UV vlakancima i
kontinuiranim vodenim znakom.

Tiska se zajedno sa Zahtjevom za izdavanje lovake iskaznice za stranca na obrascu dimenzija

140*100 mm koji je perforiran na sredini i razdvaja Zahtjev od Lovake iskaznice za stranca. Zahtjev
se tiska na hrvatskom jeziku i latininom pismu, a Lovaka iskaznica na hrvatskom i engleskom jeziku
i latininom pismu.
Obrazac lovake iskaznice za stranca sadri

I. na prednjoj strani:
1. Zahtjev za izdavanje lovake iskaznice za stranca s lijeve strane perforacije,
a. naziv Zahtjev za izdavanje lovake iskaznice za stranca,
b. grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska,
c. prostor za upis godine vaenja,
d. prostor za upis broja iskaznice, cijene iskaznice,
e. prilozi zahtjevu,
f. napomena o adresi podnoenja Zahtjeva;
2. Lovaka iskaznica za stranca s desne strane perforacije:
a. naziv Lovaka iskaznica za stranca,
b. grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska,
c. prostor za upis godine vaenja,
d. prostor za upis broja iskaznice, cijene iskaznice,
e. zakonski temelj za izdavanje lovake iskaznice;
II. na poleini:
1. Zahtjev za izdavanje lovake iskaznice za stranca s desne strane perforacije:
a. prostor za upis imena, prezimena, prebivalita, broja putne iskaznice,
b. prostor za upis mjesta i datuma upisa lovake iskaznice,
c. prostor za upis ovlatenika prava lova,
d. prostor za potpis i peat ovlatenika prava lova;
2. Lovaka iskaznica za stranca s lijeve strane perforacije:
a. prostor za upis imena, prezimena, prebivalita, broja putne iskaznice,
b. prostor za upis mjesta i datuma upisa lovake iskaznice,
c. prostor za upis ovlatenika prava lova,
d. prostor za potpis i peat HLS-a,
e. grb HLS-a,
f. naziv izdavaa.

PRILOG 3.
LOVITE:_____________________________________________________________
OVLATENIK PRAVA LOVA:____________________________________________
Lovna godina _____________________________________
Nadnevak izdavanja ________________________________
Serija:A
DOPUTENJE ZA LOV DIVLJAI
BROJ: 000001
Na temelju lanka 68. stavka 1. i 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05 i 75/09) i vaee
lovnogospodarske osnove, odnosno programa uzgoja/zatite divljai, doputa se:
,
(ime i prezime)
broj lovake iskaznice:________________ broj orunog lista________________________

lov na sljedeu vrstu divljai:
Red.
br.
Vrsta divljai Spol Dob Grla/kljunova Mjesto i nain lova
1.
2.
3.
4.
5.
6
7
8
9
10
Ovo doputenje za lov vrijedi od _______________________do ____________________, uz uvjete lova

propisane Zakonom i podzakonskim propisima.
Kod skupnog lova doputenje se izdaje samo za jedan dan i to na ime osobe odgovorne za provedbu lova, a popis
sudionika lova s brojevima lovakih iskaznica i orunih listova nalazi se u privitku ovog doputenja.
U rubrici Mjesto i nain lova za mjesto se upisuje broj lovnogospodarskog objekta ili predio lovita.
Napomena:
Dobra kob!
Potpis lovca Ovlatenik prava lova:
_______________________ __________________________
M.P.

Popis sudionika skupnog lova po doputenju broj:____________________________________
Lovaka Rukovodi
r.b. Ime i prezime Oruni list
iskaznica prigonom
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
26.
27.
28.
29.
30.
Ovlatenik prava lova:
_______________________

PRILOG 4.
LOVITE:_______________________________________________________
OVLATENIK PRAVA LOVA:_______________________________________
ZAPISNIK O OBAVLJENOM LOVU 000001
Zapisnik je sastavljen dana godine u predjelu lovita zvanom _______________________
Lov je obavljen na temelju doputenja broj od godine.
Nadleni lovouvar odgovorna osoba___________________________________________________________
U lovu je obavljen odstrjel sljedeih vrsta divljai:
Trofejna
Red. Grla/ Teina Napomena
Vrsta divljai Spol Dob kljunova
vrijednost
br.
CIC divljai broj markice
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
Napomena: U rubrike dob, trofejna vrijednost CIC i teina divljai upisuju se procjene
Promaaji i ranjavanje divljai: ________________________________________________________________
Osmotrena divlja: __________________________________________________________________________
Ime i prezime lovca
____________________________
Potpis lovca: Ovlatenik prava lova:
* Kod skupnog lova potpisuje se osoba koja vodi lov.

PRILOG 5.
EDZ-1
OEVIDNIK KNJINIH BLOKOVA DOPUTENJA ZA LOV DIVLJAI

I KNJINIH BLOKOVA ZAPISNIKA O OBAVLJENOM LOVU
Lovite: _______________________________________________ Lovna godina: ___________________________________

Ovlatenik prava lova: ____________________________________ Struna osoba: ___________________________________
BROJ BLOKA IME I PREZIME

RB NAZIV BLOKA DATUM ZADUENJA POTPIS DATUM RAZDUENJA POTPIS
(od do) ZADUENE OSOBE
1 2 3 4 5 6 7 8
(stupci od 1 - 3 ispunjavaju se odmah po primitku blokova, a kolone od 4 do 8 u trenutku zaduenja odnosno razduenja blokova)
broj stranice / ukupan broj stranice

Pravilnik o pasminama, broju i nainu koritenja lovakih pasa za lov NN 143/10 1/8

3624
PRAVILNIK
O PASMINAMA, BROJU I NAINU KORITENJA LOVAKIH PASA ZA
LOV
I. OPA ODREDBA
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju pasmine i broj lovakih pasa za lov na pojedinu vrstu divljai u
odreenim podrujima, najmanji potreban broj lovakih pasa za lov te nain izdavanja uvjerenja
o poloenom ispitu priroenih osobina (u daljnjem tekstu: IPO) i radnom ispitu na krvnom tragu.
II. LOVAKI PSI
lanak 2.
1) Lovaki psi, u smislu ovog Pravilnika, jesu svi psi koji udovoljavaju potrebama za lov i imaju
poloen IPO.
2) U lovu se mogu koristiti lovaki psi koji su, u skladu s lankom 67. stavkom 1. Zakona o
lovstvu, registrirani kod Hrvatskog kinolokog saveza ili Hrvatskog lovakog saveza (u daljnjem
tekstu: ovlatene osobe), s poloenim IPO-om, a psi za rad na krvnom tragu moraju imati
poloen i radni ispit na krvnom tragu.
3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, radi uvjebavanja za obavljanje odreenih radnji u
lovu, mladi lovaki psi mogu sudjelovati u lovu i bez poloenog IPO-a, do navrenih 18 mjeseci
ivota.
lanak 3.
Pasmine lovakih pasa koje se u Republici Hrvatskoj najee koriste razvrstavaju se po

sljedeim skupinama:
terijeri: njemaki lovni terijer, foksterijer kratkodlaki i foksterijer otrodlaki;
jazavari: standardni, patuljasti i kuniar u sva tri tipa dlake;
gonii: istarski kratkodlaki goni, istarski otrodlaki goni, posavski goni, dalmatinski pas,
bosanski otrodlaki goni (barak), srpski goni, trobojni goni, planinski goni, slovaki goni
(Kopov), tirolski goni, alpski brak-jazavar, bigl i baset;

krvosljednici: bavarski i hanoverski;
ptiari: njemaki ptiar kratkodlaki, njemaki ptiar otrodlaki, njemaki ptiar dugodlaki,
pudlpointer, vajmarski ptiar, talijanski ptiar kratkodlaki, talijanski ptiar otrodlaki (spinon),
maarska vila kratkodlaka, maarska vila otrodlaka, mali minsterlander, veliki minsterlander,
epanjel breton, kortalsov grifon, eki fousek, pointer, engleski seter, gordon seter i irski seter,
donosai divljai: labradorski retriver, zlatni retriver, retriver ravne dlake i retriver kovrave
dlake;
dizai divljai: engleski koker panijel, engleski pringer panijel, velki pringer panijel,
klamber panijel i njemaki prepeliar.
lanak 4.
Ako se u Republici Hrvatskoj u lovu koriste pasmine lovakih pasa koje nisu navedene u lanku
3. ovog Pravilnika, smatrat e se lovakim psima ako su evidentirane kod Meunarodne
kinoloke organizacije.
lanak 5.
Strani dravljani u lovu na podruju Republike Hrvatske mogu koristiti lovake pse registrirane
u dravama iz kojih dolaze te s poloenim ispitom, u skladu s propisima odnosnih drava.
III. BROJ LOVAKIH PASA ZA LOV DIVLJAI
lanak 6.
Ovlatenik prava lova obvezan je za lovite kojim gospodari osigurati lovake pse u skladu s
odredbama ovog Pravilnika.
lanak 7.
1) Lov sitne divljai ije tehnike lova zahtijevaju koritenje lovakog psa moe zapoeti te se
obavljati ako je osigurano njegovo koritenje.
2) Skupni lov sitne divljai ije tehnike lova zahtijevaju koritenje lovakog psa moe zapoeti
te se obavljati ako je osiguran najmanje jedan lovaki pas na pet lovaca.
lanak 8.
Ovlatenik prava lova je obvezan za lovite ili druge povrine kojima gospodari, u kojima se
prema propisu lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite divljai
planira odstrel krupne divljai, osigurati lovakog psa koji ima poloen radni ispit na krvnom
tragu.
lanak 9.
Lov pticama grabljivicama koje se koriste u sokolarenju moe se obavljati ako je osiguran
najmanje jedan lovaki pas.

IV. KORITENJE PASA
lanak 10.
1) Sitna se divlja lovi koritenjem lovakih pasa ptiara, dizaa i donosaa divljai, terijera i
jazavara ako imaju poloen IPO.
2) Lov svinje divlje doputen je koritenjem lovakih pasa iz lanka 3. ovog Pravilnika, osim
krvosljednika, ptiara i donosaa divljai, koji imaju poloen IPO.
3) Iznimno od odredbe stavka 1. ovog lanka, koritenjem lovakih pasa gonia s poloenim
IPO-om doputeno je loviti zeca obinog, kunia divljeg, lisicu, aglja, maku divlju, kune i
tvora.
4) Koritenjem terijera i jazavara s poloenim IPO-om doputen je lov jamarenjem uz

iskapanje.
lanak 11.
1) Zabranjeno je koristiti lovake pse u lovu nou, u razdoblju od dva sata nakon zalaska sunca
do dva sata prije izlaska sunca, osim u sluaju rada na krvnom tragu.
2) Koritenjem gonia zabranjeno je loviti od 1. veljae do 31. srpnja, a u lovitima gdje ne

obitava krupna divlja od 1. oujka do 31. kolovoza.
3) Iznimno od odredbe stavka 2. ovog lanka, koritenjem gonia doputeno je loviti od 1.

veljae do 31. srpnja radi provedbe naredbe o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljai u
skladu s lankom 81. Zakona o lovstvu.
4) Pasmine lovakih pasa, osim gonia, mogu se koristiti tijekom cijele godine u lovu na
podruju Republike Hrvatske, u skladu s odredbom lanka 52. Zakona o lovstvu.
lanak 12.
1) Radi obuke lovakih pasa, osim obuke na svinju divlju, tijekom godine ovlatenik prava lova
moe u lovitu kojim gospodari odrediti primjerenu povrinu, do 100 ha, na kojoj e se
obuavati lovaki psi te e o tome izvijestiti susjedne ovlatenike prava lova i nadleno upravno
tijelo u upaniji za zajednika lovita, odnosno ministarstvo nadleno za poslove lovstva (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo) za dravna lovita.
2) Lovake pse namijenjene za lov svinje divlje dozvoljeno je obuavati u ograenim dijelovima
otvorenog lovita koji slue samo za lov svinje divlje, u skladu s lovnogospodarskom osnovom.
3) Odredbe stavka 1. ovoga lanka ne odnose se na gonie.
lanak 13.
1) U svakom lovu, pojedinanom ili skupnom, u kojem je propisano koritenje lovakih pasa,
moraju biti osigurane pasmine i broj pasa u skladu s odredbama Zakona o lovstvu i ovoga
Pravilnika.

2) Osoba koja rukovodi lovom duna je odmah otkazati lov, odustati od njega, odnosno
prekinuti ga ako se lov ne obavlja u skladu s uvjetima propisanim ovim Pravilnikom.
3) Lovni inspektor, odgovorna osoba ovlatenika prava lova, struna osoba za provedbu
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai ili programa zatite divljai i lovouvar
duni su nadzirati provoenje lova u skladu sa Zakonom o lovstvu te sprjeavati obavljanje lova
protivno odredbama Zakona o lovstvu i ovog Pravilnika.
4) Vlasnik i/ili vodi lovakog psa duan je na zahtjev osoba iz stavka 3. ovog lanka predoiti
sve potrebne dokaze o ispunjavanju uvjeta iz lanka 2. stavka 2. ovog Pravilnika.
V. IPO I RADNI ISPIT NA KRVNOM TRAGU
lanak 14.
1) IPO i radni ispit na krvnom tragu polau se u skladu s programom i pravilima ovlatenih
osoba za provoenje ispita, usklaenim s propisima Meunarodne kinoloke organizacije.
2) Podaci o psu i polaganju ispita iz stavka 1. ovog lanka upisuju se u registar lovakih pasa
koji vode ovlatene osobe iz lanka 2. stavka 2. ovog Pravilnika.
3) Sadraj i izgled registra iz stavka 2. ovog lanka odreeni su u Prilogu 1. ovog Pravilnika.
Registar se moe voditi i u elektronskom obliku.
lanak 15.
Uporabljivost lovakih pasa na krvni trag iskazuje se polaganjem radnog ispita na krvnom tragu
(umjetnom ili prirodnom).
lanak 16.
1) Ovlatene osobe iz lanka 2. stavka 2. ovog Pravilnika izdaju uvjerenje o poloenom ispitu.
2) Ministarstvo e, sukladno Zakonu o javnoj nabavi, povjeriti tiskanje obrazaca uvjerenja iz

stavka 1. ovog lanka pravnoj ili fizikoj osobi koja moe jamiti njihovu zatitu. Ministarstvo
e tiskane obrasce uvjerenja dostavljati ovlatenim osobama iz lanka 2. stavka 2. ovog
Pravilnika na njihov zahtjev. Obrasci uvjerenja i njihovi opisi tiskani su u Prilogu 2. ovog
Pravilnika.
3) Ovlatene osobe iz lanka 2. stavka 2. ovog Pravilnika o izdanim uvjerenjima iz stavka 1.

ovog lanka, kao i o prikupljenim i utroenim financijskim sredstvima podnose izvjetaj
Ministarstvu, najkasnije do 31. svibnja za proteklu lovnu godinu.
4) Za lovake pse koji su poloili IPO i/ili radni ispit na krvnom tragu u skladu s propisima
Meunarodne kinoloke organizacije te propisima drave iz koje dolaze ovlatene osobe iz
lanka 2. stavka 2. ovog Pravilnika izdat e, na zahtjev vlasnika psa, uvjerenje o poloenom
IPO-u i/ili radnom ispitu na krvnom tragu u skladu s odredbama ovog Pravilnika.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 17.
Uvjerenja o poloenom ispitu izdana do dana stupanja na snagu ovog Pravilnika vaea su i
nakon stupanja na snagu ovog Pravilnika.
lanak 18.
Postupci zapoeti do stupanja na snagu ovog Pravilnika bit e dovreni u skladu s odredbama
ovog Pravilnika.
lanak 19.
Prilozi 1. i 2. tiskani su u Dodatku ovog Pravilnika i ine njegov sastavni dio.
lanak 20.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o pasminama, broju i nainu
koritenja lovakih pasa za lov (Narodne novine, broj 62/06 i 25/07).
lanak 21.
Klasa: 011-01/10-02/06
Urbroj: 538-08-10-10
Zagreb, 3. prosinca 2010.
Republike Hrvatske i ministar
regionalnog razvoja, umarstva
i vodnoga gospodarstva

5
PRILOG 1.
Registar lovakih pasa
Redni Ime i Adresa Ime Pasmina Matini Tetovirni Broj Mjesto Datum Ispit Ocjena Datum
broj prezime psa broj broj mikroipa odravanja odravanja rada izdavanja
vlasnika upisan u ispita ispita uvjerenja
rodovnicu

PRILOG 2. Obrasci uvjerenja o poloenom ispitu
2.1. Obrazac uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina
Obrazac uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina izraen je na papiru debljine 150gr/m2 i
plastificiran je, dimenzija 100*70 mm, i tiska se na hrvatskom jeziku i latininom pismu.
Obrazac uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina sadri:

a) na prednjoj strani uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina:
naziv Uvjerenje o poloenom ispitu priroenih osobina
broj uvjerenja
prostor za upis: imena psa, pasmine, datuma tenjenja, spola, broja registra, mikroipa/ tetovirnog
broja i datuma izdavanja uvjerenja
b) na poleini uvjerenja o poloenom ispitu priroenih osobina:
zakonski temelj za izdavanje uvjerenja
prostor za peat ovlatene osobe
prostor za potpis ovlatene osobe
razdoblje vaenja

2.2. Obrazac uvjerenja o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu
Obrazac uvjerenja o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu izraen je na papiru debljine 150gr/m2 i
plastificiran je, dimenzija 100 * 70 mm, i tiska se na hrvatskom jeziku i latininom pismu.
Obrazac uvjerenja o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu sadri:

c) na prednjoj strani uvjerenja o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu:
naziv Uvjerenje o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu
broj uvjerenja
prostor za upis: imena psa, pasmine, datuma tenjenja, spola, broja registra, mikroipa/ tetovirnog
broja i datuma izdavanja uvjerenja
d) na poleini uvjerenja o poloenom radnom ispitu na krvnom tragu:
zakonski temelj za izdavanje uvjerenja
prostor za peat ovlatene osobe
prostor za potpis ovlatene osobe
razdoblje vaenja

8
Pravilnik o nainu ocjenjivanja trofeja divljai, obrascu trofejnog lista,
voenju evidencije o trofejima divljai i izvjeu o ocijenjenim trofejima NN 92/08 1/27
GOSPODARSTVA
2941
Na temelju lanka 70. stavka 10. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj: 140/05.) i lanka
4., 6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela
dravne uprave (Narodne novine, broj: 05/08.), ministar regionalnog razvoja, umarstva i
PRAVILNIK
O NAINU OCJENJIVANJA TROFEJA DIVLJAI, OBRASCU TROFEJNOG
LISTA, VOENJU EVIDENCIJE O TROFEJIMA DIVLJAI I IZVJEU O
OCIJENJENIM TROFEJIMA
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje nain ocjenjivanja trofeja divljai, oblik obrasca trofejnog lista,
oblik obrasca ocjembenog lista, nain voenja evidencije o trofejima divljai i nain dostave
izvjea o ocijenjenim trofejima.
lanak 2.
Trofeji divljai ocjenjuju se prema vaeim pravilnicima, formulama i uputama Meunarodnog

savjeta za ouvanje divljai i lova, (u daljnjem tekstu CIC).
lanak 3.
Uz uvjet da su mjerljivi svi elementi CIC-ovom formulom, mora se ocijeniti i izdati trofejni list
za dobne razrede mlada, srednja i zrela grla za:
1. rogovlje s dijelom lubanje:
jelena obinog (Cervus elaphus L.)
jelena lopatara (Dama dama L.)
jelena aksisa (Axis axis H. Smith)
srnjaka (Capreolus capreolus L.)
divokozu (Rupicapra rupicapra L.) mujaka i enku
muflona (Ovis aries musimon Pall.)
2. kljove vepra (Sus scrofa L.)
3. lubanju i krzno smeeg medvjeda (Ursus arctos L.) mujaka i enku.
Iznimno, na zahtjev vlasnika trofeja ocijenit e se i izdati trofejni list za:
lubanju: divlje make (Felis silvestris Schr.), jazavca (Meles meles L.), lisice (Vulpes vulpes
L.) i aglja (Canis aureus L.).
krzno: divlje make (Felis silvestris Schr.) i aglja (Canis aureus L.).
Ako jedan od propisanih elemenata nije mjerljiv, trofej se proglaava atipinim, izuzev kod
rogova jelena obinog i jelena lopatara koji se ocjenjuju i onda ako:
na rogu nedostaje jedan paroak nadonjak,

na rogu nedostaje jedan paroak srednjak,

rog jelena obinog ima oblik esterca ili osmerca.
Odlomljeni paroci ili slomljena kljova nisu razlog da se trofej proglasi atipinim.
Za atipine trofeje se izdaje trofejni list s upisanim mjerljivim elementima i bez ocjene trofeja.
Uz ocjembeni list atipinog trofeja priljee se fotografija trofeja.
Iznimno od formula CIC-a kod ocjene trofeja srne obine srnjak, dozvoljava se upotreba
faktora 0,23 za teinu i volumen rogovlja, za trofeje ija neto teina nije vea od 250 grama.
Kod ocjena trofeja punoroaca i upljoroaca iz lanka 70. stavka 9. Zakona o lovstvu, a radi
tonije ocjene starosti odstrijeljenog grla obvezno se na uvid Povjerenstvu za ocjenjivanje trofeja
dostavlja donja eljust s kompletnim zubalom.
lanak 4.
Trofejni list za divlja iz lanka 3. ovoga Pravilnika izdaje se prema obrascima TL 1-12 koji su
tiskani u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Trofejni se list izdaje u jednom primjerku i daje se vlasniku (dratelju) trofeja, a ovlatenik
prava lova zadrava ocjembeni list.
Ocjembeni list za divlja iz lanka 3. ovoga Pravilnika tiska se prema obrascima OL 1-12 koji su
tiskani u prilogu ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
Ocjembeni list ovlatenik prava lova moe voditi i u elektronskom obliku.
Trofejni list je obrojan i tiska se na bezdrvnom kartonu B-1 svjetlozelene boje.
Trofejne listove tiska i njihovu distribuciju ovlatenicima prava lova obavlja Hrvatski lovaki
savez.
lanak 5.
Trofeje ocjenjuje komisija od najmanje tri ovlatena ocjenjivaa koji imaju poloen ispit za
ocjenjivaa trofeja divljai, sastavljena sukladno odredbi lanka 70. stavka 4. i 5. Zakona o
lovstvu.
Lovoovlatenik je duan, za lovite kojim gospodari, voditi evidenciju trofeja divljai.
Evidencija trofeja divljai vodi se na obrascu ETD koji je tiskan u prilogu ovoga Pravilnika i
njegov je sastavni dio.
Evidenciju trofeja divljai ovlatenik prava lova moe voditi i u elektronskom obliku.
Ovlatenik prava lova je duan do 31. svibnja dostaviti Hrvatskom lovakom savezu evidenciju
trofeja divljai za prethodnu lovnu godinu na propisanom obrascu.
Sredinju evidenciju ocijenjenih trofeja divljai vodi Hrvatski lovaki savez.
lanak 6.
Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o nainu ocjenjivanja trofeja
divljai, obrascu trofejnog lista, voenju evidencije o trofejima divljai i izvjeu o ocijenjenim
trofejima (Narodne novine, broj: 62/06.).
lanak 7.
Klasa: 011-01/08-01/65
Urbroj: 538-08-08-1
Ministar


Obrazac TL 1
10,5 x 14,5
(Prva strana)

Obrazac TL 2

Obrazac TL 3

Obrazac TL 4

Obrazac TL 5

Obrazac TL 6

Obrazac TL 7

Obrazac TL 8

Obrazac TL 9

Obrazac TL 10

Obrazac TL 11

Obrazac TL 12

Obrazac OL 1

Obrazac OL 2

Obrazac OL 3

Obrazac OL 4

Obrazac OL 5

Obrazac OL 6

Obrazac OL 7

Obrazac OL 8

Obrazac OL 9

Obrazac OL 10

Obrazac OL 11

Obrazac OL 12

Pravilnik o nainu lova sa pticama grabljivicama i programu o polaganju sokolarskog ispita NN 110/10 1/7

2911
Na temelju lanka 64. stavka 6. Zakona o lovstvu (Narodne novine, br. 140/05 i 75/09)
PRAVILNIK
O NAINU LOVA S PTICAMA GRABLJIVICAMA I PROGRAMU O
POLAGANJU SOKOLARSKOG ISPITA
I. OPA ODREDBA
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju nain lova s pticama grabljivicama koje se koriste u

sokolarenju (u daljnjem tekstu: sokolarske ptice) te nain i program polaganja sokolarskog
ispita.
II. LOV SA SOKOLARSKIM PTICAMA
lanak 2.
Sa sokolarskim pticama moe loviti osoba koja ima poloen lovaki i sokolarski ispit (u
daljnjem tekstu: sokolar).
lanak 3.
Sokolar mora loviti u skladu s vaeom lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja

divljai i programom zatite divljai.
lanak 4.
(1) Sokolar moe tijekom itave godine letjeti sokolarsku pticu, uz pisano odobrenje
ovlatenika prava lova.
(2) Letom sokolarske ptice iz stavka 1. ovoga lanka smatra se putanje sokolarske ptice bez
prava lova.
(3) Uz pisano odobrenje ovlatenika prava lova, sokolar se moe kretati sa sokolarskom
pticom na ruci, a ista mora imati opute na obje noge.
(4) Prilikom leta ili lova sa sokolarskom pticom opute sokolarske ptice moraju biti slobodne.

III. SOKOLARSKE PTICE
lanak 5.
(1) Sokolar moe loviti jedino sa sokolarskom pticom iz umjetnog uzgoja koju je stekao i koju
dri u skladu s propisima iz podruja zatite prirode.
(2) Sve ptice iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti oznaene zatvorenim nonim prstenom ili
mikroipom, u skladu s propisima iz podruja zatite prirode.
lanak 6.
(1) Ptice iz lanka 5. ovoga Pravilnika upisuju se u Upisnik sokolarskih ptica iz umjetnog
uzgoja koji vodi Hrvatski sokolarski savez.
(2) Obrazac upisnika iz stavka 1. ovoga lanka tiskan je u Prilogu 1 ovoga Pravilnika.
IV. PROGRAM O POLAGANJU SOKOLARSKOG ISPITA
lanak 7.
(1) Program o polaganju sokolarskog ispita sadri sljedee tematske cjeline:
I. skupina:
Pravni propisi koji ureuju sokolarstvo, ukljuujui propise o lovstvu, zatiti prirode,
dobrobiti ivotinja, uvjetima prijevoza ivotinja te meunarodne konvencije koje ureuju ovu
problematiku;
II. skupina: (sokolarska zoologija)
1. Zoologija i biologija ptica grabljivica,
2. Pojedine vrste ptica grabljivica najee koritene u sokolarstvu, njihove podvrste, opis,
veliina, raspoznavanje u prirodi, nain gnijeenja, migracije, hranjenje i karakteristike;
III. skupina: (dranje i uzgoj sokolarskih ptica grabljivica)
1. Najee bolesti ptica grabljivica, njihova prevencija i lijeenje,
2. Osnovni naini saniranja prijeloma ptica grabljivica,
3. Osnove inkubacije,
4. Osnove pravilne ishrane mladih i odraslih ptica grabljivica,
5. Naini dranja sokolarskih ptica (vrste stalaka i volijera),
6. Etologija u lovakoj praksi;
IV. skupina: (vjebanje sokolarskih ptica i sokolarski lov)
1. Sokolarska oprema za ptice grabljivice, njezino koritenje i izrada,
2. Osnove vjebanja pojedine vrste sokolarskih ptica,
3. Lov s pojedinom vrstom sokolarske ptice,
4. Naini sokolarskog lova.
(2) Literatura za polaganje sokolarskog ispita prema Programu iz stavka 1. ovoga lanka
objavljuje se na slubenim internetskim stranicama ministarstva nadlenog za lovstvo (u
daljnjem tekstu: Ministarstvo).

V. SOKOLARSKI ISPIT
lanak. 8.
(1) Sokolarski ispit polae se pred povjerenstvom koje imenuje ministar nadlean za poslove
lovstva (u daljnjem tekstu: povjerenstvo).
(2) Rad povjerenstva ureuje se poslovnikom.
(3) Visinu naknade za provedbu postupaka sokolarskih ispita odreuje ministar nadlean za
poslove lovstva posebnom odlukom.
lanak 9.
(1) Polaganju sokolarskog ispita moe pristupiti osoba s navrenih 18 godina.
(2) Kandidat za polaganje sokolarskog ispita podnosi zahtjev za polaganje ispita Ministarstvu,
na obrascu koji je tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika.
(3) Zahtjev iz stavka 2. ovoga lanka mora biti potpisan od strane kandidata te mentora
ovlatenoga za obuku kandidata.
(4) Mentor iz stavka 3. ovoga lanka moe biti osoba koja posjeduje sokolarsku iskaznicu iz
lanka 11. ovoga Pravilnika, a svojim potpisom na zahtjevu iz stavka 2. ovoga lanka
potvruje da je kandidat upoznat s osnovama sokolarenja.
lanak 10.
(1) Sokolarski ispit polae se rjeavanjem testa, sastavljenog u pisanom obliku prema
Programu iz lanka 7. stavka 1. ovoga Pravilnika.
(2) Znanje kandidata ocjenjuje se ocjenom zadovoljio, odnosno nije zadovoljio, za svaku
skupinu sadranu u Programu iz stavka 1. ovoga lanka.
(3) Kandidat koji je ocijenjen ocjenom nije zadovoljio u dvije ili vie skupina sadranih u
Programu iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo pristupiti ponovnom polaganju sokolarskog
ispita na narednom ispitnom roku.
(4) Ispitni rokovi odravaju se najmanje dva puta godinje, u razdoblju od 1. lipnja do 30.
rujna, osim u sluaju kada nije podnesen niti jedan zahtjev iz lanka 9. stavka 2. ovoga
Pravilnika.
(5) O polaganju sokolarskog ispita povjerenstvo sastavlja zapisnik koji potpisuje predsjednik
povjerenstva te lanovi povjerenstva koji su obavljali testiranje iz stavka 1. ovoga lanka.
VI. SOKOLARSKA ISKAZNICA
lanak 11.
(1) Osobi koja je poloila sokolarski ispit izdaje se sokolarska iskaznica.

(2) Sokolarsku iskaznicu izdaje Ministarstvo, na temelju dokaza o poloenom sokolarskom

ispitu, dostavljenog od povjerenstva.
(3) Obrazac sokolarske iskaznice te njezin opis tiskani su u Prilogu 3 ovoga Pravilnika.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 12.
(1) Osobe koje danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika posjeduju doputenje sredinjeg
tijela dravne uprave nadlenoga za zatitu prirode za dranje sokolarskih ptica ili drugi
odgovarajui dokaz o iskustvu u bavljenju sokolarenjem mogu u roku od 90 dana od stupanja
na snagu ovoga Pravilnika podnijeti Ministarstvu Zahtjev za izdavanje sokolarske iskaznice iz
lanka 11. ovoga Pravilnika.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka Ministarstvo izdaje sokolarsku iskaznicu na temelju
prethodnog miljenja povjerenstva.
lanak 13.
Prilozi 1 3 tiskani su u Dodatku ovoga Pravilnika i njegov su sastavni dio.
lanak 14.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o nainu lova sa pticama
grabljivicama (Narodne novine, broj 62/06).
lanak 15.
Klasa: 011-01/10-02/05
Urbroj: 538-08-10-10
Zagreb, 6. rujna 2010.
Potpredsjednik
Vlade Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja,

Prilog 1. Obrazac Upisnika sokolarskih ptica
BROJANA
OZNAKA
MJESTO I BROJ DATUM HRVATSKI RJEENJA DATUM ROK
REDNI IME I POTANSKI SOKOLARSKE IZDAVANJA ZNANSTVENI NAZIV TIP BROJ MINISTARSTVA IZDAVANJA VAENJA
BROJ PREZIME ADRESA BROJ ISKAZNICE ISKAZNICE NAZIV PTICE PTICE SPOL OZNAKE OZNAKE KULTURE RJEENJA DOPUTENJA

Prilog 2. Obrazac za prijavu sokolarskog ispita
Ministarstvo regionalnog razvoja,
Obrazac za prijavu sokolarskog ispita
Ime____________________________________________________________________
Prezime_________________________________________________________________
Adresa _________________________________________________________________
Broj telefona_____________________________________________________________
E -mail__________________________________________________________________
Datum roenja_____________ OIB____________________________
Mjesto i datum_________________________ Potpis kandidata______________
Podaci o mentoru
__________________ _____________________
Ime i prezime Adresa
______________________ __________________________
E- mail Broj telefona
Svojim potpisom potvrujem da je kandidat upoznat sa osnovama sokolarenja te da moe pristupiti

polaganju sokolarskog ispita
Mjesto i datum __________________ Potpis __________________________________
Prilozi: 1. Potvrda o uplati;
2. Preslika osobne iskaznice.

Prilog 3. Obrazac sokolarske iskaznice
Sokolarska iskaznica izraena je od PVC materijala, dimenzija 85 * 64 mm i tiska se na hrvatskom i

engleskom jeziku i latininom pismu.
Obrazac sokolarske iskaznice sadri:

a) na prednjoj strani sokolarske iskaznice:
naziv sokolarska iskaznica,
grb Republike Hrvatske, naziv Republika Hrvatska,
prostor za upis: imena, prezimena, adrese, datuma izdavanja,
broj sokolarske iskaznice,
prostor za fotografiju.
U pozadini iskaznice otisnut je vodeni otisak simbola sokola
b) na poleini sokolarske iskaznice:
zakonski temelj za izdavanje sokolarske iskaznice,
razdoblje vaenja.

Pravilnik o lovouvarskoj slubi NN 63/06 1/5
1514
PRAVILNIK
O LOVOUVARSKOJ SLUBI
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje organiziranje lovouvarske slube, obrazac iskaznice i izgled

znake lovouvara, nain njihovog izdavanja i vraanja, te nain upotrebe vatrenog oruja pri
obavljanju lovouvarske slube.
lanak 2.
Lovoovlatenik odnosno pravna ili fizika osoba kojoj je povjereno izvravanje prava lova (u
daljnjem tekstu: ovlatenik prava lova) duan je organizirati lovouvarsku slubu ako sam nije
struno osposobljen.
lanak 3.
Lovouvar moe biti osoba:

1. koja ispunjava propisane uvjete za dranje i noenje lovakog oruja,
2. koja je poloila lovaki ispit i posjeduje lovaku iskaznicu,
3. koja je osposobljena za obavljanje lovouvarske slube.
lanak 4.
Lovouvarska sluba mora se organizirati ovisno o veliini, konfiguraciji i otvorenosti lovita te

u skladu s lovnogospodarskom osnovom i programom uzgoja divljai.
lanak 5.
Ovlasti i dunosti lovouvara utvrene su lankom 58. stavkom 1. i 2. Zakona o lovstvu,

ugovorom s ovlatenikom prava lova te lovnogospodarskom osnovom odnosno programom
uzgoja divljai.
Lovouvar se u obavljanju svoje dunosti moe koristiti lovakim orujem za provedbu
smjernica lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai, a u skladu s odredbama
Zakona o lovstvu, Zakona o oruju i propisa donesenih na temelju tih zakona.

II. OBRAZAC ISKAZNICE I ZNAKA LOVOUVARA
lanak 6.
Lovouvar mora imati iskaznicu i znaku kojima dokazuje svoje ovlasti za uvanje lovita.
lanak 7.
Iskaznica je pravokutnog oblika, dimenzija 105 x 70 mm, a tiska se na bezdrvnom kartonu B-1,
250 g/m2 zelene boje s integriranim znakom grba Hrvatskog lovakog saveza (u daljnjem tekstu:
HLS) i zatiena je omotom od prozirne plastine mase.
Obrazac iskaznice sadri:
a) na prednjoj strani:
u gornjem lijevom dijelu prostor za fotografiju lovouvara dimenzija 40 30 mm
u gornjem desnom dijelu prostor za upis broja i naziva lovita i ovlatenika prava lova
u sredini naziv ISKAZNICA LOVOUVARA i broj iskaznice
u donjem dijelu prostor za upis imena, prezimena, adrese stanovanja, datuma roenja
lovouvara, datum izdavanja i rok valjanosti iskaznice, te potpis odgovorne osobe za izdavanje.
b) na stranjoj strani:
tekst iz lanka 58. stavka 1. i 2. Zakona o lovstvu o ovlastima i dunostima lovouvara.
Obrazac iskaznice tiskan je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
lanak 8.
Znaka lovouvara je tradicionalna povijesna znaka lovouvara, izvedena je od bakra, uplje

preana, posrebrena i patinirana, okruglog je oblika promjera 53,5 mm.
Znaka sadri izdignuto:
1. polukruni hrvatski pleter s lijeve i desne strane;
2. hrvatski grb i ispod grba ovalno ispisan naziv LOVOUVAR gornjem dijelu na zrakastom
prostoru
3. srnjaka, dva fazana, lovca i hranilite u sredini;
4. lentu na kojoj je upisan serijski broj znake donjem dijelu.
Na poleini znake nalazi se vijak debljine 3 mm i duine 8 mm s pripadajuom maticom
promjera 13,5 mm.
lanak 9.
Lovouvari u obavljanju svojih dunosti nose znaku u konom povezu zajedno s iskaznicom,
kojima dokazuju identitet i ovlasti.
Koni povez iz stavka 1. ovoga lanka je tamnozelene boje trostrukog pregiba. Veliina svakog
pregiba je 8 12 cm.
Na prednjoj stranici konog poveza otisnut je grb HLS-a.

lanak 10.
Iskaznicu, znaku i pripadajui koni povez izrauje i izdaje HLS. Zahtjev za izdavanje
iskaznice i znake HLS-u podnosi ovlatenik prava lova.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka ovlatenik prava lova je duan priloiti:
presliku Ugovora o koncesiji, zakupu odnosno izvravanju prava lova u lovitu;
podatke o lovouvaru za kojeg se zahtjev podnosi, te preslike Orunog lista za dranje i
noenje oruja, Uvjerenja o poloenom lovakom ispitu i Uvjerenja o osposobljenosti za
lovouvara
dvije istovjetne fotografije lovouvara dimenzija 40 x 30 mm.
lanak 11.
Evidenciju o izdanim iskaznicama i znakama lovouvara vode ovlatenik prava lova i HLS.
Evidencija iz stavka 1. ovoga lanka sadri:
1. ime i prezime, te adresu lovouvara;
2. broj i naziv lovita u kojem lovouvar obavlja dunost;
3. podatke o ovlateniku prava lova za lovite u kojem lovouvar obavlja dunost;
4. registarski broj iskaznice i znake;
5. datum izdavanja;
6. rok valjanosti;
7. datum razduivanja iskaznice i znake;
8. rubriku za napomene;
9. potpis ovlatenika prava lova i odgovorne osobe za izdavanje.
lanak 12.
Rok valjanosti iskaznice i znake lovouvara ne moe biti dulji od razdoblja vaenja ugovora o
koncesiji, zakupu odnosno izvravanju prava lova za lovite koje uva.
Nakon isteka roka valjanosti ili nakon prestanka obavljanja dunosti, ovlatenik prava lova je
duan HLS-u vratiti iskaznicu i znaku u roku od 30 dana.
lanak 13.
Lovouvar koji izgubi iskaznicu ili znaku ili na drugi nain ostane bez iskaznice i znake duan
je o tome odmah izvijestiti ovlatenika prava lova.
Nova iskaznica ili znaka izdat e se nakon to je u Narodnim novinama oglaeno da
izgubljena ili na drugi nain nestala iskaznica ili znaka ne vrijede.
III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 14.
Ovlatenici prava lova duni su uskladiti svoje poslovanje u pogledu lovouvarske slube, u
roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.

lanak 15.
Danom stupanja na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o lovouvarskoj slubi
(Narodne novine, broj 48/96. i 87/02.).
lanak 16.
Klasa: 011-02/06-01/54
Urbroj: 525-1-06-1
Ministar


Pravilnik o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove NN 63/06 1/8
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1515
PRAVILNIK
O STRUNOJ SLUBI ZA PROVEDBU LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje nain organiziranja i rada strune slube za provedbu

lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai (u daljnjem tekstu: struna sluba),
koju je lovoovlatenik odnosno pravna ili fizika osoba kojoj je povjereno izvravanje prava
lova (u daljnjem tekstu: ovlatenik prava lova) duan imati.
lanak 2.
Pod strunom slubom, prema ovom Pravilniku, smatra se jedna ili vie strunih osoba za
provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai (u daljnjem tekstu:
struna osoba).
Za provedbu lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai, ovlatenik prava lova
duan je organizirati strunu slubu ili sam provoditi lovnogospodarsku osnovu odnosno
program uzgoja divljai, ako ispunjava uvjete iz stavka 3. ovoga lanka.
Struna osoba mora imati najmanje srednju strunu spremu umarsko-biolokog, veterinarskog
ili poljoprivrednog usmjerenja te da je tijekom kolovanja poloila odgovarajue gradivo iz
podruja lovstva u skladu s nastavnim programom navedenih usmjerenja.
II. POSEBNE ODREDBE
lanak 3.
Potreban broj strunih osoba odreuje ovlatenik prava lova ovisno o: strunoj sposobnosti
strune osobe, povrini lovita, vrsti divljai koja se uzgaja u lovitu, brojnom stanju divljai u
lovitu te moguem gospodarskom kapacitetu lovita propisanom lovnogospodarskom osnovom
odnosno programom uzgoja divljai, vrsti i broju divljai planirane za lov, vrsti i tipu lovita te
intenzitetu uzgoja i isputanja divljai u lovitu.
Jedna struna osoba moe obavljati strune poslove u vie lovita.

lanak 4.
Struna osoba organizira, obavlja i nadzire sve strune radnje i poslove u pogledu uzgoja i
zatite divljai i ostalih ivotinjskih vrsta, stanita divljai, lovnotehnikih i lovnogospodarskih
objekata, lovakih pasa, lovakog oruja i naboja, lova divljai, lovne etike, teta od divljai i na
divljai, prebrojavanja divljai, prihrane i prehrane, zdravstvenog stanja i kondicije divljai,
poslovne dokumentacije, analize stanja u lovitu kao i ostalih strunih poslova u lovitu u skladu
s odredbama Zakona o lovstvu i propisa donesenih na temelju toga Zakona, lovnogospodarskom
osnovom odnosno programom uzgoja divljai i ugovorom s ovlatenikom prava lova.
lanak 5.
Struna osoba obavlja propisane poslove, a napose:

1. organizira sve potrebne radove na provedbi lovnogospodarske osnove odnosno programa
uzgoja divljai, nadzire i prati stanje u lovitu:
brojno stanje divljai te spolnu, dobnu i trofejnu strukturu divljai i njihovih populacija;
dnevnu i sezonsku migraciju divljai;
zdravstveno stanje i kondiciju divljai;
uvjete za razmnoavanje divljai i voenje mladunadi, broj rasplodnih enki i njihovih
mladunadi te ostvaren prirast po vrstama divljai;
brojno stanje predatora i ostalih ivotinjskih vrsta;
obavljanje lova u skladu s lovnogospodarskom osnovom odnosno programom uzgoja divljai i
brojnim stanjem divljai;
odravanje broja divljai unutar populacije u broju predvienom lovnogospodarskom osnovom
odnosno programom uzgoja divljai;
stanje lovnotehnikih i lovnogospodarskih objekata;
nain lova divljai te upotrebu lovakih pasa, lovakog oruja i naboja, te lov pticama
grabljivicama;
organizira ocjenjivanje trofeja divljai;
provedbu preventivnih mjera zatite divljai pri obavljanju poljoprivrednih i drugih radova u
lovitu;
provedbu preventivnih higijensko-zdravstvenih mjera u lovitu radi zdravstvene zatite divljai
i drugih ivotinjskih vrsta;
obiljebu granica lovita;
rad lovouvara na strunim poslovima, za koje mu daje upute;
provoenje znanstveno-istraivakih radova ako ih ima u lovitu;
2. sastavlja zapisnike, izrauje i obavlja sve potrebne i propisane analize, evidencije,
korespondencije i izvjea:
zapisnik o utvrivanju brojnog stanja divljai na poetku lovne godine i prije poetka lova, iji
je obrazac tiskan u Prilogu 1 ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio;
zapisnik o tetama na divljai, iji je obrazac tiskan u Prilogu 2 ovoga Pravilnika i njegov je
sastavni dio;
zapisnik o tetama od divljai, iji je obrazac tiskan u Prilogu 3 ovoga Pravilnika i njegov je
sastavni dio;
zapisnik o obavljenoj prihrani i prehrani divljai, iji je obrazac tiskan u Prilogu 4 ovoga
Pravilnika i njegov je sastavni dio;
plan lova divljai;
promet divljai i njezinih dijelova;
promjene u lovitu i na stanitu divljai;
statistika izvjea;
ostala izvjea za ovlatenika prava lova i nadlena tijela dravne uprave;
3. usporeuje propis lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai s njegovom

provedbom u lovitu, te pokree postupak izrade revizije istih u skladu s odgovarajuim

pravilnikom.
lanak 6.
Struna osoba u provedbi lovnogospodarske osnove odnosno programa uzgoja divljai surauje
s Ministarstvom poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvom unutarnjih
poslova, Ministarstvom kulture, upravnim odjelima upanija i Grada Zagreba nadlenim za
poslove lovstva, veterinarskim stanicama i dr.
III. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lanak 7.
Ovlatenici prava lova su duni uskladiti svoje poslovanje u pogledu strune slube u roku od 90
dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
lanak 8.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o strunoj slubi za
provedbu lovnogospodarske osnove (Narodne novine, broj 48/96. i 87/02.).
lanak 9.
Klasa: 011-02/06-01/45
Urbroj: 525-1-06-1
Ministar






Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove NN 101/10 1/7

2784
Na temelju lanka 58. stavka 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05 i 75/09),
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O STRUNOJ SLUBI ZA
PROVEDBU LOVNOGOSPODARSKE OSNOVE
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
U Pravilniku o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove (Narodne novine, broj

63/06) lanak 1. mijenja se i glasi:
Ovim se Pravilnikom propisuje nain organiziranja i rada strune slube za provedbu

lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai, odnosno programa zatite divljai (u
daljnjem tekstu: struna sluba), koju je ovlatenik prava lova duan imati.
lanak 2.
U lanku 2. stavcima 1. i 2. rije: odnosno zamjenjuje se zarezom, a iza rijei: programa

uzgoja divljai dodaju se rijei: odnosno programa zatite divljai.
lanak 3.
Osoba koja obavlja poslove strune slube i ovlatenik prava lova duni su sklopiti ugovor o
meusobnim pravima i obavezama.
lanak 4.
U lanku 4. rije: odnosno zamjenjuje se zarezom, a iza rijei: programa uzgoja divljai
dodaju se rijei: odnosno programa zatite divljai.
lanak 5.
U lanku 5. toki 1. alineji 5. rijei: predatora i briu se.
U alinejama 6. i 7. rije: odnosno zamjenjuje se zarezom, a iza rijei: programa uzgoja

divljai dodaju se rijei: odnosno programa zatite divljai.
Iza alineje 15. dodaje se alineja 16. koja glasi:

- prisustvuje inspekcijskom nadzoru.
U toki 2. alineja 8. mijenja se i glasi:
- dostavlja ili unosi podatke za Sredinju lovnu evidenciju u skladu s posebnim propisom.
Iza alineje 9. dodaju se alineje 10. i 11. koje glase:
- vodi lovnu kroniku
vodi oevidnike propisane posebnim propisima.
U toki 3. prije rijei: usporeuje dodaju se rijei: unosi podatke u lovnogospodarsku

osnovu, program uzgoja divljai, odnosno program zatite divljai,.
lanak 6.
U lanku 6. rije: odnosno zamjenjuje se zarezom, iza rijei programa uzgoja divljai
dodaju se rijei: odnosno programa zatite divljai, a rijei: Ministarstvom poljoprivrede,
umarstva i vodnoga gospodarstva zamjenjuju rijeima: ministarstvom nadlenim za poslove
lovstva.
lanak 7.
Prilozi 1., 2., 3. i 4. tiskani u Dodatku Pravilnika zamjenjuju se novim Prilozima 1., 2., 3. i 4.
tiskanim u Dodatku ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.
lanak 8.
Klasa: 011-01/10-02/04
Urbroj: 538-08-10-10
Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja, umarstva i
vodnoga gospodarstva

Broj i naziv lovita: ______________________

Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o utvrivanju brojnog stanja divljai
broj ___
Utvreno brojno stanje na dan __________________________godine.
1. Krupna divlja
Mladunad Pomladak Mladi Srednji Zreli
Vrsta Ukupno
M M M M M
Divljai
grla
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
2. Sitna divlja
Metodom uzoraka Opaanjem, praenjem i brojanjem
Vrsta
M Ukupno M Ukupno
Divljai
grla/kljunova grla/kljunova
1 2 3 4 5 6 7
3. Ostale ivotinjske vrste vane za lovno gospodarenje:
ivotinjska vrsta grla/kljunova
U _______________, dana ___________________ Struna osoba
(ime, prezime i potpis)
Pod moralnom i materijalnom odgovornou potvrujem istinitost podataka.
Odgovorna osoba ovlatenika prava lova

M.P.


Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o tetama na divljai
broj ___
Komisija za tete na divljai ovim Zapisnikom utvruje da je dana __________________ godine nastala teta na
divljai.
Predjel lovita
Vrsta divljai
Spol
Vrijednost divljai
Opis uzroka tete na divljai
Prilozi:
Komisija:
1. ime i prezime: , potpis:


M.P.


Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o tetama od divljai
broj ___
Zapisnik je sastavljen dana _________________________________ godine.
Podnositelj zahtjeva za naknadu tete: Ime i prezime

Adresa
Kontakt broj
Datum prijave tete : _________________________________ godine.
teta je poinjena: u katastarskoj opini

na katastarskoj estici
(broj i naziv)
(potrebno je zaokruiti i ispuniti)
1. Poljoprivrednoj kulturi: Vrste:
Sorte:
Na povrini od m2, slovima
2. Voarskoj kulturi: Vrste:

Sorte:
3. umi: Vrsta drveta:

Procjenom na licu mjesta utvreno je da je uniteno ______ % navedene kulture, to odgovara koliini od
________ kg / kom / m3 , slovima:___________________________________________________.
Trina cijena po kg / kom / m3 unitene kulture u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn tako da je vlasnik
kulture oteen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________________.
Cijena po TISUP-u po kg / kom / m3 unitene kulture u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn tako da je
vlasnik kulture oteen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________________.
4. Na domaim ivotinjama: Vrste:
Pasmine:
Pod nadzorom
Nad brojem grla/kljunova od: grla/kljunova, slovima:
5. Na pelinjim drutvima: Nad brojem pelinjih drutava (konica) od: pelinja

drutva, slovima
6. Ostalo:
Utvreno je da je uniteno ______ grla / kljunova, odnosno ________ kg / kom , slovima:

_________________________________________________________________________________.

PRILOG 3
Trina cijena po kg / grlu / kljunu koji je uniten u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn tako da je vlasnik
kulture oteen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________________.
Cijena po TISUP-u po kg / grlu / kljunu koji je uniten u vrijeme procjene iznosi: ___________ kn tako da je
vlasnik kulture oteen u ukupnom iznosu od ______________ kn, slovima:
_________________________________________________________________________________.
Komisijski je utvreno da je teta nastala: vaenjem sjemena, vaenjem kulture, popasenou, gaenjem,
povaljivanjem, rovanjem, odgrizanjem, guljenjem kore, potpunim unitenjem usjeva, usmrenjem, lomom ili
razbijanjem i dr.
teta je nastala od
(vrsta divljai)
Poduzete mjere za smanjenje tete od strane oteenika:
Izvrenim uvidom u sadraj Zapisnika podnositelj zahtjeva za naknadu tete svojim potpisom prihvaa ili ne
prihvaa procijenjeni iznos tete i naknadu za nastalu tetu u iznosu od_____________________________ kuna.
- Prihvaa procijenjeni iznos tete (ime, prezime i potpis)____________________________________.

- Ne prihvaa procijenjeni iznos tete (ime, prezime i potpis)_________________________________.
Navesti primjedbu
Ovaj je Zapisnik sastavljen u ____ primjeraka, od kojih po ___ primjeraka pripada:
Prilozi:
Zapisnik je sastavljen u prisutnosti podnositelja zahtjeva za naknadu tete i komisije koju ine sljedei lanovi :
Komisija:


M.P.


Lovna godina: __________________________
ZAPISNIK
o obavljenoj prihrani i prehrani divljai
broj ___
Dana _________________________ godine u predjelu ______________________________, na hranilitu

broj _______,izvrena je prihrana prehrana divljai.
Koliina hrane
Vrsta divljai Vrsta hrane
(kg/ha)

M.P.

Pravilnik o nainu lova u graninom pojasu NN 67/06 1/2
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1606
Na temelju lanka 69. stavka 3. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05.), ministar
PRAVILNIK
O NAINU LOVA U GRANINOM POJASU
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje nain lova divljai u graninom pojasu.
lanak 2.
Lov divljai iz lanka 1. ovoga Pravilnika obuhvaa traenje, doekivanje, motrenje u cilju lova,
vabljenje, praenje, odstrjel i lovljenje ive divljai, putanje ptica grabljivica, skupljanje
uginule divljai i njezinih dijelova i skupljanje jaja pernate divljai.
lanak 3.
Pod graninim pojasom u smislu ovoga Pravilnika smatra se dio teritorija Republike Hrvatske u
irini 300 metara od granine crte, bez obzira da li se ista protee kopnom ili vodenom
povrinom.
lanak 4.
Lovoovlatenici i pravne ili fizike osobe kojima je povjereno pravo lova (u daljnjem tekstu:
ovlatenici prava lova), a koji organiziraju skupni ili pojedinani lov divljai u graninom pojasu
duni su isti najaviti nadlenoj policijskoj postaji, najkasnije 24 sata prije poetka lova.
U pisanoj najavi o odravanju lova osobe iz stavka 1. ovoga lanka trebaju navesti sljedee
podatke:
naziv predjela u kojem e se odrati lov;
popis sudionika u lovu;
vrijeme poetka i oekivano vrijeme trajanja lova;
ime, prezime i telefonski broj osobe koja rukovodi lovom.
lanak 5.
Lov divljai unutar graninog pojasa mora zapoeti najmanje 100 metara od granine crte i
odvija se prema unutranjosti teritorija Republike Hrvatske.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, divlje patke, divlje guske i crna liska mogu se loviti
obalom rijeka i unutar pojasa iz stavka 1. ovoga lanka, ako se dravna granica protee istima.

Pravilnik o nainu lova u graninom pojasu NN 67/06 2/2
Lov divljai iz stavka 1. i 2. ovoga lanka mora se obavljati na nain da uporabom lovakih
naboja ne moe doi do povrede dravne granice.
lanak 6.
Pri lovu divljai u graninom pojasu sudionici u lovu ne smiju prelaziti dravnu granicu.
lanak 7.
Kada pri lovu divljai lovaki psi ovlatenika prava lova iz susjedne drave dou u granini
pojas Republike Hrvatske, ovlatenik prava lova je duan o tome obavijestiti okolne ovlatenike
prava lova u susjednoj dravi.
lanak 8.
Kada ranjena divlja prijee dravnu granicu ovlatenik prava lova je duan o tome obavijestiti
ovlatenika prava lova lovita u susjednoj dravi, u koje se sklonila ranjena divlja.
lanak 9.
Ovlatenik prava lova lovita u graninom pojasu duan je o krenju odredbi ovoga Pravilnika,
kao i odredbi posebnih propisa koji ureuju nadzor dravne granice od strane lovaca i drugih
osoba koje sudjeluju u lovu obavijestiti nadlenu policijsku postaju.
lanak 10.
Ovlatenici prava lova, koji organiziraju lov u graninom pojasu, prije poetka skupnog ili
pojedinanog lova duni su lovce, kao i ostale sudionike u lovu upoznati s obvezama i
zabranama koje proizlaze iz ovoga Pravilnika.
lanak 11.
Klasa: 011-02/06-01/47
Urbroj: 525-1-06-1
Ministar

Pravilnik o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije NN 67/06 1/4
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1607
Na temelju lanka 8. stavka 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine, br. 140/05.) ministar
PRAVILNIK
O SADRAJU I NAINU VOENJA SREDINJE LOVNE EVIDENCIJE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom ureuje se sadraj, oblik i nain voenja sredinje lovne evidencije (u
daljnjem tekstu: SLE), nain prikupljanja, sistematiziranja i uvanja podataka, pristup
informacijama i obrada podataka iz SLE.
lanak 2.
SLE se sastoji od baze podataka, smjetene u Ministarstvu poljoprivrede, umarstva i vodnoga

gospodarstva (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) s arhivskim, povijesnim i aktualnim podacima,
programske opreme, raunalnih i komunikacijskih ureaja, korisnike aplikacije, pratee
dokumentacije, propisanih postupaka i procedura za njezin kontinuirani i ispravni rad.
lanak 3.
Korisnici SLE su Ministarstvo, upanije i Grad Zagreb upravni odjeli nadleni za poslove
lovstva, tijela javne vlasti, lovoovlatenici i pravne i fizike osobe kojima je povjereno pravo
lova (u daljnjem tekstu: ovlatenici prava lova), pravne i fizike osobe ovlatene za izradu
lovnogospodarskih osnova, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (u daljnjem
tekstu: izraivai) i javnost u skladu s dozvoljenom ili dogovorenom razinom pristupa.
lanak 4.
SLE sadri sljedee podatke:

1. podaci o lovitu
upanija
broj lovita
naziv lovita
tip lovita
reljefni karakter
vlasnitvo
povrina po aktu o ustanovljenju
povrina u matinoj upaniji
opis granice lovita

2. podaci o ugovoru
broj ugovora
klasa ugovora
urudbeni broj ugovora
datum potpisa ugovora
poetak vaenja ugovora
istek ugovora
godinja lovozakupnina
pravo lova
opis posebnih uvjeta
3. podaci o partneru
prezime ili naziv partnera
ime
ifra
matini broj
ulica i kuni broj
prebivalite ili sjedite
tip partnera
4. podaci o garanciji
vrsta garancije
iznos dostavljene garancije
iznos garancije prema ugovoru
valjanost
istek garancije
5. podaci iz lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljai
obrasci LGO - 1 do LGO - 11
obrasci PUD - 1 do PUD - 12
obrasci ETD - 2
6. evidencija prometa divljai i dijelova divljai (obrazac PPD-1)
7. evidencija o izdanim i utroenim evidencijskim markicama za obiljeavanje krupne divljai
(obrazac PPD-3).
lanak 5.
Broj lovita iz lanka 4. toke 1. alineje 2 ovoga Pravilnika je definirani broj i sastoji se od
rimskih i arapskih brojki u obliku x/y i to kako slijedi:
x iskljuivo rimski broj i predstavlja upaniju u kojoj se lovite nalazi
y za dravna lovita - iskljuivo jedno ili dvoznamenkasti arapski broj i predstavlja redni
broj lovita unutar upanije
za zajednika lovita iskljuivo troznamenkasti arapski broj i predstavlja redni broj lovita
unutar upanije
Tablica rimskih brojeva za upanije i Grad Zagreb za broj lovita iz stavka 1. ovoga lanka
tiskana je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.
lanak 6.
Broj ugovora iz lanka 4. toke 2. alineje 1 ovoga Pravilnika za zajednika lovita je definirani
broj i sastoji se od 5 znamenaka iskljuivo arapskih brojki gdje prve dvije znamenke definiraju
upaniju na podruju koje je ustanovljeno lovite, a ostale tri redni broj ugovora u toj upaniji.
Tablica brojeva za upanije i Grad Zagreb za prve dvije znamenke ugovora iz stavka 1. ovog
lanka tiskana je u prilogu ovoga Pravilnika i njegov je sastavni dio.

lanak 7.
Obveze upanija i Grada Zagreba - upravnih odjela nadlenih za poslove lovstva u okviru SLE
jesu:
unositi podatke iz lanka 4. toaka 1., 2., 3., i 4. ovoga Pravilnika za zajednika lovita
prikupljati, sistematizirati, organizirati, usklaivati prostorne i druge podatke na jedinstven,
uinkovit i odgovoran nain
osigurati zatitu pristupu podataka
omoguiti ispunjenje obveza razmjene i pristupa informacijama.
lanak 8.
Obveze ovlatenika prava lova u okviru SLE jesu:

unositi podatke iz lanka 4. toke 5. ovoga Pravilnika a koji se odnose na izvrenje plana za
proteklu lovnu godinu i to najkasnije do 31. svibnja;
unositi podatke iz lanka 4. toke 6. ovoga Pravilnika do desetog u mjesecu za protekli mjesec.
lanak 9.
Obveze izraivaa u okviru SLE jesu:

unositi podatke iz lanka 4. toke 5. ovoga Pravilnika a koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljai i to najkasnije 30 dana od dana odobrenja
lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai.
lanak 10.
Praenje, kontrolu i odobrenje unosa u SLE obavlja Ministarstvo Uprava za lovstvo.
lanak 11.
Klasa: 011-02/06-01/1
Urbroj: 525-13-06-1
Ministar

Broj ugovora prve

Broj lovita x
dvije znamenke (lanak
upanija (lanak 5. ovoga
6. ovoga
Pravilnika)
Pravilnika)
Zagrebaka upanija I 01
Krapinsko-zagorska upanija II 02
Sisako-moslavaka upanija III 03
Karlovaka upanija IV 04
Varadinska upanija V 05
Koprivniko-krievaka VI 06
upanija
Bjelovarsko-bilogorska VII 07
upanija
Primorsko-goranska upanija VIII 08
Liko-senjska upanija IX 09
Virovitiko-podravska X 10
upanija
Poeko-slavonska upanija XI 11
Brodsko-posavska upanija XII 12
Zadarska upanija XIII 13
Osjeko-baranjska upanija XIV 14
ibensko-kninska upanija XV 15
Vukovarsko-srijemska XVI 16
upanija
Splitsko-dalmatinska upanija XVII 17
Istarska upanija XVIII 18
Dubrovako-neretvanska XIX 19
upanija
Meimurska upanija XX 20
Grad Zagreb XXI 21

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije NN 73/10 1/3

2182
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O SADRAJU I NAINU
VOENJA SREDINJE LOVNE EVIDENCIJE
lanak 1.
U Pravilniku o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije (Narodne novine, broj
67/06), u lanku 2. rijei: poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva zamjenjuju se
rijeima: nadlenom za poslove lovstva.
lanak 2.
U lanku 3. briu se rijei: pravne i fizike osobe ovlatene za izradu lovnogospodarskih

osnova, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (u daljnjem tekstu: izraivai).
lanak 3.
U lanku 4. toki 1. iza alineje 9. dodaju se alineje 10. i 11. koje glase:
karta lovita
odluka o ustanovljenju lovita.
U toki 2. alineji 7. iza rijei: godinja dodaje se rije i znak: naknada/.
3. podaci o ovlateniku prava lova
prezime ili naziv ovlatenika prava lova

ime
ifra
OIB
ulica i kuni broj
prebivalite ili sjedite
tip ovlatenika prava lova
odgovorna osoba.

U toki 5. brie se alineja 3.
Toka 6. se brie.
U dosadanjoj toki 7. koja postaje novom tokom 6. briu se rijei: (obrazac PPD-3).
lanak 4.
Broj lovita iz stavka 1. ovoga lanka je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv..
lanak 5.
Broj ugovora iz stavka 1. ovoga lanka je jedinstven, nepromjenjiv i neponovljiv.
lanak 6.
lanak 7. se mijenja i glasi:
Obaveze upanija i Grada Zagreba upravnih odjela nadlenih za poslove lovstva u okviru
SLE jesu:
unositi podatke iz lanka 4. toaka 1. do 4. ovoga Pravilnika za zajednika lovita;

unositi podatke iz lanka 4. toke 5. ovoga Pravilnika za zajednika lovita koji se odnose na
planirano po lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljai;
dostavljati Ministarstvu u elektronskom obliku karte lovita, odluke o ustanovljenju lovita i
ugovore o zakupu prava lova u zajednikim lovitima, najkasnije u roku od 30 dana od dana
stupanja na snagu odnosnog akta;
prikupljati, sistematizirati, organizirati i usklaivati prostorne i druge podatke na jedinstven,
uinkovit i odgovoran nain;
osigurati zatitu pristupu podataka;
omoguiti ispunjenje obaveza razmjene i pristupa informacijama.
lanak 7.
Obaveze ovlatenika prava lova u okviru SLE jesu:
dostavljati ili unositi podatke iz lanka 4. toke 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na izvrenje
plana za proteklu lovnu godinu u skladu s lankom 8. stavkom 1. Zakona o lovstvu;
obavjetavati Ministarstvo o svakoj izmjeni podataka o ovlateniku prava lova u roku od 15
dana od dana nastanka promjene.

lanak 8.
Rok za unos podataka iz lanka 4. toaka 1. do 4. ovoga Pravilnika je 15 dana od dana stupanja
na snagu odnosnog akta.
Rok za unos podataka iz lanka 4. toke 5. ovoga Pravilnika koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljai je 30 dana od dana ovjere
lovnogospodarske osnove ili programa uzgoja divljai.
PRIJELAZNE ODREDBE
lanak 9.
Podatke iz lanka 4. toke 5. Pravilnika o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije
(Narodne novine, broj 67/06.) za zajednika lovita koji se odnose na planirano po
lovnogospodarskoj osnovi ili programu uzgoja divljai ovjerenih prije stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, upanije i Grad Zagreb duni su unijeti u SLE u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Pravilnika.
lanak 10.
Klasa: 011-01/10-02/03
Urbroj: 538-08-10-10
Republike Hrvatske
i ministar regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga
gospodarstva

Cjenik divljai NN 67/06 1/3
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1609
Na temelju lanka 22. stavka 1. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05.) ministar
CJENIK DIVLJAI
I.
Ovim Cjenikom propisuju se vrijednosti pojedinih vrsta divljai. Cijena divljai odnosi se na
ivu i u lovitu slobodnu divlja. Krupna divlja je razvrstana po spolu u dobne razrede sukladno
propisu lovnogospodarske osnove i programa uzgoja divljai.
Cijene su osnovica za odreivanje vrijednosti lovita na kraju gospodarskog razdoblja, za
utvrivanje poetne vrijednosti lovita sukladno Zakonu o lovstvu i za utvrivanje negativne
razlike divljai, u odnosu na propis lovnogospodarske osnove, odnosno program uzgoja divljai,
u sluaju otkaza ili raskida ugovora o koncesiji, zakupu ili izvravanju prava lova, a
obraunavaju se primjenom sljedeih tablica:
Tabela 1. VRIJEDNOST KRUPNE DIVLJAI
mladunad pomladak mlada srednja zrela

dob
Vrsta M M M M M
divljai
kn/grlu
Jelen obini 600,00 600,00 1.200,00 1.200,00 4.000,00 2.000,00 10.000,00 3.000,00 16.000,00 3.000,00
Jelen lopatar 350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 10.000,00 1.500,00
Jelen aksis 350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 10.000,00 1.500,00
Srna obina 200,00 200,00 350,00 350,00 1.500,00 600,00 2.000,00 800,00 2.500,00 1.000,00
Divokoza 300,00 300,00 500,00 500,00 2.200,00 2.000,00 3.500,00 3.200,00 6.700,00 6.000,00
Muflon 300,00 300,00 500,00 500,00 1.800,00 700,00 4.000,00 1.000,00 8.000,00 1.500,00
Svinja divlja 300,00 300,00 600,00 600,00 1.000,00 800,00 4.500,00 1.000,00 8.000,00 1.200,00
Smei
1.400,00 1.400,00 4.000,00 4.000,00 10.000,00 10.000,00 18.000,00 18.000,00 25.000,00 25.000,00
medvjed

Tabela 2. VRIJEDNOST SITNE DIVLJAI
Vrsta divljai kn/grlu kljunu

Jazavac 50,00
Maka divlja 100,00
Kune 100,00
Lasica mala 50,00
Dabar 500,00
Zec obini 200,00
Kuni divlji 100,00
Puh veliki 50,00
Lisica 50,00
agalj 50,00
Tvor 50,00
Mungos 25,00
Fazan gnjetlovi 75,00
Jarebica kamenjaraka grivna 100,00
Jarebica kamenjaraka ukara 80,00
Trka skvrulja 90,00
Prepelice 25,00
ljuke 80,00
Golubovi divlji 100,00
Guske divlje 100,00
Patke divlje 60,00
Liska crna 25,00
Vrana siva 20,00
Vrana gaac 20,00
avka zlogodnjaa 20,00
Svraka 20,00
ojka kretalica 20,00

II.
Ovaj Cjenik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/06-01/29
Urbroj: 525-1-06-1
Ministar

Odtetni cjenik za izraun naknade za tete na divljai i lovitu NN 67/06 1/9
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1608
Na temelju lanka 86. stavka 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05.) Ministarstvo
ODTETNI CJENIK
ZA IZRAUN NAKNADE ZA TETE NA DIVLJAI I LOVITU
I.
Ovim Cjenikom odreuje se visina naknade za tetu poinjenu na divljai, te mjerila i kriterij za
naknadu tete na divljai i lovitu (lovnotehniki i lovnogospodarski objekti), kao i vrijednost
naknade za tetu koju poini divlja koja u lovitu stalno ne ivi.
II.
Za tetu na poljoprivrednim i umskim kulturama koju poini divlja koja u lovitu stalno ne ivi
odgovoran je lovoovlatenik lovita u kojem je teta poinjena, ali ima pravo na odstrjel te
divljai u vrijednosti do visine nadoknaene tete.
U vrijednost krupne divljai uraunava se vrijednost mesa i trofeja ovisno o spolnoj i dobnoj
strukuri, a obraunava se primjenom sljedee tablice:
Tabela 1. VRIJEDNOST KRUPNE DIVLJAI
mladunad pomladak mlada srednja zrela

Dob
Vrsta M M M M M
divljai
kn/grlu
Jelen obini 600,00 600,00 1.200,00 1.200,00 4.000,00 2.000,00 10.000,00 3.000,00 16.000,00 3.000,00
Jelen lopatar 350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 10.000,00 1.500,00
Jelen aksis 350,00 350,00 700,00 700,00 2.000,00 900,00 5.000,00 1.500,00 10.000,00 1.500,00
Srna obina 200,00 200,00 350,00 350,00 1.500,00 600,00 2.000,00 800,00 2.500,00 1.000,00
Divokoza 300,00 300,00 500,00 500,00 2.200,00 2.000,00 3.500,00 3.200,00 6.700,00 6.000,00
Muflon 300,00 300,00 500,00 500,00 1.800,00 700,00 4.000,00 1.000,00 8.000,00 1.500,00
Svinja divlja 300,00 300,00 600,00 600,00 1.000,00 800,00 4.500,00 1.000,00 8.000,00 1.200,00
Smei
1.400,00 1.400,00 4.000,00 4.000,00 10.000,00 10.000,00 18.000,00 18.000,00 25.000,00 25.000,00
medvjed

Vrijednost sitne divljai obraunava se primjenom sljedee tablice:
Tabela 2. VRIJEDNOST SITNE DIVLJAI
Vrsta divljai kn/grlu kljunu

Zec obini 325,00
Fazan gnjetlovi 95,00
Guske divlje 130,00
III.
Osoba koja nanese tetu divljai bespravnim lovom ili na drugi nain obvezatna je nadoknaditi
tetu lovoovlateniku. Visina naknade za tetu na divljai obuhvaa vrijednost mesa i vrijednost
trofeja, a utvruje se kada je mogue odrediti dob, spol, vrijednost trofeja i koliinu mesa, a
obraunava se primjenom sljedeih tablica:
1. Jelen obini (Cervus elaphus L.)
Tabela 3.
Teina trofeja Vrijednost divljai

kg kn kn/10 g
do 1,99 8.600
2,00 9.745 34
3,00 12.228 96
4,00 20.636 105
5,00 28.893 161
6,00 41.730 237
7,00 60.531 276
8,00 80.707 253
8,50 83.138 225
9,00 84.744 202
9,50 84.917 181
10,00 85.846 230
10,50 86.579 205
11,00 87.769 267

Tabela 4.
Vrijednost divljai
Kouta 15.000,00 kn
Pomladak 6.000,00 kn
Mladunad 3.000,00 kn
2. Jelen lopatar (Dama dama L.)
Tabela 5.

kg kn kn/10 g
do 1,99 6.881
2,00 9.745 132
2,50 15.284 184
3,00 22.928 229
3,50 32.099 266
4,00 42.227 374
Tabela 6.
Vrijednost divljai
Kouta 15.000,00 kn
Pomladak 3.500,00 kn
Mladunad 3.000,00 kn

3. Srna obina (Capreolus capreolus L.)
Tabela 7.

g kn kn/1 g
do 249 2.865 -
250 3.725 49
300 5.255 63
350 6.878 70
400 8.026 81
450 8.255 91
Tabela 8.
Vrijednost divljai
Srna 2.000,00 kn
Mladunad i pomladak 1.000,00 kn
4. Divokoza (Rupicapra rupicapra L.)
Tabela 9.
Ocjena trofeja Vrijednost divljai

CIC-toke kn kn/1 toka
do 69,99 6.832
70,00 79,99 8.484
80,00 84,99 9.457
85,00 89,99 11.465
90,00 94,99 12.038
95,00 99,99 12.897 43
100,00 104,99 13.375 43
105,00 109,99 14.331 138
110,00 i vie 15.381 138

5. Smei medvjed (Ursus arctos L.)
Tabela 10.
Ocjena trofeja (krzno) Vrijednost divljai

CIC-toke kn
do 219,99 34.392
220,00 239,99 42.037
240,00 249,99 47.768
250,00 259,99 51.588
260,00 269,99 53.500
270,00 279,99 53.779
280,00 289,99 53.997
290,00 299,99 54.264
300,00 349,99 svaka toka 625
350,00 i vie svaka toka 1000
6. Muflon (Ovis musimon Path.)
Tabela 11.
Duina trofeja Vrijednost divljai

cm kn kn/1cm
do 49,99 4.300 -
50,00 59,99 7.642 764
60,00 69,99 13.375 1.003
70,00 79,99 20.063 1.146
80,00 i vie 26.273 1.433
Tabela 12.
Vrijednost divljai
Ovca 3.000,00 kn
Mladunad i
pomladak 2.000,00 kn

7. Svinja divlja (Sus scrofa L.)
VEPAR
Tabela 13.
Duina trofeja Vrijednost divljai

cm kn kn/mm
do 11,99 19.489
12,00 13,99 24.458 73,60
14,00 15,99 28.661 91,50
16,00 17,99 32.099 128,80
18,00 19,99 34.775 179,40
20,00 21,99 36.685 183,60
22,00 i vie 37.832 420,20
KRMAA, NAZIME, PRASE
Tabela 14.
Vrijednost divljai
do 50 kg 1.200,00 kn
preko 50 kg 2.500,00 kn

8. Sitna divlja
Tabela 15.
kn/grlu
Vrsta divljai kljunu
Jazavac 150,00
Maka divlja 300,00
Kune 300,00
Lasica mala 150,00
Dabar 1.500,00
Zec obini 1.000,00
Kuni divlji 300,00
Puh veliki 150,00
Lisica 150,00
agalj 150,00
Tvor 150,00
Mungos 75,00
Fazan - gnjetlovi 225,00
Jarebica kamenjaraka grivna 700,00
Jarebica kamenjaraka ukara 240,00
Trka skvrulja 500,00
Prepelice 150,00
ljuke 700,00
Golubovi divlji 300,00
Guske divlje 300,00
Patke divlje 180,00
Liska crna 75,00
Vrana siva 60,00
Vrana gaac 60,00
avka zlogodnjaa 60,00
Svraka 60,00
ojka kretalica 60,00

IV.
Osoba koja nanese tetu u lovitu na lovnotehnikim i lovnogospodarskim objektima, obvezatna

je nadoknaditi tetu lovoovlateniku. Kod obrauna visine naknade za tetu na lovnotehnikim i
lovnogospodarskim objektima, kao i kod obrauna negativne razlike lovnotehnikih i
lovnogospodarskih objekata u odnosu na propis lovnogospodarske osnove, odnosno program
uzgoja divljai, u sluaju otkaza ili raskida ugovora o koncesiji, zakupu ili izvravanju prava
lova primjenjuje se sljedea tablica:
Tabela 16. MINIMALNA VRIJEDNOST LOVNOTEHNIKIH I LOVNOGOSPODARSKIH

OBJEKATA
Vrsta objekta kn/kom.

Hranilite za jelensku divlja 2.000,00
Hranilite za srneu divlja 1.500,00
Hranilite za muflonsku divlja 1.500,00
Hranilite za divlje svinje 1.000,00
Hranilite za medvjeda 2.000,00
Hranilite za sitnu divlja 500,00
Solite 300,00
Pojilite (umjetno izgraeno) 4.000,00
Kaljuite 500,00
Spremite za kabastu hranu 5.000,00
Spremite za zrnatu hranu 7.000,00
Silani trap 10.000,00
Uskona rampa 5.000,00
Visoka eka za medvjeda 10.000,00
Visoka eka zatvorena 8.000,00
Visoki eka otvoreni natkriveni 3.500,00
Visoka eka otvoreni 2.000,00
Poluvisoki zasjed 700,00
Niski zasjed 500,00
Za ostale objekte koji su izgraeni u lovitu temeljem propisa lovnogospodarske osnove ili
programa uzgoja divljai, ili su izgraeni temeljem Programa razvoja lovnoga gospodarstva uz
obavljanje prateih djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku primjenjuju se
knjigovodstvene vrijednosti potvrene od mjerodavnog vjetaka.

V.
Ovaj Cjenik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Klasa: 011-02/06-01/55
Urbroj: 525-1-06-1
Ministar

Pravilnik o nainu uporabe lovakog oruja i naboja NN 68/06 1/4
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
1636
Na temelju lanka 66. stavka 8. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05.) ministar
PRAVILNIK
O NAINU UPORABE LOVAKOG ORUJA I NABOJA
I. OPE ODREDBE
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuje se nain uporabe lovakog oruja i naboja.
lanak 2.
Lovako oruje u smislu ovoga Pravilnika jest dugako vatreno oruje lovake puke, i to:
1. Repetirke s ulijebljenim i glatkim cijevima,
2. Prelamae s ulijebljenim i glatkim cijevima i njihove kombinacije,
3. Poluautomatske puke s ulijebljenim i glatkim cijevima ako su tako ureene da mogu u
spremite primiti najvie dva naboja.
4. Cijevni umetak.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, lovako je oruje i kratko vatreno oruje lovaki
pitolj odnosno lovaki revolver za zadavanje samilosnog hica u odstrjelu, koji nije manjeg
kalibra od 7,62 mm, a naboji mu razvijaju kinetiku energiju veu od 300 dula.
lanak 3.
Lovaki naboj u smislu ovoga Pravilnika, jest cjelovit naboj koji ujedinjuje ahuru, kapislu,
barut, zrno odnosno samu.
Zrno iz stavka 1. ovoga lanka, mora biti izraeno tako da se pri udarcu u divlja odgovarajue
deformira te se najvei dio kinetike energije odlae u tijelu divljai.
Sama iz stavka 1. ovoga lanka mora biti odgovarajue krupnoe da pri najveoj doputenoj
daljini strijeljanja osigura zadovoljavajuu gustou posipa i uinak na divlja.
Ureaji za zatvaranje, epovi, kouljice i poklopci, sastavni su dijelovi lovakog naboja.
lanak 4.
Za odstrjel pojedine vrste divljai doputeno je upotrebljavati samo lovako oruje i naboje u
skladu s odredbama ovoga Pravilnika.
Lovoovlatenik i pravna ili fizika osoba kojoj je povjereno pravo lova (u daljnjem tekstu:
ovlatenik prava lova) moe zahtijevati, prije poetka lova, da se prethodno provjeri preciznost
lovakog oruja s ulijebljenim cijevima i strjeljaka preciznost lovca.

Osoba odgovorna za lov odredit e strelite ili drugo mjesto u lovitu, gdje e se obaviti
prethodna provjera preciznosti lovakog oruja i strjeljake preciznosti lovca iz stavka 2. ovoga
lanka.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, lovako oruje i naboji mogu se upotrebljavati pri
obavljanju lovouvarske slube, u skladu s posebnim propisom.
II. NAIN UPORABE LOVAKOG ORUJA I NABOJA
lanak 5.
Lovako oruje i naboji mogu se upotrebljavati ako njihova uporaba ne ugroava sigurnost ljudi
ili imovine.
Lovako oruje ne smije se nositi bez orunog lista i isprave o identitetu.
Lovako oruje ne smije se upotrebljavati izvan lovita, strelita ili drugih mjesta koja su
odreena za vjebe gaanja.
lanak 6.
Lovako oruje i naboji upotrebljavaju se u skladu s pravilima lova i lovnom etikom.

Uporabu lovakog oruja u odstrjelu pojedine vrste divljai odreuje osoba odgovorna za lov, u
skladu s odredbama Zakona o lovstvu i ovoga Pravilnika te smjernicama lovnogospodarske
osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai.
Dugo lovako oruje mora se izvan lovita i strelita prenositi u odgovarajuim navlakama ili
kovezima nenapunjeno, a kratko lovako oruje zakljuano u navlakama ili kovezima u
kojima se ne smije nalaziti streljivo.
Lovako oruje puni se lovakim nabojima kod pojedinanog lova zauzimanjem mjesta za
poetak lova, a kod skupnog lova poslije davanja znaka za poetak lova, a na isti nain se i
prazni.
lanak 7.
Lovci su duni potivati pravila uporabe lovakog oruja i naboja u lovu koje odreuje osoba
odgovorna za lov, a u protivnom ne mogu sudjelovati u lovu.
lanak 8.
Lovako oruje i naboje nije doputeno upotrebljavati u vrijeme smanjene vidljivosti

uzrokovane klimatskim nepogodama (padaline, magla, vjetar i sl.) te nou.
Kao nono vrijeme dri se razdoblje od dva sata nakon zalaska sunca do dva sata prije izlaska
sunca.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, lovako oruje i naboje doputeno je upotrebljavati
nou samo za vrijeme mjeseine, koja omoguava prethodno motrenje, pri odstrjelu medvjeda,
divlje svinje, aglja, lisice, jazavca, tvora i kune.
lanak 9.
Kod odstrjela krupne divljai, moe se upotrebljavati lovako oruje s ulijebljenim cijevima i
naboji uz potivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:

Najmanja
Najmanja Najvea
doputena
doputena doputena
kinetika
Vrsta divljai teina daljina
energija zrna
zrna strijeljanja
na 100 m
(grama) (metara)
(dula)
srna obina i
mladunad
ostalih vrsta 1.000 3,24 150
krupne
divljai
muflon,
divokoza i 2.000 4,80 200
jelen aksis
jelen obini,
jelen lopatar 2.500 8,20 150
i svinja divlja
smei
3.500 11,50 100
medvjed
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka pri odstrjelu svinje divlje doputena je upotreba
kugle iz lovake puke s glatkim cijevima, a najvea doputena daljina strijeljanja je 40 metara.
lanak 10.
Kod odstrjela sitne divljai sudionici lova mogu upotrebljavati lovako oruje s glatkim cijevima
i naboje, uz potivanje propisanih uvjeta, kako slijedi:
Najvea
Doputen
doputena
promjer
Vrsta divljai daljina
same
strijeljanja
(milimetara)
(metara)
lisica, agalj, jazavac 3,5 4,5 50
guske divlje, maka divlja,
3,0 4,0 50
zec obini
kune, lasica mala, tvor, mun-
gos, fazani gnjetlovi, patke 3,0-3,5 40
divlje, liska crna, vrana siva
jarebice, trka skvrulja, pre-
pelice, ljuke, golubovi divlji,
vrana gaac, svraka, ojka 1,7 3,5 35
kretalica, avka zlogodnjaa,
kuni divlji, puh veliki
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, lisicu, jazavca, aglja, maku divlju, jazavca, vranu
sivu, vranu gaca, svraku i ojku kretalicu doputeno je odstrijeliti i lovakim orujem s
ulijebljenim cijevima najmanjeg kalibra 22 LR.

lanak 11.
Na ranjenu divlja doputeno je strijeljati i s vee udaljenosti od doputene.
lanak 12.
Danom stupanja na snagu ovoga Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o nainu uporabe lovakog
oruja i naboja (Narodne novine, br. 123/99.).
lanak 13.
Klasa: 011-02/06-01/48
Urbroj: 525-1-06-01
Ministar

Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o nainu uporabe lovakog oruja i naboja NN 66/10 1/1

2054
PRAVILNIK
O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O NAINU UPORABE
LOVAKOG ORUJA I NABOJA
lanak 1.
U Pravilniku o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (Narodne novine, broj 68/06) u
lanku 4. stavak 4. mijenja se i glasi:
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, lovako oruje i naboj mogu se upotrebljavati
sukladno odredbama lanka 62. toke 5. i lanka 64. stavka 3. Zakona o lovstvu, te pri
obavljanju lovouvarske slube u skladu s posebnim propisom..
lanak 2.
U movarnim stanitima dozvoljen je odstrjel iskljuivo uporabom naboja s elinom

samom..
lanak 3.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim
lanka 2. ovoga Pravilnika, koji stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske
Europskoj Uniji.
Klasa: 011-01/10-02/01
Urbroj: 538-08-10-01
Republike Hrvatske i ministar regionalnog razvoja,
umarstva
i vodnoga gospodarstva

Pravilnik o osposobljavanju kadrova u lovstvu NN 78/06 1/14
UMARSTVA I VODNOG
GOSPODARSTVA
1859
Na temelju lanka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05.), ministar
PRAVILNIK
O OSPOSOBLJAVANJU KADROVA U LOVSTVU
I. OPA ODREDBA
lanak 1.
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i nain izvoenja programa osposobljavanja lovaca i
usavravanja lovaca za obavljanje poslova lovouvara i ocjenjivaa trofeja (u daljnjem tekstu:
programi osposobljavanja) te nain polaganja lovakog ispita, ispita za ocjenjivaa trofeja i
ispita za lovouvara, nain izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja, oblik, sadraj i nain voenja
upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca, lovouvara i ocjenjivaa trofeja.
II. PROGRAMI OSPOSOBLJAVANJA
lanak 2.
Programima osposobljavanja se utvruju nastavni sadraji, oblici izvoenja programa, trajanje
programa i nain njegove provjere, kadrovski, didaktiki, prostorni i drugi uvjeti za njihovo
izvoenje te osposobljenost koja se stjee zavravanjem programa.
Programi osposobljavanja prilagoeni su dobi, prethodnom obrazovanju, znanju, vjetinama i
sposobnostima odraslih.
lanak 3.
Programi osposobljavanja tiskani su u prilozima 1 3 ovoga Pravilnika i ine njegov sastavni
dio.
III. IZVOENJE PROGRAMA
Programi osposobljavanja se mogu izvoditi:
1. redovnom nastavom
2. konzultativno-instruktivno
3. dopisno konzultativno
4. multimedijski.
lanak 4.
Programi osposobljavanja se izvode prema godinjem planu i programu rada.
lanak 5.
Programe osposobljavanja mogu izvoditi Hrvatski lovaki savez i druge pravne osobe koje za to
ovlasti Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva (u daljnjem tekstu:
Ministarstvo).
Ministarstvo e dati ovlatenje osobama iz stavka 1. ovoga lanka ako ima:
1. program osposobljavanja donesen prema lanku 2. ovoga Pravilnika
2. potreban broj nastavnika za izvoenje programa
3. struno-pedagokog voditelja programa
4. financijska sredstva za izvoenje programa
5. odgovarajui prostor i opremu za izvoenje programa.

lanak 6.
Struno-pedagoki voditelj iz lanka 5. stavka 2. toke 3. ovoga Pravilnika mora imati visoku
strunu spremu, a nastavnici koji izvode programe osposobljavanja kadrova u lovstvu moraju
imati visoku strunu spremu s poloenim kolegijem iz nastavnog ispitnog podruja koji predaju
te ispunjavati ostale uvjete za nastavnike koji izvode programe osposobljavanja odraslih
propisane posebnim propisom.
lanak 7.
Zahtjev za odobrenje izvoenja programa osposobljavanja podnosi se Ministarstvu.
Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se:
program osposobljavanja za lovca, lovouvara ili ocjenjivaa trofeja
podaci o struno-pedagokom voditelju i nastavnicima koji izvode program osposobljavanja
podaci o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima
podaci o sredstvima za izvoenje programa osposobljavanja.
Dokaze o ispunjavanju uvjeta prema stavku 2. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae i u
sluaju kada programe osposobljavanja izvodi izvan svoga sjedita.
lanak 8.
Ispunjenost uvjeta za izvoenje programa osposobljavanja utvruje povjerenstvo od najmanje tri
lana koje imenuje ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva.
lan povjerenstva iz stavka 1. ovoga lanka ne moe biti zaposlenik pravne osobe koja izvodi
programe osposobljavanja lovaca za ije odobrenje je zahtjev podnesen.
O zahtjevu za izvoenje programa odluuje se rjeenjem.
IV. UVJETI I NAIN OSPOSOBLJAVANJA
lanak 9.
Pravo upisa u program osposobljavanja za lovca, ima svaka punoljetna osoba koja je dravljanin
Republike Hrvatske i koja ima zavrenu osnovnu kolu.
Pravo upisa u program osposobljavanja za lovouvara i ocjenjivaa trofeja ima svaka punoljetna
osoba koja je dravljanin Republike Hrvatske, ima zavrenu osnovnu kolu i poloen ispit za
lovca.
Nakon upisa u program osposobljavanja iz stavka 1. ovoga lanka s kandidatom se sklapa pisani
ugovor o osposobljavanju.
Trokove osposobljavanja snosi polaznik programa ili osoba koja ga je uputila na
osposobljavanje.
lanak 10.
Programi osposobljavanja iz lanka 9. ovoga Pravilnika obuhvaaju predavanja, praktinu
nastavu i vjebe.
Izvoenje Programa osposobljavanja zapoinje 1. sijenja i traje najdue do 31. prosinca iste
godine.
Programi osposobljavanja se izvode u uionici i drugim prostorima koji moraju udovoljavati
posebnim propisima o tehnikoj opremljenosti, zatiti na radu, zatiti u unapreenju ovjekova
okolia i zatiti od buke.
Praktina nastava u okviru programa osposobljavanja provodi se u lovitu i na strelitu.
IV. ZAVRNA PROVJERA OSPOSOBLJENOSTI
lanak 11.
Osposobljenost za lovca, lovouvara i ocjenjivaa trofeja stjee se polaganjem ispita.
Ispit iz stavka 1. ovoga lanka sastoji se od pisanog i usmenog dijela, a polae se pred ispitnim
povjerenstvom kojeg ini predsjednik i ispitivai za pojedino ispitno podruje.
Za predsjednika ispitnoga povjerenstva imenuje se struno-pedagoki voditelj programa, a za
ispitivae nastavnik iz predmeta iz kojeg se polae ispit.
lanove ispitnog povjerenstva imenuje struno tijelo osobe koja izvodi programe
osposobljavanja.
Nakon poloenog pismenog dijela ispita polae se usmeni dio ispita.

Ocjenu na ispitu iz stavka 1. ovoga lanka utvruje ispitno povjerenstvo ocjenom poloio ili
nije poloio.
lanak 12.
Ispitaniku koji je poloio ispit izdaje se uvjerenje o osposobljenosti.
Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovoga Pravilnika tiskan je u prilogu 4. ovoga Pravilnika i ini
njegov sastavni dio.
lanak 13.
Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dune su voditi upisnik o izdanim
uvjerenjima o osposobljenosti i pedagoku dokumentaciju propisanu posebnim propisom.
Upisnik iz stavka 1. ovoga lanka vodi se u elektronskom obliku.
Obrazac upisnika iz stavka 1. ovoga lanka tiskan je u Prilogu 5. ovoga Pravilnika i ini njegov
sastavni dio.
V. ZAVRNE ODREDBE
lanak 14.
Pravne osobe koje izvode programe osposobljavanja dune su uskladiti svoje poslovanje s
odredbama ovoga Pravilnika u roku 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Pravilnika.
lanak 15.
Klasa: 011-02/06-01/2
Urbroj 525-13-06-01
Ministar
Prilog 1.
NASTAVNI PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA ZA LOVCA
1. Izvedbeni nastavni plan osposobljavanja
Red. NASTAVNO ISPITNO
T V T+V
broj PODRUJE
1. Povijest hrvatskog lovstva, pravni
propisi u lovstvu, lovaka 10 0 10
umjetnost i lovaka glasila.
2. Prirodoslovlje i bolesti divljai 23 10 33
3. Gospodarenje lovitem i divljai,

naini lova, lovaka etika i
20 10 30
lovaki obiaji, snalaenje u
prirodi, prva pomo u lovu.
4. Lovna kinologija 14 5 19
5. Lovako oruje, strjeljivo i lovna

13 10 23
balistika
6. Osnove ekologije i zatite prirode 10 0 10
UKUPNO SATI 90 35 125
2. Sadraji programa pojedinih podruja

2.1. Povijest hrvatskog lovstva, pravni propisi u lovstvu, lovaka umjetnost i lovna literatura
a) Cilj
Upoznavanje polaznika s povijesti lovstva, zakonskim, podzakonskim i drugim propisima od
znaenja za lovstvo te s lovakom umjetnou i glasilima.

b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Povijest hrvatskog
lovstva,
Zakon o lovstvu,
podzakonski propisi i
akti
Povijest hrvatskog Zakon o oruju
lovstva Zakon o zatiti prirode
1. Pravni propisi u Zakon o zatiti okolia
lovstvu
Zakon o dobrobiti
Statut udruge ivotinja
Zakon o udrugama
Kazneni zakon
Zakon o prekrajima
Statut lovake udruge
Lov i umjetnost
Lovaka umjetnost Povijesni pregled
2. lovake knjievnosti i
Lovaka glasila strune literature
Lovaka glasila
2.2. Prirodoslovlje, bolesti divljai i ostalih ivotinjskih vrsta

a) Cilj
Upoznavanje polaznika s osnovama morfologije, biologije i epizootiologije divljai i ostalih
ivotinjskih vrsta te s osnovama higijene lovita.
b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Lovaka podjela divljai

1. Podjela divljai Zakonska podjela divljai
Znanstvena podjela divljai
Sisavci dlakava Osnovne zooloke osobitosti

2. divlja (krupna i sisavaca
sitna) Podjela sisavaca
Preivai
3. Dvopapkari
Nepreivai
Zec obini
Divlji kuni
4. Dvozupci i glodavci
Puh
Dabar
Medvjed
Psi - lisica, agalj
5. Zvijeri (mesoderi) Make - divlja maka
Kune
Cibetke

Osnovne zooloke osobitosti

Ptice (pernata ptica,
6.
divlja)
Podjela ptica
Poljske koke
7. Koke
Vodene kokoice
Golubovi
Ostala pernata
8. Movarice
divlja
ljuke
Zatiene ivotinjske vrste
Ostale ivotinjske
9. (prema Zakonu o zatiti
vrste
prirode)
Podjela bolesti divljai i
uzronici bolesti
Zarazne bolesti
Bolesti divljai i Nezarazne bolesti i ozljede
10.
higijena lovita
Nametnike bolesti
Higijena lovita
Predatori u lovitu
2.3. Gospodarenje lovitem i s divljai, naini lova, obiaji, etika, pravila ponaanja u lovu,
snalaenje u prirodi, prva pomo u lovu
a) Cilj
Upoznavanje polaznika s nainom uzgoja divljai, osnovama prihrane i prehrane divljai,
lovnogospodarskim i lovnotehnikim objektima i nainima njihove izgradnje, ureenju lovita,
osnovama lovne trofeistike, tetama od divljai, nainima lova, obiajima, etikom, pravilima,
ponaanja u lovu, snalaenje u prirodi. Uputiti polaznike teorijski i praktiki u naine snalaenja
u prirodi i pruanju prve pomoi pri nezgodama i nesreama koje se mogu dogoditi u lovitu.
b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Lovite
Utvrivanje brojnog stanja
1. Planiranje u lovstvu divljai
Lovnogospodarska osnova
provedba (osnovno)
Openito o ureenju
lovita,
Lovnogospodarski i
lovnotehniki objekti,
2. Ureenje lovita Prihrana i prehrana
divljai
Jednogodinje i
viegodinje remize,
krmne njive
Prirodni uzgoj divljai
3. Uzgoj divljai Uzgoj divljai u
ograenom prostoru

Lovno gospodarenje kao

Ekonomika lovita i ekonomska kategorija
osnovni
4. Prihodi i rashodi u lovitu
administrativni
poslovi Administrativni poslovi i
evidencija u lovstvu
Naini i tehnike lovljenja
divljai (pojedinani i
skupni lovovi, lov
5. Lovljenje divljai pojedinih vrsta divljai)
Hvatanje ive divljai
Postupak s odstrijeljenom
divljai
Etika, obiaji i pravila Etika, obiaji i pravila
6.
ponaanja u lovu ponaanja u lovu
Povrede, ranjavanja
Prijelomi
Krvarenja
Prva pomo pri
7. Ugrizi
nezgodama u lovu
Opekline, smrzotine,
sunanica
Kolaps i ok
8. Orijentacija u prirodi Orijentacija u prirodi
2.4. Lovna kinologija

a) Cilj
Upoznati polaznike s osnovama grae pasa, radnim skupinama i pasminama lovakih pasa,
uzgojem, dranjem i obukom pasa, razmnoavanjem, bolestima te kinolokim priredbama i
organizaciji kinologije u Hrvatskoj.
b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Osnove grae tijela i Osnovni dijelovi tijela psa

1. fiziologija lovakih Osnovni organski sustavi i
pasa osnove fiziologije psa
Razmnoavanje pasa
Razmnoavanje, Uzgoj, dranje i dresura
2. uzgoj, dranje i obuka lovakih pasa
lovakih pasa Higijena, nastambe i
hranidba pasa
Uzronici bolesti pasa
Znaci bolesti pasa
Zarazne bolesti
3. Bolesti pasa Nezarazne bolesti
Nametnike bolesti
Prevencija
Lijeenje

Pasminske skupine
lovakih pasa po FCI
Gonii
Terijeri
Skupine, pasmine i Jazavari
4. koritenje lovakih Krvosljednici
pasa Ptiari
Donosai divljai (retriveri)
Dizai divljai (unjkavci)
Koritenje lovakih pasa u
lovu
Vrste i znaaj kinolokih
priredbi
Izlobe, smotre i utakmice,
lovno-kinoloki kupovi
5. Kinoloke priredbe
Radni ispiti lovakih pasa
Kinoloka organizacija u
RH i meunarodna
kinoloka organizacija
2.5. Lovako oruje i balistika

a) Cilj
Upoznati polaznike s vrstama i koritenjem lovakog oruja, streljivom, lovnom balistikom,
ciljnicima, te ih praktiki uvjebati u rukovanju lovakim orujem s naglaskom na mjere
sigurnosti.
b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Povijesni razvoj lovakog

oruja
Podjela i dijelovi
Povijesni razvoj, lovakog oruja
1. podjela i dijelovi Puke samarice
lovakog oruja
Puke risanice
Kombinirane puke
Kratko lovako oruje
Strjeljivo za lovako
oruje
Uporaba lovakog Strjeljivo za puke
2.
oruja i streljiva samarice
Strjeljivo za puke
risanice
Unutarnja
3. Lovna balistika Vanjska
Ciljna

Izbor oruja
Ciljnici i ciljanje
Rukovanje lovakim
orujem,
Uporaba lovakog
4. Sigurnosna pravila
oruja
uporabe i dranje
lovakog oruja
Odravanje oruja
Lovno streljatvo
2.6. Osnove ekologije i zatite prirode

a) Cilj
Upoznati polaznike sa zatitom i ouvanjem prirodnog stanita divljai te znaajem ekolokih
imbenika u gospodarenju lovitem.
b) Program
Redni NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
broj CJELINA
Osnovni pojmovi u ekologiji

Znaenje i uloga ekologije
Podjela ekologije
Biotski i abiotski imbenici
u ekosustavu
1. Osnove ekologije Odnosi izmeu ivih bia i
okolia
Hranidbeni lanac i protok
energije
Ekologija ivotinja
zooekologija
Zatita flore
Zatita faune
Zatita tla
2. Zatita prirode
Zatita voda
Zatita zraka
Lovci i zatita prirode
3. Materijalni uvjeti za izvoenje programa

uionica, lovaki muzej, streljana, kinoloke manifestacije,
lovaki trofeji, pribor za ocjenjivanje trofeja,
lovako oruje i streljivo,
projektor, video ureaj, grafoskop itd.,
4. Literatura
Zvonko Mustapi i suradnici, Lovstvo, Zagreb 2004.,
Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovakog ispita, Zagreb 2003.,
Darabu Jakeli, Osnove lovstva, Zagreb 2002.,
I. Zvonko Jakeli, Lovako oruje, Zagreb 2001.,
Tomislav Hrukovec, Lovac i divlja, Zagreb 1998.,
Josip Etinger, Hrvatski lovdija, Zagreb, pretisak, 1994.,

Fran. av. Kesteranek, Lovstvo, Zagreb, pretisak,1994.,

Lovaki vjesnik glasilo HLS-a,
Alojzije Frkovi, Lovake trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,
Drago Andraevi, Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai, Zagreb 1982.,
Drago Andrai, Zoologija divljai i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,
Vie autora, Lovaki prirunik, Zagreb 1967.,
Zdenko Chavrak, Lovne scene,Zagreb 1954.,
Ivo eovi, Lovstvo, Zagreb 1953.,
Zakon o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05),
Pravilnik o lovostaji (Narodne novine, broj 155/05)
Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora (Narodne novine, broj 11/06),
Pravilnik o sadraju, nainu izrade i postupku donoenja, odnosno odobravanja
lovnogospodarske osnove, programa uzgoja divljai i programa zatite divljai (Narodne
novine, broj 40/06),
Struna podloga za bonitiranje i utvrivanje lovnoproduktivnih povrina u lovitima Republike
Hrvatske (Narodne novine, broj 40/06),
Rjeenje o skraenju lovostaje za smeeg medvjeda (Narodne novine, broj 48/06),
Pravilnik o obiljeavanju krupne divljai evidencijskim markicama (Narodne novine, broj
54/06),
Pravilnik o uvjetima i nainu lova (Narodne novine, broj 62/06),
Pravilnik o pasminama, broju i nainu koritenja lovakih pasa za lov (Narodne novine, broj
62/06),
Pravilnik o nainu ocjenjivanja trofeja divljai, obrascu trofejnog lista, voenju evidencije o
trofejima divljai i izvjeu o ocijenjenim trofejima (Narodne novine, broj 62/06),
Pravilnik o nainu lova sa pticama grabljivicama (Narodne novine, broj 62/06),
Pravilnik o lovouvarskoj slubi (Narodne novine, broj 63/06),
Pravilnik o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove (Narodne novine, broj
63/06),
Pravilnik o nainu lova u graninom pojasu (Narodne novine, broj 67/06),
Pravilnik o sadraju i nainu voenja sredinje lovne evidencije (Narodne novine, broj
67/06),
Cjenik divljai (Narodne novine, broj 67/06),
Odtetni cjenik za izraun naknade za tete na divljai i lovitu (Narodne novine, broj
67/06),
Pravilnik o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (Narodne novine, broj 68/06),
Zakon o oruju (Narodne novine, broj 46/97, 12/01. i 19/02),
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 70/05),
Zakon o zatiti okolia (Narodne novine, broj 82/94. i 128/99),
Zakon o dobrobiti ivotinja (Narodne novine, broj 19/99),
Zakon o udrugama (Narodne novine, broj 88/01. i 11/02),
Zakon o prekrajima (Narodne novine, broj 88/02, 122/02, 105/04. i 127/05),
Kazneni zakon (Narodne novine, broj 110/97, 27/98, 129/00, 51/01, 111/03, 105/04, 84/05. i
71/06),
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim(Narodne novine, broj
07/06.),
Dostupna literatura iz podruja lovstva.
Prilog 2.

NASTAVNI PLAN I PROGRAM USAVRAVANJA ZA LOVOUVARA

1. Izvedbeni nastavni plan usavravanja
Red.
NASTAVNO ISPITNO PODRUJE Sati
broj
1. Pravni propisi (4), zatita prirode i okolia
6+0
(2)
2. Prirodoslovlje i bolesti divljai (6) 6+0
3. Gospodarenje s lovitem i divljai,
ureenje lovita, prihrana i prehrana,
18 +
naini lova, postupak s odstrijeljenom
10
divljai, lovaka etika i lovaki obiaji,
snalaenje u prirodi, prva pomo u lovu
30 +
UKUPNO SATI
10
a) Cilj
Upoznavanje polaznika s zakonskim i podzakonskim propisima od znaaja za lovstvo i
lovouvarsku slubu te sa zatitom prirode i okolia.
b) Program
Zakonski i podzakonski propisi; dozvoljeno oruje; uklanjanje pasa i maaka skitnica; kretanje
lovitem s orujem; uporaba zatitnih sredstava i plaila za divlja; paljenje strnita i korova;
ovlasti i postupanje lovouvara; odstrjel ranjene i bolesne divljai; lovne tete; tete na divljai i
od divljai; zabrana lova divljai; lovostaja za pojedine vrste divljai; uporaba lovakih pasa u
lovu; vrste i broj lovakih pasa; nabavljanje, dranje i noenje oruja; nuna obrana; krajnja
nuda; temeljna naela zatite prirode i okolia; zatita pojedinih vrsta sisavaca; zatita pojedinih
vrsta ptica; ugroene ivotinjske vrste; lovna etika; lovaki obiaji; lovaka struna literatura.
2.2. Prirodoslovlje i bolesti divljai
a) Cilj
Upoznavanje polaznika s osnovama biologije divljai, bolestima divljai s naglaskom na
simptome bolesti i postupak s bolesnom i uginulom divljai te sa osnovama higijene lovita.
b) Program
Prepoznavanje vrsta po spolu i dobi, bolesti divljai (zarazne bolesti dlakave divljai
bedrenica, slinavka i ap, bjesnoa, svinjska kuga, tularemija; nametnike bolesti dlakave
divljai metiljavost, uga, nosni trk, koni ugrk, ehinokokoza; zarazne bolesti pernate divljai
kolera peradi, kuga peradi; nametnike bolesti peradi singamoza ili crveni crv; nezarazne
bolesti otrovanje, nadam i proljev).
Higijena lovita: kontrola lovita, pretraga divljai, postupak s bolesnom i uginulom divljai,
dezinfekcija, sanitarni odstrjel divljai, smanjenje broja predatora.
2.3. Gospodarenje s lovitem i divljai, naini lova, postupanje s odstrijeljenom divljai,
lovaki obiaji i etika, snalaenje u prirodi, prva pomo u lovu
a) Cilj
Upoznavanje polaznika s nainom uzgoja divljai, osnovama prihrane i prehrane divljai,
lovnogospodarskim i lovnotehnikim objektima i nainima njihove izgradnje, ureenju lovita,
te tetama od divljai.
b) Program
Bonitiranje lovita; lovnoproduktivne povrine; fondovi divljai u lovitu; prebrojavanje
divljai; lovnogospodarska osnova i programi zatite divljai; zatitne mjere; uzgojne mjere;
ureenje lovita; lovnogospodarski objekti (hranilita, pojilita, solita, zimovalita za pernatu
divlja, ograde, uskonice, spremita za hranu, lovake kolibe, lovna pomagala); lovnotehniki
objekti (zasjedi i zaklonice, lovke za hvatanje ive divljai, sanduci za transport, transport

divljai; umjetni uzgoj divljai); prihvat i podivljavanje umjetno uzgojene divljai; gospodarenje
pojedinim vrstama divljai; gospodarenje krupnom divljai; gospodarenje sitnom divljai;
smanjivanje broja predatora; ekonomika gospodarenja u lovitu; lovna evidencija; lovna kronika.
Lov divljai (lov krupne divljai lov doekom na zemlji, lov doekom na visokom zasjedu, lov
privozom kolima, lov uljanjem, lov vabljenjem; lov sitne divljai lov prigonom, lov
pogonom, kruni lov); sokolarenje; lov ive divljai; lovac i lov-prije lova, u lovu; postupak s
ustrijeljenom divljai; lovake trofeje; ocjenjivanje lovakih trofeja; meunarodna mjerila za
vrjednovanje trofeja.
Prva pomo pri nezgodama u lovu: povrede, rane, krvarenje i ok, ugrizi otrovnih zmija, ugrizi
otrovnih kukaca, povraanje krvi, krvarenje iz nosa, prijelomi kostiju, opekline i smrzotine,
probavni poremeaji.
3. Materijalni uvjeti za izvoenje programa
uionica koja odgovara standardima za obrazovanje,
lovite za pokazne vjebe,
projektor, video ureaj, grafoskop itd.
4. Literatura
Prvo ispitno podruje:
Skupina autora, Zbirka pitanja za polaganje lovakog ispita, Zagreb 1997.,
Josip Etinger, Hrvatski lovdija, Zagreb, pretisak, 1994.,
Fran. av. Kesteranek, Lovstvo, Zagreb, pretisak, 1994.,
Lovaki vjesnik glasilo HLS-a,
Zakon o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05),
Zakon o oruju (Narodne novine, broj 46/97, 12/01. i 19/02),
Zakon o zatiti prirode (Narodne novine, broj 70/05),
Pravilnik o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim (Narodne novine, broj
07/06.),
Drugo i tree ispitno podruje:
Ivo eovi, Lovstvo, Zagreb 1953.,
Vie autora, Lovaki prirunik, Zagreb 1967.,
Drago Andraevi, Objekti tehnikog ureenja lovita i uzgajalita divljai, Zagreb 1982.,
Drago Andrai, Zoologija divljai i lovna tehnologija, Zagreb 1979.,
Tomislav Hrukovec, Lovac i divlja, Zagreb 1998.,
Alojzije Frkovi, Lovake trofeje, obrada, ocjenjivanje i vrednovanje, Zagreb 1989.,
Zdenko Chavrak, Lovne scene, Zagreb 1954.,
Lovaki vjesnici, Zagreb.
Prilog 3.
IZVEDBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA OCJENJIVAA TROFEJA DIVLJAI
1. Izvedbeni nastavni plan
Red. NASTAVNA Broj sati nastave
Br. CJELINA
Predavanja Vjebe Ukupno
1. Povijest trofeistike 4 - 4
2. Obrada i ocjenjivanje
10 46 56
trofeja divljai
UKUPNO SATI 14 46 60

a) Cilj
Upoznavanje polaznika s povijesnim razvojem lovstva te povijesnim kulturoloko-socijalnim i
uzgojno-lovnim znaajem trofeja divljai, pravilnom obradom trofeja divljai i propisima kojima
je regulirana lovna trofeistika.
b) Program
NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
CJELINA
Povijesni razvoj lovstva,
Povijesni razvoj Svrha i znaaj trofeja kroz povijest
lovstva i lovne lovstva
trofeistike Povijest ocjenjivanja trofeja divljai
Najznaajnije izlobe lovakih trofeja
Obrada trofeja
rogova punoroaca
Obrada i rogova upljoroaca
ocjenjivanje
trofeja divljai krzna krznaa
lubanja
kljova (vepra)
Zakon o lovstvu
Pravilnik o nainu ocjenjivanja trofeja
divljai, obrascu trofejnog lista,
Propisi voenju evidencije o trofejima divljai
i izvjeu o ocijenjenim trofejima
Propisi CIC-a (Meunarodni savjet za
lov)
1. 2. Ocjenjivanje trofeja divljai i voenje pratee dokumentacije

a) Cilj
Osposobljavanje polaznika za samostalno ocjenjivanje trofeja divljai i voenje propisane
dokumentacije u svezi s ocjenjivanjem trofeja divljai.
b) Program
NASTAVNA
OKVIRNI SADRAJI
CJELINA
Obrada trofeja, pribor Trofejni list, prirunik za
za ocjenjivanje trofeja ocjenjivanje
Ocjenjivanje trofeja:
jelena obinog, jelena lopatara,
Postupak i nain jelena aksisa, srnjaka, divokoze,
ocjenjivanja trofeja muflona, kljova vepra, lubanje i
divljai krzna smeeg medvjeda (mujaka
i enke), lubanje i krzna divlje
make, lubanje jazavca i lisice
Ispunjavanje obrazaca trofejnih
Voenje propisane listova
dokumentacije
Voenje evidencija trofeja
divljai na obrascu ETD

2. Provjera znanja osposobljenosti

Po zavretku programa osposobljavanja polaznici pristupaju provjeri osposobljenosti pred
trolanim povjerenstvom, kojeg imenuje provoditelj ovoga programa. Nain polaganja i tijek
ispita propisani su Pravilnikom o osposobljavanju kadrova u lovstvu.
3. Materijalni uvjeti
uionica,
grafoskop, projektor i sl.,
trofeje divljai sukladno l. 2. Pravilnika o nainu ocjenjivanja trofeja divljai
pribor za ocjenjivanje trofeja divljai,
trofejni (ocjembeni) listovi i drugi propisani obrasci,
prirunik za ocjenjivanje trofeja divljai,
literatura:
1. Frkovi A.: Lovake trofeje. Obrada, ocjenjivanje i vrednovanje,
HLS, Zagreb,1989.g.
2. Variak V.: Ocjenjivanje lovakih trofeja, Euroteam d.o.o., 1997.g.
Prilog 4.
REPUBLIKA HRVATSKA
(naziv ustanove pravne osobe)

na temelju lanka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj 140/05) i lanka 12.
Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu (Narodne novine, broj 78/06.) izdaje
UVJERENJE O OSPOSOBLJENOSTI
(ime i prezime)
Roen-a, , drava
dravljanin
nakon zavrene
(naziv programa)
upisao je program usavravanja za
(datum)
(naziv programa)
u trajanju od sati sljedeih nastavnih sadraja:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Nakon poloenih ispita provjere
(ime i prezime)
osposobljen je za
U
Klasa: Ravnatelj
Urbroj:M. P.
Broj matine knjige:
Rjeenje Ministarstva poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva o odobrenju za rad:

Prilog 5.
UPISNIK
O IZDANIM UVJERENJIMA O SPOSPOBLJENOSTI ZA LOVCA, LOVOUVARA I
OCJENJIVAA TROFEJA
DATUM I MJESTO
PREZIME (oevo ISPIT POLOIO
Redni ROENJA UPISAO
Datum ime)
broj OPINA PROGRAM
izdavanja IME
uvjerenja DRAVA Datum MJESTO
KANDIDATA Datum
Broj osobne iskaznice UPANIJA

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o osposobljavanju kadrova u lovstvu NN 92/08 1/4
GOSPODARSTVA
2944
Na temelju lanka 72. stavka 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine, broj: 140/05) i lanka 4.,
6. i 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu sredinjih tijela
dravne uprave (Narodne novine, broj: 05/08.) ministar regionalnog razvoja, umarstva i
PRAVILNIK
O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O OSPOSOBLJAVANJU
KADROVA U LOVSTVU
lanak 1.
U Pravilniku o osposobljavanju kadrova u lovstvu (Narodne novine, broj: 78/06.), lanak 1.

mijenja se i glasi:
Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti i nain izvoenja programa osposobljavanja lovaca i
osposobljavanje lovaca za obavljanje poslova lovouvara i ocjenjivaa trofeja divljai (u
daljnjem tekstu: programi osposobljavanja) te nain polaganja lovakog ispita, ispita za
ocjenjivaa trofeja divljai i ispita za lovouvara, nain izdavanja uvjerenja, oblik uvjerenja,
oblik, sadraj i nain voenja upisnika o izdanim uvjerenjima o osposobljenosti za lovca,
lovouvara i ocjenjivaa trofeja divljai.
lanak 2.
U lanku 5. stavak 1. rijei Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

zamjenjuju se rijeima: Ministarstvo nadleno za poslove lovstva.
lanak 3.

Struno-pedagoki voditelj i predavai koji izvode programe osposobljavanja kadrova u
lovstvu moraju imati: zavren preddiplomski sveuilini studij ili zavren diplomski sveuilini
studij ili zavren poslijediplomski specijalistiki studij ili zavren struni studij ili specijalistiki
diplomski struni studij ili zavren poslijediplomski sveuilini studij u skladu s nastavnim
planom i programom ispitnog podruja koji predaju te poloen lovaki ispit, odnosno ispit za
ocjenjivaa trofeja divljai i/ili ispit za lovouvara.
lanak 4.

Zahtjev za odobrenje izvoenja programa osposobljavanja podnosi se Ministarstvu.

Uz zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka prilau se:

program osposobljavanja za lovca, lovouvara ili ocjenjivaa trofeja divljai
podaci o struno-pedagokom voditelju i predavaima koji izvode program osposobljavanja
podaci o prostoru, opremi i nastavnim sredstvima
podaci o sredstvima za izvoenje programa osposobljavanja.
Dokaze o ispunjavanju uvjeta prema stavku 2. ovoga lanka podnositelj zahtjeva prilae i u
sluaju kada programe osposobljavanja izvodi izvan svoga sjedita.
lanak 5.
U lanku 8. stavak 1. rijei ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

zamjenjuju se rijeima: ministar nadlean za poslove lovstva.
lanak 6.

Osposobljenost za lovca, lovouvara i ocjenjivaa trofeja divljai stjee se polaganjem ispita.
Ispit iz stavka 1. ovoga lanka sastoji se od pismenog i usmenog dijela, a polae se pred ispitnim
povjerenstvom kojeg ini predsjednik i ispitivai za pojedino ispitno podruje.
Predsjednika i lanove ispitnog povjerenstva imenuje struno tijelo osobe koja izvodi programe
osposobljavanja.
Nakon poloenog pismenog dijela ispita polae se usmeni dio ispita.
Ocjenu na ispitu iz stavka 1. ovoga lanka utvruje ispitno povjerenstvo ocjenom poloio ili
nije poloio.
Osoba koja izvodi Program duna je Ministarstvu prijaviti vrijeme i mjesto polaganja ispita
najranije 15 (petnaest) dana prije dana odravanja ispita.
Ministarstvo moe imenovati Komisiju koje e vriti nadzor nad radom povjerenstva iz stavka 2.
ovog lanka.
Komisija iz stavka 7. ovog lanka ima najmanje dva lana i o svom nadzoru sainjava
Zapisnik..
lanak 7.

Obrazac uvjerenja iz stavka 1. ovog lanka tiskan je u prilogu ovog Pravilnika i ini njegov
sastavni dio.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: Obrazac uvjerenja tiska i izdaje Hrvatski lovaki
savez..
lanak 8.
Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje vaiti Pravilnik o programu za ispit i nain
polaganja ispita za ocjenjivanja trofeja divljai (Narodne novine broj: 4/77).

lanak 9.
Klasa: 011-01/08-01/66
Urbroj: 538-08-08-01
Ministar

REPUBLIKA HRVATSKA
(naziv ustanove pravne osobe)
na temelju lanka 71. stavka 4. Zakona o lovstvu ("Narodne novine", broj: 140/05.) i lanka 12. Pravilnika o
osposobljavanju kadrova u lovstvu (("Narodne novine", broj:78/06 i 92/08) i z d a j e
UVJERENJE O OSPOSOBLJENOSTI
(ime i prezime)
Roen-a , drava ____________________________________________________
dravljanin _______________________________________________________________________________
nakon zavrene ____________________________________________________________________________

(naziv programa)
Upisao-la _________________________________________________ program osposobljavanja za

(datum)
_________________________________________________________________________________________
(naziv programa)
u trajanju od sati i to sljedeih nastavnih sadraja:
1. _____________________________
2. _____________________________
3. _____________________________
4. _____________________________
5. _____________________________
6. _____________________________
Nakon poloenih ispita provjere _______________________________________________________________

(ime i prezime)
osposobljen je za __________________________________________________________________________
U _____________________________
Klasa: Odgovorna osoba

Urbroj: M. P.
Broj matine knjige: _________________________
________________________________________________________________________________________
Rjeenje Ministarstva regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva o odobrenju za rad:
________________________________________________________________________________________

Pravilnik o sadraju ugovora o meusobnim pravima i obvezama izmeu Hrvatskih uma doo Zagreb 1/5
i ovlatenika prava lova NN 25 07
UMARSTVA I VODNOGA
GOSPODARSTVA
917
Na temelju lanka 43. stavka 2. Zakona o lovstvu (Narodne novine broj: 140/05) ministar
PRAVILNIK
O SADRAJU UGOVORA O MEUSOBNIM PRAVIMA I OBVEZAMA
IZMEU HRVATSKIH UMA d.o.o. ZAGREB I OVLATENIKA PRAVA
LOVA
lanak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuje sadraj ugovora o meusobnim pravima i obvezama ovlatenika

prava lova i Trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o., Zagreb (u daljem tekstu: Hrvatske
ume) za podruje lovita gdje se nalaze ume i umsko zemljite u vlasnitvu Republike
Hrvatske kojim gospodare Hrvatske ume.
lanak 2.
Ovlatenik prava lova je duan potpisati Ugovor iz lanka 1. ovoga Pravilnika prije stjecanja
prava lova, odnosno prije donoenja upravnog akta o odobravanju lovnogospodarske osnove ili
programa uzgoja divljai.
lanak 3.
Ugovor iz lanka 1. ovoga Pravilnika uz opi dio sadri i odredbe o:

koritenju rampi postavljenih na umskim komunikacijama i lovnim revirima;
koritenju rampi u ograenom dijelu lovita;
lokacijama lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata;
koritenju umskih komunikacija;
koritenju umskih prosjeka i mekih putova;
koritenju sporednih umskih proizvoda od strane drugih pravnih i fizikih osoba;
odreivanju povrina za osnivanje kultura za prehranu divljai;
sprjeavanju, nainu praenja, utvrivanju i reguliranju tete od divljai;
usklaivanju dinamike provedbe radova u gospodarenju umama, trajanja dnevnog i tjednog
radnog vremena i koritenja prava lova;
odreivanju zajednikih tijela za praenje provedbe Ugovora;
sporazumnom rjeavanju moguih sporova proizilih iz Ugovora.

lanak 4.
Ovlatenici prava lova koji su pravo lova stekli do stupanja na snagu ovoga Pravilnika duni su
uskladiti svoje poslovanje s odredbama ovoga Pravilnika u roku od 90 dana od dana stupanja na
snagu ovoga Pravilnika.
lanak 5.
Sastavni dio ugovora iz lanka 1. ovoga Pravilnika jesu i opi uvjeti ugovaranja tiskani u prilogu
ovoga Pravilnika.
lanak 6.
Klasa: 011-02/06-01/49
Urbroj: 525-1-07-1
Ministar
OPI UVJETI UGOVARANJA
UGOVOROM SE UREUJU SLJEDEA PITANJA
koritenje rampi postavljenih na umskim komunikacijama i lovnim revirima;

koritenje rampi u ograenom dijelu lovita;
odreivanje lokacija lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata;
koritenje umskih komunikacija;
koritenje umskih prosjeka i mekih putova;
koritenje drugih objekata i graevina izgraenih za potrebe Trgovakog drutva Hrvatske
ume d.o.o., Zagreb ili ovlatenika prava lova u umi, odnosno u lovitu;
odreivanje povrina za osnivanje kultura za prehranu divljai;
sprjeavanje, praenje, utvrivanje i reguliranje tete od divljai;
usklaivanje dinamike radova u gospodarenju umama i lovitem;
imenovanje zajednikih tijela za praenje provedbe ovog Ugovora;
sporazumno rjeavanje sporova pri provedbi ovog Ugovora.
ZAJEDNIKO KORITENJE ULAZNIH RAMPI
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb se obvezuje ovlateniku prava lova predati
kopije kljueva za rampe koje e se zajedniki koristiti.
Ovlatenik prava lova je odgovoran za tetu u umi uzrokovanu neovlatenim koritenjem
kljueva od rampi koje se zajedniki koriste.
Ovlatenik prava lova se obvezuje Trgovakom drutvu Hrvatske ume d.o.o., Zagreb predati
kopije kljueva rampi odnosno ulaza u ograene objekte koje je temeljem propisa
lovnogospodarske osnove/programa uzgoja divlja postavio u lovitu.
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb odgovorno je za tetu na divljai i
lovnogospodarskim i lovnotehnikim objektima koja je nastala uslijed neodgovornog koritenja

kljueva.
Ugovorne strane se obvezuju na povrat kopija kljueva nakon isteka ovog Ugovora ili u
sluajevima prijevremenog raskida ugovora o davanju lovita u zakup/koncesiju.
Primopredaja kljueva evidentira se zapisnikom kojeg potpisuje upravitelj umarije na ijem se
podruju nalazi lovite i ovlateni predstavnik ovlatenika prava lova.
Ugovorne strane obvezuju se da e odravati i popravljati oteene rampe, prema opim
naelima propisanim za naknadu tete.
ODREIVANJE LOKACIJA ZA IZGRADNJU I KORITENJE LOVNOGOSPODARSKIH I

LOVNOTEHNIKIH OBJEKATA
Mjesto za izgradnju lovnogospodarskih i lovnotehnikih objekata u umi i na umskom

zemljitu, odnosno lovitu, predloenih lovnogospodarskom osnovom/programom uzgoja
divljai, zajedniki odreuju struno osoblje Trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o.,
Zagreb i lovoovlatenika i o tome vode zapisnik.
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb duno je voditi brigu o lovnotehnikim i
lovnogospodarskim objektima te ih u sluaju oteenja uzrokovanih radovima u umi i na
umskom zemljitu trebaju dovesti u prvobitno stanje, ili nadoknaditi nastalu tetu ovlateniku
prava lova po Odtetnom cjeniku za izraun naknade tete na divljai i lovitu (Narodne
novine broj: 67/06).
Prilog: karta s ucrtanim objektima
prijedlog izgradnje objekata
KORITENJE UMSKIH KOMUNIKACIJA
Ovlatenik prava lova obvezuje se koristiti umske komunikacije (ceste, tvrde putove i dr.),
iskljuivo za potrebe koritenja prava lova uz potivanje odredbi vaeeg akta Trgovakog
drutva Hrvatske ume d.o.o., Zagreb koji regulira koritenje i naknadu za koritenje umskih
cesta.
Akt koji regulira koritenje i naknadu umskih cesta sastavni je dio Ugovora.
KORITENJE UMSKIH PROSJEKA I MEKIH PUTOVA
Ugovorne strane suglasne su da se koritenje umskih prosjeka i mekih umskih putova u

pogledu naina i vremena koritenja uredi godinjim planom gospodarenja.
U sluaju oteenja objekata iz stavka 1. ovoga lanka, u prvobitno stanje dovodi ih ona strana
koja je prouzroila oteenja i to u roku petnaest dana od zavretka radova koji su uzrokovali
oteenja.
KORITENJE OBJEKATA IZGRAENIH U UMI, ODNOSNO LOVITU
Pitanje koritenja objekata izgraenih u umi, odnosno lovitu (lovake kue, lugarnice, lovaki
domovi i sl.) koji su u vlasnitvu Trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o., Zagreb, ugovorne
strane e rjeavati posebnim ugovorom.
ODREIVANJE POVRINA ZA OSNIVANJE KULTURA ZA PREHRANU DIVLJAI
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb ustupit e ovlateniku prava lova, bez
naknade, za koritenje neobraslo umsko zemljite koje je osnovom gospodarenja, odnosno
programom gospodarenja gospodarskom jedinicom predvieno za prirodnu prehranu divljai.
Povrine zemljita, koje se nalaze unutar granica lovita (uzgajalita), a koja nisu privedena
svojoj namjeni odredbama umskogospodarskih planova prije davanja u zakup ili slunost,

Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb duno je pismeno obavijestiti ovlatenika
prava lova o svojoj namjeri.
SPRJEAVANJE, PRAENJE I REGULIRANJE TETA OD DIVLJAI
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb i ovlatenik prava lova obvezuju se na trajno
praenje pojave teta od divljai sukladno odredbama Zakona o lovstvu.
Praenje teta od divljai obavljat e ugovorne strane pregledom stanja ume i tla od strane
zajednikoga strunog tijela o emu e sainiti zapisnik.
Ovlatenik prava lova je duan provoditi efikasne mjere zatite od teta koju ini divlja.
Visina naknade za utvrenu tetu obraunava se sporazumno i isplauje u roku mjesec dana od
dana nastanka tete, a ako se u tom roku naknada ne obrauna sporazumno, ili se ne isplati,
pravo na naknadu tete ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom prema mjestu nastanka
tete.
USKLAIVANJE DINAMIKE MJERA I RADOVA U GOSPODARENJU UMAMA I

KORITENJU PRAVA LOVA
Ugovorne strane obvezuju se na meusobno usklaivanje radova u umi i na umskom

zemljitu, radova u lovitu i lovu, prema planu i dinamici izvrenja umskogospodarske i
lovnogospodarske osnove (programa uzgoja divljai).
Radi sigurnosti pri odravanju lova u radno vrijeme Trgovakog drutva Hrvatske ume
d.o.o., Zagreb ovlatenik prava lova je obvezan najmanje 10 (deset) dana prije poetka skupnog
lova pisano obavijestiti trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb o mjestu, vremenu i
nainu lova, te broju sudionika u lovu, uz uvjet da ne remeti tekue poslovanje gospodarenja
umama.
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb duno je poetkom poslovne godine
dostaviti ovlateniku prava lova plan radova po mjestu izvoenja radi usklaivanja plana
gospodarenja lovitem za tekuu godinu. Sva odstupanja od usklaenog plana Trgovako
drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb je duno prijaviti ovlateniku prava lova najkasnije 10
(deset) dana prije poetka radova.
Pod radnim vremenom smatra se radno vrijeme propisano Zakonom o radu (Narodne novine
broj 137/04) i vaeim Kolektivnim ugovorom za radnike Trgovakog drutva Hrvatske ume
d.o.o., Zagreb.
Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o., Zagreb odgovorno je za svu tetu na divljai kao i
na lovnogospodarskim i lovnotehnikim objektima koje prouzroe osobe koje u umi i na
umskom zemljitu borave ili obavljaju radove za Trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o.,
Zagreb.
ZAJEDNIKO TIJELO ZA PRAENJE I PROVEDBU OVOG UGOVORA
Radi zajednike i kontinuirane suradnje u provedbi Ugovora, ugovorne stranke se obvezuju

osnovati zajedniko struno tijelo, sastavljano od po 2 (dva) predstavnika svake ugovorne strane.
Ugovorne strane obvezuju se svoje predstavnike u zajedniko struno tijelo imenovati u roku od
30 (trideset) dana od dana zakljuenja Ugovora.
Prva sjednica zajednikoga strunog tijela odrat e se u roku od 15 (petnaest) dana od njegova
ustanovljenja na poziv predstavnika Trgovakog drutva Hrvatske ume d.o.o., Zagreb.
Odluke o imenovanju predstavnika ugovornih strana sastavni su dio Ugovora.
Zajedniko struno tijelo iz prethodne toke nadleno je da svu problematiku koja proizlazi iz
Ugovora rjeava sporazumno te u tom cilju donosi odgovarajue odluke, preporuke i zakljuke
obvezatne za obje ugovorne strane.
Tijelo iz stavka 1. ovoga lanka sastaje se po ukazanoj potrebi, a obvezatno jednom u 6 (est)

mjeseci.
Zapisnici sa sastanka zajednikog tijela dostavljaju se objema ugovornim stranama i imaju
obvezatnu primjenu.
ZAVRNE ODREDBE
Na sve odnose koji nisu regulirani Ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona o umama
Narodne novine broj 140/05), Zakona o lovstvu (Narodne novine broj 140/05) i Zakona o
obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05), te ostalih propisa koji reguliraju
gospodarenje umama i koritenje prava lova.
Ugovor se zakljuuje na vrijeme vaenja lovnogospodarske osnove.
Mogue sporove, ugovorne strane e rjeavati sporazumno, u protivnom, za rjeavanje istih
nadlean je sud.

Zbirka Propisa Iz Lovstva

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zbirka Propisa Iz Lovstva

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SADRAJ:

Zakon o lovstvu (NN 140/05) 1

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu (NN 75/09) 30

Pravilnik o lovostaju (NN 67/10) 44

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o lovostaju (NN 87/10) 50

Pravilnik o slubenoj iskaznici i znaki lovnog inspektora (NN 11/06) 51

Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o sadraju, nainu izrade i postupku

Pravilnik o strunoj slubi za provedbu lovnogospodarske osnove (NN 63/06) 177

Pravilnik o nainu uporabe lovakog oruja i naboja (NN 68/06) 213

Pravilnik o sadraju ugovora o meusobnim pravima i obvezama izmeu Hrvatskih uma

Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedea znaenja:

Zbirka zakonskih propisa 1 MRRVG - Uprava za lovstvo

(1) Divlja, u smislu ovoga Zakona, jesu ivotinjske vrste:

Zbirka zakonskih propisa 2 MRRVG - Uprava za lovstvo

smei medvjed (Ursus arctos L.)

Zbirka zakonskih propisa 3 MRRVG - Uprava za lovstvo

II. LOVITA, VRSTE LOVITA I POVRINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJAVAJU

Zbirka zakonskih propisa 4 MRRVG - Uprava za lovstvo

5. na drugim povrinama na kojima je aktom o proglaenju njihove namjene zabranjen lov.

Zbirka zakonskih propisa 5 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 6 MRRVG - Uprava za lovstvo

3. Povrine na kojima se ne ustanovljavaju lovita

Zbirka zakonskih propisa 7 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 8 MRRVG - Uprava za lovstvo

nainu i uvjetima sluenja pravom lova u provedbi lovnogospodarske osnove,

Zbirka zakonskih propisa 9 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 10 MRRVG - Uprava za lovstvo

IV. DAVANJE LOVITA U ZAKUP

Zbirka zakonskih propisa 11 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 12 MRRVG - Uprava za lovstvo

V. LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA, PROGRAM UZGOJA DIVLJAI I PROGRAM

Zbirka zakonskih propisa 13 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 14 MRRVG - Uprava za lovstvo

VI. UZGOJ I ZATITA DIVLJAI

Zbirka zakonskih propisa 15 MRRVG - Uprava za lovstvo

9. spaavanje divljai od elementarnih nepogoda,

Zbirka zakonskih propisa 16 MRRVG - Uprava za lovstvo

VII. LOV I KORITENJE DIVLJAI I NJEZINIH DIJELOVA

Zbirka zakonskih propisa 17 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 18 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 19 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 20 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 21 MRRVG - Uprava za lovstvo

VIII. SPRJEAVANJE TETE I NAKNADA TETE

Zbirka zakonskih propisa 22 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 23 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 24 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 25 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 26 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 27 MRRVG - Uprava za lovstvo

XI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Zbirka zakonskih propisa 28 MRRVG - Uprava za lovstvo

Zbirka zakonskih propisa 29 MRRVG - Uprava za lovstvo

Na temelju lanka 88. Ustava Republike Hrvatske, donosim

Proglaavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu, kojega je Hrvatski sabor

Toka 6. mijenja se i glasi:

Toka 8. mijenja se i glasi:

U lanku 3. stavku 3. rijei: ministar poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva

Zbirka zakonskih propisa 30 MRRVG - Uprava za lovstvo

U stavku 2. rije: potkoncesijom zamjenjuje se rijeju: potkoncesijom.

lanak 8. mijenja se i glasi:

(1) Lovoovlatenici su duni Ministarstvu nadlenom za poslove lovstva (u daljnjem tekstu:

U lanku 11. stavku 4. rijei: Odlukom o ustanovljenju lovita zamjenjuju se rijeima:

U lanku 15. stavak 4. mijenja se i glasi: