NASTAVA HRVATSKOGA JEZIKA

Standardni jezik najvelebniji je spomenik

kulture koji jedan narod moe sebi podii.
Ivo kari
Hrvatski jezik javlja se i u nazivu predmeta (Hrvatski jezik) i u nazivu predmetnoga podruja.
Podsjetimo se, predmetna su podruja Hrvatskoga jezika: hrvatski jezik, jezino izraavanje,
knjievnost i medijska kultura te u prvome razredu osnovne kole i poetno itanje i pisanje.

Iskustva o uenju gramatike

25

20

15
pozitivna
manje pozitivna
10

0
O S

- steeni temelji, iscrpno

- objanjenje pravila, brojni primjeri, vjebanje
- manje zastupljena, ali kvalitetno; jako dobro
- uenje kroz igru, gramatike igre
(objanjavanje, vjebanje, konkretni primjeri)
- grupni rad

- nedovoljno zastupljena, u sjeni knjievnosti

- diktiranje pravila, malo vjebanja - ponavljanje iz O
- uenje definicija napamet - diktiranje definicija
- loe tumaenje - samostalno uenje iz udbenika

Slika 1. Iskustva studenata o uenju gramatike (rezultati ankete)

Metodiki sustavi
Metodiki sustav nastavni je sustav. Njime se odreuju sadraji (to se ui), nastavne metode (kako se
ui), oblici rada (elni ili frontalni, skupinski, rad u paru, individualni), poloaj sudionika u nastavi i nastavna
komunikacija (jednosmjerna, dvosmjerna, viesmjerna).
METODIKI SUSTAVI I PRISTUPI

DOGMATSKO-REPRODUKTIVNI

MODERNA NASTAVA JEZIKA

1960-ih ANALITIKO-EKSPLIKATIVNI

LINGVISTIKO-KOMUNIKACIJSKI

KOMUNIKACIJSKO-STVARALAKI
1970-ih
PROBLEMSKO-STVARALAKI

INTEGRACIJSKO-KORELACIJSKI

1990-ih
TRODIJELNI SUSTAV POTICANJA
KRITIKOGA MILJENJA

Slika 2. Metodiki sustavi i pristupi nastave hrvatskoga jezika

 NASTAVA JEZIKA NASTAVA GRAMATIKE
G
SINTAKSA R
A
M
MORFOLOGIJA A
T
I
FONOLOGIJA K
A

FONETIKA

LEKSIKOLOGIJA

PRAVOPIS

DIJALEKTOLOGIJA
FUNKCIONALNA
STILISTIKA

Slika 3. Odnos izmeu nastave jezika i nastave gramatike

Gramatika se moe meutim uzeti i u najirem smislu te rijei, kako je u naoj, ne samo
kolskoj tradiciji uobiajeno. Stoga se kao gramatiki obuhvaaju ne samo morfoloki i sintaktiki
nego i fonetsko-fonoloki, lingvostilistiki i oni opelingvistiki sadraji bez kojih je nemogue
promiljanje hrvatskoga jezika. Zbog toga se u gramatici mogu nai i sadraji koji zasijecaju u
stilistiku, povijest jezika, dijalektologiju i komunikologiju. S didaktikog stajalita mogu se
razmatrati i elementi koji pripadaju povijesnoj, poredbenoj, razlikovnoj, funkcionalnoj, dijalektnoj
(akavskoj, kajkavskoj, tokavskoj) ili kojoj drugoj gramatici, ali je temelj jezine nastave
normativna (preskriptivna) gramatika. U trodijelnom razvrstavanju:
- imanentna (intuitivna) gramatika/slovnica
- didaktika (kolska) gramatika/slovnica
- znanstvena (analitika) gramatika/slovnica
prednost u nastavi ima didaktika gramatika, kojoj i jest svrhom uenje jezika. Ali didaktika
gramatika ne e uspjeno ostvarivati tu svrhu ako ne bude vrsto povezana i s imanentnom i sa
znanstvenom gramatikom. Slikovito govorei, didaktika gramatika izrasla na znanstvenoj
iskoritava imanentnu kako bi ueniku omoguila da se uz spontano steene jezine navike osposobi
i za novu, od tih navika manje ili vie udaljenu jezinu komunikaciju (Teak, S., 1996., str. 48).
U nastavi hrvatskoga jezika postavljaju se dva temeljna zahtjeva:
1. Treba polaziti od uenikova jezinog iskustava.
2. Nastava hrvatskoga jezika treba biti usklaena s mogunostima uenikova apstraktnog miljenja
(potujui ga i dalje razvijajui). U razvoju apstraktnog miljenja oituje se postupnost od dobi
nerazvijene sposobnosti apstraktnog miljenja preko dobi ogranieno razvijene sposobnosti do dobi
razvijene sposobnosti apstraktnoga miljenja (od jedanaeste godine).

UENJE HRVATSKOGA JEZIKA

VRTI OSNOVNA KOLA SREDNJA

KOLA
misaone sposobnosti

govorno izraavanje

jezina naobrazba

Slika 4. Uenje hrvatskoga jezika u odnosu na dob uenika (prema: Stjepko Teak, Gramatika u osnovnoj
koli, Zagreb, 1980., str. 29)
 DOB GRAMATIKA CILJ METODIKI
PRISTUPI

PREDKOLSKO imanentna razvoj govora i jezinoizrazni

DOBA miljenja
K
(misli i izraza)
O F
M U
MLAI RAZREDI imanentna i kolska razvoj miljenja i jezinoizrazni U N
(1., 2., 3.) u zaetku govorenja u N
jezinoizraajni K
funkciji itanja i I C
pisanja K I
A O
SREDNJI jezinoizraajni C
kolska jezino N
RAZREDI I
(didaktika) izraavanje A
(4., 5., 6.) J L
S N
vanost jezine K
naobrazbe I
zavretak kolske O
STARIJI (pomae jezinoizraajni -
RAZREDI gramatike i
uvoenje u poboljanju lingvistiko-
(7., 8.) jezinog komunikacijski
znanstvenu
sistematizaciju izraavanja)

Slika 5. Vrste gramatike, cilj uenja gramatike i metodiki pristupi s obzirom na dob uenika
Metodiki pristupi:
a) jezinoizrazni (utemeljen na imanentnoj gramatici; vjebe sluanja, govorenja, itanja i
pisanja te zapaanje i imenovanje nekih osnovnih jezinih injenica)
b) jezinoizraajni (utemeljen na funkcionalnoj didaktikoj gramatici; uz praktine vjebe
jezinog komuniciranja obuhvaa i spoznavanje odabranih jezinih injenica nunih za bre i
uspjenije ovladavanje standardnim jezikom)
c) lingvistiko-komunikacijski (utemeljen na sustavnom prouavanju bitnih struktura
standardnoga jezika; stjecanje lingvistike kompetencije, to jest teorijskoga znanja o jeziku)
d) komunikacijsko-funkcionalni (funkcionalna nastava jezika sa svrhom uspjenog
sporazumijevanja u svakodnevnim komunikacijskim situacijama te razvoj komunikacijske
kompetencije uporabnog znanja o jeziku koje ukljuuje jezine i izvanjezine sposobnosti,
vjetine i znanja).
Komunikacijska kompetencija - uporabno znanje o jeziku (jezine i izvanjezine sposobnosti,
vjetine i znanja) ili sposobnost prikladnog jezinog ponaanja u raznim tipovima komunikacijskih
situacija i s razliitim sugovornicima.
Lingvistika kompetencija teorijsko znanje o jeziku.

Osnovna naela nastave hrvatskoga jezika

Naelo ope naobrazbe Nastava jezika u osnovnoj i srednjoj koli izvodi se na razini ope
naobrazbe. Ne ui se gramatika radi gramatike, ne pripremaju se budui jezini strunjaci, nego se
stjee jezino znanje korisno svakom graaninu bez obzira na zvanje i poslove koje obavlja.
Naelo knjievnog jezika Temelj je kolskog predmeta koji se zove hrvatski jezik zajedniki jezik
svih Hrvata, tj. knjievni ili standardni hrvatski jezik. Uenici se postupno osposobljavaju za
komuniciranje knjievnim jezikom uei gramatiku, pravopis, stilistiku i rjenik hrvatskoga
knjievnog jezika, vjebajui se u usmenom i pismenom izraavanju na tom jeziku (Teak, 1996:97).
Naelo zaviajnosti To je naelo dopuna naelu knjievnog jezika i polazi od zahtjeva da se u
nastavi knjievnoga jezika iskoristi uenika imanentna gramatika, to najee znai gramatiki
sustav zaviajnog narjeja koji se vie ili manje ne podudara sa sustavom knjievnoga jezika. (...)
Ovo naelo pretpostavlja i uporabu zaviajnog idioma, osobito u poetnoj nastavi, ali i u svakoj
nastavnoj situaciji gdje je poticajno i za ostvarenje nastavne zadae korisno dopustiti ueniku da se
slobodno izrazi idiomom koji najbolje poznaje i koji mu omoguuje da najtonije izrazi svoju misao
ili osjeaj. (...) Ovo naelo potie uitelja da za vjebe usmenog i pismenog izraavanja pronalazi
teme u najblioj okolici, u zaviajnoj kulturi, u problematici uenikova kraja (Teak, 1996:97-98).

NAELO KNJIEVNOGA JEZIKA

POSTUPNO OVLADAVANJE STANDARNOJEZINIM NORMAMA

OSVJEIVANJE RAZLIKA IZMEU STANDARDNOGA JEZIKA I
ZAVIAJNIH IDIOMA (KONTRASTIVNI PRISTUP)

NAELO ZAVIAJNOSTI

ISKORITAVANJE IMANENTNE GRAMATIKE

(ZAVIAJNOGA GOVORA)
U UENJU STANDARDNOGA JEZIKA

Slika 6. Naelo knjievnoga jezika i naelo zaviajnosti

Naelo teksta Na tekstu se jezine pojave zapaaju, promatraju, ispituju, potvruju, uvjebavaju i
primjenjuju. Pod tekstom se razumijeva i govoreni i pisani tekst, koji se opsegom moe kretati od
jednoreeninih aforizama do romana. Tekst je lingvodidaktiki (lingvometodiki) predloak. Izvor
tekstovnog predloka moe biti sve to uenik slua, ita, govori, pie.
Naelo sadrajne kompetencije Tekstovi trebaju biti o sadrajima koji su uenicima poznati,
bliski, zanimljivi i korisni.
Naelo sadrajne, tekstovne i stilske raznovrsnosti Hrvatski jezik uenik treba upoznavati na
raznovrsnim sadrajima, tekstovima i funkcionalnim stilovima. Knjievno-umjetniki tekstovi mogu
imati prednost, ali ne i potpunu prevlast u jezinoj nastavi.
Naelo zornosti Naelo zornosti mogue je provoditi i u nastavi jezika. Osim s mogunosti
grafikog i slikovnog prikaza, zornost se dovodi u vezu i s imanentnom gramatikom, s jezinim
osjeajem i s navikama koje uenik stjee uporabom knjievnog jezika.
Naelo znanstvenosti Pod tim se razumijeva vrsto oslanjanje na znanstvene spoznaje. Dob
uenika postavit e ogranienja za primjenu toga naela jer se znanstvene definicije ne mogu
uenicima ponuditi u nepromijenjenu obliku. Da bi uenicima objanjenja bila shvatljiva, esto se
pribjegava pojednostavljivanju. Meutim, posebno treba paziti da pojednostavljenje ne dovede do
vulgarizacije i netonosti. Definicija moe biti nepotpuna, ali ne smije biti netona. Mogue je,
primjerice, ponuditi ovakvu definiciju glagola: Rijei koje oznauju radnju nazivaju se glagoli.
Navedena definicija nije netona, nego je nepotpuna.
Naelo indukcije Induktivni put spoznavanja primjeren je mlaim uenicima. To znai da se
polazi od promatranja tekstovne cjeline, preko zapaanja odreene jezine pojave u njoj i utvrivanja
njezina sastava i znaenja do uopavanja, provjeravanja i primjene. Vano je da jezine pojave koje
se obrauju budu zasiene primjerima i to tipinim primjerima.
 NAELA NASTAVE HRVATSKOGA JEZIKA
INDUKCIJE

1. PROMATRANJE TEKSTOVNE CJELINE

Marija sjedi pokraj mene. Ona je 2. ZAPAANJE JEZINE POJAVE I
dosta visoka i mrava. Ima smee UTVRIVANJE NJEZINA SASTAVA I ZNAENJA
oi. I kosa joj je smea. Pristojna 3. UOPAVANJE
je i ljubazna. Nekad je malo
nemirna, no kao osoba je dobra.
4. PROVJERAVANJE
Ima guste i duge trepavice. 5. PRIMJENA
Ide na karate. Opasna je.
Ueniki rad

ANALIZE I SINTEZE

Slika 7. Induktivni spoznajni put

Naelo primjerenosti To naelo podrazumijeva primjerenost dobi uenika i u sadrajima i u
metodikim postupcima. Zadatci primjerice trebaju biti oblikovani tako da ne budu ni preteki ni
prelagani za uenika, to jest trebaju biti ueniku dovoljno izazovni.
Naelo stvaralatva To naelo ukljuuje istraivanje i otkrivanje jezinih pojava i zakonitosti te
stvaralaku primjenu jezinog otkria.
Naelo meuovisnosti nastavnih podruja To naelo podrazumijeva uspostavljanje suodnosnih
veza meu svim podrujima hrvatskoga jezika: knjievnosti, gramatike, usmenog i pismenog
izraavanja, scenske i filmske kulture. Hrvatska rije je bitna sastavnica svih nastavnih podruja
hrvatskoga jezika, ona ih povezuje i ini integralnim dijelovima istoga predmeta pa se to mora
odraziti i u organizaciji nastavnog procesa: moraju postojati zasebni sati gramatike, knjievnosti,
filma, govornih i pismenih vjeba, ali i oni u kojima se ta podruja povezuju, preklapaju, isprepliu.
Vjebe izraavanja moraju se oslanjati na gramatiku i knjievnost, gramatiko se znanje moe
stjecati i utvrivati na analizi knjievnih tekstova i uenikih pismenih sastavaka, a funkcija rijei
moe se otkrivati i u interpretaciji filmskih i kazalinih djela.
Naelo sustavnosti i nesustavnosti Nastava hrvatskoga jezika izvodi se s jezikoslovnog stajalita
sustavno i nesustavno. Nezaobilazna je meutim didaktika sustavnost. Sustavno se, primjerice, ui
morfologija u petom i estom razredu osnovne kole: sustav imenskih oblika, sustav glagolskih
oblika. Nesustavno se ui fonetika i fonologija u osnovnoj koli: u niim razredima samo izgovor
glasova na koje uenici nisu navikli u svom zaviajnom govoru uz poetno itanje i pisanje, uz
govorne i pismene vjebe. U osnovnoj koli uenik lingvistiki nesustavno (ali metodiki sustavno)
ui gramatiku, primjerice: u nastavi usmenog i pismenog izraavanja (kad uz pomo nastavnika
otkriva djelomino nepodudaranje svog iskaza s knjievnojezinom normom); u nastavi gramatike
(kada sustavno uei o jednim pojavama usput zapaa i druge); u nastavi pravopisa (kad ui
pravopisnu normu uz pomo gramatikog termina prije nego se taj naziv pojavi u gramatikoj
nastavi, npr. vlastito ime u prvom razredu).
 JEZINA NAOBRAZBA
NAELO SUSTAVNOSTI I NESUSTAVNOSTI
GLAS, SLOVO, RIJE, IZGOVOR I PISANJE GLASOVA (, , d, , lj, nj, ije/je)
REENICA, KRAJ REENICE (TOKA, UPITNIK, USKLINIK)
1. VELIKO POETNO SLOVO

IMENICE
VELIKO POETNO SLOVO
REENICA (IZJAVNA, UPITNA, USKLINA, JESNA, NIJENA), RED RIJEI U REENICI
2. OTVORNICI, ZATVORNICI, SLOG
RASTAVLJANJE RIJEI NA KRAJU RETKA
PISANJE SKUPOVA ije/je/e/i, NIJENICA (ne, ni), RIJECE li

IMENICE (OPE, VLASTITE, JD., MN.), GLAGOLI, PRIDJEVI

VELIKO POETNO SLOVO
3. UMANJENICE I UVEANICE
DVOTOJE I ZAREZ U NABRAJANJU
KRATICE

IMENICE (VRSTE RIJEI, MUKI, ENSKI I SREDNJI ROD)

GLAGOLI, IZRICANJE PROLOSTI, SADANJOSTI I BUDUNOSTI
PRIDJEVI (OPISNI, POSVOJNI), PISANJE POSVOJNIH PRIDJEVA IZVEDENIH OD VLASTITIH IMENA
4. UPRAVNI I NEUPRAVNI GOVOR
VELIKO POETNO SLOVO
IZGOVOR I PISANJE , , d, , lj, nj, ije/je/e/i
KNJIEVNI JEZIK I ZAVIAJNI GOVOR

Slika 8. Naelo sustavnosti (didaktike) i nesustavnosti i

jezini sadraji od 1. do 4. razreda osnovne kole
Literatura
Teak, Stjepko: Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1, kolska knjiga, Zagreb, 1996. (poglavlje:
Naela nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj koli, str. 93-110).