OSNOVNI POJMOVI

TURIZAM
o skup odnosa i pojava koje nastaju kretanjem ljudi i zadovoljenjem
njihovih potreba
o boravak dui od 24h i ne ostvaruje se nikakva ekonomska korist
o svako kretanje stanovnitva iz mjesta stalnog boravka u mjesto, drugu
regiju, zemlju, a zbog odmora, rekreacije, bavljenja nekim sportskim
aktivnostima, avanturizma...
Definicije:
1. Nominalistike objanjavaju se pojave turizma prema nazivu
2. Gospodarske uz objanjenja istiu i znaenje turizma kao
gospodarske djelatnosti
3. Univerzalne
4. Statistike

U Hrvatskoj oko 10 mil. turista, 20% neprijavljenih

RESURS bilo koje dobro koje se moe gospodarski valorizirati

TURISTIKI RESURS geografski resurs koji je dovoljno atraktivan da
privue panju i posjetu turista

1. PRIRODNI (BIOTROPNI) TURISTIKI RESURSI

a) Geomorfoloki reljef (planine, pilje, vulkani...)
b) Klimatski klima (mediteranska najatraktivnija)
c) Hidrogeografski sve vode (mora, jezera, bare...)
d) Biogeografski flora i fauna
e) Pejsani izgled nekog prostora

2. DRUTVENI (ANTROPOGENI) TURISTIKI RESURSI

a) Kulturno-povijesni (graevine)
b) Etnosocijalni (narodni obiaji)
c) Umjetniki (muzeji)
d) Manifestacijski (Oktoberfest)
e) Ambijentalni (spona prirodnih i drutvenih)

EMITIVNA/RECEPTIVNA PODRUJA
a) EMITIVNA
- mjesto dolaska turista, gdje se turizam odvija
- zatita prostora (zbog masovnosti)

b) RECEPTIVNA
- od kuda turisti dolaze
- incijalni imbenici
- najvanija zapadna Europa i SAD
- 695 mil. turista u svijetu registrirano

zemlja br. turista u mil. $ zemlja prihodi turizma u mil. $

1. Francuska 75,0 1. SAD 65,1
2. panjolska 52,5 2. panjolska 41,7
3. SAD 40,4 3. Francuska 36,6
ETAPE U RAZVOJU TURIZMA

1
 Sredinom 19. st. J. cook je organizirao izlet na godinjicu drutva
antialkoholiara, zaradio novac pa na temelju toga osnovao agenciju koja je
kasnije organizirala na desetke razliitih izleta smatra se zaetkom
modernog turizma

1. PREDTURISTIKO DOBA
o razdoblje od prije sredine 19. st. jer su postojala kretanja,
manifestacije koje su imale osobine turistikih kretanja
a) Antiko razdoblje
b) Srednjovjekovno razdoblje (feudalno doba)

2. DOBA SUVREMENOG TURIZMA

o razdoblje Grand Toura (do 1955.)
o razdoblje nakon drugog svj. rata (nakon 1955.)
2 temeljne razlike izmeu 2 razdoblja:
1. turizam vie nije privilegij bogatih, postao svima dostupan,
masovna pojava
2. turist. kretanja izraenija ljeti, manje zimi, najmanje proljee i
jesen; odvija se vikendima, suvremeni turist postaje sve
zahtjevniji, spreman platiti vie za svoja zadovoljstva

UINCI (DJELOVANJA, FUNKCIJE) TURIZMA

1. Izvanprivredna djelovanja (neekonomske funkcije)

a) s neposrednim djelovanjem
- zdravstvena funkcija
- zabavna funkcija
- kulturna funkcija

b) s posrednim djelovanjem
- socijalna funkcija
- politika funkcija

2. Privredna djelovanja (ekonomske funkcije)

- multiplikativna
- indukativna
- akceleratorska
- konverzijska
- funkcija zapoljavanja (tercijarizacija)
- razvoj nerazvijenih podruja
- usklaivanje robno novanih odnosa
- jaanje vanjskoprivrednih odnosa (posebno platne bilance)
- toplice imaju znaaj kurativnog ljeenja, ali ne i izlijeenja

Ekonomske funkcije:
1. Nerobnim deviznim priljevom izravnava se platna bilanca
2. Turizam zapoljava trajno radnu snagu, a najvie sezonski
3. Turizam je usko vezan uz sve grane gospodarstva

FAKTORI TURIZMA

2
 imbenici koji utjeu na razvoj turizma odn. na proces stvaranja motiva kod
ovjeka da putuje faktori ponude i faktori potranje

FAKTORI PONUDE djeluju na prostoru gdje turist boravi odn. destinaciji

receptivno trite

A) IMBENICI PONUDE

1. ATRAKTIVNI
a) PRIRODNI svi oni koje je priroda stvorila
a) Geomorfoloki udubine, uzvisine
b) Klimatski
c) Hidrogeografski mora, jezera, rijeke...
d) Biogeografski (zoo ili fito)
e) Pejsani ovjek i priroda stvorili

b) ANTROPOGENI koje je stvorio ovjek/drutvo

a) Kulturno-povijesni (spomenici i kazalita, muzeji)
b) Etnosocoloki (narodni obiaji, npr. alka)
c) Umjetniki
d) Manifestacijski (Oktoberfest, Velesajam, priredbe, nogometne
utakmice)
e) Ambijentalni (posebni gradski prostori, npr. Gornji grad)

2. KOMUNIKATIVNI
a) eljezniki
b) Cestovni
c) Rijeni
d) Jezerski
e) Morski
f) Zrani

3. RECEPTIVNI (PRIHVATNI)
a) Smjetajni kapaciteti
b) Prehrambeni kabaciteti
c) Komunalna infrastruktura
d) Sportski objekti
e) Objekti zabave i drugo

FAKTORI POTRANJE djeluju na mjestu odakle turist dolazi inicijalni

faktori

B) IMBENICI POTRANJE

1. SOCIOEKONOMSKI to su izraeniji, vea je mogunost kretanja turista

a) Demografski (struktura, stanovnitvo)
b) Industrijalizacija
c) Urbanizacija (postotak gradskog stanovnitva)
d) Financijska sredstva
e) Slobodno vrijeme

2. TEHNIKI

3
 Promet i prometna sredstva te prometna organizacija (to je stupanj
razvijenosti prometa vei, to su i pretpostavke za razvoj turizma vee)

3. SOCIOPSIHOLOKI
a) Sport
b) Zdravstvo
c) Politika
d) Kultura
e) Moda
f) Navike
g) Oponaanje
h) Presti
i) Vjera
j) Ljubav

- to je stanovnitvo obrazovanije, to vie putuje

- ako je stupanj industrijalizacije vei, vea su i turistika kretanja
- to je postotak urbanizacije vei, vei je i broj turista

VRSTE I OBLICI TURISTIKIH KRETANJA

A) FUNKCIONALNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

Analiza putovanja:
1. Prethodna etapa
- ovisi odakle turist dolazi, kud putuje, to je motiv putovanja, koje prometno
sredstvo odabire i o kojoj vrsti turizma je rije
- od svoje kue do granice se ne moe osobito ekonomski iskoristiti, ali se
mogu napraviti manji pomaci (npr. vlakovima, autobusima sama karta,
sendvii, sokovi...)

2.Glavna etapa - ekonomski najpogodnija da se iskoristi

- od granice Hrvatske do glavne destinacije
- mi tu etapu nismo dovoljno iskoristili
- ovisi od vrste turizma (eskurzija, izlet nije isplativo, ali boravini je) te o
prostoru i rasporedu atrakcija (npr. Rastoke)
- ako je prometno sredstvo eljeznica, nee biti potronje jer je vezana uz
prugu i stanice, no avionski prijevoz je najgori, on intelektualno osiromauje
- ekonom. iskoristiva ako nije jednosmjerna, mora biti razgranata

3. Povratna etapa - ekonomski najneiskoristivija, najneisplativija jer financijski

stanje nije neto, a takoer i motivi

BORAVAK:
- vrijeme koje turist provede u turistikoj destinaciji koju je on odabrao
- uspjeh ako svojom ponudom uspijemo produiti boravak turista
- vremenske prilike mogu utjecati na skraenje i preduenje turistike sezone
- na boravak utjee atraktivnost resursa (stupanj atraktivnosti)
- kvaliteta usluga (kondukteri u autobusu, policajci na ulici, konobari...)
- sadraj boravka (mora biti bogat, oplemenjen zabavne igre...)
- za ocjenu boravka najkvalitetniji pokazatelj je poveanje broja noenja iz
toga se mogu vriti kvalitativne i kvantitativne analize
B) KVALITATIVNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

4
REKREACIJA:
- lat. recreatio ponovno obnavljanje snage organizma
- najvei br. turista zapoinje turistika kretanja zbog rekreacija, manji dio
zbog kulturnih elemenata
- u suvremeno doba dominira kombinacija rekreacije i kulturnih elemenata
- fizika aktivnost ovjeka koji je rezistentan na neke suvremene oblike
ivljenja; najnegativniji utjecaj ima aerozagaenje, buka, zamor

AEROZAGAENJE
- prisutstvo plinova, para u atmosferi koje nisu posljedica normalnog stanja
- stupanj oneienja atmosfere ovisi o geografskoj irini, poloaju, vrsti
industrije, provjetravanju, povoljnim ili nepovoljnim klimatskim
elementima
- ako je koncentracija zagaenja 2%, tijekom vremena nastupaju ozbiljna
oboljenja organizma, ako je 8% nastupa smrt
- posebno djeluje na respiratorne organe
- usporava rast biljaka, smanjuje vidljivost

BUKA (mj. jedinica fon) - zvukovi preko 120 fonova ozbiljno oteuju sluh
ZAMOR osjeaj zamora je subjektivno doivljaj, smanjuje sposobnosti za rad,
izaziva fizioloke promjene (malaksalost, neopreznost, dekoncentracija)

C) KULTURNI ELEMENTI TURISTIKIH KRETANJA

- antropogeni sadraji postaju sve znaajniji u odabiru turist. destinacije

- to su oni sadraji koji obogauju ovjekovu linost, kojima ovjek zadovoljava
kulturne i psihike potrebe
- prednosti: tono se zna kad su i koliko traju; kraa od rekreacije, ali bogatija
klijentela
- Hrvatska posjeduje prirodna i kulturna bogatstva; velika disperzija turistike
ponude

4 elementa na kojima se temelje turistika kretanja:

1. INFORMIRANOST
- postupak informiranja potencijalnih turist. klijenata koji e posjetiti na resurs
- osnovne informacije koje plasiramo na trite potranje
- naini: klasino (npr. prospekti), inovativnost

2. UPOZNAVANJE
- aktivniji odnos prema kulturnim resursima - potrebno je dati puno vie detalja
- detaljno upoznavanje turista s resursom

3. KONTAKTIRANJE
- "dodir" turista s pojavama, objektima, kulturnim sadrajima
- neposredni dodir s trgovinama, ljudima, prometnim sredstvima
- velika uloga: turistiki vodii i druge turistike organizacije

4. DOIVLJAVANJE
- najkompleksinji element turistikog kretanja, zato su takva kretanja najdua i
najzahtjevnija
- u cijelosti angaira ovjekove osjeaje i ula
- ovisno o trajanju boravka i udaljenosti destinacije razlikujemo:

5
 1. BORAVINI TURIZAM
- putovanje na dulje relacije i dulji boravak (preko 3 dana) u odabranoj
destinaciji ili putovanju
- uglavnom vezan za god. odmore, u novije vrijeme se koristi u 2 ili vie
razdobolja, razl. god. doba (npr. skijanje zimi, ljetovanje ljeti)

2. EKSKURZIJSKA PUTOVANJA
- kraa, do 3 dana, motivirana kulturnim, znanstvenim, sportskim i ostalim
poticajima
- individualna ili grupna
- unaprijed planirana, ponuda mora biti programom detaljizirana
- najee autobusom, ali i brodom, blakom, avionom, autom

3. IZLETNIKA KRETANJA
- od pola dana do 2 dana
- vikend-turizam

- s obzirom na turistiki prostor:

1. Planinski
2. Primorski
3. Jezerski
4. Gradski
5. Seoski
6. Topliki (zdravstveni)

- s obzirom na nacionalnu strukturu:

1. Domai
2. Inozemni

- s obzirom na prostor gdje nastaje ili se stvara:

1. Emitivni
2. Receptivni

- s obzirom na dobnu strukturu:

1. Djeji
2. Omladinski
3. Turizam osoba zrele dobi

- turistika kretanja mogu biti:

1. Individualna
2. Obiteljska
3. Grupna

- ostalo:
- tranzitni u prolazu zaustavljanje radi odmora, razgledavanja, hrane
- nautiki, lovni, ribolovni, kongresni, ruralni, splavarenje na divljim vodama

- naturizam Hrvatska ima komparative prednosti jer je u veini zemalja

mediterana zabranjen
- zahtjeva posebne objekte i izdvojene plae, povratak prirodi, gosti visoke
raine kulture i vie platene moi
TURISTIKI RESURSI

6
 RESURS bilo koje dobro koje se moe gospodarski valorizirati

A) PRIRODNI TURISTIKI RESURSI

1. KLIMATSKI TURISTIKI RESURSI

- povoljna klima je jedan od najvanijih imbenika turistike privlanosti
- jedni tipovi klime djeluju povoljno na organizam i cjelokupno raspoloenje
ovjeka, drugi pak negativno i destimulativno

- poseban utjecaj imaju:

a) SUNCE INSOLACIJA
- insolacija dio suneve energije koji dolazi do Zemlje
- temperature zraka vee izmeu obratnica, odn. oko ekvatora, a hladnije
blizu polova
- prevelika koliina insolacije ne mora biti stimulativna (ako je relativna
vlanost zraka prevelika)

b) TEMPERATURE ZRAKA
- ovise o rasporedu kopna i mora; kopno se bre hladi i zagrijava od vode
- ovise i o apsolutnim visinama

c) MORSKE STRUJE
- one koje teku iz ekvatorijalnih irina (Golfska, Kuroivo) zagrijavaju
zrak, a hladne (Labradorska, Ojaivo) ga hlade (zato su obale V.
Britanije i Norveke toplije i ne lede se, dok su obale Kanade na istoj
geogr. irini hladnije i zamrznute tijekom godine)

d) VJETAR
- cirkulacija zraka, posljedica naruavanja ravnotee zraka to je izazivaju
barometarski minimum i maksimum
- ciklona - na podruju barometarskog minimuma (zrak struji sa svih
strana u sredite minimuma)
- anticiklona podruje barometarskog maksimuma (zrak struji od
sredita na sve strane)
- mogu biti poticaj za turistika kretanja (povjetarac s Uke pomae u
problemima disanja; daskanje), ali i uzronici ogranienja istih
(hladnoa)
vjetrovi:
a) STALNI pasati, zapadni, sjeveroistoni polarni vjetrovi
b) PERIODINI nastaju kao posljedica nejednolikog zagrijavanja kopna i
mora ljetni i zimski monsuni (juna, jugoistona Azija), etezijski
vjetrovi (istoni Mediteran)
c) LOKALNI nastaju kao posljedica specifinih prirodno-geografskih
karakteristika nekog podruja mistral (Provansa, Francuska), sjeverac
(panonska Hrvatska) bura (Jadran), iroko (scirocco; Tunis, Maroko,
Sicilija), jugo (hrvatsko primorje) fen (fhn; u Alpama), pampero
(pampe June Amerike), samum (arapske pustinje)

e) OBORINE I RELATIVNA VLANOST

7
 - najvee koliine kia primaju podruja oko tropa, za vrijeme ljetnih
monsuna u prostorima june i jugoistone Azije, a najmanje podruja u
zoni visokog tlaka (pustinje kao Sahara, Kalahari, Gobi, Australska
pust.)
- kratki i brzi pljuskovi pomijeani s dugim sunanim danima i suhim
razdobljima (mediteranska i suptropska klima) nemaju negativno
znaenje za razvoj turizma, dok su dugotrajni oblaci i kia
(zapadnooeuropska klima) ozbiljno ogranienje

3 tipa vremena:
1. TIP STALNO VEDROG VREMENA
2. TIP STALNO VLANOG VREMENA
3. TIP PROMJENJIVOG VREMENA

klime:
1. EKVATORIJALNA KLIMA
- stalno veoma visoke temperature zraka, mala kolebanje temperatura tijekom
cijele godine (nema godinjih doba) i velike koliine padalina (kia)
- nepovoljna za razvoj turizma osim u prostorima viih planina (preteno visoka
Afrika, vii predjeli Indije i Indokineskog poluotoka)
- Singapur tipina ekvator. klima visok postotak vlage u zraku uglavnom
poslovni i tranzitni turizma, aktivnosti se obavljaju u ranim dopodnevnim
satima i u laganoj pamunoj odjei
- porjeje Amazone, Indonezije, Gvinejskog primorja, zavale Konga

2. TROPSKA KLIMA
- 2 godinja doba dio s kraim i dio s duim kinim razdobljima
- Brazil, sjeverna Australija, Sudan, senegal, planinska podruja istone Afrike i
Srednje Amerike i Pacifiki otoci
- este tropske oluje i snani vjetrovi (tajfuni, huricani)
2 podtipa:
a) KLIME ZAPADNIH PRIMORJA pogodnije za razvoj turizma u zimskim
mjesecima jer nema veih kia (zemlje Gvinejskog primorja i Acapulco
u Mexicu)
b) TROPSKO-MONSUNSKI TIP TOPLIH KLIMA ljeti puno vie oborina, ali
su zato zime izrazito suhe, pogodnije zime za posjete (jugoistona
Azija, posebno Indija)

3. UMJERENO TOPLA
- dijeli se na klimu zapadnih primorja (mediteranska) i klimu istonih primorja

- mjeseni srednjaci tijekom cijele godine iznad 6C, dnevne temp. izmeu 10 i
25C
- zime ugodne i bez velikih hladnoa; zapadna primorja kiovita, istona
izloena vjetrovima
- mediteranska - najprivlanija podruja turizma u svijetu (europsko i afriko
Sredozemlje, sredinji ile, jugozapadna Australija i jugozapadna Afrika);
turizam preteno ljeti, ali i zime privlane
- istona primorja ljeti topla, ali znatno kiovitija; zimi temp. blage, ali este
kie; takoer pogodne za razvoj turizma (Florida (SAD), Urugvaj, juni Brazil,
jugoistona primorja Afrike i juna Kina)

8
 4. UMJERENA (SVJEA) KLIMA
- 1-5 mj. godinje joj je srednja temp. nia od 6C
- 4 godinja doba
- 3 podtipa klimatsko-vegetacijska zona zapadnih primorja (puno vlage od
zapadnih vjetrova; sj. Amerika, Europa, juni ile), zona istonih primorja
(velike kineske nizine i istona primorja SAD) i zona kontinentalne klime
(relativno malo oborina; unutranji prostori euroazijskog kontinenta i sjev.
Amerika)
- turistiki ova klima nije ozbiljna konkurencija mediteranskoj

5. PLANINSKI TIP KLIME

- odreena nadmorskom visinom
- u pustinjama su planine suhe, u tropima kine, na najveim visinama je
snijeg, u umjerenoj klimi su ljeta kina, a zime uglavnom sa snijegom

6. HLADNA KLIMA
- kratka i prohladna ljeta, duge i otre, hladne zime
- preko 6 mj. prosjena temp. je ispod 6C
- tri tipa: zapadnoprimorski (norveki), istonoprimorski i kontinentalni
(sibirski)
- omoguuje kratku turistiku sezonu zimski sportovi, lov i ribolov
- obale Skandinavije, Kanada, Sibir

7. POLARNA KLIMA
- nepovoljna za masovniji turizam
- srednje temp. nie od 6C, a u vrijeme polarnih noi daleko ispod 0C
- Grenland, Arktik, Antarktik

8. PUSTINJSKA KLIMA
- male koliine padalina, oskudan biljni i ivotinjski svijet
- zapadna Australska pustinja, Namib, Atacama, Kalahari, posebno sjeverna
Sahara
- privlano radi auto-relija i bicikliranja kroz pustinju, obilaska oaza,
promatranje pustinjskih oluja)

2. GEOMORFOLOKI TURISTIKI RESURSI

a) RELJEF
- udubljenja doline, kotline, polja u kru, krateri, cirkovi, pilje
- uzvienja vulkani, morenski bedemi, humovi, dine

b) PLANINE I PLANINSKI LANCI

- najvee turistiko znaenje (rekreativno planinarenje, alpinizam, skijanje...)
- 3 dijela planina vrhovi (alpinizam, planinarstvo, estetski doivljaji), padine
(planinarenje i skijake aktivnosti), podnoje (formiranje turistikih naselja)
- Najposjeenije Alpe, Karpati i Pirineji (Europa), Appalachiana i Stjenjak
(SAD), Ande (J. Amerika), Himalaja i Kavkaz (Azija), Kilimandaro (Afrika)

c) VULKANI
- posebni oblici u reljefu i posebni prirodni fenomeni, naposjeeniji ugasli
(Fujiyama, Japan ili Kenija u Keniji), ali atraktivniji ivi zbog aktivnosti (lava,
plinovi, dim, tutnjava) oko 624 aktivna vulkana u svijetu
- najposjeeniji Vezuv kod Napulja, Etna na Siciliji, Hekla na Islandu, neki
japanski i havajski vulkani

9
 d) KLISURE
- suene doline, privlae zbog hidrogeografskih, klimatskh ili antropogenih
osobina
- erdap (100 km suena dolina Dunava izmeu Srbije i Rumunjske), Wachau
(na Dunavu uzvodno od Bea), Loreley (na Rajni od Bingena do Koblenza u
Njemakoj)

e) KANJONI
- zapravo klisure s uskom dnom
- Grand Canyon u SAD, u Europi kanjoni Morae, Pive i Tare u Crnoj Gori i
ikole u Hrvatskoj

f) PEINE I PILJE
- privlae svojim oblicima (kanali, dvorane razliitih veliina i oblika, stalaktiti i
stalagniti, jezerca ili rjeice unutar pilje) i sadrajima (peinski crtei, nakit,
proizvodi metala, keramika...)
- Mamutska peina (SAD), Holoch (vicarska), Postojnska pilja (Slovenija)

g) POLJA U KRU I OBLICI KRKOG RELJEFA

- specifini oblici reljefa na zemlji; u prostoru europskog i afrikog Sredozemlja,
hrvatskom mediteranskom i perimediteranskom prostoru

3. HIDROGEOGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

a) SVJETSKA MORA
- oko 71% zemljine povrine
- Pacifiki (tihi, Veliki), Atlantski i Indijski ocean
- temperature iznad 18C pogodne za kupanje
- hladne morske struje (Humboltova, Labradorska, Kanarska, Kalifornijska,
Zapadnoaustralska, Ojashivo) utjeu negativno, a tople (Golfska, Ekvatorska,
Kuro-shivo, Brazilska, Mozambika, Istonoaustralska) pozitivno na razvoj
kupalinog turizma
- turisti ele isto more, mniski valovi, obala koja se blago sputa u more, ali
dovoljno duboko, lagane morske struje

b) ALI ILI PLAE

- morale bi biti iste i prostrane, ne predaleko od mora
- najkvalitetniji su pjeani, manje ljunkoviti ali i kamenite plae, ne
predaleko od smjetaja turista, s blagim valovima i vjetrovima

c) JEZERA
- nakupine vode u kopnenim udubinama
- Mrtvo more, Horpa u Tibetu, Kaspijsko jezero, Bajkalsko (najdublje na
svijetu)
- najposjeenija ona u blizini velih koncentracija stanovnitva (Balaton u
Maarskoj), Mazurska jezera (Poljska)

1. s obzirom na stanje vode stalna (vana za turizam), periodina i povremena

2. s obzirom na postanak tektonska, vulkanska, ledenjaka, rijena, provalijska i
umjetna
3. prema poloaju dna depresije (dno ispod razine mora) i kriptodepresije (dno
nie od morske razine)

10
 d) RIJEKE
- stalne tekuice; posebno znaajne plovne rijeke
- privlanost za turiste ovisi o mogunosti za kupanje i bavljenje sportovima
(ribolovni turizam, kupanje, veslanje, rafting, splavarenje)
- atraktivnopst vezana i za neke kuriozitetne pojave na njima vodopadi
(Niagara, Zambezija), slapovi (najvei na svijetu Angel (1050 m) na rijeci
Cuyuni u Venezueli, Viktorijini slapovi na rijeci Zambezi u Africi, Skradinski
buk i Plitvice kod nas), kaskade, brzaci, ponori...protjee li kroz kanjone i
sutjeske...

e) PODZEMNE VODE
- najvee znaenje u turizmu imaju termalni izvori, gejziri

f) TERMALNI IZVORI (VRELA)

- mjesta izbijanja toplih i vrlo toplih voda (negdje preko 38C) na povrinu kroz
rasjede u zemljinoj kori; blagotvoran utjecaj za lijeenje bolesti (iijas,
reuma, specifine enske bolesti, bolesti nervnog sustava), u obliku terapija
(hidroterapija) ili se koristi ljekovito blato (fango) ili kupalita i plivalita
(Vichy (Francuska), Wisbaden (Njemaka), Karlovy Vary (eka), Gastein
(Austrija), Rogaka Slatina (Slovenija) Varadinske, Krapinske, Lipike i
Stubike toplice)

g) GEJZIRI
- termalni vodoskoci u vulkansko-trusnim zonama i imaju izletniku i turistiku
vrijednost (Island, Novi Zeland, SAD, Tibet)

h) LEDENJACI
- hidrografski oblik koji se formira na planinskim masivima i lancima na velikim
visinama u umjerenim geografskim irinama (Alpsko podruje posebno
ledenjak Grosser Aletschletscher u vicarskoj, Pasterzen u Austriji)

4. BIOGEOGRAFSKI TURISTIKI RESURSI

A) BILJNE ZAJEDNICE
a) prirodne biljke - samonikle, ovise u ekolokim uvjetima podruja u
kojem uspijevaju
b) kulturne biljke nastale zahvaljujui ovjekovom trudu uzgoj,
odravanje, iskoritavanje i irenje

6 vegetacijskih oblasti:
1. HOLARTIKA - podruje Europe (primorski etinari,
hrastova uma, maslinici, cedrovi, empresi, palme,
eukaliptusi), Angloamerike (gigantske sekvoje i kanadski
javor), Kine, Japana (trenjih cvijet, lotos, krizanteme,
minijaturni oblici vegetacije) te Makronezije (tropski i
suptropski biljni svijet)
2. PALEOTROPSKA Malezija i Havaji palme, tikovina,
sandalovina, mahagonij, bambus, drvenaste paprati
3. NEOTROPSKA Latinska Amerika palme, drvenaste
paprati, kaktusi
4. AUSTRALIJSKA razliite vrste eukaliptusa
5. KAPLANSKA nema znaajnije razvijen biljni svijet
6. ANTARKTIKA - nema znaajnije razvijen biljni svijet

11
 B) IVOTINJSKI SVIJET
- lov, ribolov, jahanje, fotosafari, borbe s bikovima
- kulinarske vjetine (Marseille riba, plodovi mora, Istra i Kvarner - kampi,
Otoac pastrve, Pag janjetina, Maarska riblje juhe, Njemaka
svinjske koljenice)

5. PEJSANI TURISTIKI RESURSI

1. PLANINSKI (alpski, pirinejski, karpatski, himalajski...)
2. NIZINSKI - PEJSAI RELATIVNO NISKOG RELJEFA (panonski,
ukrajinski, nizozemski, sjevernoameriki...)
3. PRIMORSKI (dalmatinski tip obale, andaluzijski...)

STROGI PRIRODNI REZERVATI (PEJSAI)

- podruja s neizmijenjenom ili slabo izmijenjenom prirodom, primarno za
struna i znanstvena razgledavanja i istraivanja (Galapagos, Grand
Canyon...u Hrvatskoj Bijele i Samarske strijele, Hajduki i Roanski kukovi
na Velebitu)

NACIONALNI PARKOVI
- zakonom odreena i zatiena podruja, 1 ili vie sauvanih i neizmjenjenih
ekosustava (Yellowstone, Engadin u vicarskoj, Plitvika jezera, Paklenica,
Krka, Mljet, Kornati, Brijuni, Risnjak...)

PARKOVI PRIRODE
- prirodno ili dijelom kultivirano podruje s izrazitim estetskim, ekolokim,
odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim
vrijednostima (Kopaki rit, Medvednica, Biokovo, Telaica, Lonjsko polje)

B) ANTROPOGENI TURISTIKI RESURSI

1. KULTURNO-POVIJESNI TURISTIKI RESURSI

- sauvani ostaci prolih civilizacija i njihova tehnoloka dostignua, spomenici i
pojedini objekti, urbanistike cjeline, umjetnika ostvarenja u kiparstvu i
slikarstvu te drugim granama umjetnosti, crkve, bazilike, samostani, damije
- obrazovna struktura suvremenih turista sve vea pa uz odmor i rekreaciju
ele zadovoljiti i svoje kulturne potrebe tako da to utjee na izbor destinacije

2. ETNOSOCIJALNI TURISTIKI RESURSI

- narodne igre, pjesme, obiaji, narodno graditeljstvo, nonje, rukotvorine,
kulinarske vjetine, mentalitet ili socijalne osobine (gostoljubivost, uslunost,
neposrednost, pristupanost, temperament)
- ima zemalja gdje su jedan od temeljnih faktora privlaenja turista
panjolska, Grka, Meksiko, Brazil, Bolivija, Peru
- naalost u suvremeno doba postoji tendencija zanemarivanja i izumiranja
nacionalnih obiljeja

3. UMJETNIKI TURISTIKI RESURSI

- spomenici iz povijesnog i kulturnog razdoblja, suvremena dostignua u
arhitekturi, likovnoj, glazbenoj i kazalinoj (opera, balet, drama) umjetnosti
- ustanove dijelimo u 3 skupine:
1. Muzeji, galerija, zbirke, knjinice i sl.
2. Ustanove koje organiziraju priredbe
3. Organizacija obrazovnih i obrazovno-rekreacijskih aktivnosti

12
4. MANIFESTACIJSKI TURISTIKI RESURSI
- manifestacije - kulturne, umjetnike, folklorne, viteke i povijesne igre,
sportske, zabavne, poslovne te kongresne ili strune manifestacije ili skupovi
(filmski festivali, Vinkovake jeseni, akovaki vezovi, Smotra folklora u
Zagrebu...)

5. AMBIJENTALNI TURISTIKI RESURSI

- manje ili vee prostorne cjeline koje je stvario ovjek svojim radom i
umijeem, a koje po svojem izgledu, tehnici izvedbe i funkciji predstavljaju
posebnu privlanost za turiste
- hidroelektrane, industrijski objekti, zrane i morks luke, trgovi, bulevari,
sportsko-rekreacijski objekti, urbanistike i arhitektonske posebnosti
(Stradun, Gornji grad)

ANALIZA PREDUVJETA TURISTIKOG RAZVOJA

Cilj - vidjeti, istraiti ima li na nekom prostoru osnove da se razvija turizam, a ako
ima, koji su to resursi, atrakcije na kojima graditi ponudu

I. ANALIZA PROSTORNIH PREDUVJETA TURISTIKOG RAZVOJA

A) ANALIZA TURISTIKIH RESURSA

faze:
1. Inventarizacija resursa
2. Sistematizacija resursa
3. Turistika valorizacija resursa
4. Utvrivanje opteretnog kapaciteta i faktora zatite
5. Izdvajanje dominantnih turistikih atrakcija
6. Analiza koritenja posebno zatienih prostora

B) ANALIZA POLOAJNIH I PROMETNIH PREDUVJETA

1. Analiza geografskog poloaja

2. Analiza trinog poloaja
3. Analiza prometnog poloaja

C) SISTEMATIZACIJA, TIPOLOGIJA, DIFERENCIJACIJA I STRUKTURA PROSTORA

1. Turistika regija vea ili velika prostorna jedinica (mikro ili makroregija),
funkcionalna i gospodarska cjelina, dovoljno specifina da se moe izdvojiti iz
okolnog prostora

a) heterogena turizma jednakomjerno sudjeluje u stvaranju dohotka

s drugim gospodarskim djelatnostima
b) homogena - turizam je dominantna gospodarska djelatnost

2. Turistika makroregija vei broj meusobno povezanih turistikih regija

(mikroregija) npr. Istra, Kvarner, otci i Velebitsko primorje ine makroregiju
Sjevernog hrvatskog primorja

3. Turistiki lokalitet osnovna prostorna jedinica unutar turistike regije

13
4. Turistiko mjesto osnovna jedinica turistike ponude, sastoji se od veeg
broja lokaliteta

5. Turistiki centar prostorno isto to i turistiko mjesto, ali mora posjedovati

jo neke dodatne funkcije dok tur. mjesto ne mora (prometne, zdravstvene,
trgovake i administrativne)

6. Turistika destinacija nije isto kao bilo to gore jer je destinacija

nedefinirana prostorna jedinica, moe biti regija, lokalitet i mjesto

7. Zone dijelovi turistike regije koje su homogene po funkcijama i

mogunostima razvoja (npr. industrijska, poljoprivredna, turistika zona)

8. Subregija vei broj zona koje su homogene

II. ANALIZA DEMOGRAFSKIH I EKONOMSKIH PREDUVJETA RAZVOJA TE

EKONOMSKE I RAZVOJNE POLITIKE

1. Visina nacionalnog dohotka promatranog prostora i zemlje u cjelini

2. Visina nacionalnog dohotka po stanovniku
3. Struktura nacionalnog dohotka, usporediti s drugim djelatnostima
4. Visina i struktura investicija u gospodarstvu promatranog prostora i udio
investicija u turizam

III. ANALIZA DOSADANJEG RAZVOJA I DOSTIGNUTOG STUPNJA

TURISTIKE RAZVIJENOSTI
1. Analiza materijalnih elemenata
a) Analiza smjetajnih kapaciteta
b) Analiza ugostiteljskih kapaciteta
c) Analiza objekata za rekreaciju i sport

2. Analiza fizikog prometa i prihoda

- ostvareni fiziki promet iskazuje se ukupnim brojem i brojem noenja

3. Analiza socio-ekonomske organiziranosti u turizmu

PROMET I TURIZAM

A) S OBZIROM NA PROSTOR
1. MEUNARODNI (meudravni, pogranini, tranzitni)
2. UNUTARNJI (gradski, meugradski i prigradski)

B) S OBZIROM NA SREDSTVA I PUTOVE

1. KOPNENI (cestovni, eljezniki)
2. VODENI (pomorski, rijeni, jezerski)
3. ZRANI

- udio u prijevozu robe u Hrvatskoj:

43,3% eljezniki
35,2% pomorski
18,2% cestovni
3,3% rijeni

14
- udio u prijevozu putnika u Hrvatskoj:
75,4% cestovni
20,5% eljezniki
4,1% pomorski

- 75% inozemnih turista dolazi u Hrvatsku vlastitim automobilom

- najvee zrane luke: Chicago, Dallas, Los Angeles, Tokio (Haneda), London,
Atlanta (Hartsfield), San francisco, Denver,
Frankfurt (Rhein), New York (JFK) Miami, Osaka,
Paris (Orly), Boston (logan)

TURIZAM I OKOLI

- naruavanje kvalitete okolia nastaje kad se okoliu dodaju tvari ili energija u
veoj koliini nego ih ima ili ih sam po sebi moe podnijeti

- uzroci krize i konflikti u okoliu su posljedica demografske ekspanzije,

ekontrolirane urbanizacije, primjena kemijskih i drugih sredstava u
poljoprivrednoj proizvodnji, industrijska proizvodnja, snaan razvoj prometa,
ratna razaranja i dr.

Konferencija UN, Stockholm 1972.

- prvi vei globalni iskorak u zatiti okolia
113 zemalja usvojilo deklaraciju s 26 naela o ovjekovu okoliu te akcijski
program s 9 preporuka koje e ugraditi u svoje ustave i zakone kao temeljne
politike ciljeve

"Koncepcija odrivog razvoja', oblikovala 1986.

- Svjetska komisija za okoli i razvoj (WCED)
- odrivi razvoj u ovoj koncepciji je definiran kao razvoj koji uvaava zahtjeve
i potrebe sadanjih generacija bez kompromisa za mogunost buduih
generacija da zadovolje svoje potrebe

Konferencija UN, 1992., Rio de janeiro

- usvojena tzv. AGENDA 21 Program za 21. stoljee
zajedniko i odmjereno rjeavanje pitanja okolia i razvoja je jedini nain
uvanja uspjene budunosti svijeta

- Hrvatska - u ekolokom smislu meu najouvanijim zemljama

- Deklaracija o zatiti okolia u RH donio Sabor 1992.
osigurava se trajna i sustavna zatita tla, racionalno
koritenje uma, zatita kvalitete zraka, voda, priobalja i
podmorja Jadrana te ouvanja kulturne batine i drugih
antropogenih vrijednosti
potie sve dugorone projekte odgoja i obrazovanja koji
unapreuju i potiu uvanje i zatitu okolia

15
 HRVATSKA

Republika Hrvatska obuhvaa povrinu od 56.538 km, 4,6 milijuna stanovnika

Zemlja suradnje i prijelaza izmeu SZ i JI Europe, ali i istone i june
Naa obala je najblia plaa za istonoeuropske i podunavske zemlje, te
srednjoeuropske i zapadnoeuropske zemlje
1868. na Hvaru osnovano prvo turistiko drutvo
Zemlje s najveim brojem posjetitelja: Njemaka (21%), Italija (16%), Slovenija
(12%), Austrija (10%), eka, Maarska, Poljska, Francuska, Slovaka...
Atraktivnost prirodnih i antropogenih resursa jedan je od najvanijih elemenata
dolaska turista u RH

3 makroregionalne cjeline:
1. Jadranska turistika regija (povrina od 31,6% na kojoj ivi 30,6%
ukupnog stanovnitva RH)
2. Gorsko-planinska turistika regija (povrina od 14% na kojoj ivi
3% ukupnog stanovnitva RH)
3. Panonsko-peripanonska turistika regija (povrina od 54,4% na
kojoj ivi 66,4% ukupnog stanovnitva RH)

JADRANSKA REGIJA

Oko 75% ukupnog posjeta RH i preko 90% svih turistikih noenja

Najprivlanije turistiko podruje RH
Obuhvaa relativno uski primorski pojas, brojne otoke, hridi i grebene od rta
Savudrije na zapadu Istre pa do zaljeva Boke Kotorske na jugu (Prevlaka)
U doba stare Grke utemeljeni brojni gradovi (Vis, Trogir, Hvar, Solin...), iz doba
Rimskog imperija nalazimo brojne spomenike i graevine (Arena u Puli,
Dioklecijanova palaa u Splitu), a iz bizantskog doba imamo katedralu Sv.
Eufrazija u Poreu, a razdoblje hrvatske romanike posebno je vrijedna bazilika u
Trogiru, katedrala u ibeniku i Kneev dvor u Dubrovniku
75% turista dolaze automobilom, stoga je vrlo vana prometna povezanost i
blizina mora ostatku Europe
Duina obale je 5.790 km, koeficijent razvijenosti iznosi 10,2, najvei na
Sredozemlju i drugi u Europi iza Norveke
1.185 otoka (od ega 66 naseljenih), mnotvo uvala, laguna, klifova, morskih
draga, zaljeva izvanredna je prednost RH i velika prednost za razvoj nautikog,
boravinog, izletnikog i drugih vrsta turizma
5 nacionalnih parkova (Mljet, Kornati, Brijuni, Paklenica i slapovi Krke) te vie
zatienih prirodnih rezervata koji privlae znatan broj turista ili posjetitelja u
tranzitu
Klima je mediteranskog tipa (vrua ljeta, blage zime), sredinja godinja
temperatura iznosi izmeu 14C na sjeveru i 18C na jugu, oborine su najee
u zimskim mjesecima
Jadransko more je toplo (9-12C zimi, 22-26C ljeti) te visokog saliniteta
Takoer je mirno, bez velikih valova i snanih vjetrova, prozirnost je velika
Sezona kupanja traje 4 mjeseca (na sjeveru poinje ranije, na jugu traje dulje)
Bogatstvo flore i faune omoguuje mnoge sportske aktivnosti (podvodni ribolov),
ali su i dobra osnova za specifinu kulinarsku ponudu
Ovu regiju moemo podijeliti na sjeverno hrvatsko primorje i juno hrvatsko
primorje (Dalmaciju)

16
 SJEVERNO HRVATSKO PRIMORJE

Jedna od najturistikijih regija RH zahvaljujui atraktivnosti svojih prirodnih i

antropogenih resursa, ali i veoma povoljnom geografskom i geoprometnom
poloaju

ISTRA

Jedna od najvanijih regija u RH, tu boravi oko 20% turista koji ostvaruju 1/3
svih noenja u RH
Zapadna obala je razvedena i po morfolokim oblicima raznovrsnija od istone
koja je visoka i strma
Istru moemo podijeliti na Bijelu (sjeverni dio poluotoka, turistiki nerazvijeno
podruje), Sivu (dvije vee zavale u kojima se nalaze ua rijeke Mirne i Rae te
gornje doline tih tokova, vea naselja Hum, Buzet, Lindar, Ro...) i Crvenu
(naprostranija, obala bogata malim otoiima Sv. Nikola ispred Porea, Sv.
Katarina ispred Rovinja, Brijuni)
Velik stupanj atraktivnosti imaju antropogeni resursi, kao posljedica dugog i
burnog kulturnopovijesnog razvoja

1. ZAPADNA ISTRA
Pore najznaajniji istarski turistiki centar, turistika naselja Plava i
Zelena laguna te ervar porat, kompleksi Pical i Lanterna te Vrsar s
Koversadom, Eufrazijeva bazilika iz 6. stoljea
Rovinj grad industrije prerade ribe, duhanske industrije i pomorstva,
privlai svojim izgledom (stara gradska jezgra) i brojnim kulturnim i
sportskim manifestacijama, naselja Vile Rubin i Crveni otok
Pula najvei grad Istre, kulturnopovijesni spomenici iz rimskog doba
(Pulska arena, Sergijev slavoluk, Augustov hram i antiki mozaik na podu
jedne vile), kupalita Verudela i Zlatne stijene
Umag u blizini Savudrije i Novigrada
Brijuni ekskluzivni turizam, 1983. proglaeni nacionalnim parkom

2. ISTONA ISTRA
Rabac jedino vee turistiko naselje, mnotvo vila i hotelsko-turistikih
naselja (Maslinica, irandela)

3. UNUTRANJOST ISTRE
sve vie turistiki zanimljiva
akropolska naselja Motovun, Buzet i Gronjan
razvoj lovnog turizma (jarebice, fazani)
toplice i vinogradi

KVARNERSKO PRIMORJE

Dijeli se na 4 regije:
1. Opatijsko primorje
2. Vinodolsko primorje
3. Velebitsko podgorje
4. Kvarnersko otoje

17
1. OPATIJSKO PRIMORJE
klima najvanija za razvoj turizma, blage zime i ljeta koja nikad nisu
prevrua zbog blagih vjetrova s Uke
Opatija u prolom stoljeu afirmirana u zimsko turistiko naselje
(izgraeni prvi hoteli Kvarner, proglaena klimatskim ljeilitem), danas
preteno ljetno turistiko sredite
osim Opatije, vee znaenje imaju Lovran, Iii i Ika
Rijeka najvea hrvatska luka i jedna od najveih na Sredozemlju,
najvee turistike atrakcije su srednjovjekovni kael na Trsatu, crkve Sv.
Vida i Diecezanski muzej uz nju, stolna crkva Duomo, crkva Sv. Jerolima,
kazalite sagraeno 1885. g. I brojne druge graevine
ostala mjesta: Kastav, Matulji i Grobnik, ljetno-zimski sportski centar
Platak

2. VINODOLSKO PRIMORJE
istoni dio Kvarnera, protee se od Bakarskog zaljeva do N. Vinodolskog
Bakar stari gradi, upropaten zajedno s okolicom zbog koksare
Kraljevica dobro ouvani spomenici iz doba Zrinskih i Frankopana,
kupalini dio je odvojen od naselja i nalazi se na otoiu Otro gdje je
lijepa plaa, krasna borova uma i ugodno etalite
Crikvenica jedno od najpoznatijih turistikih mjesta, odlino prometno
povezana, u blizini je Selce, takoer turistiki znaajno mjesto
Novi Vinodolski stari dio grada zbijen na uzvisini iznad mora, dok je
novi, turistiki dio smjeten u uvali Lianj, bogat zelenilom i s prekrasnom
plaom, kula Kvadratac (Vinodolski zakonik), ckrve Sv. Filipa i Jakova

3. VELEBITSKO PODGORJE
protee se od Vinodola do rijek Zrmanje
turistiki resursi ovog kraja su isto more, drage i uvale, kanjonske
doline i nacionalni park Paklenica, mogunost ronjenja, kupanja i
planinarenja, jedrenja i razgledavanja mora i priobalja
Senj najvee naselje u toj regiji, odlian prometni poloaj, znamenitosti
su kula Nehaj i stara gradska vrata
ostala naselja: Sv. Juraj, Jablanac i Karlobag

4. KVARNERSKI OTOCI
Krk na najvei i u turistikom smislu najprivlaniji otok. Odlina
prometna povezanost, bogata kulturna batina (palae, romanika
katedrala, starokranska bazilika, Baanska ploa, folklor), od prirodnih
resursa raspolae s predivnim plaama Baka, brojnim uvalama, hridima
i manjim otoiima), najposeenija mjesta su Malinska s turistikim
naseljem Haludovo, Punat, Njivice, Omialj i Vrbnik
Cres dobar geografski poloaj, Vransko jezero (prirodni fenomen, 80%
vode se nalazi ispod razine mora), ostala vanija mjesta su Osor, Cres i
naturistiko sredite Punta Kria
Rab naselja na otoku, posebno Rab, imaju dug kulturnopovijesni razvoj,
cjelokupni turizam se odvija na junoj strani otoka zbog utjecaja bure,
najznaajnija naselja su Rab, Lopar i San Marino u uvali Crnika
Loinj najudaljeniji kvarnerski otok, proglaen klimatskim ljeilitem,
najznaajnija naselja su Mali Loinj (kupalini kompleks ikat kojeg krase
plantani nasadi borova, luksuzni hoteli i vile), Veli Loinj i Nerezine
u blizini Malog Loinja je i poznati pjeani otok Susak (vinova loza i
specifini folklor)

18
 JUNO HRVATSKO PRIMORJE (DALMACIJA)

Po mnogim prirodnim i antropogenim karakteristikama jedinstven prostor, ujedno

i najvei i najdui dio hrvatskog primorja
Podjeljeno je na 3 makroregionalne cjeline: sjevernu, srednju i junu Dalmaciju

SJEVERNA DALMACIJA

Obala je izrazito razvedena s mnotvom zaljeva, zatona i uvala u kojima su se

razvila naselja
Ispred obale je otoni niz veih ili manjih otoia, otoka i hridi, dok brojni kanali
(Zadarski, Pamanski, Pirovaki, Murterski) dijele te otoke od obale
I obalni i otoni prostor moemo svrstati u dvije cjeline: Zadarsko primorje i
ibensko primorje

1. ZADARSKO PRIMORJE
Zadar znaajno turistiko sredite, brojni kulturni spomenici (rimski
forum i stup srama, crkva Sv. Donata i romanika katedrala Sv.
Stoije), na poluotoku Puntamika je turistiko naselje Borik, a na
sjeverozapadnom dijelu grada naturistiki kompleks Punta Skala,
ostala mjesta su Biograd s turistikim naseljem Crvena luka te
ivopisni Nin

ZADARSKA SKUPINA OTOKA

ini ju 17 otoka, 117 otoia i vie grebena
Pag, Ugljan, Paman, I i Molat
Pag turistiki najbolje valoriziran, do nedavno bio otok uzgoja ovaca
i poznatog ovjeg sira, mediteranskih kultura (vinova loza) i soli,
danas je glavna atrakcija ljekovito blato ili mulj, pjeskoviti ali u
Novalji, Pagu, Koljunu i Povljani, uvena paka ipka; spojen je
mostom s kopnom
Kornati proglaeni nacionalnim parkom zbog zatite geomorfoloke
posebnosti te biljnog i ivotinjskom svijeta

2. IBENSKO PRIMORJE
obuhvaa podruje junog dijela sjeverne Dalmacije, u ovom dijelu
Dalmacija je najira, a obala najrazvedenija
ibenik sredinje naselje ovog kraja, smjeteno na uu rijeke Krke
u prostrani zaljev, tursitiki resursi su brojni kulturni i graditeljski
spomenici (visoke kamene zidine i kula ubievac, crkve Sv. Ivana i
Sv. Ane, ibenska katedrala te renesansna vijenica)
od ostalih mjesta istiu se Vodice, Primoten, Pirovac, Rogoznica,
Betina, Skradin i turistiko naselje Solaris u Zablau
dolina rijeke Krke je poseban turistiki prostor, proglaen
nacionalnim parkom (75 km kanjona sa 7 slapova od kojih je
najipresivniji Skradinski buk)

IBENSKI ARHIPELAG
sastavni dio Kornatskog arhipelaga Murter, Prvi, Zlarin i Krapanj

19
SREDNJA DALMACIJA

Sredinje poloeni prostor Dalmacije izmeu ibenskog i donjoneretvanskog

kraja, najrazvijeniji prostor itave Dalmacije

1. ZAGORA

Planinski dio regije, submediteranski kraj kra

Rijeka Cetina veoma znaajna
Turistiki su najzanimljiviji stari hrvatski grad Knin s tvravom iznad grada,
Sinj s priredbom Sinjske alke te Imotski s Crvenim i Modrim jezerom

2. PRIMORSKI POJAS

Protee se u duini od 150 km, dijeli se na 5 podruja:

1. Trogirsko podruje
Prua se od Marinskog i Katelanskog zaljeva i karakterizira ga mnotvo
uvala, zaljeva, otoka i otoia
Najprivlanije turistike destinacije su Trogir s mnogim kulturnim
spomenicima (opinska vijenica, crkva Sv. Lovre i katedrala trogirskih
biskupa), Seget, Marina, turistiko naselje Medena te otoci iovo, Veliki i
Mali Drvenik

2. Katelanska rivijera
Smjetena ispod Kozjaka, turistiki nerazvijeno podruje zbog cementare
u Solinu te drugih industrijskih djelatnosti koje oneiavaju prirodu

3. Split
Sredite cijele Dalmacije, smjeten na malim uvalama (Trstenik, Zenta,
Firule, Zvonac, Bavice...)
Jedan od najstarijih gradova na Mediteranu, nastao izmeu 3. i 4. stoljea
prije Krista od grkog naselja Aspalatos te grko-rimske Salone i Epitona
Turistike privlanosti Splita su prije svega kulturnopovijesni spomenici
Dioklecijanova palaa, mauzolej cara Dioklecijana pretvoren kasnije u
katedralu Sv. Dujma, brojne crkve, palae, muzeji, biblioteke, kazalita i
sveuilite
Takoer veliko znaenje ima Solin sa iskopinama stare Salone, tvrava na
prijevoju Klis, park uma i vidikovac Marjan te kupalita i hoteli na
prostoru od Bavica i Trstnika do Duilova

4. Poljika rivijera
Posebna atrakcija je rijeka Cetina koja cijelim tokom stvara zanimljive
morfoloke oblike i impresivan kanjon, na uu Cetine je sjeten Omi,
vei turistiki promet imaju jo Stobre, Krilo-Supetar, Dugi Rat i Grljevac

5. Makarska rivijera
Ugodna mediteranska klima, maslinici i vinogradi, borova uma i druga
mediteranska vegetacija, isto more i dugi pjeani ali u prelijepim
uvalama najvaniji su turistiki resursi ovoga kraja
Makarska je najvanije turistiko naselja, ali ju u stopu slijede Baka
Voda, Brela, Tuepi i Podgora

20
3. SREDNJODALMATINSKI OTOCI

Bra, Hvar, olta i Vis veoma su atraktivne turistike destinacije

Bra uz Supetar, najvaniju ulogu u turistikom prometu igraju Milna i Bol
Hvar po povrini 4. otok u Jadranu, sa sjeverozapada ga od vjetrova s
mora tite Paklenski otoci (njih 17), juna obala je strma i slabije razvedena
pa su sva vanija naselja na sjevernoj strani otoka Hvar, Starigrad, Jelsa,
Vrboska i Suuraj; zbog burne povijesti ostali su mnogi povijesni spomenici, a
Hvar je takoer znaajan po tome to ima najduu insolaciju na Jadranu, to
uz isto more, bujnu vegetaciju, lijepe pjeane ale i dobro ureene plae
ini veliki motiv dolaska turista
Posebna atrakcija je Modra pilja koja se nalazi na otoiu Bievo

JUNA DALMACIJA

Obuhvaa uski pojas primorja koji se prua od ue Neretve (Neum) do Sutorine,

otoke Korula, Mljet i Lastovo te poluotok Peljeac
Po povrini najmanji dio Dalmacije, ali zbog Dubrovnika, jedna od najznaajnijih
turistikih regija RH i Mediterana
Dijelimo ga na 2 cjeline:

1. DUBROVAKO PRIMORJE

Dugako oko 100 km i obuhvaa poluotok Peljeac sjeverno od Dubrovnika te

junije konavosko primorje
Dubrovnik najpoznatije turistiko sredite RH i jedno od najprivlanijih
turistikih sredita Europe i svijeta, najpoznatiji turistiki resursi su Kneev dvor,
palaa Sponza, crkva Sv. Vlaha (zatitnik grada) i gradske zidine, razvija
turistiku ponudu visoke kategorije
Od ostalih mjesta treba spomenuti Zaton, Trsteno i Slano
Na Peljecu Ston i Orebi biljee sve vee turistike posjete
Cavtat i Konavle
Etnografske specifinosti i ostaci materijalne i duhovne kulture, obiaji sela,
nonje i obiaji folklora u velikoj mjeri su ouvani do danas i jedan su od
vanijih imbenika turistike ponude i privlanosti

2. OTONO PODRUJE

Skupina Elafitskih otoka (8 otoka, 3 naseljena; najvei je ipan, Lopud je

najturistikiji, a Koloep najblii Dubrovniku) te vei otoci Mljet i Korula
Mljet prua se paralelno s Peljecem, a karakterizira ga velika razvedenost
obale i snaan utjecaj mora, bogatstvo flore i faune, 1960. g. Proglaen
nacionalnim parkom
Korula meu veim jadranskim otocima, poslije Hvara ima najduu turistiku
tradiciju, najpoznatija mjesta su Korula, Lumbarda i Vela Luka

21
 PLANINSKA REGIJA (BRDSKA HRVATSKA)

Najmanja turistika regija, prostire se od slovenske granice na zapadu pa do

bosansko-hercegovake granice na JI, a obuhvaa regije Gorskog kotara i Like
Gorski kotar i njegov delniki koridor najui su dio Dinarida i prema tome
najpogodniji za prometno povezivanje unutranjosti s Mediteranom, tako da
ovuda prolaze najvanije cestovne i eljeznike prometnice, odnosno ovo je
jedan od najvanijih turistikih pravaca koji srednju i istonu Europu povezuje s
Istrom, Rijekom i sjevernim primorjem
Druga komparativna prednost ovog planinskog podruja je njegova blizina obali,
to znai da se mogu razvijati razni oblici i vrste turizma (izletniki, tranzitni, i sl)
Ovo podruje nije znaajnije turistiki valorizirano, osim nekih izdvojenih
podruja (Plitvika jezera, Platak, Delnice, Mrkopalj, Gacka)

1. GORSKI KOTAR
Glavni turistiki resursi Gorskog kotara su planinsko-brdski prostori s
prosjenom nadmorskom visinom do 700 do 900 m, na kojima su prostrane
bjelogorine i crnogorine ume bogate raznom divljai dobra osnova za
razvoj lovnog i ribolovnog turizma, zdravstvenog turizma, razliitih zimskih
sportova te izletniko-rekreacijskog i tranzitnog turizma
Delnice najvee goransko naselje i turistiki najposjeenije mjesto, ostvaruju
promet tijekom cijele godine od stacionarnog, lovnog i tranzitnog turizma
Skrada tranzitno i klimatsko turistiko sredite, brojne turiste privlai slikovita
sutjeska Vraji prolaz
Mrkopalj i Jasenak najpogodniji tereni za skijanje (Bjelolasica na 1533m), ali
i dobre predispozicije za planinarenje do geomorfolokih fenomena Bijelih i
Samarskih stijena na Velikoj Kapeli
Lokve i Fuine mogunost kupanja u ljetnim mjesecima
Platak omiljeno izletite i zimski turistiki centar Rijeana
Ogulin privlai ulinim ponorom rijeke Dobre, botanikim rezervatom planine
Klek i jezerom Sabljaci

2. LIKA
Sastoji se od planinskih masiva i niza polja u kru, na rubu kojih su se razvila
vea naselja (Gospi, Otoac, Graac, Brinje, Korenica, Udbina)
Odlian geograsko-prometni poloaj, kroz nju prolaze vani cestovni pravci
(Zagreb Senj, Zagreb Karlobag, Zagreb Zadar, Knin Split te
eljeznika pruga Zagreb Split)
Regija sa specifinom prirodom i antropogenim resursima Plitvika jezera,
rijeka Gacka, Velebit, brojne fenomene u kru, mogunost razvoja lovnog
turizma
Plitvika jezera nacionalni park, svjetski raritet, po svojstvima atrakcija su
visokog stupnja privlanosti, nalaze se na SI regije, sastoje se od 16 jezera ija
se voda prelijeva iz jednog u drugi preko sedrenih barijera na duini od 10 km,
najvee i najdublje jezero je Kozjak; na velikim poljanama iznad jezera su
smjetajni kapaciteti odakle se kree u razgledavanje; razvija se izletniki,
tranzitni, ali i stacionarni turizam
Rijeka Gacka - znaajan turistiki promet - lovi se specifina vrsta pastrve
Velebit nekoliko razina zatite, a cijeli je proglaen rezervatom pod zatitom
UNESCO-a, na njemu se nalaze 2 nacionalna parka Paklenica i Sjeverni Velebit
Od ostalih resursa spomenimo brojne pilje (Golubnjaa, upljara, Crna
peina, Medina pilja, Samogradska pilja) od kojih je najposjeenija
Cerovaka pilja nedaleko Graaca gdje je pronaena japodska keramika

22
 PANONSKO-PERIPANONSKA REGIJA

Ovaj je prostor izduen smjerom zapad istok od slovenske granice do granice s

Vojvodinom
Radi se preteno o ravniarskom prostoru s nekoliko izdvojenih planinskih
masiva, velikom broju tekuica i termalno-mineralnih izvora te umama kao
najvanijim prirodnim turistikim atrakcijama
Najgue naseljan prostor Hrvatske
Veliko znaenje zbog velikog bogatstva antropogenih resursa u gradovima,
usprkos relativno skromnim prirodnim turistikim resursima
Dijeli se na dvije cjeline: sredinju i istonu Hrvatsku

SREDINJA HRVATSKA

Zagreb je glavni grad i najvei grad Hrvatske, jedno od najznaajnijih

industrijskih i kulturnih sredita JI Europe
Zahvaljujui svom dugom povijesnom razvoju, Zagreb je svojim
antropogenim bogatstvom veoma zanimljiv domain i inozemnim
posjetiteljima
Gornji grad i Kaptol spadaju u najbolje ouvane srednjovjekovne gradove
Europe
Vrijedni spomenici Gornjeg grada su kula Lotrak, crkva Sv. Katarine,
Kamenita vrata, crkva Sv. Marka, Banski dvori, Sabornica, Rauchova palaa,
grkokatolika crkva Sv. irila i Metoda i Zvjezdarnica (Popov toranj)
Na Kaptolu se nalazi katedrala Sv. Stjepana, nadbiskupski dvor, Franjevaka
crkva, crkva Sv. Marije na Dolcu
Donji grad je poslovno i trgovako sredite, ali s brojnim spomenicima iz
povijesti grada HNK ispred kojeg je Metroviev Zdenac ivota, 9 ostalih
kazalita, zgrada Sveuilita, Mimara, Umjetniki paviljon, spomenik kralja
Tomislava, groblje Mirogoj, park Maksimir i dr.
Okolica grada je takoer jako privlana, a karakteriziraju je predjeli za odmor
i rekreaciju, lov i ribolov, termalna vrela (Stubike, Krapinske i Tuheljske
toplice), stari gradovi (Samobor, Krapina), spomenika podruja (Gupev
kraj, Kumrovec), dvorci, kurije, sakralni objekti, ornitoloki rezervat Crna
mlaka i popularna i rekreacijska planina Medvednica s najviim vrhom
Sljemenom

osim Zagreba, tu se nalazi jo 5 geografskih cjelina:

1. HRVATSKO ZAGORJE

Razvoj stacionarnog i tranzitnog turizma, mnotvo prirodnih i

antropogenih resursa izvori ljekovitih voda koji ine osnovu za razvoj
turizma
Stubike, Tuheljske, Krapinske i Sutinske toplice
Jako su privlani i stari dvorci (Veliki Tabor i Trakoan)
Kod Krapine se nalazi brdo Hunjakovo s nalazima krapinskog praovjeka
Marija Bistrica sa zavjetnom crkvom najvee je marijansko svetite Hrvata
koje privlai mnoge hodoasnike i vjernike
Vei turistiki znaaj imaju jo i Zabok, Lepoglava, Bedekovina,
Oroslavlje, Zlatar, Gornja Stubica (spomenik Matiji Gupcu) i Kumrovec
(etno selo i memorijalna kua i spomenik Josipa Broza)

23
2. VARADINSKA PODRAVINA I MEIMURJE

Pejzaom dominiraju nizine s breuljcima i brdima, a slikovitost pejzaa

naglaavaju srednjovjekovni dvorci i kurije, manji vinogradi i kleti, vrtovi i
vonjaci te slikovita manja naselja
Osim toga, tu su jo i rijeke Drava, Mura i Bednja, manja rijena i umjetna
jezera, bogatstvo faune (posebno ptica) te topliki izvori (Varadinske
toplice)
Varadin je najvanije i najvee kulturno sredite gornje Podravine,
znamenitnosti su Stari grad, barokne palae Pataia i Drakovia, brojni
sakralni objekti i Varadinsko groblje, jedno od najljepih u svijetu
akovec, najvee naselje Meimurja, obiljeavaju brojni turistiki resursi
kao Stari grad i tvrave iz doba Zrinskih i baroknih palaa, franjevaki
samostan i brojni spomenici, trgovi i prelijepi parkovi
U istonom dijelu Meimurja nalaze se privlana naselja Prelog, Gorian,
Donja Dubrava i Kotoriba, trigova na zapadnom i brdovitijem Meimurju
te na sjeveru Mursko Sredie

3. BILOGORSKA PODRAVINA I LONJSKO-ILOVSKA ZAVALA

Ovaj prostor se razvija i orjentira na seoski, izletniki, lovni i ljeilini

turizam
Vaniji centri su Koprivnica, Krievci, Bjelovar (crkva Sv. Terezije, sokolski
dom, vojarna Preradovi), Daruvar (Daruvarske toplice), Pakrac i Lipik
(toplice gdje se lijee reuma i bolesti krvoilnog sustava), dok su ume
Bilogore bogate razliitom divljai

4. SISAKA POSAVINA I BANIJA

Nalazi se JI od Zagreba gdje su vea naselja Kutina, Ivanigrad,

Jasenovac, Petrinja i Sisak
Najvee znaenje ima Sisak Stari grad (tvrava) s kulama i
termomineralno jodno ljeilite te brojne graevine i sakralni objekti iz
srednjovjekovnog razdoblja
Petrinja je povijesno sredite Banije, vjekovno vana utvrda u obrani od
Turaka, osim veih broja baroknih i klasicistikih graevina, turistiki je
najprivlanija umjetnika galerija Krsto Hegedui i suradnici, park u
sreditu grada kao hortikulturni spomenik te nedaleka park uma Kotar-
Stari Gaj
Park prirode Lonjsko polje poplavljeni dio doline izmeu Save i
Moslavake gore, djelomino uz riju Lonju, koji se istie specifinim i
bogatim biljnim i ivotinjskim svijetom, ali su i zanimljive i stare posavske
drvene kue
Od ostalih naselja, treba spomenuti Kutinu, Hrvatsku Kostajnicu te
Jasenovac s ureenim spomen podrujem s muzejom u spomenikom
rtvama antifaizma iz Drugog svjetskog rata

24
5. KARLOVAKO POKUPLJE I KORDUN

Najvaniji prirodni turistiki resursi su izvori ljekovite vode, povoljne

temperature vode ljeti za kupanje na rijekama Kupi, Korani, Mrenici i
Dobri, ribolov na tim i drugim rijekama, bogatstvo divljai kao osnova za
razvoj lovnog turizma te bogata kultruna batina Karlovca i drugih mjesta
Karlovac je centar ovog kraja s mnogim renesansne i barokne graevine
koje privlae turiste, kao i gradina Dubovac na oblinjem breuljku,
takoer Karlovac ima vanu tranzitnu ulogu
Osatli naselja ovog kraja su Ozalj na Kupi koji privlai srednjovjekovnim
gradom Zrinskih i Frankopana i piljom Vrlovka, kod Lasinje su izvori
ljekovite vode kao i u Topuskom u dolini rijeke Gline
Znakovit je i Slunj, ivopisan gradi s Rastokama, gdje su turistima
posebno zanimljive stare mlinice te ruevine Frankopanskog grada, nekad
vane utvrde za obranu od Turaka
Petrova gora je memorijalni spomenik kulture gdje se za vrijeme Drugog
svjetskog rata nalazila u zeminicama partizanska bolnica te groblje
poginulih
Odreeno turistiko znaenje imaju jo Duga Resa, Vojni i Glina

ISTONA HRVATSKA

Prostor savsko-dravskog meurjeja, odnosno prostor Slavonije i Baranje

Velika tranzitna uloga, razvija se izletniki i poslovni turizam u velikim gradovima
Vane su rijeke bogate ribom (Dunav, Drava, Bosut, Orljava, Vuka, Karaica),
izvori termalnih voda, jezera, pilje, bogatstvo divljai na Papuku, Krndiji, Dilju,
Poekoj gori i Psunju, brojni kulturnopovijesni spomenici te posebno specifinosti
obiaja i folkora
Osijek najvanije naselje istone Hrvatske, od turistikih atrakcija
najzanimljivije su Tvra s reprezentativnim baroknim graevinama, katedrala,
kazalite, muzej, Kopakabana kupalite i rekreacijski centar na Dravi.
Bizovake toplice nedaleko Osijeka poznate su zdravstveno-rekreacijski centar
Za razvoj lovnog turizma od posebnog je znaaja Kopaki rit u Baranji, jedan od
najveih movarnih prostora u Europi i jedan od najouvanijih i najveih
rezervata ptijeg svijeta, riba i divljai u Europi
Odreenu privlanost imaju i Beli Manastir (najvee baranjsko naselje), Kneevi
Vinogradi, Batina na sjeveru i Bilje na jugu makroregije
Vukovar prije srpske agresije bio jedan od najljepioh gradova hrvatskog
Podunavlja gdje su brojne barokne palae i arheoloko nalazite Vuedol privlaili
mnoge posjetitelje
Vinkovci poznati po kulturnoj manifestaciji Vinkovake jeseni
akovo neoromanika katedrala, izgraena zahvaljujui J. J. Strossmayeru, te
smotra izvornog folklora i obiaja akovaki vezovi
Ilok turistima poznat po svojim kvalitetnim vinima, starovjekovnoj utvrdi i
baroknim dvorcima i kurijama
Odreeno znaenje ima i prostor slavnoske Posavine i Poeke kotline gdje se
razvija izletniki, ljeilini i lovni turizam
Slavonski brod (poznat po tvravi, franjevakom samostanu) i Poega (barokna
crkva Sv. Terezije i Kuni pil) najvea su naselja tog kraja
Okolne planine Dilj, Krndija, Papuk i Psunj pogodne su za razvoj lovnog turizma,
planinarenje i izlete, a na prigorju Papuka kod Velike na izvoritima
termomineralne vode sagraeno je ljeilite

25
 PANJOLSKA

504.800 km, 41 mil. stan., 52 mil. tur., 42 mlrd. USD

Na marokanskoj obali panjolski posjedi gradovi Ceuta i Melila
15 provincija + Baleari i Kanari
Visoravan Meseta (umjerena klima vrua ljeta, hladne zime)

1. MEDITERANSKO PRIMORJE
Sezona kupanja skoro 6 mjeseci, najposjeenija regija
Pjeani ali, isto i prozirno more, veoma kvalitetni smjetajni kapaciteti,
brojni kulturni spomenici, izvanredno organiziran promet (posebno zrani)
Podjela:
o Costa Brava - granica s Francuskom do Barcelone, najposjeeniji dio
obale, 2/3 turista dolazi autima
o Costa Dorada (Zlatna obala) od Barcelone do ua rijeke Ebro,
klima i pjeani ali, kulturne i arhitektonske znamenitosti Barcelone
o Costa del Azahar (Obala naranina cvijeta) od ua Ebre do rta
Nao, mjesta Benicarlo i El Perelo blizu Valencije
o Costa Blanca (Bijela obala) od rta Nao do rta Gata, najpoznatije
sredite Alicante
o Costa del Sol (Sunana obala) od rta Gata do Gilbratara, regija s
najveom insolacijom na Mediteranu, turistiko naselje Torremolinos
BALEARI
Mala mediteranska otona skupina, ispred panjolske obale
1/3 ukupnih hotelskim kapaciteta panjolske
Razvijen nautiki turizam
Najvei turistiki promet otoci Mallorca (Palma de Mallorca), Menorca i Ibiza
2. UNUTRANJOST PANJOLSKE
Gradovi Stare Kastilje (sjeverna Meseta) Salamanca, Burgos, Segovia
Gradovi Nove Kastilje (juna Meseta) Toledo (stara prijestolnica), Madrid
Madrid glavni grad (3,2 milijuna stanovnika), najposjeeniji, ostaci rimske
kulture i arhitekture, maurske crkve, mostovi, palaa Alcazar, damije i
sinagoge, suvremeni muzeji (El Greco, Prado), katedrale i palae...
ANDALUZIJA
Ugodna klima, brojni spomenici iz vremena arapske dominacije
Cordoba (bive politiko, kulturno i vjersko sredite Arapa), Sevilla, Grenada
(Alhambra s velianstvenim dvorcem i tvravom maurskih vladara, danas
muzej)
Planinski masivi u unutranjosti Pirineji, Sierra Nevada, Sierra de
Guadarrama zimski turizam; Nevaccerade zimski turistiki centar
3. ATLANTSKO PRIMORJE
Costa de la Luz (Obala svjetla) od Gilbratara do portugalske granice, oko
120 km, manje turistiki privlano
Costa Verde (Zelena obala) najzeleniji prostor panjolske
Turistika mjesta San Sebastian, Santander, Santiago de Campostela
(centar religioznog turizma), pilja Altamire (crtei iz kamenog doba)
4. KANARSKI OTOCI
U Atlantiku, 100 km od Afrike obale, turistika sezona traje cijele godine
Suptropska klima, lijepi pjeani ali, bujna vegetacija, vulkanske kupe,
vidikovci, prelijepi pejzai
Klima posebno pogodna za lijeenje respiratornih organa i reumatskih bolesti

26
 Glavna turistika sredita Las Palmas (otok Gran Canarija), Santa Cruz
(otok Tenerife)
PORTUGAL

S otocima Madeirom i Azorima povrina 92.080 km, 10,5 milijuna stanovnika

11,64 milijuna turista, prihodi 5,9 milijarde USD
Jedna od slabije razvijenih europskih zemalja
Stari gradovi i manja naselja riznice su rimske, vizigotske i maurske kulture,
posebna su zanimljivost obiaji, glazba i stanovnitvo Portugala
Najposjeenije regije: Algrave, Beira Litoral i Lisabon

1. ALGRAVE
Najjunija pokrajina
Oko 3000 sati sunanih sati godinje
Bujna suptropska vegetacija
Vea turistika sredita Lagos, Olhao, Abufeira i Vila Real, Sagres

2. BEIRA LITORAL
S obje strane ua rijeke Mondego
Velik broj pjeanih ala
Najpoznatije naselje Figueira da Foz

3. LISABON
Jedan od najljepih, najzanimljivijih i turistiki najatraktivnijih gradova Europe
Obiluje muzejim, crkvama, posebnih arhitektonskim graevinama, parkovima
i irokih alejama
Obala veoma pitoma, pogodna za kupanje
Estoril znaajno turistiko sredite

FRANCUSKA

Povrinom najprostranija europska zemlja, jedna od gospodarski i kulturno

najrazvijenijih svjetskih zemalja, politika i vojna sila
Turistiki najposjeenija destinacija u svijetu s preko 75 milijuna turista, trea u
svijetu po prihodima od turizma sa oko 36,6 milijardi USD
Izvanredni uvjeti za turizam prirodni resursi, antropogena bogatstva, povoljan
geografski poloaj, razvijen promet, smjetajni kapaciteti i infrastruktura

6 TURISTIKIH REGIJA:

1. MEDITERANSKO PRIMORJE
Zapadni dio
o niska i nerazvedena obala, luke i industrijska sredita
Istoni dio (Azurna obala)
o izmeu St. Tropeza i talijanske granice, cca 100 km obale,
najpoznatija turistika regija svijeta
o najvei aduti su toplo more i duga insolacija za vrijeme ljetnih
mjeseci, malo oborina i bujna vegetacija
o festivali glazbe, filmski festivali, sportske priredbe
o najpoznatija mjesta: Nica, Cannes, St. Tropez, St. Raphael,
Antibes, Menton i Monte Carlo u Monacu, uskoro i Korzika

27
2. PARIKI BAZEN
Smjetena izmeu masiva Vogeza na istoku, strih masiva Normandije i
Bretagne za zapadu te od Pikardije na sjeveru do rijeke Loire na jugu
Pariz - s predgraima ima 10 milijuna stanovnika, jedan je od nejveih,
najzanimljivijih i najprivlanijih gradova svijeta, 4-5 milijuna turista
Grad znanosti i umjetnosti - najposjeeniji muzeji (30 velikih) i umjetniki
saloni (njih 15) Louvre (najvei svjetski muzej)
Brojni povijesni i kulturni spomenici iz doba gotike, renesanse i baroka
crkve Notre Dame i Sainte Capelle
Graevine i arhitektonski objekti Slavoluk pobjede i Eiffelov toranj,
kraljevski dvorac Versailles, Sorbona (najstarije sveuilite)
etalita uz reijeku Seinu, gotika katedrala i muzeji u rijeno-morskom
pristanitu Rouen, na uu Seine luka Le Havre, dolina rijeke Loire s
prekrasnim renesansnim dvorcima
Strasbourg sjedite Europskog parlamenta

3. CENTRALNI MASIV
Siromaan kraj
Proizvodnja sira u kraju Causses (sir roquefort rokfor)
Kupe ugaslih vulkana, vulkanska jezera i termalni izvori
Krki pejza sa piljama i kanjonima
Toplice Vichy i industrijska sredita Cleremont-Ferrand (kauuk), Saint
Etienne (svila) i Le Creusot (metalna industrija)

4. ATLANTSKO PRIMORJE
Zapad i jugozapad Francuske
Na obalama turistiko-kupalina mjesta Biaritz pod Pirinejima, Arcachon,
La Rochelle i Brest u Bretanji, St. Michelle u zaljevu St. Malo te Trouville i
Deauville kod ue rijeke Seine

5. GORJE PIRINEJI
Skijanje i ostali zimski sportovi (snijeg oko 6 mjeseci)
Termalna vrela i sumpornosodni radioaktivni izvori
Najpoznatije toplice su Luchon, Ax-les-Thermas i Bagneres-de-Bigorre
Lourdes katoliko svetite, preko 3 milijuna turista
Prekrasne rijeke i ume pune divljai (lovni turizam)

6. FRANCUSKE ALPE
Najvie gorje u Europi, najvii vrh Mont Blanc (4807 m)
Najstarija turistika regija, prvi planinarski klubovi, toplice, ljeilita
Jedno od najpoznatijih zimsko-turistikih podruja u svijetu (odmor,
planinarenje, ljeilita)
Najposjeenija sredita su Grenoble, Chambery, Chamonix
este sportske manifestacije (zimske OI)
3 nacionalna parka (Venoise)

28
 ITALIJA

Mediteranska i alpska zemlja

Povrina 301.200 km, 58 milijuna stanovnika
40 milijuna turista, prihod od 31 milijardu USD
Trea europska i etvrta svjetska turistika zemlja posljedica turistikih resursa
visokog stupnja atraktivnosti, povoljnog poloaja, posjedovanja receptivnih
kapaciteta, razvijenosti prometa
Gradski turizam gradovi odiu specifinom arhitekturom, manifestacije
umjetnikh dogaaja, folklora, glazbe, sporta, filmova i gospodarskih izlobi
Ishodite europske kulture i znanosti

3 REGIJE:

1. SJEVERNA ILI KONTINENTALNA ITALIJA

Alpe i sjeverni Apenini te Padsko-venetska nizina
Najposjeenija ledenjaka jezera u Alpama jezera Maggiore: Como, Iseo
i Garda
Gradovi Torino, Milano, Novara, Brescia, Verona, Vicenza, Padova, Udine,
Venecija i Trst
Preko 350 skijalita: Sestriere, Chervinia, Courmayer, Madona di
Campiglio, Cortina da Ampezzo i Valgerdena

2. SREDNJA ITALIJA
Najturisikija regija Italije i jedna od najposjeenijih destinacija svijeta
Prostor planinskih Apenina
Antropogene vrijednosti visokog stupnja
Bologna najstarije sveuilite u Europi
Firenza okupljalite srednjovjekovnih umjetnika Dante, Petrarca,
Boccaccio, Michelangelo Bounarotti, Leonardo da Vinci, prekrasne
graevine. Muzeji, galerije, crkve, katedrale
Pisa kosi toranj
Siena i Arezzo kulturni motivi i meunarodni festivali glazbe
Rim - najvei turistiki promet i turistiko znaenje, grad sunca, antiki
amfiteatri Koloseum i Forum, Trajanovo i Karaklino kupalite, brojni
spomenici i graevine, stotine muzeja, crkava i katedrala, velianstveni
trgovi, sredite svjetske filmske industrije, sveuilino sredite, mjesto
zbivanja brojnih priredbi i festivala, sportski objekti i manifestacije
Vatikan sredite katolianstva i katolikog hodoaenja, brojne crkve,
samostani, muzeji, arhivi i biblioteke (oko 50.000 raritetnih knjiga,
originalnih slika, skulptura, fresaka i moziaka najeminentnijiih i svjetski
poznatih umjetnika)

3. TALIJANSKO PRIMORJE (3 regije)

Ligursko primorje
o podgorje Alpa i ligurskih Apenina
o Regije (rivijere) Riviera di Ponente (od granice s Francuskom do
Genove), Riviera di Levante (istono od Genove) i Riviera Versiliese
(pokrajina Toskana)
o Manja turistika mjesta San Remo (festivali cvijea, glazbe i
karnevali), Ventimiglija, Imperia, Potofino, Santa Margerita, Sestri,

29
 Rapallo, Viareggio (karnevali, najstarije morsko kupalite),
Bordigera i dr.
Primorje Tirenskog mora
o Podruje obale Campagnia - podruje Napulja i Salernskog zaljeva
o Vulkan Vezuv jedini aktivni vulkan u Europi, iskopine gradova
Pompeja i Herkulaneia, mnogi termalni izvori
o Salerno, Sorrento i Amalfi, Atrani, Catara, Marini te otiii Capri
(Modra pilja) i Ischia (terme iz rimskog doba)
o Sicilija Costa Aranci (Obala narani) kod Palerma

Jadransko primorje
o Od Transkog zaljeva do Ostranskih vrata
o Kupalita na tzv. Riviera Romagnola kod Riminija, zatim kod
Riccone i Cattolica
o Gradovi u unutranjosti Bologna, Ravena, San Marino,
Salsomaggiore (terme)
o Venecija jedan od najromantinijih gradova u svijetu, 118
pjeanih otoka i 150 kanala, brojne palae (Dudeva), crkva Sv.
Marka, galerije i muzeji, ekskluzivno kupalite Lido

30
 GRKA

Jedna od najvanijih turistikih destinacija svijeta - bezbrojni hramovi, amfiteatri,

kipovi, pismeni zapisi i sl.
Povrina 132.000 km, 10,6 milijuna stanovnika
Veoma razvedena obala, preteno strme obale, ali s mnotvom otoka i poluotoka
u Egejskom, Jonskom i Kretskom moru
13,6 milijuna turista, 10,7 milijardi USD prihoda
Antropogena bogatstva, maritimne osobine mora, specifinosti glazbe, plesova i
obiaja stanovnitva
Razvijen nautiki turizam

6 REGIJA:

1. ATIKA REGIJA
Najvanija turistika regija, prostor poluotoka Atike s Atenom te podruje
Korintskog kanala
Pobra sa sjeverozapada prelaze u planinu Parnas nacionalni park
Povijesna mjesta Termopilski klanac, ostaci proroita Delfi s
Apolonovim hramom, ostaci grada Tebe, bojno polje Maraton, manastir
Dafni s bizantskim mozaicima.
Faleronski zaljev kupalino-rekreativni turizam, hoteli, kockarnice,
restorani, zabavita i sportski tereni
Pjeskoviti ali i lijepo ureeni Posjedonov hram kod mjestaca Sunion
Na obalama Korintskog kanala Lutraka (morsko i banjsko kupalite)
Atena najposjeenija, iznad grada na brdu Akropolis Partenonov
hram, kip boginje Atene, hramovi Erehiton, Propileja i Apteros Nike
U samom gradu - Dionizijevo kazalite i Olimpijski stadion
2. PELOPONESKI POLUOTOK
U dolini rijeke Alfeja stara Olimpija, kulturno i sportsko sredite Helena
U dolini Eurote Sparta
Na jugozapadu Argolide ruevine Mikene i Tirinta
Staro ljeilite u Epidaurusu u Argolidi
3. OTOK KRETA
Jedan od veih europskih otoka, sezona dua od 6 mjeseci
Ruevine Malije o ostaci Minosove palae u Knososu, zidine u Iraklionu,
minareti i dr.
Turisti najvie posjeuju Iraklion, Haniju i Retimon
4. SPORADSKO-KIKLADSKO OTOJE
Rodos, otok Kos (Hipokrat), Kitnos, Serifos, Sifnos, Milos, Delos (Apolo i
Artemis), Lesbos i Samos (Pitagora)
5. OTOK KRF
Najumovitiji i najzeleniji otok
Krf i Lefkimi dobre marine, jahting-turizam
Zimski turizam
6. POLUOTOK HAKLIDA SA SOLUNOM
Kupalino-rekreativni i nautiki turizam
Puno pitomih zaljeva, uvala, otoka te relativno isto more
Teokratska republika na planini Atos, manastiri (Hilandar hodoaa)
Solun Galerijusov slavoluk, Bela kula i srkva Sv. Bogorodice

31
 OSTALE ZEMLJE MEDITERANA

BiH
Tek jedno mediteransko turistiko naselje Neum
Meugorje marijansko svetite
Kupres razvoj zimskog turizma

CRNA GORA
Najvaniji domai turizam
Izvanredne pjeane plae s najtoplijim podnebljem na prostoru Jadrana
Bokokotorski zaljev, Svetostefanska prevlaka
Planina Loven, kanjoni Morae i Tare, Skadarsko jezero
Primorska turistika mjesta su Igalo, Herceg Novi, Kotor, Budva, Sveti Stefan
i Ulcinj

ALBANIJA
Pjeane plae
Antropogena vrijednost specifian etniki, vjerski i civilizacijski krug

EUROPSKA TURSKA
Izmeu 3 mora Egejskog, Mramornog i Crnog
12,7 milijuna turista, prihod od 9 milijardi USD
ISTANBUL jedan od najturistikijih sredita Europe, nalazi se na 3 obale i 7
breuljaka
Najprivlanije etvrti su Stanbul s At Mejdani (Konjski vrt) s predivnim
Teodozijevim i Konstantinovim spomenikom, Aja Sofija, Sultan-Ahmetova
damija, Sulejmanija ili damija sultana Sulejmana te sultanove rezidencija
Topkapi
Bejlogu moderna etvrt s veleposlanstvima, modernim vilama i hotelima,
Dolmabahe saraj sultanov dvor, Grand bazar, Kapali arija (zatvorena
trnica)
Na obalama Crnog mora Troja, Izmira, Edremita, Marmarisa i Antalya
(turska rivijera)

REGIJA CRNOMORSKOG PRIMORJA

RUMUNJSKA

Tri geografske regije planine Karpati i Transilvanija, nizine Transilvanija i Vlaka

nizina te crnomorsko primorje
Visok stupanj turistike privlanosti Karpati, Dunav i crnomorska obala
Etnosocijalni turistiki resursi
Crnomorska rivijera najrazvijenija truistika regija, povoljna klima, niska i
pjeskovita obala s lagunama i slanim jezerima, mjesta Mamaia i Mangalija
Karpati i Transilvanija termalni izvori i ljeilita (Kalimaneti i Herkulanum),
dolina Prahove (Sinija dvorac Ple), Predeal zimski turistiki centar, Braov,
Poljana Braov planinsko sredite, proboj rijeke Olt, visoki prijevoji i brojna
skijalita Karpata, nacionalni park Retezat
Dunav lovni i ribolovni turizam

32
 Bukuret najposjeeniji grad (Rumunjsko selo na otvorenom postavljeni
tipovi kua iz itave Rumunjske)

BUGARSKA

4 milijuna turista godinje

Od istoka prema zapadu se prua Stara planina, za jugozapadu su Rodopi, a
posebno znaenje imaju brojne kotline i dolina rijeke Marice te crnomorsko
primorje

4 REGIJE:

1. CRNOMORSKA RIVIJERA
378 km dugaka obala, klima izuzetno povoljna, pjeani ali
U blizini Varna Zlatni pijesci, uvena plaa duine 3 km i irine 50-100m
Vea turistika mjesta su Druba, Obzor, Slnev brjag, Nesebr, Pomorje i
na jugu Burgas i Sozopol (antika Apolonija)

2. DOLINA RUA
Niz kotlina i rijenih dolina izmeu planine Balkan i Srednje gore
Proizvodnja rua parfumerijska industrija
Velik turistiki posjet u doba cvata rua
Planine sa umama, rijekama, piljama i kanjonima

3. BRDSKO-PLANINSKA UNUTRANJOST
Velik broj pilja, kanjon, peina i dr.
Planinarenje, lov i zimski turizam
Dijeli se na rilsku i zapadnorodopsku regiju
Rilska regija 100 glacijalnih jezera iz kojih istjeu Marica, Iskar i Mesta
Turistika sredita su Samokov i Borovec te Rilski manastir (svetite)
Zapadnorodopska regija mnotvo termalnih izvora (epinska kotlina),
ljeilita, hoteli i stacionari

4. SOFIJA S OKOLICOM
Sofija - glavni grad Bugarske, sredite drave
Rimske iskopine crkve Sv. Georgija i Sv. Sofija, mauzolej Georgija
Dimitrova
Izvori termalnih voda i vei broj umjetnih jezera
Planina Vitoa (nacionalni park) planinari, skijai

UKRAJINA

Povrina 603.700 km, 48,4 milijuna stanovnika

7,5 milijuna turista, prihod od 5,4 milijardi USD
Kijev najvee znaenje, kijevski muzeji, sakralne graevine (crkva Sv. Sofije) i
Zlatna vrata
Harkov i Lavov te luke Odesa i Sevastopolj
Crnomorska regija najrazvijenija, jug poluotoka Krima kupalita (Jalta),
Livadija, Alupka, Mishor, Foros i Simeiz
Balneo - turistiki centri Odesa i Nikolajev

33
 TURISTIKA REGIJA EUROPSKIH ALPA
Alpe se proteu preko 6 drava: Francuske, vicarske, Njemake, Austrije, Italije
i Slovenije cca 220.000 km
Zimski turizam skijanje mogue tokom cijele sezone iznad 2500 m
Ljetni turizam ledenjaci (Aletsch), ledenjaka jezera (Bodensko, Ciriko, Como)
Zdravstveni turizam termalna vrela (boravak u toplicama banjski turizam)

AUSTRIJA

70% teritorija se prostire u Alpama

Jedna od najrazvijenijih turistikih zemalja svijeta i vodea alpska turistika
zemlja
13 milijuna turista, 13 milijardi USD prihoda
Razvoj toplica, planinarstva i alpinizma

1. ALPSKE POKRAJINE

a. Centralne Alpe
Od vicarske granice preko Tirola i Tura do tajerske
Izvanredno pogodni tereni za skijanje i druge zimske sportove,
gotovo svi zimsko-sportski centri
Brojni planinski lanci i vrhovi Visoke Ture (ledenjak Pasterze,
Badgestein balneoloko i zimsko-sportko sredite), Niske Ture,
Sjverne koruke Alpe
Innsbruck turistiko sredite smjeteno u glacijalnoj dolini rijeke
Inn, dvije ZOI, skijaki skokovi
Kitzbuhel u Tirolu sportska natjecanja

b. Sjeverne vapnenake Alpe

Pleistocenska glacijalna jezera Mondsee i Wolfangsee, toplice Bad
Isch
Salzburg najposjeeniji, antropogeni sadraji (katedrala, dvorac
Mirabell i srednjovjekovna utvrda)

c. June vapnenake Alpe

Jezera Wother See i Ossiacher See (kupanje ljeti)
Klagenfurt (glavni grad pokrajine) i Villach

2. IZVANALPSKE POKRAJINE

a. Bazen Graza
Istoni dio Alpa, mali turistiki znaaj

b. Gradie
Vikend-turizam Beana

c. Beka zavala

34
 Be najvei i glavni grad, beka opera, beko zabavite i park
Prater, brojne graevine i dvorci (Schonbrun, Belvedere), Beka
uma i Neidersko jezero
VICARSKA

Jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta, uz Austriju najjaa alpska turistika

destinacija, sastoji se od 25 kantona, u upotrebi 4 slubena jezika (njemaki,
francuski, talijanski, retoromanski)
3 prakantona Schwyz, Uri i Unterwalden
10-12 milijuna turista, 7-8 mlrd USD prihoda

3 REGIJE:

1. VICARSKE ALPE
o Dvije zone vanjska ili predalpe (Oberland) i unutarnja ili visoke Alpe
o Predalpe karakteriziraju mnoga gorska jezera i mnoge doline, smjeteni
najvei gradovi
o U visokim Alpama se nalazi najvii vrh (Monte Rosa) te mnogi ostali
turistiki privlani (Matterhorn, Weisshorn)
o Zimska turistika mjesta Interlaken, Lauterbrunner i Grindelwald

2. VICARSKA VISORAVAN
o Sredinji prostor zemlje, atraktivna glacijalna jezera Lac Geneva
(enevsko), Lac de Neuchatel (Neatelsko), Thuner See, Vierwaldstatter
See, Zurich See i Boden See
o Na granici prema Italiji Lugansko jezero i jezera Maggiore (kombinacija
planinarenja i kupanja) vicarska rivijera

3. VICARSKA JURA
o Krki pejza i toplice, proizvodnja sira i satova

SLOVENIJA

Jedna od najmanjih europskih drava

Dvije glavne geografske cjeline:

1. ALPSKO-PREDALPSKI PROSTOR
o Najznaajnija turistika mjesta Bled, Bohinj (ljeilita, izvori
termalne vode) i Kranjska Gora (zimsko-sportsko sredite Planica),
skijaki tereni na Vogelu, glacijalna jezera i Triglav (najvii vrh)
o Logarska dolina i toplice u sredinjoj Sloveniji (Rogaka Slatina,
Dobrna, Rimske toplice, Lako)
o Oblici u krkom reljefu Notranjskog i Dolenjskog Postojnska jama
(ovjeja ribica) i Krina jama (jedan od najveih peinskih sustava)

2. SLOVENSKO PRIMORJE
o Portoro (vodee sredite), Piran, Izola, Ankaran i Koper

35
 OSTALE TURISTIKE REGIJE I ZEMLJE EUROPE
NJEMAKA

Nakon drugog svjetskog rata podijeljena na zapadnu (pod kontrolom SAD-a,

Francuske i V. Britanije) i istonu (pod kontrolom SSSR-a), kao i Berlin
Iznimno povoljan poloaj: participacija na Baltikom i Sjevernom moru, rijeka
Rajna (najprometnija rijeka svijeta), brojni kontinentalni putevi koji povezuju
istonu i junu Europu
Uz SAD najjaa emitivna zemlja svijeta
18,4 milijuna turista, prihod od 23 mlrd USD

5 najvanijih turistikih pokrajina:

1. BAVARSKA
Dijeli se na prostor Alpa (zimski sportovi Garmisch-Partenkirchen,
Obersdorf, glacijalna jezera Amersee, Wursee, Teregsee, Konogsee i
Chiemse) i Bavarske ravnice (najljepi grad Njemake Munchen, prepun
muzeja, umjetnikih zbirki, sakralnih spomenika, starih dvoraca, itd.,
Nurnberg, Augsburg i Bayreuth)

2. BADEN-WURTTEMBERG
umovito gorje Schwarzwalda i vapske Jure mineralno-termalna vrela
(Baden-Baden), Bodensko jezero, dolina rijeke Rajne, stari sveuilini
grad Heidelberg, Stuttgart

3. NJEMAKO SREDNJOGORJE
Mineralni izvori, mnoga ljeilita i sportsko-rekreacijskih centara kanjon
rijeke Rajne s klisurom Lorelei i ivopisni stari gradovi (Frankfurt, Koln,
Bonn, Dusseldorf, Osnabruck, itd.)

4. SJEVERNA NJEMAKA
Obalni prostor Sjevernog i Baltikog mora pjeani ali, kupanje ljeti,
gradovi Kiel, Lubeck, Bremen, Emden i Hamburg

5. ISTONI DIO NJEMAKE

Dijeli se na primorje Baltikog mora, sredinju Njemaku i pojas june i
planinske Njemake
Obala Baltika je pjeskovita, razvijeni su kupalini centri otok Rugen
Sredinji dio Njemake privlai brojim jezerima kupanje, jedrenje i ostali
sportovi
Juni dio planina Harz, Thuringenwald i Erzgebirge, Berlin, Dresden,
Leipzig i Weimar

36
 VELIKA BRITANIJA

Sastoji se od Engleske, Walesa, kotske i Sjeverne Irske (Ulstera)

Comowealth britanska zajednica naroda koju ine 47 zemlje bive britanske
kolonije
17,8 milijuna turista, 25 mlrd USD prihoda

5 REGIJA:

1. JUNA I JUGOISTONE ENGLESKA

Ponekad se naziva i londonska regija zbog velikog utjecaja Londona
najznaajnije turistike destinacije, prepune kulturnopovijesnih
spomenika, muzeja, galerija, graevina, aprkova, dvoraca, itd.
Najposjeeniji su gotika crkve Westminister Abbey, katedrala Sv. Pavla,
Tower Bridge, Buckingam Palace, British Museum, National Gallery,
Vindsor i svuilita Oxford i Cambridge
Na obali engleskog kanala itav je niz kupalinih mjesta Brighton,
Hastings, Dover, Eastbourne i otoi Wight

2. SJEVERNA ENGLESKA
Prostire se sjeverno, sve do kotske
Peninsko gorje stare gromadne planine koje se pruaju od kotske do
sredinje Engleske, bogato kamenim ugljenom
Gradovi Leeds, Bradford, Manchester, Birmingham i Liverpool

3. WALES
Poluotok, nema vanijih turistikih resursa

4. KOTSKA
Nastavlja se na Englesku, sjevernije od Solway Firtha
Njom se iri Kaledonsko gorje
Najatraktivniji gradovi Edinburgh i Glasgow sa mnogim kulturnim
spomenicima te festivalima kotskih plesova i obiaja

5. ULSTER ILI SJEVERNA IRSKA

Naseljena preteno engleskim protestantima, ali ima i dosta katolika
Zbog estih sukoba slab je turistiki posjet

IRSKA

krape i drugi oblici krkog reljefa, glacijalno jezero Lough Leane

Planinska uzvienja (Errigal, Mayo i Connemara), jezera Corrib, Ree i Derg te
rijeke Shannon
Mnogi kulturno-povijesni spomenici ostaci velikih graevina iz prethistorijskog
doba (megaliti), ostaci zgrada, samostana, dvoraca i crkava
Jedna od najposjeenijih zemalja Europe, ali preteno se radi o turistima koji su
podrijetlom iz Irske pa su prihodi relativno mali

37
 TURIZAM SKANDINAVSKIH ZEMALJA

NORVEKA

Obala ima karakteristine potopljene doline nekadanjih ledenjaka (fjordovi)

Klima je relativno umjerena zbog jakog utjecaja oceana i ogranaka Golfske struje
(morske struje koje teku iz ekvatorijalnih krajeva i zagrijavaju zrak) pa se obale
nikad ne zaleuju

3 REGIJE:

1. PLANINSKA REGIJA valovita visoravan, dominiraju movare i jezera

koja se zimi zaleuju, planinski pejzai, ledenjaci, bistre i brze rijeke;
turistima zanimljivi obiaji i nain ivota Laponaca; gradovi Trondheim i
Hammerfest najsjeverniji grad Europe

2. ZAPADNO PRIMORJE najrazvedenija obala u Europi, najzanimljiviji

fjordovi (Sogne, Hardanger i Trondheim), Lofotski otoci, grad Oslo,
Holmenkollen (jedna od najstarijih skijakih skakaonica na svijetu)

3. JUGOISTONI OBALNI POJAS brojna jezera iz kojih voda istjee u

vodopadima

VEDSKA

7,5 milijuna turista, 7,3 mlrd USD prihoda

4 REGIJE:

1. SREDNJA VEDSKA najvanija turistika regija, glavni grad Stockholm

(stara gradska jezgra, parkovi, sveuilita, muzeji i galerije

2. JUG VEDSKE turistiki privlaan grad Malmo

3. JEZERSKA DEPRESIJA jezera (Vanern, Vattern, Malaren), slapovi koje

ini rijeka Gota, najvea luka Goteborg

4. SJEVER VEDSKE zimski sportovi, skijalita Falun i Ostersund,

Laponija koja privlai specifinou ivota i obiaja ovog naroda

FINSKA

Zemlja jezera oko 70.000 jezera nastalih na valovitim morenama koje su

ledenjaci ostavili na podlozi fenoskandinavskog tita
Mogunost splavarenja i ribolova te klizanja na zimi zaleenim jezerima
Gradovi Helsinki, Turku, Tampere i Lahti

38
 U Botnikom zaljevu Alaandski otoci, na sjeveru Laponija i njeno sredite
Rovaniemi s ureenim skijalitima i uvenom trkom sobova

TURIZAM ZEMALJA BENELUKSA

NIZOZEMSKA

Jedna od najsnanijih emitivnih zemalja

Najposjeeniji gradovi Rotterdam (sjeverna Venecija, gradske etvrti su odvojene
grachtovima, odnosno kanalima i povezani mostovima), Amsterdam, Haag i
Utrecht
Brojne plae i dine Sjevernog mora Schveningen (najpoznatije kupalite)
Kultivirani polderi posebne povrine zasaene tulipanima

BELGIJA

Gradovi Liege, Brugge, Gent, Antwerpen i Bruxelles

Kupalite i ljeilite Ostende, termalno ljeilite Spa, gorje Ardene zimski
turizam

LUKSEMBURG

Sjeverni dio obuhvaaju Ardeni, a juni dio lorenska zaravan

Doline rijeka Alzette, Our, Sauer i Moselle
Glavni grad Luksemburg

POLJSKA

3 REGIJE:

1. SJEVERNA ILI PRIBALTIKA pjeskovita obala s mnogo laguna i

pjeanih dina, Gdanjski zaljev i onaj uz ue Odre, kupalina mjesta
(Sopot, Kolobrzegte i Miedzyzdroje), oko 9.500 jezera, najposjeenije
jezero Sniardwy

2. SREDINJA Warsawa (na raskriju starog rimskog jantarskog puta,

prepun muzeja i sakralnih spomenika, srednjovjekovni dio grada Stere
Mjasto), Poznan (sajamski grad), Lodz (tekstilni centar zemlje), bivi konc
logori Majdanek, Lublina i Oswiecim (Auschwitz)

3. PLANINSKA I PRETKARPATSKA najatraktivniji planinski prostor

Poljske, zimsko-turistiki centar Zakopane, toplice (Krynicy i Kudova
Zdroj), glacijalna jezera te mogunosti planinarenja, Krakow (mnotvo
spomenika, dvorac Wawel), muzej soli i podzemno ljeilite u naputenim
rovovima soli

EKA

Ima 2 regije eku zavalu na zapadu i Moravsku

Toplice Karlovy Vary (eki porculan), Marianske Lazne i Frantikovi Lazne

39
 Prag krajevski dvorac Hradani s katedralom Sv. Vita i Tynski hram te Karlov
Most preko Vltave
Moravska nema vee turistiko znaenje Brno

SLOVAKA

Preteno planinsko podruje s otrijom klimom

Tatre europsko turistiko skijako sredite
Toplice Treninske, Slia i Smokovec
Bratislava nalazi se na Dunavu, sredite Slovake

MAARSKA

Blatno jezero (Balaton) najvee jezero jugoistone Europe, brojna kupalino-

turistika mjesta (Tihany, Siofok i Keszthely)
Termalna ljeilita Balatonfured i Heviz
Slikoviti gradi Miskolac i toplice Eger, grad Pecs te poznat toplice Harkany
Budimpeta zgrada parlamenta, palaa pravde, bivi kraljevski dvor i gotika
katedrala

RUSIJA

Devedesetih godina 20. stoljea SSSR se raspao, a na tom podruju je formirano

11 drava Rusija, Ukrajina, Bjelorusija, Moldavija, Armenija, Azerbajdan,
Kazahstan, Kirgizija, Uzbekistan, Tadikistan, Turkmenistan, Gruzija, Litva,
Latvija i Estonija
Rusiju moemo podijeliti na europski i azijski (regija Dalekog Istoka bez veeg
znaaja) turistiki prostor

Europski turistiki prostor dijelimo na 4 regije:

1. SJEVEROZAPADNA REGIJA
Na obali Baltika gradovi Kalinjingrad i St. Petersburg (bivi Lenjingrad)
koji se po ljepoti gradskih etvrti i kulturnim sadrajima moe mjeriti s
najveim svjetskim metropolama Zimski dvorac, crkva Isakijevski sabor,
dvorac Smoljani, carska ljetna rezidencija Petrodvorec, brojni muzeji i
kazalita, sportski objekti, itd.
Karelija prostor jezera i uma, poluotok Kola tajge i tundre

2. MOSKOVSKA REGIJA
Moskva crkva Uspenski sabor gdje su se krunili ruski carevi, crkva
Vasilija Blaenoga zbog specifine arhitekture
Kremlj (nekadanja moskovska tvrava), Crveni trg s Lenjinovim
mauzolejom, mnoga kazalita, sportski objekti, itd.
Od osatalih gradova vano je spomenuti Kursk, Vorone, Orel, Tambov,
Miurinsk, Kalinjin i Smolensk
Plovidba Volgom privlai sve vei broj turista

3. CRNOMORSKO PODRUJE
Ljeilino-turistiko podruje

40
 Kavkaz planinarenje, skijanje i ostali zimski sportovi, 26 nacionalnih
parkova

4. URALSKO PODRUJE
Granina zona prema azijskom dijelu drave, gradska naselja
Magnitogorsk i eljabinsk
TURISTIKE REGIJE AFRIKE
Afrika zauzima oko 30% povrine kopnene povrine zemlje, ali u ukupnom
stanovnitvu sudjeluje s manje od 12%
Gustoa naseljenosti iznosi tek oko 15 stanovnika na km, to je
dvostruko manje od svjetskog prosjeka
Sa susjednim azijskim prostorom granii uskim Sueskim kanalom i
Crvenim morem, od Europe ju dijeli Sredozemno more (Sicilska vrata iroka su
tek 138km, a Gibraltar je irok samo 14 km)
Veoma povoljan turistiki poloaj (prostor sjeverne Afrike), slabo
razvedene obale, uz to i prilino strme
Planine su staro gromadno gorje, osim Atlasa na sjeveru koje su mlaa
nabrana gorja
Klima je preteno tropska i suptropska (u suptropskoj turizam ima vei
potencijal zbog specifinosti prirodne sredine i antropogenih karakteristika)
Stanovnitvo je heterogeno (crnci, Arapi i bijelci), govori se, osim
engleskog i francuskog, i 600 domorodakih jezika
Visok natalitet i mortalitet, glad i umiranje od gladi osnovni je problem
najveeg dijela stanovnitva
Najvei turistiki promet je vezan uz zemlje sjeverne Afrike (70%
ukupnog prihoda od turizma), istone Afrike i JAR-a
4 velike turistike regije:

1. SJEVERNA (MEDITERANSKA) AFRIKA

2. TROPSKO-EKVATORIJALNA PRETEITO NISKA AFRIKA

3. TROPSKO-EKVATORIJALNA ISTONA AFRIKA

4. JUNA AFRIKA

SJEVERNA AFRIKA (AFRIKI MEDITERAN)

Nalazi se izmeu Sredozemnog mora na sjeveru i velike pustinje Sahare na jugu,
glavno je obiljeje mediteranska klima koja privlai najvei broj turista
Temperatura zraka i mora su iznad 18C vie od 6 mjeseci godinje, srednje
temperature u sijenju ne padaju ispod 11C pa je sjeverna Afrika pogodno
zimovalite za turiste iz Europe i Sjeverne Amerike
Sastoji se od dvije cjeline atlaske zemlje na sjeverozapadu i sjeveroistona
Afrika kojoj pripadaju Libija, Egipat i Sudan

o SJEVEROISTONA AFRIKA relativno najnii dio kontinenta, preteno

suh, s velikim pustinjskim prostranstvima, najveu vrijednost ima dolina i
rijeka Nil koja jednim krakom izvire u Etiopskoj visoravni (Modri Nil), a
drugim (Bijeli Nil) u ekvatorskim predjelima srednje Afrike; veliku vanost
stjee prokopavanjem Suekog kanala

41
 o ATLASKE ZEMLJE NA SJEVEROZAPADU jezgra ovog podruja su
planine Atlasa koje su sline Alpama, pravcem sjever-jug mogu se izdvojiti
3 razliite zone: priobalne nizine, planinski lanci i visoravni te pustinjska
zona s brojnim oazama juno od saharskog Atlasa

ARAPSKA REPUBLIKA EGIPAT

Egipat ima vrlo povoljan poloaj (povezuje Sredozemlje s Crvenim morem

odnosno Indijskim oceanom, a preko Sinajskog poluotoka Afriku s Arapskim
poluotokom i jugozapadnom Azijom i dolinom Nila sjevernu s ekatorijalnom
(unutranjom) Afrikom
97% terotorija Egipta je pustinja, veina stanovnika nastanjuje dolinu Nila gdje
su i smjetena antropogena bogatstva kao to su piramide i druga arheoloka
nalazita (ovi nalazi potvruju burnu prolost Egipta koji je bio najrazvijenija
drava u tada poznatom svijetu)
Najvaniji imbenici turistike ponude su monumentalne graevine egipatskih
faraona stare i 5000 godina
Kraj stare prijestolnice Mamfisa u uvenoj Gizhi podignute su od 2595.-2450. g.
Prije Krista piramide Keopsova, Kefrenova i Mikerinosova
Peinski hram Abu Simbel, hramovi u Luksoru, Tebi i Karnaku
Uz Nil mnogi kvalitetni hotelski kapaciteti i veoma dobro organizirane plovidbe
Gradovi Kairo i Aleksandrija (centar Helenske kulture)
Sezonalnost veoma izraena gosti dolaze veinom zimi

MAROKO

Jedna od najznaajnijih turistikih zemalja Afrike povoljan poloaj, povoljna

klima, veoma privlani pjeani ali na obali, povezanost s naseljima u
unutranjosti zemlje sa specifinim antropogenim resursima
Najvanija sredita El Hoseima, Mohamedija, Casablanca; luko-turistika
sredita Tanger, Agadir, Safi, Mogador i Dar el Baida
Glavni grad Rabat s poznatom sultanovom palaom, utvrdom i niz drugih
spomenika arapske kulture i graditeljstva; sjeverno od Rabata nalaze se ostaci
ruevina rimskog naselja Sala
U unutranjosti se nalazi stara prijestolnica Fez i Marrakech
U podruju srednjeg Atlasa mogue skijanje i drugi zimski sportovi

TUNIS

Cjelokupna turistika aktivnost se odnosi i odvija na obalnom prostoru duine oko

200 km, najposjeenija zemlja afrikog mediterana
Najvanije destinacije Tunis (glavni grad i kulturno sredite), El Dem (ouvan
antiki amfiteatar iz rimskog doba), Bizerta (znaajna luka) i El Hamamet
(prekrasni ali)
U blizini Tunisa - ruevine Kartage, nekadanjeg sredita rimske provincije
Soussa, Gabes i Derba su takoer vanija turistika sredita, kao i Kairouan
hodoasniko mjesto u unutranjosti)

TROPSKO-EKVATORIJALNA, PRETENO NISKA AFRIKA

42
Golem prostor srednje i zapadne Afrike izmeu Sahare i junih granica zavale
Konga odnosno Zaira
Slabo razvijen promet, tropske bolesti, loi kapaciteti turizam nema veeg
znaenja
Veliki potencijal prekrasni pjeani ali, bujna tropska vegetacija, bogat
ivotinjski svijet
Najznaajnije destinacije Senegal i Zambija
TROPSKO-EKVATORIJALNA ISTONA AFRIKA
Vrlo ugodna klima, specifinosti biljnog i ivotinjskog svijeta te pejzanog
doivljavanja safari turizam po mnogim nacionalnim parkovima Kenije,
Ugande i Tanzanije
Prema broju turista i prihodima od turizma, najvee znaenje ima Kenija te
donekle Tanzanija, Zambija, Uganda i otoje Republike Sejeli

KENIJA

U primorju Kenije su tropske nizine, a prema sjeveru suhe stepe, planinski

prostor vlaan, rairene ume i savane s bogatim ivotinjskim svijetom
7 nacionalnih parkova, najstariji i najpoznatiji Tsavo, ostali Nairobi, park jezera
Nakuru te nacionalni park Kilimandaro
Osim lovnog turizma, razvija se i kupalini turizam na alima Indijskog oceana
odnosno u Mombasi i Malindi

TANZANIJA

Vrlo ugodno podneblje (25C prosjena temperatura u obalnom dijelu Indijskog

oceana)
Nije razvijen samo kupalini turizam, vrlo su atraktivna jezera i nacionalni
parkovi u unutranjosti zemlje npr. park Serengeti

UGANDA

Ne tako povoljna klima

Safari-turizam nacionalni park Murchinson Falls
U junom dijelu zemlje odlino posjeeni Viktorijini slapovi i katarakti rijeke
Zambezim a sagraena je i 158 m visoka brana Kariba sa istoimenim
akumulacijskim jezerom

REPUBLIKA SEJELI

Otoni arhipelag (84 otoka) u Indijskom oceanu, sjeverno od Madagaskara

Tipina ekvatorijalna klima, pjeani ali, koraljni grebeni i atraktivan pejza kao
rezultat djelovanja tropske klime i utjecaja oceana

JUNA AFRIKA
Prostor juno od rijeke Zambezi i donjeg toka rijeke Cunene
Prilino povoljna klima, umjerene koliine oborina
Veliki problem irenje pustinja na raun stepa i savana

43
Rijeke Zambezi i Oranje s pritocima Vaal i Limpopo imaju odreeno turistiko
znaenje
Najvie utjecaja turizam ima u JAR-u i posljednjih godina u Botswani
Razgledavanje, lov u nacionalnim parkovima (Kruger u pokrajini Transval, na
granici JAR-a i Mozambika, Addo Elephant u JAR-u), kupalini, sportski i
kongresni turizam

TURISTIKE REGIJE AZIJE

Najvei i najnapueniji kontinent, oko 4,8 mil. km2, oko 2,3 mlrd. st.
Oko 150 mil. turista (oko 22% ukupnog svj. turist. prometa)
Velik br. stanovnika, raznovrsna prirodna bogatstva, specifinost kultura i vjera,
siromatvo i nerazvijenost najveeg broja zemalja
Tek manji broj azijskih zemalja ima turistiko znaenje iako su prirodni i
antropogeni resursi doista impresivni (planinski masivi to se iz Europe
nastavljaju preko Kavkaza, Anatolijskog gorja, Himalaje i Burme u gorja
Indonezije; velik broj aktivnih i ugaslih vulkana u podruju tzv. 'vatrenog
cirkumpacifikog pojasa'
Specifina monsunska klima, nepovoljna ljeti, ali povoljna zimi
Domovina 'utog ovjeka', a na nekim otocima malajci (crna rasa)
Prostor izmijeanih naroda Dravidi (Dekan), Vedidi (ri Lanka), Negriti
(Malajski poluotok) Arapi i idovi (jugozapadna Azija)
Visok stupanj razvoja starih kultura kineska, indijska, mezopotamska
Brojne vjere hinduizam, taoizam, budizam, konfucionizam, islam, kranstvo
Regije: 1. Istona Azija
2. Jugoistona Azija
3. Juna Azija
4. Jugozapadna Azija

ISTONA AZIJA
JAPAN

Najrazvijenija turistika zemlja istone Azije

378.000 km2, vie od 127 mil. st., oko 5 mil. turista, 3,5 mlrd. $ tur. prihoda
Preko 3000 otoka 4 velika: Hokkaido, Honshu, Shikoku, Kiushu
Prirodni turistiki resursi su dobra osnova za razvoj turizma
a) planine slikovite i na sjevernijim otocima pogodne za skijanje i druge zimske
sportove, a u reljefu prevladavaju vulkanske kupe, oko 50 vulkana jo aktivno
b) Fudijama (3776 m) najpoznatija planina, Japanci je smatraju svetom
zemljom (zadnja erupcija 1707. god.)
c) vulkanska jezera, slapovi, brzaci, termalni izvori i beskrajna zelenila
prostranih uma su najvanije atrakcije ove zemlje
Velik broj nacionalnih parkova (23) i vie razliitih prirodnih rezervata
nevjerojatne ljepote i raznolikosti (preko 1150) koji su jako dobro organizirani i
pripremljeni za prihvat milijuna turista
Snaga jena ini ovu zamlju veoma skupom pa od 80ih do danas stagnira ili gubi u
broju turista, za razliku od ostalih zemalja jugoistone Azije
Motivi dolaska stranih turista uglavnom vezani uz poslovni turizam, posjet
prijateljima i roacima, a turisti iz SAD i Europe uglavnom dolaze vidjeti kulturne
i povijesne ljepote, a manje prirodne atrakcije

44
Gradovi:
1. Tokyo privlai modernim sreditem, trgovakom etvrti Ginzom,
hramovima u etvrti Asakusa, sveuilitem, modernim zdanjima
2. Kyoto biva tisuljetna prijestolnica
3. Nara i Kamakura stari imperijalni hramovi
Turiste privlai i arhitekturna batina gradova Takayame i Kanzawe, luke Osako i
Kagoshima u dubokom zaljevu otoka Kiushu, zimski centar Saporo sa skijakim
planinama Teine i Okura
KINA

2003. 36,6 mil. turista, preko 20 mlrd. $ tur. prihoda

21 provinacija, 5 autonomnih regija, 3 samostalna grada (Peking, Shanghai,
Tienchin) te 211 oblasti
6 geografskih cjelina:
1. Unutranja Mongolija (SI)
2. Ningsia Hui i Sinkiang
3. Ugihur (SZ)
4. Kwangsi-uang (centar)
5. Jug
6. Tibet (JZ)
Klima - od tropske klime na jugu, preko umjerene pa sve do hladne na sjeveru
Turizam nije bio razvijen do novijeg doba jer je desetljeima bila relativno
zatvorena zemlja, tek 1978. usvojila 'politiku otvorenih vrata', dotad je uglavnom
posjeivali posjetitelji susjednih zemalja (Hong Kong, Tajvan, Macao)
Jedna od najprivlanijih zemalja svijeta jer ima brojne specifine sadraje,
razliite od drugih kulturnih krugova
kinesko slikarstvo, keramika, porculan, specifina kultura
- Kineski zid, gradovi, hramovi, pejsai, istonjaka egzotika
- suvremena zbivanja temeljena na tradiciji drevne kineske civilizacije
-> festivali zamjeva, kinesko kulinarstvo, tradicionalna medicina
(na bazi ljekovitog bilja, akupunktura), umjetnike izlobe, runi
radovi, sportske manifestacije
Po broju posjetitelja je najposjeenija zemlja Azije, a na 5. mjestu svjetskih
receptivnih turistikih destinacija
Najvie se posjeuju:
1. Peking Nebeski hram, carska palaa, ghram Tien uan
2. antung Konfucijev hram
3. pored angaja Pagoda zmijske ljepote
4. Kineski zid star oko 2000 g, dugaak 6000 km, ouvano oko 1300 km
5. Prekrasni pejsai perivoji oko Jangtzea, stjenoviti planinski lanci Guilina i
Huangshana
U budunosti e razvoj turizma bit odreen sljedeim imbenicima:
1. Klima ljeta topla, zime hladne pa je najugodnije u proljee i jesen
2. Infrastruktura na niskom stupnju razvoja su, hotelski i smjetajni kapaciteti
su nedovoljni i nekvalitetni; bitan je razvoj zranog prometa
3. Politika elja za ubrzanom demokracijom, ali se ne smije guiti policijskim
metodama i brutolnou (studentski nemiri na Tian Amenu stvorila strah i
otkaz putovanja za Kinu, osjeaj nesigurnosti putovanja i boravka tamo)

OSTALE ZEMLJE ISTONE AZIJE

MONGOLIJA

45
 Ogranieno turist. znaenje
Ulan Bator gl. grad, preteno turisti iz Rusije

JUNA KOREJA I TAJVAN

Prekrasni ali, ivopisni pejsai, specifina ponuda etnosocijalnih resursa
Turisti iz Europe i SAD
J. Koreja 5 mil. stranih turista (2003. god.)
Tajvan 2,7 mil. stranih turista (2003. god.)
JUGOISTONA AZIJA

Oko 4 mil. km2, preko 350 mil. ljudi

Dva dijela poluotok Indokina i Malajski otoci
Za sada su poslovni turizam i poslovna putovanja najvaniji oblik turizma, ali se
oekuje razvoj
Pjeani ali, ivopisni pejsai s bujnom tropskom vegetacijom, specifini
ivotinjski svijet, planinski prostori s oko 400 vulkana, izvorni folklor, golemi
kulturnopovijesni objekti i spomenici
Ogranienja nezdrava i teko podnoljiva tropska klima, nedovoljno razvijen
cestovni i eljezniki promet te oskudni i nekvalitetni receptivni kapaciteti

INDONEZIJA I FILIPINI

Povezuju kao most Aziju i Australiju

Indonezija 13 600 otoka, Filipini oko 7000, veina je visokog reljefa s brojnim
vulkanima gdje je zbog takvog vieg reljefa tropsko-ekvatorijalna i minsunska
klima neto podnoljivija

INDONEZIJA

najvea i najmnogoljudnija zemlja ovog dijela svijeta

islam
najznaajnije turistike privlanosti kulturna bogatstva, nacionalni plesovi i
glazba, festivali i procesije
otok Bali turistiki najpoznatiji, s najveim naseljem Denpasar
oko 5 mil. turista godinje, najvie iz Australije, Japana i razvijenih zemalja
Europe

FILIPINI

slian turistiki proizvod kao Indonezija, ali strukturu turista ine Japanci i
posjetitelji iz SAD
svjesni turistike privlanosti posveuju panju ureenju plaa i nacionalnih
parkova, izgradnji receptivnih kapaciteta te organizaciji zranog prometa
oko 2 mil. turista
Manila glavni grad, vana zrana luka Filipina i jugoistone Azije

HONG KONG I SINGAPUR

16,5 mil. turista Hong Kong, 7. mil. Singapur

Male otone zamlje, bive britanske kolonije; ogranieni tur. resursi, ali veliki tur.
promet

46
Velike i dobre tranzitne luke; 85% turista doputuje sredstvima zranog prometa
Prosjeni boravak turista manji od 4 dana

TAJLAND

10,8 mil. turista, 7,9 mlrd. $

Obala na Indijskom oceanu i zatieni Sinajski zaljev privlani zobg klime
3 god. doba: - vrue sunano razdoblje (listopad-veljaa) - turisti iz SAD i EU
- vrue suno (oujak-svibanj) i vlanije i manje vrue
- (lipanj-listopad) turisti iz susjednih zemalja
Najposjeenije: Pattaya (hoteli, plae, skijanje na vodi, ronjenje), Cha Am i otoci
Samui i Phuket, Krung Thep (Bankok najprometnija zrana luka jugoist. Azije)
Najvee atrakcije budistiki hramovi i brojne kulturne manifestacije, naroito u
regiji Chiang Maia
JUNA AZIJA

4 mil. km2, preko 1 mlrd st.; 6,8 mil. turista, 5,4 mlrd $
Podruje velikih kontrasta, najviih gorskih lanaca na svijetu, golemih nizina,
vlanih prauma, dungla i suhih polupustinja
Strani turisti privueni specifinim kulturnim resursima, remek-djelima sakralne i
svjetovne indijske arhitekture (posebno budistiki hramovi raskono ukraeni),
hinduskom kulturnom ostavtinom, nacionalnim parkovima, rezervatima
ivotinjskoga svijeta...
Struktura turista veinom iz Europe i sjev. Amerike, uglavnom iz SA, V.
Britanije, Njemake i Francuske

INDIJA

Najposjeenija, oko 2,37 mil. turista, 2,9 mlrd. $

'Zlatni trokut' Delhi, Jaipur i Agra kulturna sredita zemlje
Palaa i dvorci Rajpuha, narodna glazba Aurangabada, rezbarska djela u
Mahabalipurama i Karchipurama, hramovi i freske pilje Ellore i Ajante, Mauzolej
Taj Mahal u Agri, sveti grad Varanasi (bivi Benares) te luke Bombay, Madras i
Calcutta

KAMIR, NEPAL, BUTAN

Privlae velik broj planinara i ljubitelja prirode

PAKISTAN

Uglavnom usmjeren na planine sjevera zemlje

RI LANKA

47
Izvanredni uvjeti za razvoj turizma (atraktivni morski ali,jezera, slapovi,
raznoliki biljni svijet i specifine kulturnopovijesne spomenike), ali zbog
nestabilnih politikih prilika mali turistiki posjet

MALDIVI

Zanimljivi koraljni otoci i atoli, vrlo malen turistiki posjet

JUGOZAPADNA AZIJA
Spona izmeu Azije, Afrike i Europe
U geoprometnom i geopolitikom smislu vani prijelazi iz Crnog mora u Mediteran
(Bospor i Dardaneli), Sueski kanal i Adenski zaljev na izlazu iz Crvenog mora,
kopneni prometni pravci koji povezuju zemlje Europe i Afrike s Azijom
Bliski istok moe se podijeliti na:
1. Arapski Bliski istok (stari izravnani masiv ploastog izgleda)
2. Tursko-Iranski prostor (mlae nabrane planine)
najvee turistiko znaenje u ovoj regiji ima Turska,
obraena u dijelu Europskog Mediterana
Klima uglavnom suha, suptropska
Turistiki najznaajnije Turska i Izrael, uglavnom se odnosi na antropogene
objekte i sadraje (jer su se tu razvijale neke od nastarijih civilizacija asirska,
mezopotamska, perzijska i fenika, nikle idovska, kranska i islamska vjera)

LIBANON

Od povrinom manjih zemalja u ovoj regiji, turistiki najprivlaniji; prije ratnih

sukoba bio najposjeeniji
Privlana mediteranska obala s ugodnom klimom i razvijenim receptivnim
smjetajem
Bejrut i Batrun na sredozemnoj obali, planine zbog mogunosti skijanja, ruevine
starog rimskog grada Baalbeka s Jupiterovim hramom i ume dvomilenijskih
cedrova

IZRAEL

oko 2,5 mil. turista, uglavnom idovi iz Europe i SAD

Kupalini turizam na obalama Mediterana, religiozni turizam
Najposjeeniji: Tel Aviv i Haifa, biblijski gradovi Jeruzalem, Nazaret, Betlehem i
Jerihon

SAUDIJSKA ARABIJA

Sredita Meka i Medina, posjeuju hodoasnici muslimanskog svijeta

Rijad (zrana luka), Jadda i Meka (morske luke) tranzitno-turistika mjesta

IRAK

Bagdad (glavni grad) i ruevine Babilona

IRAN

48
Teheran
Kupalina mjesta na zelenim obalama Kaspijskog mora Babol-Sar i Ram-Sar
Perzopolis stara prijestolnica Perzije s otkopanom kraljevskom palaom
Ugasli vulkan Demavend, ujedno i najvii vrh Elbrusa

PROGNOZE KRETANJA TURIZMA U AZIJI

Azija je za Europu i SAD turistiki izazov, privlai prirodnom raznolikou i

kulturom
Svjetski turistiki eksperti predviaju da e stope turistikog rasta u usporedbi s
drugim kontinentalnim cjelinama najbra rasti ovdje posebno zbog smanjenja
relativnih trokova putovanja, poveanja unutarnjih turistikih kretanja sve
snanijeg obalnog i obiteljskog turizma, poveanja gradskog turizma i rastueg i
sve kvalitetnijeg marketinga i promocije

TURISTIKE REGIJE AUSTRALIJE I OCEANIJE

AUSTRALIJA

Najudaljeniji kontinent od Europe (kroz Suez oko 20 000 km, 3300 km od

nablieg dijela Azije)
Najmanji kontinent 7,7 mil. km2, 19,6 mil. st.
4,85 mil. turista, 8,01 mlrd. $ (Japan 25%, ostali Azijci 20%, Vel. Brit. 12%,
ostala Europa 10%, SAD 10%)
U prosjeku najnii kontinent
Australska zajednica (Commonwealth of Australia) obuhvaa 6 federalnih drava:

1. Queensland (poluotok York, Brisbane)

2. Viktorija (Melbourne)
3. Novi Juni Wales (sydney)
4. Tasmanija (Hobart)
5. Juna Australija (Whayalla)
6. Zapadna Australija (Perth, znaajna luka), a velik dio sjevernog dijela ima
status teritorija Sjeverni teritorij (Darwin)

Nedostatak je udaljenost, no kako se teite gospodarskih zbivanja polako

premjeta u zemlje jugositone Azije, dobiva izvanredno povoljan turistiki
poloaj
Specifini resursi i ponuda: pjeani ali, planinski masivi, kontinentalne pustinje,
vlane praume, endemina flora i fauna (radi geoloke izolacija oko 50 mil.
godina) pa ima 99 nacionalnih parkova, 47 tzv. sankturija i 35 rezervata
Visok stupanj kulturnog razvoja sportske priredbe, glazba, filmski festivali,
izlobe i sajmovi
Veliki znaaj ima politika stabilnost i sigurnost, stabilnost valute i izuzetna
organiziranost zranog prometa
Preko 1/3 posjetitelja dolazi zimi (listopad-prosinac) kad je u Australiji ljeto,
temp. 20-30C

49
Sydney predivni ali, spomenici kulture, perivoji, arhitektonski objekti, opera,
muzeji, sveuilite, sportske manifestacije i objekti
Melbourne slino kao Sydney
Brisbane kupalini turizam (zlatna obala, Sunana obala); Veliki koraljni greben
(2000 km), sjeverno od Brisbanea
Otok Tasmanija
Australske Alpe zimski sportovi, planinarenje; najvii vrh Australije Koscinko
(2235 m) - proglaen nacionalnim parkom
Camberra rezidencijalni grad
NOVI ZELAND

268673 km2, 3 939 000 stanovnika

2 mil. turista, 2.9 mlrd. $; najvie Australci, zatim SAD, Kanasa i razvijene
zemlje Europe i svijeta
Otoje se prua pravcem jugozapad-sjeveroistok uz obale Australije, odaljeni oko
2000 km od obale
1642. otkriveno, Nizozemac Tasman
Od najsjevernije do najjunije toke cca 1500 km
2 velika otoka, sjeverni (manje planinski) i juni (vie planinski; Novozelandske
Alpe, Mt. Coock 3764 m), odvojeni Cookovim prolazom, od manjih otoka
najznaajniji Stewart na jugu
Uglavnom oceanska klima s velikom koliinom oborina u svako doma, izrazito
bujan biljni svijet (1/2 zemlje su panjaci i livade), karakteristian ivotinjski
svijet (razne vrste pingvina, vrste ptica prilagoene ivotu na tlu kao kivi...)
Stanovnitvo Anglosasi, Maori, Slaveni, Romani
Gradovi Auckland, Wellington, Christchurch, Dunedin
Motivi atraktivan biljni i ivotinjski svijet, slikovita obala, visoke planine,
vulkani, gejziri, topli izvori, ledenjaci (Tasmanov ledenjak), glacijalna jezera te
organizacija sportskih priredbi (tenis, jedrenje) i gospodarskih sajmova

OCEANIJA

Rubni otoci Azije i Australije, na tisue njih prirodni most prema Australiji
Vulkanski i koraljni otoci
Oko 1,2 mil. km2, 7,5 mil. st.
Podjela:
1. Melanezija ('crni otoci') oko 400 000 turista
2. Mikronezija ('mali otoci') oko 900 000 turista
3. Polinezija ('mnogi otoci') 250-300.000 turista
Privlanost proizlazi iz posebnosti njihova izgleda, specif. biljnog i ivotinjskig
svijeta, ugodnoj klimi, karakteristikama mora i obale te posebno u etnosocijalnim
osobitostima stanovnitva
Posjetitelji uglavnom bogatija klijentela iz SAD, Kanade, Australije, Japana,
zapadnoeuropskih i sjevernoeuropskih zemalja
izloeno estim vjetrovima pa velike tete i strah od nepogoda uzrokuju
smanjenje turistikog posjeta
Ratrkanost (npr. Kukovo otoje u Polineziji raspreno na podruje veliine
Europe) pa su zbog velikih udaljenosti nune velike investicije za izgradnju
meunarodnih zranih luka i receptivnih kapaciteta za to veina otoka nema
mogunosti
Masovniji turizam ogranien na otoke Guan, Tahiti, Fidi, sjeverni Mariani

50
 TURISTIKE REGIJE ANGLOAMERIKE
Od krajnjeg sjevera Amerikog kontinenta do junih granica SAD prema
Meksiku
3 regije:
1. Ameriki Arktik (Aljaska, kanadski sjever i danski Grenland)
2. Kanada
3. SAD
15 mil. km2, 310 mil. st. (Kanada povrinski vea, ali 10 manje stanovnika)
SAD i Kanada - 60 mil. turista, 77 mlrd $ tur. prihoda (najvanije turist. regije
iza Europe)

SJEDINJENE AMERIKE DRAVE (SAD)

Izvanredan turistiko-geografski poloaj (izmeu Europe, Japana, Australije,

N. Zelanda)
9363 000 km2 sa Havajima i Aljaskom, oko 288 mil. st.
Izvanredno dobro organiziran i siguran zrani promet (od 10 najfrekventnijih
zranih luka u svijetu, 7 ih u SAD)
Klima povoljna umjerena, suptropska, mediteranska; polarna na Aljasci
Fedralna drava sa 50 saveznih drava (s Havajima, Aljaskom i federalnim
distriktom Columbijom), gl. grad Washington
66,547 mlrd. $ prihoda od meunarodnog turizma (12% u ukupnim svj.
prihodima), ali daleko vie ostvaruju od domaih turista zahvaljujui
visokom standardu i veoma razvijenim svim oblicima prometa
49 nacionalnih parkova na 250 000 km2
Najbrojniji strani turisti Kanada, Meksiko, Japan, Engleska, Njemaka
(uglavnom Havaji, Florida, Kalifornija (filmska industrija), N. York,
Washington...)
Turistike regije:

1. ATLANTSKO PRIMORJE
a) Nova Engleska
- ljetna turistika sredista Cap Code, Marthas Vineyard, Nantucket
- Boston, sveuilini Cambridge (sveu. Harvard, Massachusetts
Institut od Technology)
- nac. park Plimouth u Cap Cpde zaljevu

b) Srednje atlantska regija

- turistiki jedan od atraktivnijih, najgue naseljen
- dolina rijeke Hudson, vodopadi Niagare
- New York (najposjeeniji), Washington

51
 c) Juno atlantsko primorje
- Atlanta zrana luka na 2. mj. u svijetu po prometu putnika
- sjedite Coca-cole
- Nashville (centar country glazbe)
- Orlando (Disney World i Kennedy Space centar)
- New Orleans (glasovita Bourbon Street i festival Mardi Gras)
- Florida (Dayton Beach, Palm Beach, Miami Beach te poluotok
Everglades nac. park. tropske flore i faune)

2. APPALACHIAN GORJE
- brojna zimsko-turistika mjesta
- naroito posjeeni nac. parkovi Shenandoah, Great Smoky
Mountain

3. SREDNJI ZAPAD
- na sjeveru Velika jezera s gradovima Detroit, Chicago na obali
- JZ Las Vegas i nac. park Grand Canyon
- ljeilita Hot Springs, Eureka Springs

4. PLANINSKO PODRUJE ZAPADA (Rocky Mountains)

- jedna od najatraktivnijih regija
- indijanski rezervati i nacionalni parkovi
- Yellowstone 1. nacionalni park u svijetu, 1872. g vrui izvori i
gejziri
- Ostali nac. parkovi - Yosemite (ledenjaka dolina)
- Colorado s kanjonom istoimene rijeke
- Rocky Mountain u najljepem dijelu Stjenjaka

5. PACIFIKI SJEVEROZAPAD I ALJASKA

- egzotina prirodna sredina - Eskimi, Aleuti, nacionalni park Mt Kinley
(najvii vrh SAD, 6194 m)
- dobri uvjeti za lovni i ribolovni turizam
- Seattle vana luka za trita Azije i Australije

6. KALIFORNIJA I HAVAJI
- obilje sunca i pjeani ali

a) Kalifornija
- Los Angeles (Hollywood, Disneyland) jedan od najposjeenijih
gradova svijeta
- San Francisco
- Kupalita Santa Barbara, Santa Monica, Long Beach, San Diego,
Pacific Beach, Imperial
b) Havaji
- gl. grad Honolulu, 5 glavnih otoka po postanku vulkanski
- otok Havaji najvei, ali ne najznaajniji; aktivan vulkan Maun Lo
koji je dio nac. parka Hawaii Volcanoes; antropoloki sadraji
- na otoku Oahu najvanija zrana luka i turistiki promet
- otok Maui prekrasni ali
- podruje kupalinog turizma cijele godine (suptropska klima)
- klima, pjeskoviti ali, specifina kultura i obiaji domorodaca

52
 KANADA

9 976 000 km2, 31, 362 mil. st.

20 mil. turista, 9,7 mlrd. $ (poslije SAD je ''najturistikija'' zemlja oba
amerika kontinenta, uglavnom posljedica blizine SAD) (82% Amerikanci,
Britanci, Francuzi, Nijemci, Japanci...)
Jedna od najslabije naseljenih zemalja svijeta
50% stan. ivi u 2 drave Ontario (72% Anglosasi) i Quebec (89%
Francuza)
Stanovnici Anglosasi 50%, Francuzi 30%, ostalo ine Slaveni, Niemci,
Skandinavci i Nizozemci, 1% starosjedioci Eskimi i Indijanci
Problem je prometno povezivanje ovog golemog prostora, ali znaajno za
turizam je da ima sve vrste promete dobro razvijene, pogotovo zrani i
cestovni
Geografski poloaj blizina SAD je velika prednost
Klima relativno kratka ljeta, otre zime
Glavna turistika kretanja:
- uz najnaseljeniji dio kanade, prostor uz granicu sa SAD
- fjordovi na obalama Pacifika, visoki Kordiljeri, prostrana jezera,
rijeke bogate ribom, nenaseljene tundre, prostori vjenog snijega i
leda
na sjeveru te nepregledna umska prostranstva diljem Kanade
- JI od ua rijeke ST. Lawrencea i jug Quebeca u jesen kad crveni
javorov list (dravni simbol) impresivan pejsa
- Ontario Velika jezera i kanadski dio Niagare
- SZ od Ontaria izvanredno lijepa skupina jezera Manitoba,
Winnipeg, Veliko medvjee jezero, Athabasca...
- planinski zapad ugasli vulkani, kanjoni, gorske rijeke, jezera,
veina nacionalnih parkova (Banf i Waterton najposjeeniji)
- gradska sredita Montreal, Ottava (glavni grad), Toronto,
Vancouver

53
TURISTIKE REGIJE LATINSKE AMERIKE
najvei dio stanovnitva nema sredstava za sudjelovanje u turistikim
kretanjima, a ni drave nemaju mogunosti za vea ulaganja u smjetajne
kapacitete, kapacitete prehrane, rekreacije i infrastrukture pa je sve prisutniji
ameriki kapital, a kako su turisti veinom iz SAD mala dobit od turizma
Tek posljednjih godina neke od zemalja poinju vlastita ulaganja u turizam
Turistiki resursi povoljna klima, izvanredni ali, specifina flora i fauna,
bogata kulturna batina (Inke, Maje, Asteci), ivopisni pejsai, gradovi s
bogatom kulturnom batinom, prisnost i vedrina ljudi, specifian folklor i
obiaji
Regije: 1. Srednja Amerika
2. Juna Amerika

SREDNJA AMERIKA
3 prostora: 1. Meksiko
2. Zemlje Amerike prevlake
3. Zemlje Antilskog otoja
Uglavnom prostorno male drave (osim Meksika)
1981. Organizacija drava istonih Kariba u koju ulo 7 otonih dravica
(Antigua, Dominika, Saint Kitts-Nevis, Santa Lucia Saint Vincent) u sastavu
Commonwealth
masovnijom turist. posjetom istiu se Meksiko, Puerto Rico, Jamajka, Kuba,
Kosta Rica, Bahami, Dominikanska republika i Haiti

MEKSIKO

Najvea i najmnogoljudnija zemlja Srednje Amerike

Veoma povoljan geografsko-turistiki poloaj izlaz na 2 oceana
4 klimatsko-vegetacijska pojasa: 1. Tierra Caliente
2. Tierra Templada
3. Tierra Fria
4. Tierra Helada
Promet velik problem zbog brdovitog i nepovoljnog reljefa teko graditi i
odravati prometnice; eljeznica najgua oko glavnog grada, a problem sa
eljeznicom je i to imaju 6 razliitih irina kolosijeka;
-> panamerika autocesta vrlo znaajna, povezuje S i J zemlje
19.6 mil. turista, uglavnom iz SAD i Kanade, zatim Japan i zapadna Europa
Ostaci drevnih kultura Maya, Asteka i indijanskog plemena Tolteka
Turiste privlae i etnosocijalne kakarkteristike stanovnitva, obiaji, folklor,
glazba, razliite manifestacije

54
 Poluotok Yucatan spomenici kulture Maya, ostaci Teotihuacana, nekad gl.
grada Tolteka, sjev. od gl. grada Ciudad de Mexica (piramida Sunca, piramida
Mjeseca); na jezeru Texcoco je grad Tenochtitlan, drevna prijestolnica Asteka
Radi odmora posjeuju obalu:
istona manje privlana zbog oborina i velikih vruina
- zapadna pogodnija; brojna turistika mjesta (Acapulco, Manzanillo, Puerto
Vallarta, La Paz, Mazatlan)
Ciudad de Mexico smjeten uz jezero Texcoco, okruen visokim planinana
(posebno vulkan Popocatepetl (5452 m))
ANTILSKO OTOJE

Otoje Karipskog mora, podjela:

1. Veliki Antili (Jamajka, Kuba, Haiti, Puerto Rico)
2. Mali Antili
3. Bahamski otoci
Karibi nastali od dvaju planinskih lanaca ini najvei vrhovi stre iznad mora
i ine dananje otoke
Resursi koraljni grebeni, biljni i ivotinjski svijet, pilje, brzaci, pjeani ali,
klima koja omoguuje posjete tijekom cijele godine (tropska, ljeti ne iznad
32C)
Za turiste iz SAD i Europe napovoljnije zimsko razdoblje, najvei posjet

1. BAHAMSKO OTOJE
- najvanije tur. podruje Antila, preko 2 mil. turista
- bogata klijentela dolazi luksuznim jahtama ili sredstvima zranog prometa
- gotovo netaknuta priroda, mogunost krstarenja, rekreacija, kupanje,
razgled
otoka i otoia (oko 700 koraljnih otoka i vie tisua grebena)
- New Providence otok, 75% st. ivi, glavni grad i najvee tur. naselje
Nassu
- Grand Bahamia otok, tu se nalazi vaan turist. centar Freeport Lucaya
-> oba mjesta imaju velike marine, luksuzne hotele, golf-terene, kockarnice
- od ostalih otoka znaajni San salvador, abaco, Andros, Eleuthera

2. DOMINIKANSKA REPUBLIKA
- preteno planinska; 2/3 otoka Hispaniol
- turizam druga najvanija gospodarska djelatnost
- Santo domingo glavni grad osnovano 1. sveuilite u obje Amerike
- naposjeenjiji - Puerto Plata, Altos de Chavon ('lano' talijansko selo koje
posjeuju umjetnici iz cijelog svijeta)
3. HAITI
- zapadna treina otoka Hispaniol
- pogodna klima, toplo i isto more, izvanrednim alima, mogunost
podvodnog ribolova i drugih sportovi na vodi
- izgradnja zrane luke u Port au Princu omoguuje bolji pristup

4. JAMAICA
- sjev. rub Karipskog mora; znaajna tur. destinacija
- privlai slapovima, potocima, bujnim raslinjem, ivotinjskim svijetom,
specifinom glazbom, sportskim terenima za golf i kriket
- dobri smjetajni kapaciteti

55
5. PUERTO RICO
- prenapuen
- divni ali, tropska klima i isto more privlae turiste
- najvii standard od svih srednjoamerikih zemalja

6. KUBA
- slini resursi, ali zbog svojevrsne izlolacije i politikih sukoba sa SAD
ima relativno mali posjet

JUNA AMERIKA
4 prirodne i gospodarske cjeline:
1. Tropski sjever
2. Andske zemlje (preteno orijentirane prema Pacifiku)
3. Istona ekvatorijalna i tropska podruja s brazilskim zaleem
4. Juna izvantropska podruja s argentinskim zaleem
Vea turistika posjeta koncentrirana je tek na nekoliko zemalja istonog i
zapadnog primorja, ali samo tamo gdje su uvjeti prirodne sredine podnoljiviji
za turiste jer se najvei dio J. Amerike nalazi u vlanoj praumskoj
ekvatorijalnoj i tropskoj zoni
najveu turist. posjetu ima Brazil, zatima Argentina, Urugvaj, Venezuela...

BRAZIL

etvrta zemlja u svijetu po veliini

3,783 mil. turista (SAD, Kanada, Meksiko, Japan, zapadnoeuropske zemlje)

1. AMAZONIJA
Golema nizina izmeu Anda, Brazilskog i Gvajanskog visoja
Prauma 4 mil. km2 eksploatacija s ciljem izgradnje veih i boljih
komunikacija
Manaus vana raskrsnica vodenog i zranog prometa
Turisti skloni avanturizmu, zainteresirani za raznlikosti boljnog i ivotinjskog
svijeta

2. UNUTRANJI BRAZIL
Na Brazilskom pobru
Turist. atrakcija brojne rijeke koje stvaraju velianstvene slapove (vodopad
rijeke Iguacu, pritoke Parane)
Brasilia glavni grad

3. PRIATLANTSKI BRAZIL
Najmanja prostorna cjelina, ali turistiki najrazvijeniji
Natal prva zrana luka za zrakoplove iz Europe
Recife znaajna pomorska luka
Baia industrijski grad i privlana luka, najstariji grad Brazila

JUGOISTOK PRIATLANTSKOG BRAZILA

- turistiki najrazvijeniji
- tu ivi skoro stanovnitva
- 90% ukupnih prihoda od turizma (3,1 mlrd. $)

56
 - Sao Paulo najvaniji gospodarski centar
- Santos najvanija luka za izvoz kave
- Rio de Janeiro:
- politiko, kulturno, trgovako i industrijsko sredite,
- karnevali, festivali sambe, druge manifestacije
- plae Copacabana i Ipanema, spomenici, kulturne ustanove
- blizina znaajnih kupalita Torres, Parati, Cabo Frio
- blizina planinskih turist. mjesta Petropolis, Teresopolis
- Porto Alegre, Belo Horizonte, Recife
ARGENTINA

2,8 mil. tur., 2,2 mlrd. $

Povrinom 2. zemlja J. Amerike, meu razvijenijim zemljama tog kontinenta
Klima od suptropske na sjeveru do hladne na jugu
Vie prirodnih cjelina:
1. Pampe
2. Stepske ravnice u sredinjem dijelu s plodnim tlima
3. Sjeveroistona Argentina ili Gean Chaco, savane i suhe savanske
ume
4. Argentinsko podgorje na zapadu
5. Patagonija na jugu, pusta i hladna
Turizam nema vee znaenje, ali radi vrijednih tur. resursa, relativno dobre
prometne mree koja je povezuje sa svijetom i kvalitetnih receptivnih
kapaciteta se oekuje snaniji tur. razvoj i vei inozemni posjet
Najprivlanije - Buenos Aires gl. grad, industrijsko i kulturno sredite zemlje
- Mar del Plata kupalino i preteno turistiko mjesto
- Bariloche u planinskim masivima Anda
Ostali turist. resursi povoljna klima, pjeani ali, nacionalni parkovi (11),
pogodni tereni za zimske sportove u Andama

OSTALE JUNOAMERIKE ZEMLJE

Nemaju vee turistiko znaenje zbog niskog stupnja gospodarskog razvoja i

slabe prometne povezanosti
Prirodni resursi u Andama ugasli i aktivni vulkani, gorska jezera (Titicaca,
Poopo), zanimljive rijene doline, rijeke i slapovi
Temeljni tur. resursi ipak antropogena bogatstva kulturnopovij. i drugi
objekti:
- gradovi civilizacije Inka - Machu Picchu, Cuzco (Peru) (3200 nadm.
visine)
- hram Kopakabana na obali jezera Titicaca (Bolivija)
Suvremeni gradovi spoj moderne arhitekture i barokne panjolske:
-> Bogota (Kolumbija), Lima (Peru), La Paz (Bolivija),
Quito (Ekvador), Santiago (ile)
Pacifika obala nepogodna za razvoj kupalinog turizma strma, slabo
razvedena
Pogodnija samo sjev. obala Zaljev Guayaquil (ile) s vie kupalinih mjesta,
Vina del Mar, La Serena)

57