Boanstvena komedija

Dante Alighieri

Dante Alighieri talijanski je pjesnik podrijetlom iz

patricijske fioretinske obitelji. Roen je u Firenci
izmeu 18. svibnja i 17. lipnja 1256. godine (sam je
izjavio kako je roen kad je sunce bilo u znaku
Blizanaca). U mladosti se druio s pjesnikom
Cavalcantijem kome je posvetio svoje prvo znaajno
djelo La vita nuova (inspiraciju je pronaao u svojoj
ljubavi prema Beatrice Portinari koju je upoznao kao
djeak i koja je odigrala vanu ulogu u njegovom ivoti
i stvaralatvu; djelo je napisano u prozi gdje je ubacio
jednu baladu, jednu estinu, 25 soneta i 4 kancone;na
temelju idealiziranog koncepta ljubavi u duhu firentinske pjesnike kole dolce stil nuovo;
Beatrice i njezinu ljepotu uzdigao je do izvanzemaljskog simbola). Dri se kako je filozofiju
uio kod franjevaca i da mu je uitelj retorike bio Brunetto Latini, tajnik Republike i istaknuti
pristaa gvelske stranke. U gradskoj opini sluio je kao konjiki glasnik. U slubi grada borio
se kod Campaldina (1289.), a u politikom ivotu grada sudjeluje kao lan Vijea stotine. Jedno
je vrijeme bio i jedan od gradskih pripra. Za Firencu je obnaao razliite diplomatske slube, a
kao pristaa Bijelih pruao je otpor Papinim pokuajima podvrgavanja Toskane crkvenoj
dravi. Kada su se papine pristae (Crni) domogli vlasti (1302.), prognan je iz Firence, a
presudom od 10.oujka iste godine zaprijeeno mu je lomaom ukoliko se zatekne na teritoriju
grada Firence. Kao izbjeglica ivio je u Veroni, Arezzu, Ravenni, a neko vrijeme i u Parizu.
Iako izgnan i u tuini Dante nije gubio nadu kako e se jednog dana vratiti u Firencu. 1315.
ponuen mu je povratak ali pod odreenim okolnostima. Dante je to odbio drei uvjete
poniavajuima.materijalna nesigurnost i teke ivotne prilike prisiljavale su ga na traenje
utjecajnih saveznika. Kada je umro Henrik VII. izgubio je sve izglede kako bi neka vanjska
intervencija mogla izmijeniti politiko stanje u gradu. Razoaran udaljavao se od pristaa i
istomiljenika. Od 1318. trajno se naselio u Ravenni gdje je predavao retoriku. Godinu dana
prije smrti u Veroni je na latinskom jeziku napisao raspravu Questio de aqua et terra. Razbolio
se putujui u veneciju i po povratku u Ravennu 1321. u noi s 13. na 14. rujna umro.

1
Boanstvena komedija/La Comedia divina)
Ovaj religiozni spjev nastaje izmeu 1304. i 1321. godine. Dante je zapoeo pisanje Pakla
izmeu 1306. /1307. godine , a zavrava ga oko 139. ili 1310. istilite pie negdje oko 1308,
sve do 1315. godine. Raj nastaje izmeu 1316. i 1321. godine.
Dante je svoj ep u poetku nazvao komedijom, jer se prema srednjovjekovnoj poetici tako
oznaavalo pripovjedno djelo u stihovima, napisano jednostavnim, svima razumljivim
jezikom, koje poinje tuno, a zavrava sretno: ...Na poetku ona je zastraujua i smrdljiva,
jer govori o Paklu, ali ima dobar kraj, poeljan i prijatan, jer govori o Raju.... Epitet
Boanstvena (boanstvena zbog savrene forme, kompozicije, jezika i tematike) pojavljuje se
prvi put kod Bocaccia u njegovom djelu o Danteovom ivotu. Od 1555. godine postaje sastavni
dio naslova. Boanstvena komedija dri se posljednjim velikim knjievnim djelom srednjeg
vijeka i prvim velikim djelom koje nagovjeuje renesansu.
Epski se spjev sastoji od 14233 stihova, pisanih u jedanaestercu, a sloenih u rimovanim
tercinama. Kompozicijski spjev je podijeljen u tri dijela:

Pakao (Inferno), istiliste (Purgatorio) i Raj (Paradiso), s trideset tri pjevanja, time to prvi
dio, odnosno Pakao, ima i uvodno pjevanje. Sve skupa 100 pjevanja. Bazirano je na broju tri
(simbol Svetog Trojstva) i savrenom broju deset. Djelo je podijeljeno u tri pjevanja

2
strofa je tercina (tri stiha), napadaju ga tri zvijeri, vode ga tri vodia. Strofa od tri retka s rimom
aba,bcb,cdc,ede.
Simetrina je i unutranja podjela: Pakao ima devet krugova i predvorje, to ini deset dijelova.
istilite ima devet dijelova (plaa, Predistilite i sedam krugova), plus Zemaljski Raj, to
takoer ukupno daje deset. Raj ima devet neba, plus Empirej, to opet ini deset. Svaki od tri
dijela spjeva zavrava rijeju zvijezda. Svaka esta pjesma u tri dijela spjeva govori o politici,
ali u sve irem smislu (na nivou Firence, pa Italije, Carstva).
Due grjenika podijeljene su u tri grupe, kao i due pokajnika i due blaenih.
La Comedia Divina upravo je pria u prvom licu o putovanju kroz tri izvanzemaljska
kraljevstva, koje je zapoelo (prema nekima) na Veliki petak 7. ili 8. travnja, po drugima 25.
oujka 1300. godine Dante tada ima trideset pet godina i gubi se u umi, a tri mu zvijeri: lav,
vuica i pantera sprjeavaju izlazak. Meutim, Vergilije mu pomae (prvi vodi- pripada
antikom svijetu) pronai put te ga vodi kroz pakao i dio puta kroz istilite. Dalje ga vodi
Beatrice, simbol istoe i nevinosti i jedan dio raja Sveti Bernard.
Boanstvena komedija pisana je firentinskim narjejem koje postaje temeljem talijanskog
standardnog jezika.

3 glava lika: Dante, Vergilije, Beatrice

DANTE- simbol grenog ovjeka
VERGILIJE- simbol ljudskog razuma, nalazi se u 1. krugu
BEATRICE- simbol milosti Boje, ideala nadnaravne vrste, simbol ljepote
3= mistina brojka(ima magijsko znaenje), predstavlja Sveto trojstvo
100 = savrena brojka, simbol savrenstva
Dante se na poetku nae u mranoj umi, to je alegorija grjenog ivota. Kako bi se
spasio od opasnih zvijeri, odlui slijediti Vergilija (simbol razuma i Danteov uzor)
u prvom dijelu spominju se 3 zvijeri, a simboliziraju ljudske poroke:
- LAV- simbolizira oholost
- VUICA- simbolizira lakomost
- PANTERA- simbolizira putenost (erotinost)
Vergilije je rimski pjesnik iz antike, prati ga kroz Pakao i istilite, ali ne i Raj jer on
nije krten. Kroz Raj ga vodi Beatrice (idealna, bez grijeha, umrla kao djevojica)

3
PAKAO

Botticcelijev prikaz pakla (1490.)

4
 Pakao, koji je alegorija stanja grijeha i otuenosti od Boga, moemo shvatiti kao
alegoriju zemaljskoga svijeta i njegove izopaenosti ljudskih strasti, opaina i poroka
sastoji se od 9 krugova opisanih u obliku lijevka, kroz koje Dantea vodi pjesniki uzor
Vergilije
grjenici su smjeteni unutar lijevka po teini grijeha, od najmanje grjenih (na vrhu)
do najvie grjenih (na dnu)
Pakao ima izgled lijevka s uim dijelom u sredini Zemlje. Rubovi tog lijevka imaju
urezane vodoravne stepenice, koji oblikuju devet koncentrinih krunih linija na kojima
se kanjavaju razliiti grijesi. Te krune linije su krugovi pakla, koji su sve ui prema
sreditu Zemlje. Njihove obale, koje su razruene zbog zemljotresa, koji je pratio
Kristovu smrt, omoguavaju silazak iz jednog kruga u drugi.
Svatko je vjeno kanjen u krugu koji odgovara najteem grijehu koji je imao. Svaka
kazna je dvojaka. Odnosno, grjenik je kanjen duhovno (nema mogunost vidjeti
Boga) i fiziki. Odnos izmeu kazne i grijeha je strogo proporcionalan i taj odnos je
utoliko vei to se dublje silazi u pakao.

Dante se na polovici ivota naao u umi .

Na pola naeg ivotnoga puta

u mranoj mi se umi noga stvori
jer s ravne staze skrenuvi zaluta.

Dugo je lutao umom, a nakon izlaska iz nje doe do nekog brijega. Krenuo je prema vrhu, ali
su mu put zaprijeile tri ivotinje: pantera (koja predstavlja putenost, poudu), lav
(koristoljublje) i vuica (lakomost).

Al' istom da u uzbrdo, kad eno

odnekud panter brz i gibak pao,
s krznom to bijee od pjega areno;
i nije mi se vie s oka dao,
ve me u hodu prijeio sve jae,
pa sam se vraat vie puta stao.

Taj kao da je na me doi htio

od gladi bijesan,podigavi iju,
reko bi:i zrak uplaen je bio,
i to izgledae sviju
pouda sita u svojoj suhoi,
i zbog koje ve mnogi suze liju.

5
U trenutku kada se htio vratiti natrag doao je Vergilije koji ga je poveo sa sobom. Vergilije
mu je objasni kako ga je poslala Beatrice, lik iz Danteovog kratkog proznog teksta ''Vita
nuova'' (''Novi ivot'').
Vergilije vodi Dantea kroz Pakao i istilite u Raj.

Dante i Vergilije su uli u predpakao. Dante je spazio natpis iznad vrata:

Kroz nas se ide u grad sviju muka,

kroz nas se ide gdje se vjeno plae,
kroz nas se ide do propala puka.

Pravda nam tvorca vinjega potae;

boanska svemo,mudrost to sve znade,
i prva ljubav graditi nas zae.

to god stvorenja prije nas imade

vjeno je, pa smo i mi vjena vijeka;
tko ue nek izgubi svaku nadu.

Uavi u predvorje pakla Dante uje vriskove boli dua koje ne pripadaju niti raju niti paklu.
To su due ljudi koji su za ivota bili usmjereni samo na sebe, pa ih sada nemilosrdno gone
strljeni i ose. Kroz tu prostranu ravnicu protjee rijeka Aheront, na ijim obalama nesretne

due ekaju da ih sijedi starac Haron preveze na drugu obalu u vjenu

tamu, vatru i led. Budui da je Dante bio iv, Haron ga odbija prevesti, no Vergilije stiava
Haronov bijes i podsjea ga da Dante putuje po bojoj volji. U to se zemlja zatrese, digne jak
vjetar, a zastraujui bljesak srui i onesvijesti Dantea.

Sad stigosmo do mjesta tekih jada,

ko to ti rekoh,gdje se svijet jati,
to blagodati uma lien strada.

6
KRUGOVI PAKLA

U prvom se krugu - Limbu nalaze due nekrtenih. Njihove se due ne mue i jedina im je
muka neispunjiva elja da vide Boga. Tu se nalaze djeca i antike linosti koje su se rodile
prije stvaranja kranstva; Homer, Ovidije, Vergilije...

Ne pita, dobri uitelj mi ree

tko su ti dusi, pred tobom to stoje?
Prije no poe znaj da njih ne pee

Nikakav grijeh; al' premalo to je

da bi se spasli, i uz djela ista,
jer su bez krsta, vrata vjere tvoje.

U drugom se krugu nalaze due preljubnika, kojima vitla paklena oluja. uva ga Minos, a on
ujedno i razvrstava tee grjenike. Ljubavnici su poinili grijeh, jer su unitili ivot onih ljudi koji
nisu bili krivi. Kanjeni su tako to nikada nemaju mira i cijelo vrijeme im pue oluja. Dante susree:
Minosa, Kleopatru, Parisa, Didonu, Ahila, Tristana, Semiramidu... Po Danteovom shvaanju Minos
(uveni kralj s otoka Krete) je sudac na ulazu. On je pola neman, pola ovjek. Pred njega dolaze grjene
due i ispovijedaju svoje grijehe, te uvi
osudu kreu dalje u pakao, za onoliko
krugova koliko se njegov rep ovije oko
tijela.

Tu Minos straan, zubima ree

stoji na pragu ondje grijehe ispitiva,
sudi i alje, repom pravdu kroji.

Minos nerado puta Dantea u drugi

krug pakla, gdje se nalaze due preljubnika, a sada njihove due raznosi vihor koji nikad ne
prestaje. Razgovara s Franceskom i Paolom, ljubavnicima iz Ravenne, koje je ubio Paolov

brat zatekavi ih u preljubu.

Pakleni vihor, to bez stanke huji,

tu nosi due u zamahu punu;
mui ih, bije, vrte ih u struji.

7
U treem se krugu mue due prodrljivaca i pijanaca. Njihove su muke to su polijegani u

blatu, po njima iba kia i snijeg dok ih Kerber , mitski

uvar Hada, raetvoruje.

U etvrtom su krugu due rasipnika i krtaca. Oni guraju kamenje, a uva ih vuk Pluton
(nekada bog bogatstva, a sada paklena neman).

Peti je krug krug dua srditih i estokih, koji su zagnjureni pri vrhu, a lijeni se dave pri dnu

rijeke Stiks. uva ih Flegija.

esti je krug krug krivovjeraca i onih koji nisu vjerovali u besmrtnost due. Oni su zakopani
u otvorenim goruim grobovima grada Disa. Tu Dante pria s Farinatom i Cavalcantijem.
Proriu Danteu da e biti prognan iz rodnog grada.

Sedmi je krug krug nasilnika, a podijeljen je na tri pojasa.

- U prvom se pojasu nalaze nasilnici protiv blinjega, a uvaju ih kentauri, koji ih,
dok su uronjeni u Flegaton, rijeku od vrue krvi, gaaju strelicama.
- U drugom se pojasu nalaze samoubojice, koji su pretvoreni u otrovno granje, a
kljucaju ih harpije (ptice sa enskim licima) i gladne kuje.
- U treem se krugu na uarenom pijesku nalaze nasilnici protiv Boga i prirodnih
zakona, a zasipa ih ognjena kia. Bogohulnici lee na leima, lihvari sjede
pognuti, a sodomiti tre okolo. uvar je toga kruga Minotaur.

Metabolge ili zle jaruge, kako se jo zove osmi krug pakla, sadravaju deset rovova. Dante i
Vergilije u taj krug stiu zahvaljujui Gerionu, zmaju otrog repa i ljudskog lica koji je simbol
prevare i uvar toga kruga u kojem se nalaze varalice.
- u prvom su rovu svodnici i zavodnici ena (njih biuju avoli)

8
 - u drugom laskavci (zaronjeni u ljudske fekalije)

- u treem su rovu simonisti - ljudi koji su

prodavali ili kupovali crkvene asti, naglavce zabodeni u uplju stijenu dok im gore
tabani. Tamo Dante sree Papu Nikolu III.
- u etvrtom se rovu nalaze vraevi i lani proroci, koji hodaju unatrag, glave
okrenute naopako
- u petom su rovu podmitljivci i varalice, zagnjureni u vrelu smolu,

a uvaju ih vrazi
- u estom su rovu licemjeri, prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaenim olovnim
kabanicama.
- u sedmom su rovu varalice drutva i Crkve koji tre ruku svezanih straga progonjeni
od otrovnih zmija; zmije ih grizu, a oni se pretvaraju u pepeo iz kojeg se, poput
feniksa, ponovno raaju.
- u osmom su rovu lani savjetnici, a meu njima Dante sree Odiseja, koji mu
opisuje svoje zadnje putovanje.
- u devetom su rovu sijai nesloge, koje vrag ranjava maem, a u desetom su rovu
krivotvoritelji, kanjeni stranim bolestima.

Ulaz u deveti krug (duboki zdenac) uvaju lancima svezana trojica giganata: Nimrod, Efijalt
i Antej. Taj je krug podijeljen na etiri zone:
- Kain - zona izdajica roaka,
- Antenori - zona izdajica domovine ili stranke,
- Tolomeja - zona izdajica gostiju,
- Guidecca - zona izdajica svojih dobroinitelja.

9
 - u sreditu Kocita, ujedno i sreditu Zemlje, nalazi se gorostasni Lucifer

, koji je do
pola zaronjen u led. Ima tri glave, a ispod svake po par ogromnih krila kojima
stvara hladan vjetar. Ima tri lica: crveno, crno i ukasto. U ustima su mu Juda,
Brut i Kasije, trojica najpoznatijih izdajnika.

Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do junog pola i stie do junog pola, gdje
se po Danteovoj viziji nalazi istilite u obliku brda.

U istilitu se due iste od sedam grijehova. Rasporeene su u sedam razliitih krugova.

Nakon ienja lete prema nebu. Na vratima raja stoje Aneli (simboli ispovjednika) te dre
mo (simbol pravde).
U Raju se Dante oprata od Vergilija te se, oien od grijeha, nalazi na cvjetnoj livadi. Tada
se pojavljuje Beatrice (simbol milosti i Boje ljubavi). Na kraju Dante moli Djevicu Mariju za
iste osjeaje i za zatitu od maginih zemaljskih grijeha.

10
 Zanimljivo je da se u djelu spominje Hrvatska:

Qual e colui che forse

di Croazia viene a veder
la Veronica nostra,
she per l antica fame non sen sazia

Renesansno u djelu
- pjesnik je porok i sudac svoga doba, otro polemizira protiv Crkve i poremeenim
redom stvari u suvremenom povijesnom trenutku. Istie dostojanstvo ovjeka,
vanost njegova djelovanja i nunosti i vrijednosti znanosti, te traenje istine. S
mnogo razumijevanja prikazuje slabost ljudske prirode
- narodni jezik(talijanski), kritinost

Srednjovjekovni elementi
- srednjovjekovna simbolika u koncepciji i kompoziciji djela
- uloga mistinog broja 3
- forma alegorijske vizije
- razvrstavanje grenika u skladu s religioznim poimanjem grijeha

Boanstvena komedija, sigurno je jedno od najveih djela svjetske knjievnosti ija

vrijednost upravo glede svoje alegorinosti i teme nikada ne prolazi. Ona nema vrijeme ni
generaciju. Pisana je za svakoga i zauvijek. Njezina vrijednost je univerzalnost. Dante je na
jedan izuzetan nain uspio utjelotvoriti ideal vjere, morala, znanosti i politike.

Dante polazi od teze kako je domovina due nebo, odakle ona silazi u nas. Dua po dolasku
na zemlju ima dvije osobine: razum i tenju. Dua tei dobru, ali ne zna ga razlikovati. Iz
neznanja se raa zlo, a ono se po Danteu nalazi u materiji odnosno ulnom uivanju. Dobro
se nalazi u duhu, najvie dobro je Bog, a njemu tei svaka dua.
Zahvaljujui svom umjetnikom geniju, Dante je u jednu cjelinu uspio povezati itavu
galeriju likova, nositelja razliitih osjeanja, udnji i duevnih stanja. Najupeatljiviji dio
Boanstvene komedije je Pakao.

Napomena: slike scena iz pakla preuzete sa stranice http://www.worldofdante.org

11