Miralem Brki

LIKOVNA KULTURA
ZA 5.RAZRED DEVETOGODINJEG OBRAZOVANJA

PRIRUNIK ZA NASTAVNIKE

NAM Tuzla, 2007.

Sadraj:

UVOD

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 5. RAZRED

Okvirni program likovn kulture za 4. razred

Tematske cjeline/tematske oblasti,
Motivi- teme,
Metode rada,
Naini rada,
Oblici rada,
Ocjenjivanje,

ZNAAJ LIKOVNOG IZRAZA

Likovna kultura i razvoj ovjeka,

razvoj stvaralakih sposobnosti,
Psiho-motoriki razvoj,
Intelektualno-estetski razvoj.

RAZRADA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA

Uzrasne specifinosti
Linija,
Boja,
Ploha,
Masa, volmen i prostor,
Povrina,

POJANJENJA PRIMJERA IZ UDBENIKA

OKVIRNA EMA ZA IZRADU GODINJEG PLANA

2
Potovani uitelji i nastavnici,

Ovaj prirunik za udbenik likovne kulture za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja zamiljen je kao
pomono sredstvo za va rad i koritenje udbenika. Prirunik daje okvirni nastavni plan i program
llikovne kulture za peti razred devetogodinjeg obrazovanja odobren od strane Koordinacijskog tijela
za provoenje i praenje obrazovne reforme u FBiH, metodike savjete, pojanjenja primjera iz
udbenika i prijedlog godinjeg makro plana. Izbjegavao sam da ponavljam stvari koje su ve reene
u ranijim razredima i posv etim malo vie panje posmatranju samih likovnih djela, bez namjere da
djeca ue imena umjetnika i njihove biografije, elio sam spomenuti barem reenicu, dvije da djeca i
na taj nain shvate da se zadovoljan, uspjean i priznat moe postati zahvaljujui svom radu.Na
naine malo drugaije nego su to zvijezde koje svakodnevno gledamo na televiziji.

Kao to sam naveo uz udbenik za etvrte razrede, moja elja je da pruim udbenik koji e osvjeiti
veze uenik udbenik, uitelj udbenik i uenik-uitelj, ali i uitelj-autor udbenika te vam se
zahvaljujem za dosadanje sugestije i molim vas da ih aljete na e-mail adresu miki@tesanj.net.

P.S. Ovdje je prilika da barem donekle ispravim greku koja se potkrala u udbeniku gdje nisam
naveo naeg velikog umjetnika Safeta Zeca kao autora crtea na naslovnoj stranici udbenika.

Puno uspjeha u vaem radu,

Miralem Brki

3
 UVOD

Okvirni nastavni plan i program za 5. razred devetogodinjeg obrazovanja predstavlja osnovu za

izradu udbenika i prirunika, ali kako sam elio ponuditi vie mogunosti za koritenje udbenika i
korelaciju sa ostalim predmetima, odluio sam se za ovaj pristup. Naravno, kako se nalazimo na
poetku jo jedne reforme, ni udbenik niti ovaj prirunik nee moi u potpunosti dati sva rjeenja za
probleme koji se mogu javiti u nastavi. Dovoljno je samo spomenuti nepotrebno dugu neizvjesnost o
samom izboru predavaa nastave likovne kulture u 5. razredima. U konanici je odlueno da nastavu i
dalje izvode uitelji razredne nastave ili, samo uz odobrenje rukovodstva kole, nastavnici likovne
kulture. Koliko se ovakva odluka i moe pravdati potrebom da uitelji i uiteljice ne ostanu bez
norme asova, razumljivo je negodovanje nastavnika likovne kulture koji ve godinama bivaju rtve
svake reforme. Kao posmatra ovih procesa u obrazovanju mogu samo izraziti aljenje zbog ukupnog
zapostavljanja ovog predmeta u kojem se na jedninstve nain oblikuje kulturno, kreativno
i duhovno ljudsko bie. Pri tome posebno alim za vjerovatno na dugo vrijeme izgubljenim blok
asom likovne kulture kao nezamjenjivim uslovom da se u radnom procesu kreira i preispita ideja i na
sistematian nain provede proces izrade likovnog djela. Kako u svakoj reformi prvo prepoznajemo
negativne strane ipak nam samo preostaje da u uionici izvuemo maksimum koristi u datom vremenu
i prostoru. Pozitivna strana novog pristupa je podjela na tematske cjeline koje se kontinuirano
obrauju kroz sve razrede, ali lino vidim problem u uzrasnoj neprilagoenosti planova za prva tri
razreda tako da nastavnik ne moe kvalitetno procijeniti oekivane rezultate. Ukojem stepenu se moe
oslanjati na ranije usvojena znanja, na koji nain najbolje savladati do tada nepoznate pojmove i vriti
pripremu za razumijevanje sloenijih pojmova koji e se obraivati u kasnijim razredima. Kako niko
od nas nema ni na nivou oekivanih ciljeva predstavu o tome ta emo traiti od djece u 6. razredu
nastavnici su preputeni istom instiktu da procijene kako sa djecom obraivati probleme likovne
forme i terminologije.

Uitelji i uiteljice koji i u 5. razredu

predaju likovnu kulturu moraju biti svjesni
da pred sobom imaju sasvim novi zadatak.
To jesu djeca iji uzrast odgovara njihovim
nekadanjim etverogodinjacima, alil osim
to je broj asova smanjen na 35 i pristup
radu ve sada treba biti usmjeren na
sloenije oblike izraavanja, ali i doivljaja
umjetnosti. Ve uz prirunik za 4. razred
istakao sam potrebu da uenici koriste i
svesku A4 formata u koju e koristiti ne
samo da zapisuju usvojene pojmove ve i za
izradu skica, piktograma, krokija, lijepljenje
reprodukcija umjetnikih djela i primjera
dizajna. Nastavnik i djeca svake godine
mijenjaju udbenik, ali njihov udbenik koji
samostalno piu treba biti sveska iju
izvedbu i dizajn nastavnik kontinuirano
treba ocjenjivati.

To nipoto ne znai da sada naglasak treba staviti na usvajanju likovne terminologije i teorije forme,
kreativni rad je osnova nastave likovne kulture, ali nastavnik nakon etiri godine kolovanja mora
otvarati nove puteve , ne samo u teoriji ve i shvatanju i doivljaju umjetnikih djela. Analiza kao
verbalizacija onoga to se vidi na slici veoma je bitan dio cjelokupnog odgoja. Ako to i moe
predstavljati potekou za dijete, nastavnik mora biti spreman da pokae primjerom da se u likovnim
djelima moe otkriti i ono to je nevidljivo prvom pogledu. Koliko god to trailo dodatni trud, uitelj
treba shvatiti da u ovoj oblasti treba biti spreman na dodatno obrazovanje i nove metodike postupke.
4
Programski sadraji u udbeniku su obraeni kroz likovne priloge iz bosanskohercegovake
umjetnosti tako da as zapoinje analizom izdvojenog primjera dok se na susjednoj stranici, pomou
dodatnih primjera, objanjavaju likovni pojmovi. Povod za postavljanje samo likovnih priloga iz nae
domovine naao sam u elji da ostvarim maksimalno moguu korelaciju sa predmetima Drutvo i
Kultura ivljenja.Drugi povod za ovaj izbor dijela, za mene kao autora veoma bitan (i sretan sam to
su i recezenti to uoili, nazivajui udbenik najbosanskohercegovakijim) bila je elja da naglasim
bogatstvo i ljepotu bosanskohercegovake likovne umjetnosti. Mada je danas izraenija elja da se
govori o posebnostima i razlikama kultura naroda Bosne i Hercegovine, postoji i znaajan broj djela
velike kulturne vrijednosti koja se mogu prouavati samo kao nae zajedniko naslijee (npr
prethistorijska ili antika umjetnost). Kao to su i nai narodi na ovom prostoru dodira razliitih
civilizacija uticali jedni na druge razvijajui specifine umjetnike forme. Uenici trebaju shvatiti da
je patriotizam pozitivna vrijednost koja se ne dokazuje svaom sa drugima ve kroz razvijanje
pozitivnih radnih navika i ouvanje kulturnih i prirodnih ljepota nae domovine. Istovremeno, moram
priznati, da su pojedini recezenti imali zamjerke na skuenost i iskljuivost ovog pristupa u koji nisu
uvrtena reprezentativna djela svjetske umjetnosti. Mada sam istakao dovoljno razloga za svoj izbor
moram priznati da se mogu javiti sline dvojbe. Uitelji na asovima mogu podsjetiti uenike da
govorei o naoj umjetnosti obraujemo djeli svjetske historije umjetnosti. Takoer, ukoliko ima
vremena, kada govori o djelima iz odreenog razdoblja bilo bi dobro da predstavi barem jedan
primjerak iz tog vremena izvan nae zemlje.elja mi je da ovim tekstovima doprinesem motivaciji
nastavnika i uenika bez ije saradnje i nadopunjavanja nema naina da nastava likovne kulture
rezultira planiranim ciljevima i zadacima.

5
KOORDINACIJSKO TIJELO ZA PROVOENJE I PRAENJE
OBRAZOVNE REFORME U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM

za 5. razred devetogodinjeg osnovnog obrazovanja

LIKOVNA KULTURA
(jedan sat sedmino - 35 sati godinje)

CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO OBRAZOVNOG RADA

PROGRAMSKI SADRAJI ODGOJNO OBRAZOVNI CILJEVI I ZADACI
TEMATSKE MOTIVI I Obrazovni Odgojni i
CJELINE TEHNIKE ciljevi socijalizirajui ciljevi

6
7
8
9
OEKIVANI REZULTATI

Sa uenicima se radi na daljem usvoju i proirivanju znaja o upotrebi materijala i sredstva

koji
se koriste u oblasti taka i linija:
- da znaju razlikovati vrijednosti linija, po intenzitetu /jaini/, po prostirnoj orijentaciji,
- da mogu prepoznati ritam i upotrebljavati ga u svom likovnom izrazu,
- da mrlju i taku koriste kao likovni elemenat u predstavljanju razliitih tekstura i
osmiljavanju kompozicije, organizacije kompozicije: statina i dinamina, vodoravna
/horizontalna/, okomita /uspravna/, kruna, piramidalna, slobodna
- da znaju da je povrina omota nekog oblika /objekta, predmeta/ u prostoru
- da tlocrt predstavlja crte osnove nekog objekta /neke graevine/
- da usvoji termine, elementi graenja, arhitektura, konstrukcija, zid, stub, stup, krov
- da dalje usavravaju tehniku koritenja; olovke, tua i drvceta, tua i kista, da savladaju
tehniku laviranog tua,
za oblast slikarstva:
- da dopunjuju i proiruju znanja o slikarskim tehnikama; akvarelu, gvau, temperi, kolau,
pastelu, flomasterima u boji, mozaiku
- da mijeaju boje i da upotrebljavaju razliite intenzitete boja /da jedna boja moe biti
svjetlija i tamnija/ da se mijeanjem mogu dobiti tonovi drugih boja
- da proiruju znanje o komplementarnom kontrastu /boje koje se slau, a nalaze se u
suprotnosti/,
- usvojit e da nain na koji je nanesena boja predstavlja slikarski rukopis /teksturu/, lazurno i
pastuozno, rukopis autora
za oblast ploha/grafika:
- da usvoje pojam klie, ablon /matrica/, grafiki otisak, grafiar, tampanje
- da savladaju princip izrade jednostavnog ablona za visoki tisak, linorez, papir grafika
- da znaju osmiljeno u organizaciji kompozicije primjenjivati sliku i tekst, izrada stripa,
naslovne strane knjige
za oblast povrina, masa i prostor:
- da uoavaju odnose u prostoru, uoavaju proporcije, prepoznaju karakter oblika
- da su sposobni organizovati kompoziciju po principu pokretne ravnotee /mobili/,
- da znaju ta je simetrija i asimetrija,
- da su u stanju izvesti prostorni crte /crte sa tankom mekom icom/
- da znaju ta je to trodimenzionalna tekstura /tekstura izvedena sa nekim oblikovnim
materijalom/
- da raspoznaju ta je puna plastika /figura u prostoru/, a ta reljef: plitki, meco i visoki reljef
- da rade na jednostavnim rjeenjima grafikog dizajna, odnos plohe i teksta /naslovna strana
za knjigu, plakat, papir za pakovanje../
- da kreiraju kadar stripa ili strip, TV spot.
- da usvoje pojmove, vizuelna informacija, kadar, strip, fotografija

10
STRUKTURA PROGRAMA

1. TAKA I LINIJA
Likovno podruje crtanje:
Organizacija kompozicije, smjetanje rada u zadati format, dinamina i statina kompozicija,
horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna,
piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija

2. BOJA
Likovno podruje slikanje:
U slikanim radovima primjenjivae se kao izraajna sredstva pri realizaciji kompozicije:
mrlje, potezi, lazurni /tanki/ nanos boje, pastuozni /debeli/ nanos boje, harmonian /skladan/
odnos boja, ritam, dominacija

3. PLOHA
Kroz tematsku oblast PLOHU realizovae se sve likovne oblasti koje se u svojoj konanici
iskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crte, slika, grafika.
U petom razredu, pored navedenih organizacija kompozicije, dalje e se raditi na potpunijoj
primjeni odnosa slike i teksta, s obzirom na uzrast interes uenika biti e usmjeren prema
daljem savladavanju oblasti grafike, jednobojne i viebojne /visokog tiska/, u tehnici papir
grafike i linoreza.

4. POVRINA
Tematska oblast Povrina realizuje se kroz likovne oblasti; dizajna, grafikog dizajna,
industrijskog dizajna, primijenjene umjetnosti, kompjuterske grafike, spot, TV poruka, plakat,
navedenih kompozicionih odnosa: dinamina i statina kompozicija,
horizontalna /vodoravna/ kompozicija, vertikalna /uspravna/ kompozicija, kruna,
piramidalna /trougaona/, slobodna /rasprena/, dominacija.
Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Uenici
rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uoavanju i
razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke.

5. MASA I PROSTOR
Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti:
Oblikovanje, graenje, primijenjenu umjetnost i dizajn.
I dalje u ovom uzrastu prisutan je izraen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca
doivljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralakim procesom. U kreativnom procesu
koriste se svi materijali pristupani uzrastu i psihofizikim mogunostima djeteta. Definiu se
pojmovi i realizuju radovi u punoj plastici, mobili /pokretne forme u prostoru/ kao i reljefi
/niski reljef, meco reljef, visoki reljef/. Arhitektonski elementi /elementi gradnje/:
konstrukcija, zid, stub, stup, krov.

11
DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE

Likovna kultura u V razredu, podrazumijeva poetak sintetikog koncipiranja vizuelnog

doivljaja, povezivanje novih vizuelnih iskustava sa do tada prethodno steenim znanjem,
bogaenjem novim likovnim sadrajima i likovnim iskustvima, nivoom usvojenog
doivljavanja likovne umjetnosti.
Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije
kompozicije:
1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije
2. OBLIKOVANJE U PROSTORU rijeavanja trodimenzionalnih formi
Ove dvije podjele kerativnog rada po prostornoj organizaciji kompozicije, realizuju se kroz

LIKOVNE OBLASTI /likovna podruja.

Za oblikovanje na plohi kroz podruja:

- CRTANJE
- SLIKANJE
- GRAFIKA
- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Oblikovanje u prostoru kroz podruja:

- PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE
- PODRUJE VIZUELNIH KOMUNIKACIJA

Programski sadraji predmeta LIKOVNA KULTURA u osnovnoj koli realizuju se kroz

formu tematskih cjelina/oblasti koje bi trebale biti ustrojene /unificirane/ jednobrazno za sve
razrede od 1-9. razreda.

1. TAKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. POVRINA
5. MASA I PROSTOR

Ovakva forma obezbjeuje kontinuitet u usvajanju i proirivanju znanja, sposobnosti i

likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnokolski odgoj i obrazovanje.
Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugoditu, to znai
da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obraena u toku kolske godine. Ovakav pristup
zaokruivanja jedne cjeline kroz likovne zadatke /likovne probleme/ obezbijedio bi veu
preglednost i sistematizovanje gradiva koje uenici trebaju usvojiti i njegovo logiko
ponovno proirivanje u drugom polugoditu. Ponavljanje tematskih cjelina u formi
koncentrinih krugova prua mogunost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih
sadraja i znanja.
Ovako postavljene tematske cjeline ne iskljuuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku.
Kvalitet uenja u likovnoj kulturi je proces kada uenici vizueliziraju problem koji ranije nisu
znali, prepoznaju ga i razrijee putem likovno tehnikih sredstava. Taj proces kod uenika
razvija kreativno miljenje, sposobnosti i saznanja to utie na formiraje likovno oblikovnih

12
temelja koji e im pomoi u analizi sloenih vizuelno likovnih ideja i problema u
komponovanju osmiljenih likovnih kompozicija.
Likovna pismenost podstie se kroz nastavu koja uenike ukljuuje u aktivan proces
vizuelnog istraivanja, doivljaj zadovoljstva u razrjeavanju problema i sposobnosti
vrednovanja. Razvoj likovne pismenosti obuhvata razradu zadatih nastavnih tema putem
kojih uenici spoznaju /stvaraju predstavu/ o znaaju likovne umjetnosti u vlastitom ivotu, i
interakciju umjetnosti, nauke i drutva, novih medija i okruenja.

Motivi teme /likovni sadraji/

Zahvalne teme za likovno kreativni rad predstavljaju doivljaji i spoznaje. Motive prema
svojo vizuelizaciji sadraja dijelimo na:
1. Vizuelne motive
2. Nevizuelne motive
3. Motive likovne forme /likovni i kompozicioni elementi/

- iz neposrednog okruenja djeteta; porodica, kola, mjesto stanovanja, prostori, objekti,

pojave u prirodi, biljke..
- sadraji drugih predmeta /korelacija sa drugim predmetima/; maternjeg jezika /pria, bajka,
poslovica, basna, pjesmica, matematike, prirode i drutva, glazbene kulture, tjelesne i
zdravstvene kulture i kulture ivljenja
- iz narodnih obiaja /tradicije/; znaajni datumi, praznici, etnografsko nasljee
- znaajna umjetnika ostvarenja iz svjetske likovne /batine/ umjetnosti
- likovni i kompozicioni elementi; shodno uenikom uzrastu razrjeavanje likovnih zadataka
kroz upotrebu likovnih i kompozicionih elemenata
nevizuelni poticaji; emocije /osjeanja/, ula, muzika...

POJMOVI KOJE E UENICI USVOJITI

CRTANJE : usvojiti pojmove organizacije kompozicije: statino-dinamino,

vodroravnouspravno,
kruno, piramidalno i slobodno

SLIKANJE: uoavanje znaaja obogaivbanja izraza uvoenjem vie valerskih vrijednosti

boje, usvojeni pojmovi mrlja, ploha, potez, pastuozni namaz, lazurni namaz, kompozicija
boja, harmonija, ritam, dominacija

GRAFIKA: malo-veliko, statino-dinamino, svijetlo-tamno, klie za visoki tisak linorez,

karton grafiku, inicijal, kaligrafija, minijatura

PROSTORNO OBLIKOVANJE I GRAENJE: masa, prostor, gradnja, arhitektura, graenje,

elementi graenja, zid, stub, stup, krov, niski /plitki/ reljef, meco reljef, visoki reljef, mobili
/skulptura u pokretu, pokretne forme/

VIZUELNA KOMUNIKACIJA: grafiki dizajn, vizuelna informacija /poruka/, industrijski

dizajn, spot, TV poruka, statino, dinamino

13
OCJENJIVANJE

Ocjenjivanje u predmetu Likovna kultura je izuzetno sloen segment rada nastavnika, s

obzirom na injenicu da crte predstavlja cjelinu koja u sebi sadri komplekse sposobnosti i
osobina djeteta, upornosti i iskustva, steenog znanja i usvojenih navika, pozitivnog i
negativnog uticaja sredine, kao i sklad emocionalnih i izraajnih sposobnosti transponovanih
u likovne elemente. Iz tog razloga i djeiji crte mogue je analizirati sa razliitih aspekata:
1. estetskog
2. psiholokog
3. pedagokog.
Ako prihvatimo da se djeca likovno izraavaju jer imaju potrebu da iskau svoj svijet, svoje
vienje svijeta, predmeta i pojava, svoje strahove i oduevljenja, onda su svi ti radovi
stenografski zapis due i kao takvi moraju biti dobri. Predmet Likovna kultura sloen je iz
dva segmenta;

1. Likovna Forma /Likovni jezik/ i

2. Likovnih sadraja

Oblast Likovna Forma /Likovni jezik/ koji se odnosi na likovne elemente i principe
komponovanja su teoretskog karaktera i mogu se savladati i usvojiti.
injenica je da se nastavnik u razredu susree sa uenicima koji su nadareni i onima koji
nisu.
Uenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogunostima da
usvajaju likovni jezik i njime se izraavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih uenika
treba pratiti i imati u vidu individualne mogunosti, stepen zalaganja i elje da se realizuje
postavljeni zadatak, napor koji djete ulae u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat,
aktivnost na asovima likovne kulture. Nema loih djeijih radova.
Vizuelno estetska kultura razvija kod uenika sposobnost uivanja i razumijevanja
umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doivljavanje vizuelnih informacija, odnos
prema svjetskoj i naoj kulturnoj batini.
Pravilan odnos nastavnika prema uenikim radovima je od izuzetnog znaaja za likovno
kreativni rad djece. Ako nastavnik trai od djece da tano prepisuju percipirano, da
doivljavaju i gledaju oima odraslih svijet oko sebe, onda takva nastava Likovne kulture ne
odgovara osnovnim principima savremene nastave, ciljevima i zadacima koji se pred nju
postavljaju.

14
 ZNAAJ LIKOVNOG IZRAZA

* Ovo poglavlje je objavljeno u priruniku za etvrti razred, ali ga ovdje ponavljam jer se nije naodmet
podsjetiti pojedinih razmiljanja o znaaju obrazovanja uenika u oblasti likovne kulture.

Na doivljaj svijeta se prvenstveno odvija preko ula vida. Najveu koliinu informacija
iz okruenja (posebno u dananjem digitalnom dobu) primamo posredstvom oiju. Takoer, i
ljudi oko nas informacije i stavove koje izgovaramo procjenjuju posmatrajui nau mimiku,
pokrete tijela i cjelokupni izgled. Tako da je razumno pretpostaviti da likovno izraavanje
predstavlja jedan od prvih ljudskih pokuaja da opie i izrazi svoj odnos ka svijetom putem
ulno razumljivih zapisa.
Razvojem intelektualnih sposobnosti, moralnih obrazaca i tehnika biljeenja dostignua u
drutvenim odnosima, kao bitan segment opte kulture cjelokupne civilizacije razvija se i
LIKOVNA KULTURA.
Veliki broj teoretiara likovne kulture u novijem dobu istiu da je izraz VIZUELNA
KULTURA mnogo prikladniji jer ona danas ne podrazumjeva samo likovno stvaralatvo i
zanatsku likovnu naobrazbu profesionaliziranih pojedinaca ve bitan dio opteg cjelovitog
vaspitanja ljudskog bia kroz cijeli njegov ivot. Razvijanje svijesti o bitnosti stvaranja
estetski kvalitetnog urbanog i arhitektonskog ivotnog okruenja od ulice, radnog mjesta i
doma do odijevanja, minkanja i danas sve rasprostranjenijih internet i poslovnih
prezentacija.

LIKOVNA KULTURA I RAZVOJ OVJEKA

Koliko god moemo pratiti trag ouvanih artefakta u poetke ljudskog oblikovanja svijeta,
svjedoimo o potrebi da se prirodni oblik preoblikuje u novi oblik mijenjan fizikom snagom
ruke praene kontrolom oka i usmjeravane umnom idejom. To i jeste ono to nas izdvaja od
ostalih ivih bia, sposobnost i potreba da stvorimo novu vrijednost, ne instiktivno poput
ptiijeg gnijezda ili mravinjaka, ve progresivnim putem iznalaenja varijacija i stvaranjem
sasvim novog oblika.
Razvoj orua pokazuje taj progresivni slijed ljudske sposobnosti oblikovanja. Mada e
mnogi, sa pravom, upozoriti na probleme otuenja ovjeka u dananjem automatiziranom
dobu i problem sve vee ovisnosi o mainama, ipak je neosporno da je dananje ovjeku
mnogo lake i da due ivi nego na predak koji je koristio kremene alatke.

Uporedo sa oruima i orujem ovjek stvara i oblike koji nemaju isto funkcionalnu
svrhu. Crtei u spiljama i rezbarene figurice vjerovatno prvobitno nastaju kao dio sloenih
animistikih rituala, ali i kod njih od samog poetka primjeujemo elju za preoblikovanjem i
stvaranjem novih odnosa. I kod ovog oblika stvaralatva oigledan je tehniki napredak koji
se ogleda u iznalaenju novih tehnika i materijala.
Dugo se smatralo da i kvalitet likovnog izraza prati ovu progresivnu tendenciju to je
posebno izraeno od vremena renesanse kada se naglaava prosvjeenost novog doba u
odnosu na varvarsku sirovost srednjovjekovnog izraza. Tek u XX st. umjetnici postaju svjesni
izraajne snage djela iz davnih epoha i sve ee se inspiriu umjetnou drevnih civilizacija.
Istovremeno se poinje vea panja posveivati djeijem likovnom izrazu gdje se kao
poseban kvalitet istie spontanost oblikovanja.

15
 Tako i u obrazovanju djece likovna kultura dobija drugaiji tretman nego u ranijem dobu.
Dok se ranije insistiralo na reproduktivnom savladavanju tehnika i razvoju vjetine bez
slobode izraza i mate, sada se sve vea panja posveuje ouvanju neposrednog doivljaja
svijeta.
Metodika likovnog vaspitanja je veoma kompleksna i puna zamki jer objedinjuje nastojanje
da se razvija motorika i vjetine, oblikuje estetska svijest i ouva svjeina djeije spontanosti.
Nastavnik nema empirijski nain da obavi procjenu ve mora zajedno sa uenicima da
procjenjuje dosege u radu i traga za estetskim vrijednostima.
Tako i ovaj prirunik nastaje kao elja autora udbenika da olaka ovo istraivanje i podsjeti
nastavnika u neposrednoj nastavi na bitne pojmove i postupke u obrazovanju uenika u ovoj
oblasti.

RAZVOJ STVARALAKIH SPOSOBNOSTI

Kao kreativno bie ovjek svoje puno ispunjenje pronalazi u stvaralakom procesu.
Potvrdu svojih vrijednosti i opravdanje svrhe vlastitog postojanja pronalazimo u sposobnosti
stvaranja novih oblika. Psihiki poremeaji koji su sve ei u savremenom dobu izmeu
ostalog su rezultat automatizacije, mehanizacije i fragmentacije radnog procesa gdje se radnik
ne realizira kao samostalni zanatlija ponosan na kvalitet i cjelovitost svog rada ve tek kao
segment procesa proizvodnje koji se sve lake mijenja mainama.
Vrijednost i znaaj nastave likovne kulture ostvaruje se upravo u nastavi kreativnog
stvaralakog rada kroz koji se razvijaju vjetine, samostalnost i duevno zadovoljenje.

Otkrivati kod djeteta i mladog ovjeka one spontane pokrete koji karakteriziraju njihovu
psiho-motorinu prirodu, razvijati ih i pretvarati u sisteme svjesnih aktivnosti, pedagoki
angaovati njihovu bujnu, pokatkad i burnu emocionalnu prirodu, estetski oblikovati njihove
najintimnije misli i osjeanja, posredstvom linije, boje, oblika, materije, zvuka, tona,
formiratinjihove izraajne sposobnosti i usmjeravati ih u pravcu naprednih aktivnosti,
osposobljavati mladu generaciju za stvaralaki rad, to je pravi sadraj savremene umjetnike
pedagogije.
Hakija Kulenovi
16
 PSIHO-MOTORIKI RAZVOJ

Kao to smo ve rekli, nametanje likovne kulture kao isto tehnikog procesa u kojem
uenik kroz zadane vjebe ui ve zacrtana rjeenja predstavlja najgori put u likovno
izraavanje, ali nastavnik je taj koji treba da oblikuje i razvija motorike sposobnosti i
usmjerava uenike da shvate odnose u prirodi.
Od toga da nastavnik treba pratiti nain na koji uenik sjedi na stolici i naina na koji se
dri pribor i gdje ga uenik razmjeta na stolu, preko kontrole rada sa otrim noiima za
linoleum i gips, nastavnik pazi na djeija tijela i odjeu razvijanjem kulture rada i uenjem o
organizaciji radnog prostora.
Kod vjebi po posmatranju nastavnik treba posvetiti malo veu panju onome to uenik
stvara na svom crteu iz jednostavnog razloga to kratka sugestija na poetku rada moe
rezultirati kvalitetnim iskorakom u ovladavanju likovnim izrazom. Tako e kod opisa
pojedinih vjebi biti naglaeni oekivani ishodi. Normalno je da sva djece ne pokazuju istu
sklonost i mogunost likovnog doivljaja i izraza i da ne treba kanjavati ocjenom one koji
tee postiu zadovoljavajui rezultat, ali kroz poduavanje osnova likovne forme nastavnik
moe procjeniti trud koji uenik ulae u ovladavanju osnovama LIKOVNE FORME i
individualni napredak svakog uenika sa obzirom na poetni stadij. Poznavanje obraenih
likovnih pojmova, karakteristike tehnika i upotreba pribora te ovladavanje prostorom crtea
(ta je lijevo-desno, gore-dole, ispred-iza, dimenzije oblika i produbljivanje prostora) su
segmenti likovnog obrazovanja u kojima se moe u ovom uzrastu, uz obostrani trud uenika i
nastavnika, postii znaajan napredak.

INTELEKTUALNO-ESTETSKI RAZVOJ

Kao to se danas izbjegava govoriti o

empirijski mjerljivoj intelegenciji, a sve vie
se istie znaaj tzv. emocionalne intelegencije
tako se nastava likovne kulture treba tretirati
kao bitan segment razvoja cjelovite linosti.
Dugo vremena kroz cijelo XX st. forsiran
je kult spontanog djeijeg crtea i podsticalo
preputanje eksperimentalnom izrazu. To je
bila posljedica naglaenog interesa umjetnika
u ijim istraivanjima podsvjesnog i
simbolikog oblikovanja svijet djeijeg crtea
biva otkriven kao dotad nepoznat svijet. U to
vrijeme shvatanje vrijednosti nesputanog
djeijeg crtea predstavljalo je veliki iskorak
u prouavanju ljudske psihologije, ali i
obogaenje likovnog jezika novim
poimanjem kvaliteta i nivoa doivljaja, izraza
i tumaenja. Za likovnu pedagogiju to je
predstavljalo nerjeiv problem: da li pristupiti
korektivnoj analizi uenikih postignua i
sputati isti nekalkulativni izraz ili postati
samo posmatra koji ima zadatak da se
oduevljava rezultatima koje postie dijete
eksperimentiui sa likovnim tehnikama i
stvarajui bez uzora i upute.
17
 Naalost, kao u svemu ostalom, nastavnik se ne moe apriori opredjeliti za jedan od ovih
puteva. Ako se uenje u cjelokupnom ivom svijetu zasniva na primjeru i imitaciji ni
likovna edukacija ne moe zaobii te principe. U nastavi je neophodno posmatranje djela
renomiranih umjetnika pa i kopiranje odreenih rjeenja ako je to opravdano shvatanjem
odreene vrijednosti, a ne usvajanja tueg rukopisa. Igra je, takoer, bitna kao tehnika
razvijanja motorike, intuicije i originalnih rjeenja. Stoga je veoma bitno njegovanje igre u
svakom obliku rada pa i u likovnom izraavanju, ali nastavnik mora shvatiti da ovo nije as
odmora i zabave (mada je divno postii da se djeca raduju asu), posebno ne za njega.

Njegovati slobodu izraza, ohrabrivati eksperiment, podsticati i isticati spontan i

subjektivan izraz sve su to zadaci likovnog pedagoga. Ali jo je vea njegova obaveza
da ono to je postignuto nesvjesno prevede u zonu svjesnog i pohrani u iskustvo tako da
to znanje uenik zna i upotrebiti u situaciji kada otkriveni likovni efekat bude mogao
posluiti tome da se preko njega likovno uoblii neka misao. Jer tek kada
materijalizaciju ideje na likovnom djelu uenik postigne zahvaljujui aktivnom
misaonom procesu, a ne pukim eksperimentom on moe osjetiti puno kreativno
ispunjenje i zadovoljstvo te stei samopouzdanje u vlastitu inteligenciju i sposobnost
izraavanja, odnosno komuniciranja sa svijetom.

Istovremeno dijete tie pouzdanje u vlastiti ESTETSKI SUD za koji zaista ne vrijede
naune norme mjerljivosti ve se uvijek iznova potvruje ona stara izreka da o ukusima ne
vrijedi raspravljati. Ipak, treba biti svjestan da je estetski sud neto vie od ukusa pojedinca.
Estetika tei pronalaenju optih principa koje opisujemo pojmom LIJEPO. Uenik treba
shvatiti razliku izmeu prirodno lijepog i umjetniki lijepog koje nastaje kao rezultat
djelovanja ljudskog stvaralatva. Ljudsko oblikovanje se prepoznaje kao bezinteresno
svianje, to podrazumjeva da umjetniko djelo nema drugu funkciju do da kroz likovnu
formu (raspored likovnih elemenata) predstavi interesantnu vizuelnu estetku senzaciju, a
kroz likovni sadraj (teme i motive) motivira na intelektualni i duevni doivljan hranei
nau duu i razvijajui moralne i pozitivne drutvene osobine.

Poseban oblik estetike predstavlja estetika industrijskog oblikovanja. U dananjem

industrijsko-potroakom vremenu zadatak dizajnera predmeta za svakodnevnu upotrebu
esto se doivljava kao osnovna karakteristika na osnovu koje se neki predmet procjenjuje.
Pored toga to dati oblik treba odlikovati funkcionalnost i prilagoenost ergonomiji tijela,
oblik svojim likovnim karakteristikama doprinosi humanizaciji rada i ivota.

18
 RAZRADA OKVIRNOG PLANA LIKOVNE KULTURE

Planom i programom za predmet likovna kultura predvieno je prouavanje sadraja kroz 5

tematskih cjelina koje se obrauju i produbljuju kroz svih devet godina kolovanja.
Predvieni koncept je pozitivna novina jer obezbjeuje kontinuiet i ravnopravan tretman svih
pojmova i tehnika ije se poznavanje produbljuje kroz faze primjerene uzrastu uenika.
Istovremeno, nastavnik mora paljivo razraditi naine realizacije kroz svaku godinu da ne bi
dolo do zasienja ponavljanjem ve savladanog i neinventivnim reproduciranjem poznatih
tema i rjeenja. Fleksibilan pristup realizaciji zadataka otvara i vei prostor za korelaciju sa
ostalim predmetima tako se kroz ovaj udbenik i razradu operativnog godinjeg plana tei
konkretnoj povezanosti posebno sa predmetima: Drutvo, Priroda, BHS jezik i knjievnost,
Muzika kultura, Tehnika kultura, ali i ostalim nastavnim sadrajima.

Poznat je stav da u prvom razredu skoro sva djeca postiu likovno zanimljive rezultate znaju
crtati dok na kraju osnovnog kolovanja samo rijetki pojedinci dostiu relevantne rezultate.
To i moemo prihvatiti kao tano samo ako podrazumjevamo da je zadatak nastave likovne
kulture proizvodnja umjetnika i u tom kontekstu bi rezultati bili oajni i trebalo bi se pitati ta
to unitava tolike talente sa poetka kolovanja. Na svu sreu cilj ovog predmeta je mnogo
iri od selekcije talenata ije individualne potencijale moemo podsticati kroz rad u sekciji.
Opteobrazovni ciljevi nastave i razvoj likovne pismenosti stvara kreativnu osobu koja kroz
niz zadataka razvija odnos prema likovnoj umjetnosti, ali i shvatanje o proimanju umjetnosti
sa historijom, naukom, religijom i drugim oblastima savremenog ivota.

Uzrasne specifinosti:

Tokom 20. vijeka djeija psihologija kao sredstvo anallize djeijih intelektualnih i motorikih
sposobnosti posebnu panju posveuje djeijem crteu. Uoavanjem razliitih faza razvoja
djeijeg crtea utvrene su odreene zakonitosti preko kojih se oituje intelektualni razvoj
djeteta, kulturoloki uticaji, polne specifinosti, uoavanje talentovanih pojedinaca od
najranije dobi i, ne najmanje bitno, crte koristi kao terapijsko sredstvo u djeijoj psihologiji.

Naravno, razliiti pedagozi su, u zavisnosti od pristupa , definisali vie podjela na razvojne
faze u djeijim crteima. Tako pojedini u zavisnosti od vjetine realistikog predstavljanja
uoavaju faze: sluajnog realizma, neuspjelog realizma, intelektualnog realizma i vizuelnog
realizma., dok drugi naglasak stavljaju na sposobnosti ovladavanja emama i simbolikim
izraavanjem. Poto na ovom mjestu nismo u prilici podrobnije govoriti o pojedinim
teorijama, potrebno je barem navesti neke od karakteristika veine djece uzrasta izmeu 10. i
12. godine:
Veina pedagoga ovo razdoblje smjeta u prelomnu fazu kada simboli i intelektualni doivljaj
preputaju primat vizuelno-optikom realizmu. Sve vea panja se posveuje postizanju
tanosti forme, veliina i perspektivne tanosti. Sveukupni intelektualni razvoj,
racionalizacija i logiko promiljanje omoguuju ueniku da tanije uoava odlike oblika i
odstupanja u likovnoj predodbi. Praktian rad treba pratiti razvoj uenika tako se nastavnik
moe, vie nego ranije, bazirati na rad po posmatranju modela ili prirode.
Oekivani rezultati su: kosa linija kao perspektivno sredstvo, preklapanje oblika, elja da se
predstavi trodimenzionalnost variranjem linije, valerskim sjenenjem i traganje za nainima
19
da se crtakim sredstvima imitira tekstura. U likovnoj kompoziciji smjer se planski
organizuje sa osjeajem za dominantni oblik i njegov poloaj, koloristiki kontrasti se
uslonjavaju nastojanjem da se kreiraju tercijarne boje, otkrivaju se valerski prelazi postignuti
mijeanjem boje sa bojom, a ne samo crnom i bijelom, elja da se boji da simboliki karakter.
Kod oblikovanja mase uenik dodaje i oduzima masu traei ravnoteu, oblik se formira iz
mase, a ne spajanjem segmenata. Razvija se interes za konstrukciju oblika i logika
meuzavisnost dijelova (arhitektonski elementi). U grafikom izrazu, nnpr. Kartonskom tisku
iz ablona, uenik ne trai samo jedno rjeenje ve shvata mogunosti likovne igre i ljepotu
eksperimentalnog otiskivanja mijenjanjem ploha i boja. U visokom tisku sa linoleuma ili
gipsa , crna i bijela linija se nadopunjuju ve sa tenjom ka apstrakciji. Ukoliko u nastavi
postoji mogunost izvoenja bakropisa, ve sada se moe primjenjivati jer djeca pokazuju
interes za sloene tehnoloke postupke i uivaju u neizvjesnoj igri na matrici i iznenaujuem
rezultatu.

Ukratko reeno, nastavnik se u ogranienom

vremenu 35 asova susree sa djecom iji je
intelekt sada sazrio za nove vrijednosti i on ga
mora pratiti dajui nove problemske poticaje
jer ako zadaci ostanu kao u niim razredima
dobie pasivnog uenika kojem je dosadno.
Takoe se nastavnik suoava sa poveanom
nesigurnou kod uenika i prekritinim
(potcjenjivakim) odnosom prema vlastitom
radu. Lino ovo ne bih nazvao padom
kreativnosti, ve rezultatom ovisnosti o
emama i ablonskim predstavama ijih
nedostataka sada uenik postaje svjesniji
doivljavajui sebe kao nekoga ko ne zna u
odnosu na uenike koji nadrastaju ablon. Ako
bi se htio naaliti, moda je i poteno da uitelji koji su djecu vodili u niim razredima i sada,
u najosjetljivijem periodu za ueniko likovno samopouzdanje, nastave rad sa njima. Ukoliko
je nastavi likovne kulture ranije pristupao povrno i nemotivirajue, putajui ablonski rad,
sada e imati razred u kojem je veina uenika nesamostalna i u radu vidi problem i prije
nego povue liniju.
Naravno, i kod najpredanijeg uitelja pojavie se djeca nesklona likovnom izrazu i iji
likovni izraz kaska za oekivanim postignuima, zbog toga i govorimo o individualnom
pristupu. Posebno govorei o uenicima sa posebnim potrebama i izradom posebnog plana za
takve uenike nastavnik paljivo odreuje startnu osnovu i postavlja ciljeve. Nepotrebno je
da ja kao autor udbenika teoretiem o inkulzivnoj nastavi uiteljima koji ve petu godinu
rade sa djecom vodei posebne evidencije i planove. Samo moram spomenuti da i u okviru
likovne kulture ovoj djeci treba posvetiti posebnu panju insistirajui na tome da ne posustaju
i vrednovati svaki napredak. Likovno izraavanje ima snagu da otvori mnoge nedoreenosti u
njihovim mislima i osjeajima, pokae im osjeaj zadovoljstva kreativnog stvaraoca, pa i
talenat koji moe nadrasti sva oekivanja. Ako svi oko djeteta ustraju u otkrivanju njegovih
mogunosti nagrada je sigurna.

TEMATSKE CJELINE/TEMATSKE OBLASTI

20
 Tematske cjeline koje su strukturirane kroz sve razrede osnovne kole programski su
podjeljenje na:

1. TAKA I LINIJA
2. BOJA
3. PLOHA
4. MASA I PROSTOR
5. POVRINA

Ovako organizirane oblasti omoguavaju da u toku svake kolske godine uenik proe
raznolike likovne tehnike prilagoene njegovom uzrastu, razumije specifinosti crtea,
slikarstva, grafike i kiparstva kroz dvodimenzionalno oblikovanje na plohi i
trodimenzionalno oblikovanje u prostoru.
Treba biti jasno da je nemogue obraivati pojedine oblast strogo ih razgraniavajui.
Kada govorimo o liniji, ona je prepoznatljiva zbog svoje obojenosti, ima svoje prostorno
usmjerenje itd. Kao to se ni likovni izrazi u crteu, slikarstvu, grafici i kiparstvu danas
nemaju samo svoje linearno, koloristiko ili prostorno odreenje ve se podruja i tehnike
stalno proimaju.

Razrada programa u ovom udbeniku zamiljena je kao upoznavanje sa primjerima iz

bosanskohercegovake umjetnosti i uoavanjem osnovnih likovnih karakteristika kroz
analizu djela to treba posluiti kao uvod i motivacija u razradi zadatka koji je naglaen na
narednoj stranici. S tim da se znanje o likovnom elementu (linija, boja, ploha,...) proiruje sa
uoavanjem kompozicionih odnosa (simetrija, ritam, smjer, dominanta,...). Tako da se
udbenik ne koristi stranicu za stranicom ve svaku tematsku cjelinu ppovezuju viestruke
veze sa ostalim primjerima. Na taj nain se pocrtava veza umjetnosti sadanjosti, prolosti i
budunosti i pokazuje da je umjetnika kreativnost neto to ne zavisi od tehnolokog
napretka ve od imaginacije pojedinca autora u svim vremenima.

TAKA

Taka je matematiki pojam koji oznaava poloaj u prostoru bez mase i dimenzija. U
likonoj kulturi, taka je najjednostavniji likovni elemenat. Meutim, kako je taka samo
statina vrijednost ona ne omoguava vei raspon izraajnih mogunosti i vrijednosti osim
to guim rasporedom taaka moemo doarati valersku vrijednost. Nae oi tee
povezivanju taaka u prostoru i tako nastaje linija.

LINIJA

Linija je osnovni elemenat preko kojeg dijete prvo zakorauje u svijet likovnog izraza.
Putovanje u udesni svijet stvaralatva obino zapoinje sluajnim otrkiem da ruka u pijesku
ostavlja trag ili da neki predmeti ostavljaju trag boje na podlozi. Prve spontane are nastale u
igri ve zarana mogu ukazivati na karakter malog umjetnika. Pa i kasnije kada se likovni
izraz pone uslonjavati bojama i oblicima linija dugo u djeijem crteu ostaje temelj iz kojeg
se izvode ostale vrijednosti. Kroz tehnike kolaa, mozaika, plone grafike... djete e postajati
svjesno i drugih naina gradnje slike uvijek se iznova vraajui liniji.

U teoriji je linija trag kretanja take u prostoru. Matematika je tretira kao osnovni pojam koji
se ne definie. U prirodi ne postoji osim kao oblici razliitog volumena tj. deblji ili tanji.

21
Stoga se moe slobodno rei da je linija proizvod naeg nastojanja da se izrazimo kao psiho-
motorina bia.
U likovnoj umjetnosti linija opisuje oblik, definira mjesta dodira i preklapanje oblika te
razliitosti u osvjetljenosti i obojenosti. Ali je jo bitnije to linijom izraavamo svoje
emocije i komuniciramo. Kako rekosmo da je linija trag kretanja, ona je koncentracija
energije te je doivljavamo kao aktivniju ili pasivniju. Uoavamo je kao
vodoravnu/horizontalnu, uspravnu/vertikalnu, kosu, kratku, dugu, isprekidanu, ravnu,
valovitu i zakrivljenu liniju. Osjeamo nemirnu i smirenu, nervoznu i oputenu, teku i
laganu. Shvatamo da linijom opisujemo i komuniciramo. Razlikujemo ritmine odnose meu
linijama..

Predznanje o liniji

U prva etiri razreda uenici su usvojili znanje o osnovnim odlikama linija. Razlikuju linije
po duini, debljini, geometrijskom obliku, konturnu liniju i strukturnu liniju, upoznali su
predstavljanje tekstura linearnim sredstvima, prostorne poloaje linije (uspravna, kosa,
vodoravna) i shvatili pojam ritam.

Ciljevi i oekivani rezultati

U petom razredu ponavljaju i razvijaju vjetine upotrebe linija. Uoavaju prostorne

kompozicije (vodoravna, okomita, kosa, kruna, piramidalna, slobodna...) i primjenjuju u
predstavljanju prostora (perspektive) i proporcija oblika u prostoru. Kombinuju liniju sa
drugim likovnim elementima upoznavajui nove mogunosti izraavanja. Kombinuju tamne i
svijetle linije (grafika i grata). Koristimo liniju kao dekorativnu vrijednost.

Zakljuak: linijom opisujemo svijet oko sebe, izraavamo svoje osjeaje i prenosimo
poruke kroz prostor i vrijeme.

BOJA

Svaka linija je prije svega boja, razliitost od podloge, tako da linija i boja ine osnovne i
neodvojive elemante likovnog iskaza. Ipak, na svakom djelu je prepoznatljiva sklonost
umjetnika ka linearnom ili koloristikom izrazu. Kroz historiju umjetnosti stalno pratimo
smjenjivanje razdoblja u kojima se prednost daje jednom ili drugom nainu likovnog
izraavanja pa ne moemo govoriti o tome da li je linija ili boja presudna u likovnoj
umjetnosti niti da vie vrijede djela raena jednim ili drugim stilom. Ostaje injenica da
upotrebom boje otvaramo mnogo vie moguih varijacija tonova i valera. Onaj ko zna ta eli
moe stvoriti arobne odnose zvonke poput najljepih melodija kao to boje mogu zavesti i
unititi i najljepi crte. Pored optike, boje imaju psiholoku i simboliku snagu. O
znaenjima boje razgovaraemo kroz sve razrede.
Poseban znaaj ima boja u primjenjenoj umjetnosti i arhitekturi i jedan od ciljeva nastave
likovne kulture jeste kako osposobiti uenike da naue vladati bojom u svom ivotnom
prostoru. Niim se ki i neukus bre ne objave kao to to moe boja (pogledajte samo kroz
prozor svo arenilo fasada naih domova).

Linija je imaginarna i rekli smo da je ovjek zamilja i koristi da opie (racionalizira)

svijet. Boja je realna fizikalna pojava koja posjeduje svoje mjerljive vrijednosti. Stoga bi
22
moglo biti neobino to boja ima tako snaan emocionalni uticaj na ovjeka. Meutim, kao
to moemo objasniti da cvjetovi imaju intenzivne boje da bi privukli insekte i ptice koje ih
oprauju, tako nema naina da objasnimo aobne boje pojedinih vrsta koje ive u
najmranijim morskim dubinama. O fizikalnoj prirodi boje razmiljamo tek zadnjih
dvjestotinjak godina, a od postanka ovjeka stojim zadivljeni pred raskoi boja koje nas
okruuju.

Raamo se sa veim ili manjim koloristikim senzibilitetom niti moemo mnogo uticati
na sposobnost naeg oka da prepozna boje ili nijanse boje, ali moemo razviti svijest i
estetskoj harmonji boja i njihovom uticaju na nau svakodnevnicu.

Predznanje o boji

Uenici poznaju da je boja prozvod svjetlosti i da se u sunevoj svjetlosti nalazi spektar

duginih boja. Znaju da se mijeanjem osnovnih dobijaju ostale boje. Da mijeanjem sa
drugim boja postaje tamnijaili svjetlija, toplija ili hladnija. Da postoje ahromatske (neutralne)
boje. Razlikuje tople i hladne boje. Poznaje komplementarni kontrast. Materijalno i optiko
mijeanje boja. Zna da boja posjeduje ton i valer. Da postoji vie tonova boje. Da su crna,
bijela i siva ahromatske boje. Da nainom nanoenja boje stvaramo utisak teksturalnih
vrijednosti. Poznaje koloristike osobine tehnika pastela, akvarela, tempere.

Ciljevi i oekivani rezultati

Obogatiti lokalni ton sve bogatijim meutonovima i valerskim razlikama. Nauiti razlikovati
i koristiti lazurni i pastuozni nanos boje (faktura). Intenzitet boje se mijenja njenim
mijeanjem sa drugim bojama (oslabljenost). Tehnike grataa i kolaa. Kompozicioni znaaj
boje (harmonija, ritam, dominacije). Mogunosti valerskog predstavljanja
trodimenzionalnosti oblika. Valersko obogaenje u grafikom izrazu. Boja kao dekorativna
vrijednost, boja u vajarstvu i arhitekturi.

PLOHA

Ploha je dvodimenzionalni oblik. Geometrijski pravilna ili nepravilna povrina neke boje.

Nastala opcrtavanjem linijom ili kao bojena mrlja, ploha je likovni elemenat koji
proizilazi iz osnovnih likovnih elemenata. Njen znaaj je u tome to omoguava svoenje
sloenih trodimenzionalnih predstava na dvodimenzionalnu plohu. Egipatska, japanska,
islamska i mnoge druge kulture su cijelim svojim postojanjem njegovale ploni likovni izraz.
Plono oblikovanje posjeduje naglaenu dekorativnu crtu i izraajnost istih povrina u
kojima su zanemareni nepotrebni detalji. Tako je posebno podesno za oblikovanje znakova,
simbola i vizuelnih informacija.I u 5. razredu plono oblikovanje e biti uglavnom
posmatrano u grafikom izrazu i primjenjenoj umjetnosti oblikovanja teksta.

Predznanje o plohi

23
 Sama ploha nije posebno komplikovan pojam i sve njene likovne i psiholoke
vrijednosti proistiu iz oblika i boje, tako da su o samom pojmu plohe uenici ve nauili
dovoljno. Sada se to znanje moe potvrditi zapisivanjem u svesku i repetirati kroz vjebe o
geometrijski pravilnim i nepravilnim plohama. Uglavnom je veliki broj vjebi zamiljen kao
realizacija plonih odnosa to omoguava najjednostavnije shvatanje kompozicionih odnosa.
U podruju grafikog dizajna ploha e ponovo imati najznaajniju ulogu.

Ciljevi i oekivani rezultati

Razvijanje senzibiliteta prema grafici, svoenje oblika na osnovne karakteristike,

oblikovanje simbola, stvaranje zanimljivih odnosa izmeu teksta i slike.

MASA, VOLUMEN I PROSTOR

Masa i volumen su likovne vrijednosti koje oznaavaju prelazak likovnog problema iz

dvije dimenzije plohe u tri dimrnzije prostora. Trodimenzionalni oblici imaju masu, volumen
i povrinu. U fizici masa oznaava pritisak ili teinu kojom tijelo vri pritisak na podlogu.
Volumen oznaava prostor koji neko tijelo zauzima, a povrina je granica oblika sa
prostorom. Svaka od ovih vrijednosti je likovno neodvojiva od ostalih.
Mada nae oko najlake percipira povrinu te volumen, a masu ne moemo vizuelno precizno
odrediti, svaki od ovih pojmova odreuje konano likovno djelo bio to ukras na odjei,
skulptura ili zgrada. Umjetnik je duan potovati zakonitosti materijala. Likovne umjetnosti
skulpture i arhitekture odreene su masom i volumenom.

Predznanje o masi, volumenu i prostoru

Trodimenzionalno oblikovanje je djeci intuitivno razumljivo. Tako se i oblikovanje u niim

razredima razvija u skladu sa motorikim razvojem. Uenik predmet analizira i sastavlja iz
dijelova. U etvrtom razredu usvojeni su osnovni pojmovi vajarskih tehnika. Poznaju
pojmove simetrija i asimetrija i teksturalne vrijednosti trodimenzionalne povrine. Poznaju
pojam arhitektura, maketa i tlocrt.

Ciljevi i oekivani rezultati

Sada uenici produbljuju znanje o vajarskim tehnikama pune plastike i reljefa. Oblikuju
cjelinu iz kompaktne mase, oblikuju trodimenzionalne crtee icom, uvode nove materijale u
vizuelno oblikovanje, shvataju vajarsku kompoziciju, usvajaju pojmove mobil i instalacija.
Poseban naglasak je na proirenju znanja o arhitekturi i elementima graenja. Shvataju
komponovanje graevine u prostoru, nosive i noene elemente, razlikuju stup i stub, vrste
stropova. Shvataju znaaj urbanistikog sklada i simbolikog znaaja graevina.

POVRINA

24
Povrina je likovni pojam koji smo
upotrebljavali kroz sve tematske
cjeline, ali ovdje je, prije svega,
istaknuta kao obiljeje
primjenjenih umjetnosti u smislu
dekorativne opreme povrine
upotrebnih predmeta. Realizujemo
je kroz primjenjene umjetnosti
(grafiki i industrijski dizajn),
strip, fotografiju, film, raunarsku
grafiku i animaciju.
Istovremeno, u ovoj oblasti
govorei o upotrebi linije, boje,
plohe i volumena u dizajnu,
rekapituliramo naueno u
prethodnim cjelinama.
Povrinu odreuju dimenzije i
moe se javiti kao ravna ili
zakrivljena. Povrina odreuje
estetizirani prostor koji zauzima
oblik i prostor oko oblika.

Predznanje o povrini

Uenici su do sada nauili da postoje razliite povrine koje se razlikuju po teksturi

(glatke,hrapave, ravne i zaobljene, sjajne i nesjajne, prozirne i neprozirne), po boji i po
dimenzijama. Sada produljuju naueno i usvajaju nove pojmove. Usvojili su pojmove: dizajn,
primjenjena umjetnost, grafiki dizajn, maska, scena, scenografija, zatitni znak, film,
fotografija, kadar, strip, video.

Ciljevi i oekivani rezultati

Nastavlja se upoznavanje sa karakteristikama i procesom nastajanja djela primjenjene

umjetnosti, savremenih likovnih izraza i TV poruka. Kompozicija u ovim izrazima.
Razumjevanje ovih izraza kao sloenih postupaka u ijem nastanku uestvuje vie kreatora.
Razlikovanje sloenih umjetnikih izraza od onih koji se slue jednom vrstom ulnog izraza.
Pojmovi: kadar, plan, scenograf,sinopsis, sinhronizacija.

MOTIVI-TEME

25
1. VIZUELNI MOTIVI
2. NEVIZUELNI MOTIVI
3. LIKOVNA FORMA (ODNOSI LIKOVNIH ELEMENATA)

U programu je naglaeno da djete najlake razumije teme vezane doivljaje i spoznaje iz

vlastitog iskustva tako da vizuelni poticaji iz neposrednog okruenja (dogaaji, porodica,
kola, prostori i objekti te poticaji iz drugih predmeta) zauzimaju navei broj predloenih
likovnih sadraja.
U svakoj tematskoj cjelini predviene su i jedna do dvije vjebe zasnovane na
nevizuelnim poticajima (ula, osjeanja, muzika...) na koje nastavnik mora obratiti posebnu
panju jer kroz njih uenik shvata da likovno izraavanje nije samo preslikavanje oblika iz
realnog svijeta ve i specifian nain izraavanja stavova, misli i osjeaja.
Problemi likovne forme se posebno pocrtavaju na asovima estetskog procjenjivanje.
Nastavnik kroz analizu ukazuje na likovne karakteristike, a zatim trai i od samih uenika da
uoe kompozicione osobenosti na primjerima iz udbenika i vlastitim radovima. U petom
razredu nastavnik sve vie tei verbalizaciji vizuelno uoenog jer na taj nain vieno ne
postaje samo informacija ve postaje znanje.

METODE RADA

1. ANALIZA
2. DEMONSTRACIJA
3. RAZGOVOR
4. USMENO IZLAGANJE
5. SCENARIJ
6. RAD SA TEKSTOM
7. KOMBINOVANJE
8. VARIRANJE
9. GRAENJE (SINTEZA)

Kao i svaki predmet likovna nastava ima svoje specifine zadatke. Pojedina likovna
podruja i tematske cjeline postavljaju razliite metodske zadatke. Naravno, metodski pristup
je prevashodno uslovljen uzrastom cjeline i individualnim specifinostima pojedinih uenika.
Tako se i izdvaja osnovni problem pristupa radu sa uenicima: Kako optim pristupom
podstai da svi uenici postignu individualni napredak i izbjegne ukalupljivanje. Nastavnik
mora odabrati metodu koja e stimulirati iskren izraz karaktera i svijest da, ukoliko je
proivljen, niti jedan rezultat nije pogrean. Stvoriti uslove da uenik eli pokuati neto
novo, da ima hrabrosti izraziti svoju ideju i uslove da izabere meterijal koji eli, znai stvoriti
mogunost da se javi kreativnost. Iz nje dalje se javlja elja za samostalnim radom i
samopotvrivanjem. Otvara se put ka formiranju cjelovite iskrene osobe kao u malo kojoj
drugoj oblasti.
Poto je as likovne kulture najee usmjeren na samostalan rad uenika i individualne
korekture, za klasine didaktiko-metodike pristupe preostaje samo uvodni i zavrni dio
asa. Metode demonstracije i analize umjetnikih likovnih djela koja odgovaraju uzrastu i
cilju asa, poto potencira vizelno razmiljanje esto je najbolji nain za shvatanje problema s
tim da broj primjera ne bi smio biti manji od 3 niti vei od najvie 6 primjera.
Estetski procjenjivanje umjetnikih djela do skora nije imalo znaajno mjesto u likovnoj
metodici jer nije bilo mogue doi do kvalitetnih reprodukcija. Dananja tampa udbenika
26
omoguuje prezentiranje umjetnikih djela te skoro bezgraninu dostupnost primjera putem
interneta, nastavnik mora izabrati primjere koji jasno ukazuju na zadatak, izbjei povrnost,
ali i znati da odri koncentraciju na primjere i podstakne angaovanje. To i nije veliki
problem kada se savladava odreeni likovni problem (npr, valerske vrijednosti laviranim
tuem), meutim, kod kreativnih zadataka primjeri ne smiju pokazivati mogue rjeenje ve
iznenaditi vizuelni aparat, izazvati emocionalnu reakciju i kreativnu glad za neim novim i
drugaijim od ve vienog. Primjeri u udbeniku izabrani su i rasporeeni upravo da slijede
ovako viestran pristup svakoj tematskoj cjelini, ali nastavnik treba stalno tragati (i zbog sebe
i zbog uenika) za novim primjerima i nastojati da ih prezentuje na razliitim tehnikim
pomagalima uz svijest da je uvijek najbolja prezentacija originalnog djela ili njegove
kvalitetne reprodukcije na papiru. Pri svakom primjeru je potrebno odvojiti vrijeme za
posmatranje u tiini, zatim se pristupa odreivanju teme i motiva te tehnike, kao trei korak
dolazi prepoznavanje i analiza elemenata koji su bitni za na zadatak, a na kraju jo jednom
usmjeriti na cjelinu (sintetizirati) i pokuati definisati utisak i doivljaj djela. Utvreno je da
uenici koji posmatraju umjetnika djela na asovima postiu mnogo bri napredak i
nastavnik se treba posebno pripremati za ove asove jer e rezultati biti vrijedni uloenog
truda.

Zanimljivi rezultati se mogu postii pri

kopiranju nekog umjetnikog djela ili
likovne senzacije tako da se djelo
posmatra nekoliko minuta, a zatim se
pokuava ponoviti vieno.
Te vjebe se ne trebaju izvoditi esto, ali
mogu podstai razvoj vizuelne memorije
i pribliiti principe komponovanja na
slici.
Demonstracija problema metodom
pokazivanja je esto neophodna pri
definisanju zadatka, ali nastavnik na tabli
koristi ideogramsku stilizaciju (jer ne
pokazuje kako treba crtati ve pojanjava
postupakkoji je potreban pri realizaciji), pazei da to manje vremena bude okrenut leima ka
uenicima. Uvijek treba nacrtati format djeijeg lista iz bloka i uvijek potpuno izbrisati svoj
crte na tabli.
Verbalne metode poput razgovora, izlaganja i rada sa tekstom uvijek su prisutne, a posebno
kod rada sa nevizuelnim podsticajima. Mada je metoda izlaganja bra, to je esto bitno da bi
se dobilo to vie vremena za rad, potrebno je maksimalno koristiti razgovor, posebno pri
analizi djela jer se samo tako vizuelno prenosi iz utiska u razumjevanje.
Rad sa tekstom predstavlja est vid korelacije sa drgim predmetima, ali ga ne treba svesti
samo na ilustrovanje odreenih tekstova ve pokazati zavisnost teksta od likovne opreme
cijele knjige.
Likovna kultura podstie kreativnost i eksperiment, ali oni ne smiju sebi biti svrha ve svakoj
eksperimentalnoj metodi treba prilaziti vie sa tehnikog aspekta i upoznavanja tehnikih
mogunosti nego kao konanog rezultata.

NAINI RADA

27
1. RAD PO POSMATRANJU
2. RAD NAKON POSMATRANJA
3. RAD PO SJEANJU
4. RAD PO ZAMILJANJU
5. RAD PO IZMILJANJU

Uz svaku oblast predloen je skup vjebi u kojima se potenciraju raznovrsni naini rada.
Nastavnik planira vjebe prema mogunostima i uslovima rada, ali obavezno mora paziti
na zastupljenost razliitih pristupa jer samo na taj nain ravnomjerno razvija vjetine,
matu i kreativnost. Svaki od pristupa podstie razliite nivoe vizuelnog doivljaja
svijeta. Posmatranjem razvijamo pecepciju, rad nakon posmatranja vizuelnu memoriju,
sposobnost analize i sinteze, matu ... Kod svake predloene vjebe naglaen je nain rada
i pristup temi koji treba omoguiti kvalitetne rezultate.

OBLICI RADA

1. FRONTALNI OBLIK RADA

2. INDIVIDUALNI OBLIK RADA
3. RAD U PAROVIMA
4. GRUPNI OBLIK RADA

Svaki as likovne kulture u sebi moe objediniti skoro sve oblike rada. Kao svi oblici
kretivnog izraavanja inividualni pristup daje najpotpunije ispunjenje zadovoljstvom i
rezultira utiskom jedinstvenosti i cjelovitosti rada. I nastavnik kroz individualni rad ostvaruje
najbolji uvid u razvoj uenika i specifinosti njegovog karaktera. No, nemogue je pobjei od
injenice da je rad u dananjem svijetu, skoro u svim oblastima, doivio potpunu
fragmentaciju ida se trai razvijanje sklonosti ka grupnom radu. Stoga nastavnik u pojedinim
vjebama gdje je vei naglasak na tehnici i likovnoj formi (npr. zasienost boje) moe biti
izvedeno u parovima ili veim grupama.
Kroz vlastito iskustvo preferiram rad u skupinama od 4 do 6 uenika Svaki uenik radi
svoj rad, ali ima neposredan uvid u ono to drugi rade, mogu razmjenjivati pribor i zajedno
istraivati efekte. Dok nastavnik vri korekciju pojedinog rada ostali uenici prate i
uporeuju. U takvoj organizaciji disciplina vrlo lahko moe popustiti i zbog toga mora esto
posjeivati skupine, ali kada se postigne puna radna atmosfera i kada se uenici posvete radu
rezultati mogu biti iznenaujui.

Preds nastavnicima se sada javlja problem manjka vremena. I djeca i nastavnik sada se po
prvi put sreu sa izvoenjem nastave jedan as sedmino. ak mislim da e djeca lake
prihvatiti ovo ogranienje dok e njihovi uitelji morati na mnogo bri nain organizovati
uvodni dio asa i motivaciju za rad, odravati radnu atmosferu i tragati za temama koje se
mogu obraditi u ovako kratkom vremenu.
Jo jednom bih elio izraziti vlastiti stav (bez nade da e biti prihvaen): Za nastavu likovne
kulture za djecu je vanije da imaju po dva asa u etvrtom, petom i estom razredu nego u
prva tri razreda.

OCJENJIVANJE

28
 Ocjenjivanje je specifini problem kod nastave likovne kulture. Jedino u ovom predmetu
ne postoji nikakva mjerljiva metoda ocjenjivanja neijeg rada i rezultata osim da ocjenjujui
subjektivni izraz uenika i nastavnik zae u zonu subjektivnosti. Da to ne postane jedino
mjerilo, nastavnik treba voditi evidenciju o sklonostima, talentu i dostignuima svakog
uenika. Zbog toga je bitno da ima oformljen neki tip dosjea sa radovima svakog uenika da
bi nakon ocjenjivanja pojedinanih radova mogao da procjeni i sveukupni rezultat. Takoer je
veoma bitno pokazati da se cijeni trud i da je razumljivo da se do nekih rezultata moe doi
uz vie potekoa.
Kao to je ve reeno analizi djeijeg crtea pristupamo sa estetskog, pedagokog i
psiholokog aspekta.

- Estetski kriterij: Estetika je grana filozofije koja prouava na doivljaj lijepog.

Likovnim djelovanjem uenik stvara likovni rad koji posjeduje odreene estetske
vrijednosti. Tu vrijednost prepoznajemo u vladanju elementima likovnog jezika i
njihovim odnosima. Naravno da se estetska vrijednost jasnije oituje kroz napredak
uenikovog vladanja materijalom. Vjetina da likovni cilj postigne na to
jednostavniji nain, bez utiska nesigurnosti i lutanja, doprinosi kompozicionoj
cjelovitosti. Koliko je uenik zainteresovan da vlastita dostignua iznova preispituje i
oblikuje izbjegavajui ponavljanje ve vienog, tolika e biti njegova estetska
nadogradnja.
- Psiholoki kriterij: oznaava potivanje uzrasta i individualnih mogunosti uenika,
kao i drugih faktora koji utiu na uenikovu psihu. Motorika, predispozicije za
likovno izraavanje i razumjevanje likovnog jezika, kao i matovitost, kreativnost te
sklonost ka ekspresivnom izaraavanju su glavni od kriterija koje nastavnik prati i
vrjednuje (uvijek procjenjujui postignua na osnovu stepena ranije usvojenih vjetina
i individualnih mogunosti uenika). Na samo likovnoj kulturi svojstven nain,
pratimo emotivni i racionalni razvoj linosti. Na ovim asovima ulazimo u svijet
umjetnosti, nastavnik je tu da djeci odkrine ta vrata i da zaviri u njihove due
putajui da svoje emocije (nekada i najskrivenije i najbolnije) oblikuju i izraze. Svaki
uspjeh da se dopre do djeteta i njegova izraena elja da nam prenese svoje doivljaje
rezultat je nemjerljiv sa bilo kojom vrstom ocjene i nesvakidanja je nagrada
likovnom pedagogu.
- Pedagoki kriteriji: Kao to je vidljivo iz prethodna dva kriterija, likovna pedagogija
danas naglaava potrebu za individualiziranim pristupom. Takoe, pedagoko
djelovanje moe uzroiti pozitivne, ali i negativne efekte na uenika i njegov pristup
likovnom izraavanju. Pored predavanja likovne teorije i objanjavanja pojmova,
nastavnik je tu da pomogne kod savladavanja tehnike (medija), ukae na izraajne
vrijednosti i mogunosti likovnih elemenata. Pri tome mu najvei neprijatelj moe
postati vlastiti estetski sud.Kada na uenikim izlobama vidite da dominiraju radovi
na kojima su naglaene konturne linije ili nepotrebni sladunjavi valerski prelazi, ili
bilo koji likovni efekat u nesrazmjernoj veini, tu je pedagog onaj ko je izgubio sam
od sebe. Istovremeno pedagog likovne kulture mora biti svjestan da njegov rad sa
uenicima mlae dobi nema za osnovni cilj stvaranje buduih umjetnika (u
pojedinanim sluajevima bie veliko dostignue i ast za nastavnika da razvije
ljubav kod uenika da izabere put likovnog stvaranja). Nastavnik obrazuje cjelovitu
kulturnu i humaniziranu linost, kreativnog i upornog stvaraoca (na blio kojem polju),
ljubitelja umjetnosti svjesnog znaaja ouvanja kulturnih dobara, osobu irokih
pogleda ...

29
Uz prirunik za 4. razred naveo sam da je kod usvajanja likovne terminologije najvanije da
nastavnik to ee koristi predvienu likovnu terminologiju nego da kroz usmeno ispitivanje
provjerava stepen usvojenih pojmova kod djece. Ve sada u 5. razredu potrebno je aktivnije
vladanje likovnom terminologijom inae uenici ne mogu sa razumjevanjem koristiti
udbenik i pratiti nastavu. Lino ne preferiram da nastavnik cijeli as izdvoji za usmeno
ispitivanje, ve u uvodnom dijelu asa nastavnik moe podsjetiti uenike na prethodno
usvojene pojmove ili na kraju asa traiti da se ponove usvojeni pojmovi i to ocijeniti.

Takoe, kroz test nastavnik moe podstaknuti aktivnije vladanje likovnim pojmovima. Za
ovaj uzrast broj pitanja bi se trebao kretati oko10-15. Ukoliko se nastavnik odlui za test,
ocjena iz testa ne smije imat nita vei znaaj od bilo koje ocjene, naprotiv. as ranije sva
pitanja treba preraditi zajedno na asu i objasniti tane odgovore.

Nastavnik treba objasniti i roditeljima i djeci da ukoliko stariji lanovi porodice

dovravaju djeije crtee to nije vid pomoi ve kazna kojom se kod djeteta razvija
nesamostalnost i pasivnost.
asovi analize su najbitniji segment ocjenjivanja uenikih postignua i prepoznavanja
vrijednosti likovnog jezika. Mada e i tu ueniki dojam o pojedinom crteu biti subjektivan
u vrednovanju rada svojih drugova ipak e kroz njega shvatati osnove likovnog
komponovanja. Barem bi svaki 4. as trebao biti posveen analizi rezultata i upoznavanju sa
djelima iz historije umjetnosti.

Primjeri iz udbenika bi trebali biti samo uvod u temu koja e biti obogaena mnotvom
drugih prezenacija kroz koje se mogu pokazati i dosezi tehnike te dokumentarni filmovi o
poedinim umjetnicima ili djelima (npr. danas lako dostupni filmovi sa snimanja
dugometranih crtanih filmova).

POJANJENJA PRIMJERA IZ UDBENIKA

30
 Stranice 6-7
Udbenik zapoinje sa prikazom najstarijeg pronaenog likovnog djela na teritoriji nae
domovine. Gravura konja iz peine Badanj kod Stoca je sauvana samo u fragmentu lea i
zadnjih nogu konja. Ovo je crte iz vremena kada ljudi nisu poznavali pismo pa su crteima
esto i davali neki simboliki znaaj, a ne samo predstavu oblika iz prirode. Pojedine linije
predstavljaju strelice to moe simbolizirati muki i enski princip u prirodi. Za poetak je
bitno uoiti linije razliite debljine, duine, ritam linija. Razgovarajmo o tome kako linije
mogu biti smirene, nemirne, grube, fine ...
Primjer sa drevnim oruem, ukrasno oblikovanim predmetima iz prethistorije i primjerima
savremene keramike da uoimo kako se ritminim nizanjem linija stvara zanimljiva cjelina.
Prvi as zapoinjemo sa crtanjem postavke predmeta ugljenom na hrapavom papiru
da bi se vidjelo kako taka prerasta u liniju.
Bilo bi dobro na asu ili likovnoj sekciji izraditi glinenu kopiju crtea iz Stoca.

Stranice 8-9
Glinena posuda iz Butmira nam pokazuje napredak ovjeka u vremenu kada se poeo baviti
zemljoradnjom. To je podstaklo i razvoj primjenjenih umjetnosti jer sada zemljoradnik mora
praviti alate, posude od prua i gline, obrauju se metali pee glina ... Javlja se i viak
proizvoda nego to je potrebno za preivljavanje, razvija se trgovina i nastojanje da predmeti
kojima se trguje budu to funkcionalniji i ukraeniji. I sada lilnije imaju simboliki karakter
pa spirala na posudi nije samo ukras ili ojaanje stijenke ve ima znaenje.
Na narednoj stranici vie govorimo o simbolu. ta sve znai simbol srca? Razgovarajmo.
ta je prijateljstvo? Kako ga predstaviti?
Izvodimo vjebu dekorisanja glinamolom i temperom (vunica, ica i drugi materijali).
Dekoriemo plastinu ili staklenu posudu.

Stranice 10-11
Oblikovanje predmeta od metala je slijedei korak u razvoju umjetnosti. Predmeti sada
postaju prefinjeniji nego u kamenim dobima, ukrasi su sve sloeniji i nakit postaje
skupocjenjeniji i esto se pokojnici ukraavaju da ga nose na drugi svijet. I danas se nakit
proizvodi od skupocjenih metala, ali i od jeftinijih materijala i veoma se cijeni originalnost i
vjetina izrade. Mnogi ljudi ive od izrade unikatnih ukrasa.
Nakit koji radimo treba biti prilagoen obliku ljudskog tijela, previe arenila je
neukusno, bolje diskretan nego nametljiv.

Stranice 12-13
Primjer dekorativne zidne povrine izvedene u tehnici mozaik slui kao primjer da nas uvede
u kompozicioni pojam simetrije. O simetriji je ve ranije bilo govora i reeno je da je ona
sveprisutna u prirodi i da bi slika djelovala skladno mora postojati odreena ravnotea.
Likovni umjetnik obino tei tome da ravnoteu postigne kroz aktivan raspored razliitih
elemenata. Meutim, na dekorativnim zidnim povrinama uklopljenim u arhitektonski okvir,
kada se velika povrina eli uiniti zanimljivom,a li ne previe napadnom, umjetnik koristi
geometrijsku ravnoteu.

31
Od uenika traimo da paljivo osmotre i prepoznaju oblike predstavljene na mozaiku.
Opiimo ih, da li su u prirodi stvarno takvi ili ih je umjetnik pojednostavio.
Uradimo mozaik na polovini lista iz bloka. Pazimo na razmake izmeu kvadratia
(moraju biti najmanje 1mm).

Stranice 14-15
I ovdje govorimo o pojmu koji je ve obraen u etvrtom razredu. Namjerno nije data
zasebna definicija niti je objanjavana razlika izmeu plitkog, srednjeg (meco) i dubokog
reljefa. Ako nije ranije uvedena sveska za likovnu kulturu te pojmove sada treba objasniti i
zapisati.
I ovdje moram naglasiti da je sveska A4 formata neophodna za izvoenje nastave. Uenike
podstaknimo da je ilustruju skicama primjera, zalijepe fotografije vezane za pojmove koje
nau u novinama i koriste tu svesku kroz sve razrede jer je gradivo kasnije jo opirnije i
neete imati vremena svaki put objanjavati taje reljef, ta je valer i sl.
Na ovim stranicama izdvojeni su primjeri velike i male mase. Na asovima predmeta Dutvo
bie govora o srednjovjekovnom bosanskom kraljevstvu, najznaajnijim banovima i
kraljevima. Ovdje elimo pokazati da je Bosna tada bila snano i bogato kraljevstvo u kojem
se cijenila ljepota i umjetniko oblikovanje (i danas kujundije na Baariji u bakru
iskucavaju reljefne oblike). Sa stecima smo se ve sretali. Ovi nadgrobnici sa romaniko-
gotikim reljefnim predstavama veinom se nalaze na tlu BiH i predstavljaju nae
najznaajnije kulturno naslijee.
Blagim lupkanjem po ravnoj povrini izravnamo glinamol i u njega utisnemo predmet
sa reljefnom povrinom. Nakon suenja glinamola, premaemo ga kistom umoenim
u malo ulja, a zatim ulijemo gips ili dlet masu. Nakon suenja paljivo odvajamo.

Stranice 16-17
Ovim stranicama sa prikazom Jajca elim potaknuti da se kolska ekskurzija organizuje u taj
grad ili posjetom u Zemaljski muzej u Sarajevu. Stari dio Jajca je urbana cjelina sa mnotvom
nacionalnih spomenika i savreno uklopljena u prirodni ambijent.
Urbanizam je planska organizacija arhitektonskih elemenata sa sadrajima koji su neophodni,
ali i onim koji ovjeka oblikuju kao kulturno, humano i socijalizirano bie.
Podstaknimo razgovor o tome ta nae mjesto ini urbanim, a ta mu nedostaje.
Na asu moemo slikati svoj grad tako da na list zalijepimo izrezanu fotografij
znaajnog objekta ili njegovu sjenku ili konture dok okolni prostor i objekte
dovravamo tehnikom tu-pera.

Stranice 18-19
Primjeri stranica rukopisnih knjiga izabrani su zbog razliitog odnosa teksta i slike. Danas
koristimo irilino i latinino pismo, ali nekada su se kod nas koristile i druge vrste
pisama.Posmatrajui primjere podsjetimo se ta znae pojmovi pismo, minijatura, inicijal,
kaligrafija, ilustracija.
Uenici imaju zadatak da na list prepiu pjesmu Bosanske rijeke od Branka opia
ili Bosna ubori od M.M. atia. Linijarom mogu izvui pomone linije ukoliko
ele utrdniji rad ili mogu pokuati da rijei niu u valovite nizove. Neka izvedu
inicijal od prvog slova pjesme ili svake strofe. Tekstualni i slikovni dijelovi se mogu
smjestiti u razliite dijelove lista ili preklapati.

32
 Moemo ivesti crte od slova svoga imena ili napraviti inicijal prvog slova svog
imena.

Stranice 20-21
Islamsko slikarstvo je najee vezano za minijature u knjigama i ukraavanje upotrebnih
predmeta. Ovo slikarstvo vie naglaava bojene plohe i njihove meuodnose nego proporcije
i perspektivu. Na minijaturi iz Hunername vidimo da umjetnik eli opisati dogaaj, ne
izdvajajui pojedinaan trenutak ve sve spaja u prostor slike. Ali on najvie od svega trai
harmoniju slike. Crvena se nadopunjava zelenom, plava se valerski stepenuje, Dijagonala
topova povezuje dijelove slike ... Tako i savremeni umjetnik oblikujui ilustraciju bojenim
plohama stvara arobne oblike.
Planirano je da ove primjere uenici posmatraju na asu estetskog procjenjivanja boje
u likovnom djelu, ali je mogue da poslue i kao uvod u vjebu ilustrovanja teksta iz
lektire. Npr.Patuljak vam pria od A. Hromadia.

Stranice 22-23
Bizantsko slikarstvo je, kao i islamsko, vie ilustrativno i dekorativno nego to insistira na
realistinosti. Mada slike raene u ovom stilu najee nalazimo u pravoslavnim crkvama,
poto katoliko stanovnitvo nije lako prihvatalo renesansno i barokno slikarstvo, u
katolikim crkvama i danas nalazimo slike raene u tradiciji vremena kada su bizantijski
slikari izbjegli iz poraene Bizantije radili za naruitelje iz zapadne crkve. Pored uvezenih
ikona i onih koje su radili pozvani ikonopisci, veliki broj ikona radili su monasi i ostali
svetenici pravoslavne crkve.I danas postoje kole u kojima se obrazuju slikari da rade crkve
u ovom starom stilu. U crkvama slike imaju poasno mjesto uz oltar u pregradi zvanoj
ikonostas. Za neke slike se vjeruje da su udotvorne. Za vrijeme Bizantijskog carstva ak je
izbio rat izmeu onih koji su bili za oboavanje ikona i onih koji su ih htjeli zabraniti. Nas
ovdje zanima da vidimo kako se organizira kompozicija u prostoru razliitih slika. Ukoliko
ste u mogunosti organizujte posjetu izlobi slika, muzeju ili pravoslavnoj crkvi.
Napravimo izlobu radova u naoj uionici. Pokuajmo uspostaviti ravnoteu radova
na zidu. Razgovarajmo o tome kako bi mogli oplemeniti nau uionicu.

Stranice 24-25
Razgovaramo o arhitekturi, po emu se razlikuju stare i nove graevine, koji materijali se
koriste. Pojam stil. ta je stil u odjevanju, kakav stil moe imati graevina? Primjetite da se
graevina moe predstaviti kao cjelina sastavljena od vie trodimenzionalnih geometrijskih
oblika. Kako prepoznajemo kompoziciju elemenata na graevini?
Ukoliko se odluimo raditi maketu crkve sv. Ive ili neke druge graevine na veem
papiru pripremimo tlocrt te graevine, a zatim od pripremljenih kutija i kartona
traimo oblike koji najproporcionalnije odgovaraju. Lino bih volio da uenici rade
maketu vjerskog objekta konfesije koja je najmalobrojnija u njihovom mjestu. U
svakoj sredini u naoj domovini, ljudi su pomagali jedni drugima i postoje
svjedoanstva o tome da su ljudi davali svoju zemlju za gradnju vjerskih objekata
drugih konfesija, davali priloge ili uestvovali u gradnji ne strahujui od toga da e
time otetiti svoju vjeru ve naprotiv.

Stranice 26-27

33
Nekada su ljudi sve predmete za kuu koje mi kupujemo u salonima namjetaja izraivali
unikatno, sami za sebe. Djevojke su rano poinjale pripremati svoje ruho za udaju. Koliko
smo mi i nai roditelji danas osposobljeni da kreiraju neki predmet ili smo postali samo
korisnici i potroai. Pojmovi za usvojiti: unikat, industrijska proizvodnja, dizajn.
Radimo dizanersko rjeenje za kompletnu odjeu. Dobro bi bilo da unaprijed
pripremimo komade razliitih platna i da djeca prvo izaberu platna od kojih e raditi
svoju kombinaciju i da ta platna u uglu zalijepe na list. Kakvo je primjereno oblaenje
za godinja doba, radno mjesto, izlet, kulturni dogaaj ...

Stranice 28-29
Sarajevska Vijenica je prikazana u nizu: reprezentativni objekat unitavanje ruevine
obnova.elim predstaviti da je snaga stvaranja vea nego snaga destrukcije. Ukoliko uenici
posjete Sarajevo organizujte posjetu i Vijenici. Uoimo elemente graevine. Nosivi: zid,
stup, stub; noeni: strop, svod i krov.
Posjetimo graevinu u naoj blizini i uoimo njene graevne elemente. Crtajmo
unutranjost graevine.

Stranice 30-31
Djela Gabrijela Jurkia na ovim stranicama predviena su za as esteskog
procjenjivanja.Uoimo karakteristike likovne kompozicije. Posmatrajmo oblike likovne
kompozicije i na naim radovima.
Moemo uraditi pejza akvarelom i opisati kompoziciju koju smo kreirali.

Stranice 32-33
Govorimo o nainu na koji umjetnik nanosi boju na podlogu. Usvajamo pojam fakture kao
rukopisa umjetnika. Uz primjer Mazalieve slike i ostalih umjetnika na ovim stranicama
govorimo o pastuoznoj fakturi u kojoj su potezi energini i gusti. Sve ove umjetnike
karakterie slobodan, dinamian i ekspresivan potez.Tako su i teme njihovih slika dinamine:
voda u pokretru, vjetar, pokret ... Tako da slika postaje pravi zapis karaktera umjetnika koji ju
je stvarao. Uoimo naine valerskog oblikovanja u tempera tehnici.
Temperama slikamo oluju. Pustimo da nai kistovi budu noeni tom olujom. Oluja je
nemirna, vlana, snana, prljava, ali samo na naem listu, a ne oko njega.

Stranice 34-35
Lazurnu fakturu postiemo akvarelom . Boje se nanose u tankim i prozirnim slojevima, boja
se nazire ispod sloja druge boje. Kaemo da su boje transparentne. Na taj nain dobijamo
razlike u valeru i intenzitetu boje. Ukoliko dodajemo vie vode boja e biti svjetlija, a sa
manje vode tamnija. Boja svoju svjetlosnu vrijednost mijenja ukoliko je pomijeamo sa
tamnijom ili svjetlijom bojom.Potezi kista se stapaju i teko ih je razlikovati. Akvarel je
veoma prefinjena i zahtjevna likovna tehnika u kojoj umjetnik ne smije lutati i cijela slika
treba biti uraena u jednom mahu. Zato akvarel daje najljepe nijanse boja podesan je za
stvaranje utiska snene atmosfere i svjeine. Akvarel moemo raditi na dva naina:
Mokro na suho je nain na koji najee slikamo u koli. Tada slikamo po suhom
papiru. Moemo ranije blago skicirati suhom olovkom, ali samo naznake oblika. Ne
smijemo pritiskati olovkom jer je kasnije treba obrisati, a da se ne oteti slika. Tema
neka nam bude jesenje drvo ili plodovi jeseni. Da bi pokazali mogunosti mijeanja
34
 boja moemo postaviti zadatak da se smiju koristiti samo osnovne boje i njihovim
mijeanjem dobiijati ostale nijanse. Slika Seada erkeza.
Mokro na mokrom je istinska akvarelna vjetina u kojoj slikamo po zategnutom
navlaenom papiru.U poetku nanosimo tonove pozadine i fine koloristike prelaze, a
kako se papir sui moemo slikati preciznije detalje, teksturalne efekte i konkretne
obrise. Slikaemo sluajui muziku kompoziciju. Slika Ljube Laha.

Stranice 36-37
Uz primjere raene pastel tehnikom analiziramo likovnu komoziciju i pojam dominante u
likovnom djeli. Znamo da je dominanta elemenat koji se istie, ali moramo naglasiti da
isticanje nije samo poloajem i veliinom ve i isticanje drugih likovnih elemenata poput
boje. Pastel je zrnasta, konturno neotra tehnika u kojoj se teko izvode detalji. Podesna je
za izraze u kojima se naglaava maglovitost, svjetlost, sumrak i teme sa isto likovnim
problemima.
Votanim pastelima emo slikati postavku predmeta. Izaberimo neki predmet koji e
se koloristiki isticati u postavci (jabuka). Predmeti neka stoje na platnu svjetlije boje.
Slikamo i prostor neposredno oko postavke.

Stranice 38-39
Sjetimo se nauenog o simetrinoj i asimetrinoj ravnotei. Navijai A. Hozia su raeni u
nesimetrinoj ravnotei. Podsjetimo se znaenja pojma tekstura. Pogledajmo jo neke
primjere karikatualnih crtea ili skulptura. Zapiimo osobine kompozicija prema ravnotei,
utisku i orjentaciji. Skulptura sastavljena iz vie razliitih dijelova naziva se prostorna
kompozicija.
Radimo skulpturu od papirne mase kao to je navedeno u udbeniku. Moemo raditi
skupinu domaih ivotinja. Npr. koka sa piliima.

Stranice 40-41
Na ovim stranicama su skulpture ije povrine imaju glatku teksturu. Na Jurievim
skulpturama primjeujemo da je bijela najprozirnija, srednja je prozirnija, a desni oblik je
vie mat od ostala dva. Na srednjoj je postolje geometrijski pravilno. Ovdje spominjemo
pojam apstrakcija kao neto to ne postoji u prirodi ve je umjetnik stvorio oblik koji smatra
zanimljivim, neobinim i skladnim. Organska apstrakcija i geometrijska apstrakcija se mogu
spomenuti i pokazati primjeri, ali e se ti pojmovi kasnije paljivije prouavati.
Koristei ice, raznobojne kamenie i ljepilo pravimo pahuljice iz mate koje emo
objesiti na konac i napraviti mobilne skulpture koje se vrte.

Stranice 42-43
Grafika je vrsta likovnog izraavanja u kojem se obradom (drvene, metalne, plastine...)
ploe dobija MATRICA ijim se nabojavanjem i otiskivanjem moe dobiti vie identinih
otisaka (grafikih listova). U grafici dobijamo vie multioriginalnih otisaka, ali sa jedne ploe
dobijamo otisak samo jedne boje. Ako elimo raditi viebojnu grafiku moramo uraditi
onoliko ploa koliko je boja. Prednost grafike je u mogunosti mijenjanja, dorade i
eksperimentisanja sa bojama i otiscima. Ploe su teke za obradu i treba dosta fizike snage i
35
vjetine u postupku izrade. Grafika zbog svega toga njeguje specifian likovni izraz sa
naglaavanjem bitnih karakteristika i izraajnosti oblika. Grafike su nekada koristile kao
ilustracije u prvim tampanim knjigama. Grafika Marine Finci uraena je za vrijeme opsade
Sarajeva u sklopu izlobe grafika umjetnika u okruenju.
Radimo grafiku u tehnici kartonskog tiska kao na primjeru.

Stranice 44-45
I na ovoj stranici posmatramo djela grafike umjetnosti. Grafika se najee izvodi na jednoj
ploi sa ahromatskim kontrastima. Za sada ne moramo govoriti o posebnim grafikim
tehnikama, ali samo spomenimo da je Draguljeva grafika uraena u tehnici mezzotinte
(objanjeno u udbeniku), Obralieva je u tehnici bakropisa, Dugonjieva u savremenoj sito
tampi, otrina je drvorez, a grafika Safeta Zeca u tehnici akvatinte. Oosobenostima tih
tehnika bie govora u kasnijim razredima, sada samo primjetimo da je u pojedinim tehnikama
kontrastcrno-bijelo izraeniji, a u nekim moemo postii vie sivih valerskih prelaza.
Umjetnik i ovdje mora uskladiti svoju ideju i karakter sa izraajnim sredstvima tehnike koji
je odabrao.
Slikamo laviranim tuem. Tema neka nam bude oblik iz prirode.(kamen, staro drvo ili
drvena ograda ...). Radimo skicu na polovini lista bloka i moemo slobodno
eksperimentisati i prskati sa etkica, crtati perom po mokroj podlozi i posmatrati
dobijene efekte. Skica tome i slui.

Stranice 46-47
Ovdje se upozanjemo sa slikarskom tehnikom kola. Dati su primjeri upotrebe razliitih
materijala (papir, platno, karton, drvo, novinski papir). Posmatrajmo i razgovarajmo ta bi se
jo moglo koristiti za kola tehniku. Nastavnik je u mogunosti da izabere izmeu dva
zadatka:
Klasina kola tehnika, lijepljenjem raznobojnih papira stvarati plonu koliristiku
kompoziciju. Tema moe biti pijetao.
Fotokola radimo izrezivanjem dijelova sa razliitih fotografija i sklapanjem detalja u
novu, neobinu cjelinu.

Stranice 48-49
Grafiki dizajn je umjetniko oblikovanje tampanih materijala i drugih povrina kojima se
prenose vizuelne informacije. Takoe, grafiki dizajn je osmiljavanje simbola (npr.
ideogrami za sportove na OI), zatitnih znakova proizvoda i maskota raznih organizacija.
Ovdje naglaavamo vezu pisma i grafikog dizajna. Na stranici 18. smo ve spominjali
razliite vrste pisma ovdje moemo spomenuti razliite tipove slova (fontove) pomou kojih
dizajner oblikuje vizuelno zanimljiv tekst. Pogledajmo plakat D. Kari, po emu je neobian i
ta on znai?
Pokuajmo napisati neku poslovicu bosanicom. Neka nam slova budu razliite
veliine. Koristimo tu-pero i akvarel. Posluimo se peglom da malo patiniramo nae
crtee. Pazimo!
36
 Dizajnirajmo zajedno na hamer papiru nae odjeljenske zidne novine. Novine trebaju
imati zaglavclje sa simbolom naeg razreda .Lijepimo slike, piemo tekstove.
Moemo neke tekstove urediti na raunaru.

Stranice 50-51

Strip je pripovjedanje u slikama. Nekada su stripovi smatrani za zabavu u novinama, ali se

danas esto nazivaju 9. umjetnou i tampaju u velikim tiraima. Sa stripom se sreemo jo
od prvog razreda. Ovdje produbljujemo znanje razgovorom o vrstama planova u stripu.
Pojmovi koje uimo razlikovati:strip, karikatura, ilustracija. U stripu stvaramo kadrove, u
kadrovima su likovi prikazani u razliitim planovima (krupni, srednji, iroki). Izmeu
kadrova su razmaci, a prostor od ruba papira do ivice kadra naziva se margina.
Radimo strip od jedne stranice prema basni po izboru. Moemo se organizovati u
grupe gdje e jedan uenik raditi crte olovkom, drugi crtati crtne konture tuom ili
flomasterom, trei bojiti, etvrti upisivati slova ili da svako radi svoj strip.

Stranice 52-53
Znamo da je fotografija savremeni likovni izraz. esto je svrstavamo u oblast grafikog
dizajna jer se fotografije najee objavljuju u novinama. Meutim, u rukama pravog
majstora fotoaparat moe zabiljeiti najarobnije trenutke. U etvrtom razredu je bilo govora
o razvoju fotografije i vrstama fotografija (novinska, modna, sportrska, porodina, nauna...).
Ovdje posmatramo fotografije i razgovaramo o njima. Na svim fotografijama je voda u
razliitim agregatnim stanjima. Negdje je voda u pokretu, negdje u mirovanju. Pokuajmo
uoiti kako fotgraf stvara ritam fotografije. Ritam u muzici lako prepoznamo, meutim, svaki
umjetniki izraz posjeduje naine da izrazi dinamian ili statian ritam. Krstanovi i
Mulahusi stvaraju asimetrine kompozicije sa dijagonalnom kompozicijom da naglase
pokret, dok kod Hadia i iia je kompozicija simetrina sa horizontalnim smjerom da
naglase mirovanje vode.
Ovaj as je predvien za analiziranje fotografija. Neka uenici donesu i neke
fotografije koje su sami radili, a smatraju da su lijepe. Pogledajmo zajedno.

Stranice 54-55
Scdene iz animiranog filma Hvalisava ptica nas uvode u svima drag likovni izraz.
Pokuajmo se sjetiti animiranih filmova koji su raeni klasinim crtanjem, plastelinom,
lutkarski film ili raunarskom grafikom. Danas se najvei broj filmova radi pomou raunara.
Postoje i umjetniki ili dokumentarni animirani filmovi koji se bave ozbiljnijim temama i
namjenjeni su odraslima. U Zagrebu se odrava svjetski festival animacije ANIMA FEST, a u
naem Neumu NAFF. Moemo potraiti na internetu isjeke nekih od prikazanih filmova i
pogledati ih (u kasnijim razredima emo malo vie panje posvetiti ovim filmovima).
Usvajamo pojmove:sinopsis,scenarij, animacija, sinhronizacija. Znaajno je prinjetiti da je
animirani film rezultat zajednikog rada vie umjetnika, Animacija je sloena umjetnost jer u
sebi objedinjuje vie umjetnikih izraza (pokret, slika, ton, muzika,...).
Posmatramo animirani film i prilog o nastanku tog filma.

Stranice 56-57
Ova stranica je posveena naem preminulom filmskom stvaraocu Kemalu Hrustanoviu.
Govorei o filmovima najee govorimo o glumcima i reiseru kao najvanijim linostima u
37
nastanku filma. Meutim, kao i animacija i igrani film zahtijeva uee mnogobrojne ekipe
vrhunskih majstora u svojim zanimanjima. Hrustanovi je bio scenograf za najvei broj naih
nagraenih filmova. Moramo shvatiti da i ono to podrazumjevamo kao manje vano, ustvari
zahtijevalo mnogo truda i da je ambijent i atmosfera u kojoj se glumci kreu veoma vano.
Nekada su se za snimanje filmova znali podizati itavi mali gradovi od filmskih kulisa, a
danas, posebno za fantastine filmove, scenografi stvaraju kompjuterske efekte.
Moemo raditi plakat za film koji smo gledali. Neemo kopirati, budimo originalni.

Stranice 58-59
Djela Mustafe Skopljaka slue nam kao povod za razgovor o savremenim likovnim izrazima.
Koje materijale su kipari nekada koristili, a ta sve danas moemo koristiti. Kako nam djela
savremenih umjetnika govore o svijetu u kojem ivimo? Odgovorimo zajedno na pitanja u
udbeniku.
Za zadau moemo postaviti zadatak da uenici pronau neki upotrebni predmet ili
njegov dio,a zatim ga oboje ili sastave razliite oblike u jednu zanimljivu
cjelinu.Djeca jo uvijek nisu spremna da potpuno prihvate apstraktni izraz pa e
eljeti predstaviti figuru. Moemo ih aktivirati da od raznih materijala naprave klovna
ili domau ivotinju.

Stranice 60-61
Likovna umjetnost nije samo predstavljanje obliak i stvaranje lijepih boja, odnosa i kontrasta.
Umjetnost nam slui da izrazimo svoje misli, ideje i osjeaje. Ne osjeamo se uvijek sretnim i
veselim. Normalno je da smo ponekada umorni, tuni i neraspoloeni. I to su nai osjeaji.
Umjetnik moe slikati i ono to ga rastuuje. Osvojim osjeajima treba razmiljati i govoriti
jer nas neko moda ini tunim iako ti ne eli. Pogledajmo Zaimovieve slike. Crte iz
ciklusa Bol nastao je u toku rata. Po emu se razlikuje od druge dvije slike.
Radimo crte tehnikom grata (votani zgrafito) kako je objanjeno u udbeniku.
Moemo slikati tuan ili straan san. Nakon rada idemo se malo igrati.

Stranice 62-63

Ova lekcija je vezana za lekciju sa stranice 16. gdje smo govorili o urbanoj cjelini grada
Jajca. Govrili smo da je urbanitet spoj prolosti i sadanjosti u ovjekovom ivotnom
prostoru. Da grad i graevine imaju svoju funkcionalnu vanost, ali su nam potrebni i kao
duhovni okviri.Posebno pojmovi rodno mjesto, zaviaj i domovina govore o ljudskoj vezi sa
prostorom i objektima u prostoru. Ovdje posebno naglaavamo znaaj mosta kao veze meu
obalama i ljudima. Naa domovina je prepuna prekrasnih rijeka koje ine bogatstvo nae
domovine i povezuju razne gradove kroz koje protii povezujui nas sa dalekim zemljama i
morima. Mostovi poput najljepeg prstenja ukraavaju nae rijeke i ine ljude blie jedne
drugima. Volimo i uvajmo svoje mostove. Gradimo nove. Svaki dan druimo se i
upoznajimo nove ljude.
Slikamo most tempera bojama.

38
 TEMA NAPOMENA

Crtanje postavke trolane postavke razliitih oblika, npr. tikva, kutija i Str. 6 - 11
boca.

Moj grad, Sjeanje na kolski izlet, Sa ljetovanjaPrema sjeanju

Oblikovanje nakita ili oblika iz prirode (gnijezdo, stablo) Str. 10

Str. 6

Plodovi jeseni, jesenje drvo ukoliko je mogue as u prirodiPo posmatranju Str. 34.

Nevizuelni poticaj, slikanje uz sluanje muzike, prenoenje nevizuelnih Str. 35.

Papir zalijepiti
selotepom na podlogu i
poticaja u likovni izraz blago nakvasiti prije
slikanja

OlujaPo zamiljanju, Str. 32.

39
 NASTAVNA JEDINICA CILJEVI I ZADACI

Upoznavanje sa planiranim gradivom, zadacima i nainom realizacije.

Vrste
Pravilno
i karakter
postavljanje
linija crtea u format, uoavanje odnosa, preklapanje i proporcija, upotreba crtaeg
materijala, uoavanje grae linije

Organizacija linija u Uoavanje odnosa u okruenju, likovno predstavljanje prostora, ritam linija,
sloenoj kompoziciji

Linija
Prostorni
u opisucrte
prostora, dekorativni oblici, karakteristike trodimenzionalnih oblika, prostorni odnosi

Na asu ili sekciji izraditi glinenu kopiju gravure konja iz peine Badanj kod Stoca
Lazurna
Mijeanje
faktura,
osnovnih
akvarel,
boja, izvedene boje, boja preko boje u akvarelu daje novu boju (valersku vrijednost,
mokro na suho lazurnost (transparentnost), intenzitet boje

mokro
Mijeanje
na mokro
boja, valerske
Akvarel, vrijednosti, eksperiment u likovnom izrazu, harmonija boja, ritam kompozicije,
dinamino i statino.

Pastuozno,
Pastuozna
naglaen
faktura,
debeli nanos kista, proirivanje palete uoenih boja, valerske vrijednosti u tempera
rukopis autora tehnici, ekspresivnost, dinamina kompozicija

Estetsko procjenjivanje Analiza boje na umjetnikim djelima i uenikim radovima, vrijednosti boje (ton, valer, intenzitet),

40
harmonija boja, komplementarni kontrasti na djelima, verbalizacija likovnih vrijednosti, samopouzdanje u
vlastito prosuivanje
 NAPOMENA MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE

Nakon suenja glinamol moe-mo

premazati uljem i uliti svje gips . str. 14
LINIJA Grafitna olovka ili ugljeni tapi na hrapavom papiruIndividualno posmatranje,

Str. 38

Tu-pero

SEPTEMBAR
Str. 40

ica, raznobojni kamenii, ljepilo

Str. 18-21

BOJA Boja, mijeanje boja, oslabljene i intenzivne boje

Str.
Zidne
22 novine se mogu oblikovati na kraju
svakog polugodita

Str. 26.

OKTOBAR Tempere

Frontalno

41
 CILJEVI I ZADACI TEMA

Realizacija plitkog reljefa, reljefne forme (niski, srednji (mezzo) i duboki), oblikovanje Utiskivanje reljefnih oblika u svje glinamol
prostora,

Domae ivotinje ili likovni iz Patuljak vam priaPo zamiljanju,

Prostorna kompozicija, ravnotea, (simetrija i asimetrija),

Shvatanje prostora i oblikovanje u prostoru, ravnotea i pokret u prostoru, instalacija PahuljiceMatanje,

(umjetniki oblik sastavljen od razliitih materijala,

Pismo kao skup znakova, umijee kaligrafije, pojmovi inicijal i minijatura, vizuelna Ilustracija pjesme Branka opia Bosanske rijeke
informacija, grafiki dizajn, ilustracija, ureenje teksta

Uoavanje znaaja likovnog oblikovanja u prenoenju vizuelnih informacija, Izrada razrednih zidnih novina
posmatranje novina i novinskih tekstova, znaaj grupnog rada u oblikovanju novina,

Kreativna rjeenja, pojam unikatno, pojam dizajn, sklad i primjerenost odjevnih Dizajnerska ideja za odjeu
predmeta, pozitivan odnos prema tradiciji, samopouzdanje

Estetsko obrazovanje, ureenje prostora, simetrija u prostoru, oplemenjivanje ivotnog

prostora,

Usklaivanje teme i tehnike, kompzicija, samostalnost Po izboru

42
Ponavljanje gradiva i provjera nauenih pojmova,
 MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE NASTAVNA JEDINICA

MASA I VOLUMEN Glinamol, novii,drugi reljefni oblici,gipsRad po grupama Skulptorski oblici, reljefne forme,

temperaPapirna pulpa,Individualno Organizacija oblika u prostoru, trodimenzionalno

obllikovanje

ica, raznobojni kamenii, ljepiloili grupno Individualno Prostorno oblikovanjeMobil - dinamina skulptura

NOVEMBAR
PLOHA TemperaTu-pero,Individualno, Odnos slike i teksta u vizuelnom oblikovanju

Ljepilo makazeKola, papir u boji, Grupni rad, Vrijednosti vizuelnog oblikovanjaIzrada razrednih novina

POVRINA Individualno, Slobodni izbor tehnike Primjenjena umjetnost

DECEMBAR
Estetsko procjenjivanjeGrupni rad, Izloba izabranih radova u uionici, posjeta izlobi ili
muzeju

Tehnika po izboruIndividualno, Slobodna tema

43
Frontalno Sistematizacija gradiva i utvrivanje ocjena,
 TEMA NAPOMENA

Dekoracija na upotrebnom Str. 6-8

predmetu

Otiskivanje tekstura iz prirode Str. 6-11

Izrada dekorativnog motiva za Str. 12

zidnu povrinu

Postaviti predmete prozrane, svijetlih boja i

pastelnih tonova, a samo jedan da se istie
Slikanje pastelima postavke bojom (jabuka) str. 36
predmeta

Analiza djela Gabrijela Jurkia i Str. 30

uenikih radova

Moemo
Po zamiljanju, oblici iz prirode, str. 44 i takati pomou etkice za zube, crtati
tuem i nanositi vodu na svje crte

Domaa ivotinjaMotiv prema elji, Str. 42

Strip prema basni po izboru Str. 50

44
Ukoliko smo u mogunosti uradimo Str. 52
i mi fotografiju vode
 CILJEVI I ZADACI

Linija kao dekorativni elemenat na upotrebnim povrinama, simbol, uoavanje ornementa na predmetima

Uoavanje karakteristinih linija u grai oblika , intenzitet linije, ritam linija, razvijanje sposobnosti kombiniranja, uoavanje vrijednosti pozitiva i
negativa,

Uoavanje kompozicije na likovnom djelu, geometrijska organizacija dekorativne povrine, simetrija kao princip u prirodi, simetrija oblika, boja,
suprotnosti ... , dekorativna povrina, ornament,

Uoavanje elemenata kompozicije, likovne vrijednosti i njihovi meuodnosi, koloristika dominacija, isticanje boje kontrastima,

Analiza boje na umjetnikim djelima i uenikim radovima, kompozicija boja, harmonija boja, oblik kompozicije, verbalizacija likovnih vrijednosti,
samopouzdanje u vlastito prosuivanje

Razvijanje senzibiliteta prema grafikom izrazu, razumjevanje grafikih odnosa i kontrasta, grafiki znak, ahromatske boje, valerski odnosi

Shvatanje procesa od skice, oblikovanje matrice, nabojavanja i otiskivanja do konanog signiranog grafikog lista, eksperiment sa grafikim elementima

Izraajne mogunosti stripa, sinteza teksta i slike, slikovni planovi, pojmovi strip, karikatura, ilustracija, sposobnost predstavljanja sadraja

45
Pojmovi statino i dinamino, ritam i smjer kompozicije, vrste fotografija, kada je fotografija umjetnost,
 NAPOMENA MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE JEDINICANASTAVNA

Vano je pogledati LINIJA Glinamol, plastine flae, tempereIndividualno Dekorativne linije

prilog o nastanku
filma (danas su esti

JANUAR
na DVD)

Indiidualno ili po grupama, Tu, oblici iz prirode (klas, list, Linija kao teksturalna
granica) vrijednost

Vjebu je mogue
realizirati u saradnji sa BOJA Kola papir, kolor fotografije, makaze, ljepiloIndividualno Simetrija na likovnom
nastavnikom djelu
Tehnike kulture.

FEBRUAR
PastelIndividualno, Dominanta na likovnom
edjelu

Frontalno Estetsko procjenjivanje

Str. 62.
PLOHA Lavirani tu,Individualno, Grafika, grafiki znak
Str. 16

ili linorezKartonski tisak Rad po grupama, Grafiki proces

MART
POVRINA Tu-pero, flomasterIndividualno, naracija u slikama Strip,

46
Frontalno, analiza fotografija Vrijednosti fotografije
 TEMA

Posmatranje animiranog filma Str. 54

Maketa crkve sv. Ive u Podmilaju, bosanske kue ili kole Str.24.

Planirati posjetuStr.
Crtanje unutranjosti objektaPo posmatranjuAnaliza objekta znaajnom
28. objektu i crtati u samoj
graevini, ukoliko je mogue

Slikanje mostaPano sa fotografijama mjesta,

Po izboru

Analiza djela 58.Za zadau, preo-blikovati upotrebni predmet str.

47
 CILJEVI I ZADACI

Shvatanje animacije kao vizuelne umjetnike forme, osposobljavanje za razumjevanje i kreiranje

vizuelnih informacija, pozitivan i kreativan odnos prema savremenoj tehnologiji, pojam
kompjuterska grafika, mogunosti kreativne saradnje vie autora

Razvoj sposobnosti pravoenja 2D u 3D oblike, organizacija oblika u prostoru, karakteristike

povrine graevine, graenje, pojam tlocrt, projekat, stilske osobenosti u razliitim vremenima

Uoavanje elemenata graevine, razvoj sposobnosti pravoenja 3D u 2D oblike podjela na noene i

nosive elemente, nazivi dijelova graevine, razvoj ljubavi prema graditeljskom naslijeu

Shvatanje da urbano znai ne samo graevine ve i specifini duh prostora, Urbana je zgrada, most, park,
graanin, urbano ponaanje, kulturni ivot, simbolina snaga arhitekture, urbani simboli, ta ini moje mjesto
urbanim, ta nam nedostaje, kritiko promiljanje

Usklaivanje teme i tehnike, kompzicija, samostalnost

Savremeni materijali u umjetnosti, upoznavanje djela M. Skopljaka, vrednosni sud i ukus, kritiko posmatranje

Estetsko obrazovanje, reenje prostora, simetrija u prostoru, oplemenjivanje ivotnog prostora,

48
Ponavljanje gradiva i provjera nauenih pojmova,
 NASTAVNA JEDINICA

Animacija

bna za stvaranje filma, nacrttari scenu iz filma (naglasak na scenografskim detaljima)

Prostorna kompozicija

Elementi graenja

Organizacija urbanog prostora

nae dravnosti kolijevka Bosne i Hercegovine razgovor o vienom i crtanje grada,

Slobodna tema

Savremeni likovni izrazi

Izloba izabranih radova u uionici, posjeta izlobi ili muzeju

49
Sistematizacija gradiva i utvrivanje ocjena,
 MJESEC CJELINATEMATSKA OBLIK RADA I TEHNIKE

POVRINA Animirani filmFrontalno,

Posjeta bioskopu

MASA I VOLUMEN Grupno, kartonska pakovanja, makaze, ljepilo, tempere

APRIL
tu-pero crte graevineGrupno posjeta graevini, individualno

PROSTOR tempereIndividualno,

kolska ekskurzija u Jajce

POVRINA Tehnika po izboruIndividualno,

Analiza djelaFrontalno,
MAJ

Estetsko procjenjivanjeGrupni rad,

50
Frontalno,