METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

METODIKA OBUKE VONJE

UVOD
Prije svake vonje, pa i ove kojoj je cilj obuka, kandidat i voza-instruktor trebaju da za istu
budu spremni u fizikom i psihikom smislu.
a.) Od kandidata se oekuje:
- da u sebi sortira i obnovi ve preeno gradivo
- da za obuku i vonju bude dovoljno odmoran,
- da stvarno eli i voli vonju, odnosno obuku,
- da se koncentrie u dovoljnoj mjeri kako bi bio u stanju aktivno pratiti obuku,
- da je prikladno odjeven i obuven,
- da nije optereen brigama, boleu, uivanju alkohola i lijekovima na kojima pie da se
ne smiju uzimati ukoliko se upravlja motornim vozilom

b.) Od instruktora vonje se oekuje:

- da u toku obuke primjenjuje odreene nastavne principe i to:
princip oiglednosti ili uzornosti,
princip povezivanja teorije i prakse,
princip sistematinosti ili postupnosti, (od jednostavnijih ka sloenijim radnjama)
princip svjesne aktivnosti ( animirati na aktivno uestvovanje kandidata u obuci)
princip racionalizacije ili ekonomonosti ( imati pripremu za as )
princip individualizacije (prilagoditi se osobinama kandidata)
princip trajnosti (uvjebavanje radi provjere)

Pored navedenih nastavnih pricipa voza-instruktor treba da koristi i sljedee metode obuke,
a najee treba da radi konbinaciju sljedeih metoda:
Metoda usmenog izlaganja ovu metodu treba upranjavati to manje, neizbjena je ali
ima lou osobinu to instruktor nema povratnu informaciju od kandidata.
Metoda pokazivanja ili demonstracije prvo instruktor pa onda kandidat
Metoda razgovora metoda pitanja i odgovora (problemska nastava)
Metoda vjebanja
Tek ukoliko su zadovoljeni navedeni uslovi od obuke se mogu oekivati pozitivni rezultati,
to vodi boljem i brem savlaivanju gradiva, to na kraju znai veoj bezbjednosti uesnika u
saobraaju.
Cilj obuke je da kandidat stekne potrebno znanje, vjetinu i navike za samostalno bezbjedno
upravljanje motornim vozilom u saobraaju.

1
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

PLAN I PRIPREMA NASTAVNOG ASA

Nastavni as praktine obuke obuhvata vremensko razdoblje u obuci vonje u trajanju 45

minuta, a blok as traje 90 minuta.
Kandidat u toku jednog dana moe da ima najvie 2 (dva) asa, sa odgovarajuim odmorima
izmeu asova.
Plan i priprema za izvoenje nastavnog asa sastoji se od ovih elemenata:
nastavna jedinica (tema),
mjesto izvoenja nastave.
nastavna sredstva,
nastavne metode
potrebno vrijeme za izvoenje teme,
literature

TOK NASTAVNOG ASA

UVODNI DIO ASA

U uvodnom dijelu treba razgovarati sa kandidatom radi pripreme za izvoenje nastavne jedinice.
Nakon toga kandidat obavlja dnevni pregled vozila i zajedno sa vozaem-instruktorom utvruje
ulice i puteve gde e se izvoditi praktina obuka. Voza-instruktor upisuje as u dnevnik rada i u
Knjiicu kandidata o obuci kandidata. Voza-instruktor provjerava da li kandidat posjeduje linu
kartu.

GLAVNI DIO ASA

Poslije uvodnog razgovora i dogovora kandidat i voza-instruktor ulaze u vozilo, pri emu
kandidat ukljuuje motor u rad i kad se uvjerio da svi signalni i ostali instrumenti pokazuju
pravilan rad motora i ostalih ureaja, zapoinje vonju prema unaprijed dogovorenom planu.

ZAVRNl DIO ASA

Nakon povratka s vonje kandidat ispravno parkira vozilo na odgovarajue mjesto, zaustavlja
rad motora, nakon ega instruktor i kandidat analiziraju nastavni as u razgovoru. Instruktor
upuuje kandidata na dobro i loe izvoenje pojedinih dijelova radnji u nastavnom asu, ali i
upozorava da e u sljedeim nastavnim asovima uvjebavati one radnje koje nije potpuno
savladao.

2
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
ZNAAJ TEME U OKVIRU PODRUJA NASTAVE

PLAN IZVOENJA NASTAVE

Upoznavanje kandidata sa nastavnim sadrajem,
Obrada nastavnih sadraja,
Ponavljanje i uvjebavanje i
Provjera znanja

OBRAZOVNO VASPITNI ZADACI

Obrazovni: sticanje znanja, vjetina i ispravnih navika iz praktinog dijela nastave,
Vaspitni: razvijanje saobraajne kulture uenika - kandidata

NASTAVNA SREDSTVA
Motocikl,
Putniko vozilo,
Teretno vozilo,
Dnevnik rada vozaa-instruktora,
Nastavni plan i program.
Razni prirunici
Blok za skiciranje
Razni poligoni
Javni put

IZBORI ZA PRIPREMANJE NASTAVNIKA

Zakon o osnovama bezbednosti saobraaja na putevima u BiH (Vaei),
Pravilnik o osposobljavanju za vozaa motornih vozila (vaei),
Metodika obuke vonje,
Nastavni plan i program i
Iskustvo

IZBORI ZA PRIPREMANJE UENIKA

Prirunik za polaganje vozakog ispita,
Konsultativna nastava u autokoli.

3
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
ORGANIZACIJA ASA

faza rada sadraj metoda vrijeme

instuktor upisuje as u dnevnik rada

provjera vanosti ljekarskog uvjerenja
kandidata i line karte, priprema
uvodni dio vozila za vonju razgovor,
5 min
asa
ukratko ponavljanje prethodne teme pokazivanje

ukratko upoznavanje kandidata sa
novom nastavnom jedinicom - temom

upoznavanje sa sadrajem teme

1-NC

polazak sa mesta na ravnom putu sa
promjenom stepena prenosa

bezbjedno zaustavljanje, uz
odravanje pravca

kretanje u jednoj saobraajnoj traci i
vonja du obiljeene linije na
kolovozu
2-NC

promjena saobraajne trake,
prestrojavanje i skretanje ulijevo u izlaganje,
naselju razgovor.
glavni dio asa 35 min

prilagoavanje brzine kretanja pokazivanje,

dranje bezbjednosnog rastojanja sa vjebanje
obilaenjem i preticanjem na putu van
naselja

Promjena saobraajne trake,
prestrojavanje i skretanje ulijevo u
naselju

prilagoavanje brzini kretanja, pri
skretanju ulijevo ili udesno u naselju

dranje bezbjednog rastojanja, pri
skretanju ulijevo ili udesno u naselju,
sa saobraajnicama sa jakim
intenzitetom saobraaja

analiza izvoene teme

ukazivanje na uinjene greke

isticanje dobro obavljenih radnji
zavrni dio
zadatak kandidatu za obnovu
razgovor 5 min
asa teoretskog dijela naredne teme

kandidat potpisuje odrani as u
knjiici o obuci kandidata

4
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
Tema
Voznja na "pola kvacila" sa zaustavljanjem i parkiranjem vozila uz desnu i lijevu ivicu
kolovoza na mjesto odreeno za parkiranje ili na mjestu izmeu dva vozila vonjom
naprijed

VJEBANJE UKLJUIVANJA PEDALE NA " POLA KVAILA"

Poto se kandidat privikao na pedalu gasa i osjetio razliku izmeu zvuka motora pri malim
i poveanim gasom kandidatu se pokazuje kako najlake da shvati, (vozilo treba da bude
zakoeno runom konicom) i da zapone uvjebavanje jedne od znaajnih uvodnih radnji za
pravlian polazak sa mesta. Naime neophodno je da kandidat savlada ukljuivanje pedale do
"pola kvaila" i da ve na ovom asu osjeti trenutak u kome kvailo poinje da "hvata", da
dodiruje zamajac.

Potrebno je da voza-instruktor neznatno pojaa gas (duplom komandom gasa) i da ukae

kandidatu na znake pomou kojih e pomoi da vidi i osjeti kada sredina ploa kvaila poinje
da ulazi u zonu "pola-kvaila", da bi zaustavio nogu i dalje poputanje pedale. Ti znaci
(simptomi) su sljedei:
promjena zvuka - tona motora, do koje dolazi usled smanjenja
broja obrtaja radilice koja poinje da optereuje kvailo,
lagano podrhtavanje vozila.
Svakako da pojedini kandidati nee moi odmah u poetku vjebanja da jasno uoe
navedene znake, pa e "gasiti" motor. Meutim oni e vrlo brzo da steknu pojam o "pola-
kvaila", a time se postie cilj ove teme.

5
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

Vjebanje kvaila na Vjebanje kvaila sa

hladno promjenom step.pren.

Vjebanje polaska sa ema petostepenog

mjesta mjenjaa. Prije svake
promjene stepena prenosa
ruicu mjenjaa dovesti u
neutralan poloaj

VONJA SA "POLA KVAILA"

Vrlo esto je potrebno da se prilikom manevrisanja vozilom, kao i za vrijeme kretanja u

gustom saobraaju ili u mnogobrojnim drugim situacijama (npr. nailazak na pjeaki prelaz, na
dio puta koji je zakren kretanjem pjeaka ili djece, na opasnu prepreku na putu ili prilikom
ulivanja iz sporedne u glavnu ulicu gde je minimalna prednost i dr.), vozilo kree sasvim lagano
(brzinom hoda pjeaka, pa i znatno sporije). Poznato je da mnogim kandidatima ovakva vonja
predstavlja veliku tekou (lake im je da voze brzo), ali oni poinju najee i sami da se
interesuju kako voza moe da "mili" vozilom i da ga pomjera skoro centimetar po centimetar.
Radi toga je neophodno nauiti kandidata da vozi vrlo sporo primjenjujui posebnu
tehniku poznatu kao vonja sa "pola-kvaila" ili "na kvailu".
Pitanje glasi: da li je mogue voziti i sporije od navedenih minimalnih brzina za prvi i
drugi stepen prenosa?
Kandidatu ukazati da je to mogue, ali da se to ne moe postii samo djeliminim ili
potpunim oduzimanjem gasa, s obzirom da u tom sluaju motor ne bi imao vie potrebnu snagu
(pa bi dolo do trzanja vozila i gaenja motora), nego samo primenom tehnike "vonja sa pola-
kvaila".

6
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

Pritisnuta papua kvaila. Otputena papua kvaila.

Nema prenosa snage na pogonske tokove Prenos snage na pogonske tokove

Ovaj element uvjebavati na sljedei nain:

kandidat vozi pri treem stepenu prenosa na ravnici odgovarajuom brzinom,
saoptiti mu da se na putu, na mestu koje odredi instruktor vonje, nalazi zamiljeni
pjeaki prelaz na kome ima puno djece ili odreena prepreka,(mjesto koje zahtjeva
poveanu panju i smanjenu brzinu kretanja)
prilazei tom prelazu (35 do 30 metara), on oduzima gas, prikoi, prekida vezu izmeu
motora i menjaa (pritsak na lijevom nogom na pedalu kvaila) i prebacuje polugu
mjenjaa (desnom rukom) iz treeg u drugi stepen prenosa,
kad sasvim uspori brzinu kratanja vozila,(pri tome pazei da ne uspori suvie da ne bi
morao ii na zaustavljanje i promjenu stepena prenosa u prvi stepen) neposredno prije
prevelikog usporavanja i potpunog zaustavljanja, kandidat hitro prebacuje nogu sa pedale
radne konice na pedalu gasa, poveava neznatno gas i brzo poputa pedalu kvaila do
zone "pola-kvaila", (na ovu radnju posebno obratiti panju poto je kandidatu potrebno
objasniti kojim intezitetom da koristi konicu i do koje brzine kretanja)
dunost je kandidata, stalno pri drugom stepenu prenosa, da uz konstantni gas (ali ne
veliki) i "poigravajui" se sa pedalom kvaila u zoni "pola-kvaila" prenosi na tokove
samo onoliko snage koliko je potrebno da se vozilo ne zaustavi odnosno da ne ubrza
kretanje,
poslije nekoliko metara tako lagane vonje voza-instruktor mu saoptava da je sad
pjeaki prelaz "slobodan", i on mora odmah da postepeno ubrzava kretanje vozila do
minimalne brzine (jo uvek samo pomou kvaila i gasa), a zatim dalje normalno da
ubrzava pomou gasa (pedala kvaila se nalazi u poloaju "ukvaeno", a leva noga na
patosu).
Navedeni postupak treba ponoviti vie puta. Korist od uvjebavanja vonje sa "pola-
kvaila" u predloenoj varijanti je naroito u tome to se istovremeno pored lagane vonje
uvjebava i postepeno ubrzavanje kretanja vozila (znai: znatna promjena ritma brzine kretanja
vozila u istom stepenu prenosa i to prvenstveno uz koritenje pedala gasa i kvaila). Ovaj
element je neophodan za vozaa u naseljenom mestu i treba da mu se pokloni izuzetna panja za
vreme uvjebavanja. Najzad, vonju sa "pola-kvaila" uvjebavati i u prvom stepenu prenosa
odnosno prilikom vonje unazad. Kandidatima treba skrenuti panju:
7
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
da se za postizanje sasvim spore vonje nikada ne koristi trei i etvrti stepen prenosa, s
obzirom da su njihove minimalne brzine objektivno vrlo velike,
da se vonja sa "pola-kvaila" primjenjuje samo na ravnici i blagom usponu, ali ne i na
nizbrdici,
kandidatu objasniti (i uvjebavati) da e ispred pjeakog prelaza na nizbrdici prei na
drugi stepen prenosa, zadrati pedalu kvaila u poloaju "otkvaeno" a brzinu kretanja
podeavati pomou radne (none) konice.
da se vonja sa "pola-kvaila" izuzetno primenjuje (tj. u prethodnim sluajevima) jer takva
vonja i pored vjetine vozaa ipak tetno utie na pojedine dijelove prenosnog
mehanizma.

Tema : Obilaenje, preticanje i zaustavljanje na putu van naselja kao i vonja na

putu sa veim uzdunim nagibom.

OBILAENJE VOZILA - PREPREKE

1. Uoavanje automobila ili prepreke na desnoj saobraajnoj traci i

usmjeravanje vozila prema sredinoj liniji kolovoza.
2. Postavljanje vozila u poziciji za izvoenje za mogunost sigurnog
obilaenja; ukljuivanje lijevog pokazivaa pravca, provjeravanje saobraajne
situacije koritenjem vanjskog lijevog vozakog ogledala (po potrebi i okret
glave) i poetak prelaenja na lijevu saobraajnu traku.
3. Poveavanje zaokretanja toka upravljaa i ubrzavanje vozila.
4. Vraanje toka upravljaa u centralni poloaj i pravolinijskim
kretanjem lijevom saobraajnom trakom i obilaenje zaustavijenog
automobila - prepreke.
5. Nakon to se primjeti u ogledalu (srednje i desno vanjsko) prednji
kraj zaustavljenog automobila, u blagom luku skretanje prema desnoj
saobraajnoj traci.
6. Vraanje toka upravljaa prema potrebi u lijevo do zauzimanja
pravolinijskog poloaja vozila i nastavljanje kretanja sredinom desne
saobraajne trake.

8
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

PRETICANJE VOZILA

Preticanje vozila je jedan od veoma estih i veoma opasnih manevara koji se izvode u
saobraaju na javnim putevima.
Postupak pri preticanju potrebno je dobro poznavati i uvjebati ga tako da predstavlja
jednu rutinsku radnju. Prvo je potrebno utvrditi koliko i kakvih vozila ima ispred odnosno
ocjeniti duinu i zbijenost kolone. Ako je u pitanju samo jedno vozilo onda je potrebno ocjeniti
njegovu duinu, a ako je u pitanju vie vozila onda je potrebno ocijeniti ukupnu duinu svih
vozila zajedno. Po pravilu preticanje treba vriti pojedinano, tj. preticati jedno po jedno vozilo.
Ako je kolona suvie zbijena, tada ovaj manevar nije mogue obavljati na drugi nain nego
preticanjem cijele grupe vozila ispred sebe (podsjetiti se da li je dozvoljeno preticati kolonu).
Zatim, treba ocjeniti kolika je preglednost dionice puta od mjesta na kome se namjerava otpoeti
preticanje. Za bezbjedno preticanje obino se smatra da je potrebno da postoji najmanje 450 m
preglednosti puta od mjesta na kome se nalazi vozilo koje namjerava da otpone preticanje.

Ovo rastojanje obino obezbjeuje da se manevar preticanja moe bezbjedno zavriti. To

rastojanje moe biti i znatno manje, ako je u pitanju velika razlika u brzinama kretanja vozila
koje pretie i preticanog vozila odnosno ako vozilo koje pretie ima visoku sposobnost ubrzanja.
Ako je ocjenjeno da postoji dovoljna preglednost dionice puta ispred vozila koja se pretiu, tada
je putem ogledala potrebno prekontrolisati situaciju iza vozila koje pretie. Preticanje ne treba
otpoinjati ukoliko je neko vozilo pozadi ve otpoelo preticanje. Ako pozadi ne postoji nijedno
vozilo koje je otpoelo preticanje, tada je potrebno dati znak za preticanje, i to ukljuenjem
lijevog pokazivaa smera i zvunim signalom. Ovim se upozoravaju ostali uesnici u saobraaju
o namjeravanom manevru preticanja.
Poslije datog znaka za preticanje koji po praviiu treba dati 4 do 5 s prije nego to se
otpone efektivno preticanje potrebno je ukljuiti menja u nii stepen prenosa. Ovo je mogue
ako su brzine kretanja manje. Pri veim brzinama kretanja nekih vozila nee biti mogue
ukljuiti nii stepen prenosa, jer se u njemu nee moi postii odgovarajua brzina potrebna za
preticanje. Poto se ukljui nii stepen prenosa ponovo se pogleda u ogledalo da nije nastala
neka izmjena situacije i ako nema nikakve smetnje sa zadnje strane - ponovo se pogleda napred.
esto je, radi sprovoenja ovakvog manevra, potrebno vozilom izai do sredine kolovoza da bi
se dobila bolja preglednost naprijed.
Ne treba prelaziti polovinu irine kolovoza ak i u situacijama kad se ne vidi dovoljno
daleko naprijed. Ako su svi uslovi za bezbjedno preticanje obezbjeeni, upravlja se skree
ulijevo i prelazi se na lijevu polovinu kolovoza uz istovremeno dodavanje gasa. Vozilo ispred
sebe pretie se sa poveanim gasom u niem stepenu prenosa kao to je ve reeno i tek kad se
to vozilo pretekne za jednu duinu vozila postepeno se prelazi na desnu stranu. Jedna od estih
9
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
greaka pri vraanju na svoju polovinu kolovoza jeste presjecanje puta vozilu koje se pretie
esto prouzrokovano nailaskom vozila iz suprotnog smjera. Zbog toga je jako vano da povratak
na svoju polovinu kolovoza ne bude nagao, da bi voza preticanog vozila mogao da skrene svoje
vozilo ili da uspori brzinu kretanja da bi, po potrebi, obezbjedio slobodan prostor.
Za bezbjedno preticanje potrebna je znatna razlika u brzini kretanja preticanog vozila i
vozila koje vri preticanje. Smatra se da ne treba vriti preticanje ako se ne moe obezbjediti da
razlika u brzini kretanja iznosi najmanje 20-25 km/h. Ako voza sustie vozilo ispred sebe i pri
tom je ve izvrio sve potrebne radnje za preticanje koje su napred navedene, mogue je sa
onom razlikom u brzini kretanja koja ve postoji odpoeti i dovriti preticanje. Drugaije stoji
stvar ako u odnosnom momentu nema uslova za preticanje, tj. nailazi neko drugo vozilo u susret,
neko drugo vozilo vri preticanje ili preglednost nije dovoljna. U takvom sluaju mora se
saekati iza vozila koje se namjerava pretei jedno potrebno vrijeme da bi se obezbjedili svi
potrebni uslovi za preticanje o emu je ve bilo govora. U takvoj situaciji vozilo se kree u
koloni, istom brzinom kao i vozilo koje se namjerava pretei. Radi postizanja potrebne razlike u
brzini kretanja, potrebno je da vozilo koje namjerava preticati raspolae potrebnim rezervama za
ubrzanje. Po pravilu ubrzanja su mala ukoliko su brzine kretanja vee i ukoliko je motorno
vozilo vie optereeno. Naravno da je ubrzanje manje i ako je snaga motora manja.
Da bi voza mogao da procjeni sposobnost ubrzanja svog vozila da e se izvesna tehnika
procena sposobnosti ubrzanja, u prospektu ili u knjiici uputstva za rukovanje i odravanje
vozila data je za svako vozilo sposobnost savlaivanja uspona u pojedinom stepenu prenosa,
koja se najee odnosi na potpuno optereeno vozilo. U niem stepenu prenosa sposobnost
savlaivanja uspona je vea a samim tim je vea i sposobnost ubrzanja. To je razlog zbog kog se
prilikom preticanja ukljuuje nii stepen prenosa, jer se na taj nain poveava sposobnost
ubrzanja kretanja sopstvenog vozila. Jedan od naina da se praktino utvrdi sposobnost ubrzanja
je taj da se iz uputstva oita sposobnost savlaivanja uspona u pojedinom stepenu prenosa, u
procentima i da se taj broj podeli sa 3. Na taj nain dobija se broj km/h za koji vozilo moe da
ubrza kretanje u 1 sekundi. Na primer, ako u III stepenu prenosa jedno vozilo moe da savlada
uspon od 12 %, onda znai da u svakoj sekundi moe da povea brzinu kretanja za 4 km/h. Da bi
se postigla razlika u brzini kretanja od 20 km/h da bi se bezbjedno izvrilo preticanje potrebne
su dakle 5 sec. Ako bi meutim, ukljuili nii stepen prenosa u kome se moe savladati uspon
od npr. 20 % onda se u 1 sec moe ubrzati 7 km/h, pa se za svega 3 sec moe postii potrebna
razlika u brzini od 20 km/h. Iz ovih razloga preticanje u niem stepenu prenosa traje krae,
vozilo se pri preticanju manje zadrava na lijevoj polovini kolovoza (dio kolovoza namijenjen za
vozila iz suptonog smjera), pa je i preticanje bezbjednije.
Jo jedno pravilo treba imati u vidu prilikom preticanja. Ako se preticanje vri pri veim
brzinama, sposobnost ubrzanja je znatno manja, a i preticanje je znatno manje bezbjedno. Ako
brzina kretanja vozila dostie maksimalnu brzinu, preticanje ne treba ni otpoinjati, jer tada se
ne moe ostvariti raziika od 20 km/h. Na primer, maksimalna brzina kretanja vozila iznosi 110
km/h. Ako se vozilo koje se namerava pretei kree brzinom veom od 90 km/h, tada ne postoje
uslovi za bezbjedno preticanje. Tada preticanje ne treba vriti nego se treba kretati brzinom
kojom se kree i vozilo ispred. Tabela koja pokazuje potrebnu duinu puta i potrebno vreme za
bezbjedno obavljanje preticanja zavisno od brzine kretanja jednog i drugog vozila ukazuju da pri
velikim brzinama i pri malim razlikama u brzini potrebna duina puta za preticanje je veoma
velika, a vreme potrebno za preticanje je due, tako da se preticanje ne moe izvoditi bezbjedno.
Prilikom ocenjivanja preglednosti puta i duine kolone ispred, kao to je reeno,
neophodno je svojim vozilom pribliiti se sredini kolovoza, jer je tada preglednost vea. Isto
tako, preglednost je vea ako je rastojanje izmedu preticanog vozila i vozila koje pretie vea.
Izvianje mogunosti za preticanje treba preduzeti to je mogue ranije, tj. jo kad je rastojanje
izmedu preticanog i pretiueg vozila znatno, a takoe i razlike u brzini kretanja znatne. Ukoliko
to nije mogue, nego vozilo koje namjerava da pretekne drugo vozilo mora da ue u kolonu iza
10
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
tog drugog vozila, tada se izvianje mogunosti za preticanje vri na znatno kraem rastojanju
iza vozila koje se namjerava pretei. Ugao vidljivosti je tada znatno manji tako da je potrebna i
znatno vea opreznost da se tano i nedvosmisleno utvrdi da se nikakvo vozilo ne nalazi na
lijevoj polovini kolovoza. U blagim desnim krivinama izvianje se moe vriti i sa desne strane
vozila koje se pretie tako to e se vozilo pribliiti desnoj ivici kolovoza i sa desne strane
utvrditi da li neko vozilo dolazi u susret ili ne. Prilikom vonje u koloni i prilikom izvianja
potrebno je imati u vidu koliko iznosi potrebno minimalno bezbjedno rastojanje. Zbog toga je
prilikom izvianja i prilikom vonje blizu vozila koje se namjerava pretei potrebno biti
pripreman na eventualno naglo koenje i na eventualno naglo skretanje.

Prilikom preticanja potrebno je obezbjediti dovoljni boni razmak izmedu vozila, a to u

velikoj mjeri zavisi od brzine kojom se preticanje izvodi. Obino se smatra da minimalni boni
razmak izmeu dva vozila mora pri preticanju da iznosi 0,8 m.

11
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
Ako su brzine vee onda i znatno vie. Ako voza vozila koje se namjerava da pretekne
vozi blizu sredine kolovoza i vri sam izvianje da bi pretekao vozilo koje se nalazi ispred njega,
preticanje ne treba otpoinjati sve dok taj voza ne shvati da je preticanje njegovog vozila
zapoeto i da e to omoguiti tj. da e dozvoliti da se prvo njegovo vozilo pretekne, a tek onda
da on izvri preticanje. Ako ovo nije obezbjeeno, onda dozvoliti da prvo voza koji pokazuje
namjeru, izvri preticanje, pa tek kad on bezbjedno zavri preticanje, poi za njim. Polazak u
istovremeno preticanje odmah iza vozila koje vri preticanje moe da dovede, u sluaju da naie
vozilo iz suprotnog smjera, do njegovog naglog koenja i do nalijetanja na njegov zadnji kraj.
Ako neko od vozaa u koloni koga treba pretei pokazuje namjeru da izvri preticanje, ne treba
otpoinjati preticanje sve dok on tu svoju namjeru i ne ostvari. Pogreno je prei na lijevu
polovinu kolovoza ako su vozila ispred ve dala znak da namjeravaju da izvre preticanje i
zvunim signalom traiti da se ona vrate u svoju kolonu da bi vi koji se nalazite iza njih izvrili
preticanje.
Pri preticanju nou znatno je tee ocjeniti udaljenost i brzinu kretanja vozila koja delaze u
susret - vozilo sa primaknutim farovima i farovima manjih dimenzija izgleda udaljenije i dovodi
u zabludu vozaa.
Po magli je preglednost jako ograniena, te su uslovi za preticanje takvi da se ono ne moe
bezbjedno obaviti, te u tom sluaju treba prihvatiti vonju u koloni i odustati od riskantnog
pokuaja preticanja.
Preticanje koje se vri iza kolone, tj. iz pozicije u kojoj vozilo koje pretie vozi predhodno
iza vozila koje treba da bude preticano ekajui da se oslobodi lijeva polovina kolovoza, traje
neto due od preticanja koje se vri iz zaleta. Ovo preticanje traje due zbog toga to je
potrebno izvjesno vrijeme za ubrzavanje kretanja vozila dok se ne postigne razlika od 20 km/h,
to se smatra minimalnom potrebnom razlikom za bezbjedno obavljanje preticanja. to je
sposobnost vozila da ubrzava kretanje vea, to je i vrijeme za preticanje krae, pa samim tim i
put preticanja krai. Spora vozila i vozila koja su preoptereena mogu da postignu mala ubrzanja
i zbog toga meusobno preticanje teretnih vozila traje jako dugo i predstavlja opasnu i sloenu
situaciju na putu.
Vrijeme preticanja zavisi od duine vozila koje se pretie, od duine vozila kojim se
pretie, od poetnog razmaka izmedu dva vozila u momentu poinjanja preticanja i od razmaka
koji treba obezbediti izmeu dva vozila po zavretku preticanja. Pored toga, vrijeme preticanja
zavisi i od razlike u brzini kretanja ako se preticanje vri iz zaleta i od sposobnosti ubrzavanja
ako se preticanje vri izlaskom iz kolone. Ukoliko se preticanje obavlja pri veim brzinama onda
je potrebno poetno rastojanje, a takoe i zavrno rastojanje izmeu vozila, vee, pa je samim
tim i vrijeme preticanja due. S druge strane, pri veim brzinama kretanja sposobnost ubrzavanja
je manja, pa je u takvom sluaju i vrijeme preticanja due.
Instruktor vonje je duan da sve postupke koji su predvieni prilikom manevara preticanja
prikae kandidatu, a i da ga upozori na naine procjenjivanja preglednosti i brzine kretanja
vozila koje dolazi u susret.

12
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
Tema : Promjena saobraajne trake, prestrojavanje i skretanje ulijevo u naselju sa
saobraajnicama sa jakim intenzitetom saobraaja

PRESTROJAVANJE I ZAUSTAVLJANJE VOZILA

Zapaa se da su mnogi kandidati neodluni i da nisu uvjek sigurni gdje vozilo da zaustave,
ako moraju na raskrsnici da propuste vozilo koje ima prvenstvo prolaza. S toga je potrebno da
istruktor vonje ukae kandidatima na sljedee:
- ako se pribliava raskrsnici ulica istog znaaja, kandidat e zaustaviti vozilo da bi
propustio vozilo sa desne strane - ispred pjeakog prelaza (tj. ispred raskrsnice) na mjestu sa
koga ima potrebnu preglednost;
- ako skree ulijevo, a pibliava se raskrsnici na kojoj je saobraaj regulisan ureajima za
davanje svjetlosnih saobraajnih znakova i znakovima koje daju ovlaena lica kandidat e
zaustaviti vozilo u centru raskrsnice (odnosno u zoni ukrtanja), Na isti nain e postupiti i na
raskrsnici ulice sa prvenstvom prolaza i sporedne utice, ako se on nalazi u glavnoj ulici (bez
obzira to se u sporednoj ulici nalaze vozila koja oekuju trenutak da se uliju u glavnu ulicu);
- Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u BiH (Sl.glasnik BiH 6/06)
odreen je nain na koji e vozai da postupaju prilikom skretanja u desno i ulijevo. U
komentaru je upotrebljena i re (prestrojavanje), ali ovaj znaajan postupak nije malo detaljnije
obrazloen - bar to se tie njegovog primjenjivanja u praksi. Istovremeno je zapaeno da se
mnogi vozai, pa i vozai-instruktori (naroito oni koji vre obuku u manjim mjestima), upravo
zbog toga prilino teko snalaze prilikom vonje u gradovima sa gustim saobraajem (u nas i u
inostranstvu). S toga smatram da je neophodno izneti sledee o prestrojavanju:
- kad instruktor vonje objanjava taj pojam treba da daju odgovor kandidatima na
sljedea pitanja: ta je, zato, kako i gdje se vri prestrojavanje?
Prestrojavanje je jedan specifini vid kretanja (pravo), skretanja (lijevo-desno) ispred
raskrsnica i na drugim mestima na putu (na kojima postoje uslovi za prestrojavanje), a sastoji se
u blagovremenom postavljanju (dovoenju) vozila na ono mesto na kolovozu koje je u skladu sa
namjerom vozaa o daljem kretanju ili skretanju.
Svakako da prestrojavanje moe da se definie i na druge naine, ali se smatra da su u
iznjetoj definiciji sadrane sve osnovne karakteristike te radnje, a to znai: da se voza ne
prestrojava samo prilikom skretanja, nego i za kretanje pravo on mora, na odreenim mjestima,
da dovede vozlio u odgovarajuu saobraajnu traku, da ovu radnju ne treba povezivati iskljuivo
za raskrsnicu (kao to se to najee ini), jer je voza duan da se prestrojava i izvan raskrsnice
ukoliko postoje osnovni uslovi za prestrojavanje
Zato se vri prestrojavanje? Potrebno je prisjetiti se jedne vee raskrsnice: crveno svjetlo
na semaforu, a ispred pjeakog prelaza zaustavljena su 3 automobila od kojih onaj na
saobraajnoj traci koja se protee uz desnu ivicu puta namjerava da ide udesno, onaj u srednjoj -
pravo, a onaj na saobraajnoj traci koja se protee uz sredinu liniju - lijevo.

13
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

Na znak (zeleno) ova tri vozila kreu, ali im se putanje vie ne sjeku, a to znai da e oni
brzo da napuste raskrsnicu, i to potpuno bezbjedno. Prema tome, prestrojavanje doprinosi brem
i bezbjednijem odvijanju saobraaja, a to je jedan od ciljeva pravilnog regulisanja saobraaja na
raskrsnici.
Prestrojavanje se vri na nain kako je to odredeno (sistemom) s tim to e voza zapoeti
sa pripremama za skretanje na odgovarajuu saobraajnu traku na nekih 80 do 100 metara prije
raskrsnice, a poneki put i ranije, obratiti panju da luk prilikom prelaza iz trake u traku, da ne
bude ni otar niti suvie blag (razvuen), a prestrojavanje treba da se zavri najkasnije na 30
metara prije raskrsnice (naime, prema pravilniku o saobraajnim znakovima na putevima puna
uzduna linija slui i za olakavanje odvijanja saobraaja na djelovima puta ispred raskrsnice, i
iznosi 30 metara).
Ukoliko voza ne moe da se prestroji ulijevo (jer stalno nailaze vozila koja ga pretiu), on
mora na svojoj saobraajnoj traci da usporava kretanje vozila i da se prestroji kad to bude
bezbjedno (ali stalno imajui u vidu daljinu do koje mora da zavri prestrojavanje pred
raskrsnicom).
Pri skretanju ulijevo zamiljeni centar raskrsnice uvijek ostaje vozaima sa desne strane,
na pojedinim raskrsnicama postoje i po dvije saobraajne trake za skretanje u lijevo tako da se
vozila kreu u dvije uporedne kolone, a tako prolaze i kroz zonu (povrinu) ukrtanja na
raskrsnici (ovo se meu vozaima esto naziva "pakovanje").
Prestrojavanje se vri obavezno u sljedeim sluajevima:

14
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel
1. na putevima na kojima su na polovinama kolovoza oznakama na kolovozu oznaene
najmanje dvije saobraajne trake ili na cjeloj irini kolovoza najmanje tri saobraajne
trake;
2. na putevima na kojima na polovinama kolovoza postoje najmanje dvije neobiljeene
saobraajne trake ili na cjeloj irini kolovoza najmanje tri neobiljeene saobraajne trake;
3. na raskrsnicama sa krunim tokom saobraaja;
4. na putevima sa jednosmjernim saobraajem;
5. i na putevima na kojima su kolovozne trake odvojene jedna od druge, na kojima postoje
dvije saobraajne trake.
U svim drugim sluajevima ne primenjuje se prestrojavanje, jer bi se time samo ugroavao
i remetio saobraaj vozila a naroito onih koja dolaze iz suprotnog smera.
Bitno je napomenuti da je voza duan i poloajem svoga vozila u saobraajnoj traci
pokazati jasnu namjeru izvoenja odreene radnje, pa e ukoliko skree ulijevo na putu sa
dvosmjernim saobraajem koji ima samo jednu saobraajnu traku za svaki smjer kretanja,
pomjeriti svoje vozilo prema sredinjoj razdjeljnoj liniji na kolovozu. (poloaj koji jasno
ukazuje na namjeru skretanja ulijevo uz odgovarajui pokaziva pravca)

15
METODIKA OBUKE VONJE priredio: Jusufbegov Amel

LITERATURA
Zakon o osnovama bezbjednosti saobraaja na putevima u BiH
Pravilnik o osposobljavanju za vozaa motornih vozila
Vojislav Ili, Metodika obuke vonje, Ni, 2002.

16