Analiza TP SZM

ANALIZA TEHNIKOG PROPISA
ZA SUSTAVE ZATITE OD DJELOVANJA MUNJE NA

GRAEVINAMA (NN 87/08. i 33/10.)
Rijeka, veljaa 2015.

ANALIZA TEHNIKOG PROPISA ZA SUSTAVE ZATITE OD DJELOVANJA MUNJE NA GRAEVINAMA
Broj dokumenta: 1-0215-3XXX
Naziv
dokumenta:
ANALIZA TEHNIKOG PROPISA
ZA SUSTAVE ZATITE OD
DJELOVANJA MUNJE NA
GRAEVINAMA
- Radni materijal
Izradili: Nedeljko Hrelja, dipl.ing.el.

Kristian Vidmar, mag.ing.el.
Odobrio - mr.sci. Josip Karneluti, dipl.ing.el.

direktor:
Izrada Rijeka, veljaa 2015.

dokumentacije:
5E d.o.o. Rijeka stranica: 2 / 47

UVOD
Munja sa svojim zastraujuim bljeskom i prateom grmljavinom, prirodna je pojava sa
esto razornim pa i smrtonosnim posljedicama. Ne postoje ureaji niti metode koje mogu
izmijeniti tijek prirodnih vremenskih pojava u toj mjeri da bi mogle sprijeiti izbijanje
munja, prema primjeru fotografija djelovanja munja na Kvarneru 2009. godine. Udari
munja u graevine ili pokraj njih (ili u opskrbne vodove koji opskrbljuju te graevine)
opasni su za ljude i za same graevine, njihov sadraj i instalacije kao i za opskrbne
vodove.
Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu:

tete na graevinama i njihovu sadraju,
kvarove na prikljunim elektrinim i elektronikim sustavima,
ozljede ivih bia koja se nalaze u graevini ili pokraj nje.
Ovaj dokument pregledno navodi zahtjeve iz Tehnikog propisa za sustave zatite od

djelovanja munje na graevinama objavljen u NN 87/08. (u daljnjem tekstu: Propis) u
okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, stupio je na snagu 30.09.2009.

Dopunama Tehnikog propisa za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama,

NN 33/10. se dopunjuju bitni zahtjevi kojih su se obvezni korisiti i primjenjivati sudionici
gradnje, svaki u svom podruju djelovanja:
o Investitori, vlasnici postrojenja;
o Projektanti (za nove graevine);
o Izvoditelji radova iz usluge u predmetnom podruju.
Time je prestao vaiti stari Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima iz 1968.

godine. U tijeku je donoenje Tehnikog propisa o izmjeni i dopuni Tehnikog propisa za
sustave zatite od djelovanja munje na graevinama.
PONUDA 5E d.o.o. Rijeka:

Potrebno je za svakog od sudionika gradnje (poslovnog subjekta) razraditi
obveze temeljem zahtjeva iz Propisa te pripadajuih normi na koje se propis
poziva.
Poznavajui predmetnu problematiku uz posjedovanje potrebne strune literature

u stanju smo vam pripremiti zahtjeve koje proizlaze prema vaoj radnoj poziciji
te aktivnostima koje obavljate ili planirate obaviti u obliku radnih uputa u formi
dokumenata kvalitete uz pripadajue obrasce (Zapisnike ispitivanja).

I. OPE ODREDBE
Tehnikim propisom za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, NN 87/08. i

NN 33/10. (Propis) u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu propisuju se:
tehnika svojstva sustava za zatitu od djelovanja munje na graevinama, (u
daljnjem tekstu: sustav),
zahtjevi za projektiranje,
zahtjevi za izvoenje radova,
zahtjevi za uporabljivost,
zahtjevi za odravanje i
drugi zahtjevi za sustav,
te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za proizvode namijenjene za ugradnju u sustav
(u daljnjem tekstu: graevni proizvodi).
Ovaj se Propis ne primjenjuje na sustave za:

privremene graevine i graevine u graenju,
eljeznike sustave izvan zatienih graevina,
vozila, brodove, zrakoplove, morske platforme,
podzemne visokotlane cjevovode,
cjevovode te
elektroenergetske i telekomunikacijske vodove.
Sustav nije potreban za graevine za koje je procjenom rizika udara munje dokazano
da je rizik manji od:
1: 100.000 za rizik gubitka ljudskih ivota i
1: 1.000 za ostale rizike.
Procjena rizika ni sustav nije potreban za jednostavne graevine odreene posebnim

propisom, osim za nadzemni spremnik goriva zapremine do 10 m3.
Procjena rizika udara munje se provodi temeljem norme:

HRN EN 62305-2:2007, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2: 2006;
EN 62305-2: 2006).
Sustav je dio graevnog sklopa graevine. Ispunjavanje bitnih zahtjeva:

mehanike otpornosti i stabilnosti,
zatite od poara,
higijene i zdravlja,
zatite okolia te
sigurnosti u koritenju koji bi mogli biti ugroeni uslijed djelovanja munje,
postie se sustavom koji ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve propisane Propisom.
S obzirom na razinu zatite od djelovanja munje, sustav moe biti:

razine zatite I, s vjerojatnou tete najvie 0,02,
razine zatite II, s vjerojatnou tete najvie 0,05,
razine zatite III, s vjerojatnou tete najvie 0,1,
razine zatite IV, s vjerojatnou tete najvie 0,2.

S obzirom na poloaj u graevini, sustav se moe izvoditi kao sustav:

vanjske zatite ili
sustav unutarnje zatite ili
kao njihova kombinacija,
u kojem sluaju moraju kao jedinstvena cjelina biti meusobno usklaeni.
Odabrana razina zatite od munje mora biti usklaena s procijenjenim rizikom od

djelovanja munje.
Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:

hvataljke, odvodi i uzemljivai,
spojni elementi, potpornji, kuita,
odvodnici struje munje i odvodnici prenapona,
iskrita za odvajanje.
Proizvod se moe ugraditi u sustav odnosno u/na graevinu ako:

o ispunjava zahtjeve posebnih propisa te
o ako je oznaen i
o ako je za njega izdana isprava o sukladnosti u skladu s posebnim propisom.
Proizvodi od kojih se izvode sustavi moraju biti meusobno usklaeni na nain da nakon
izvedbe sustava osiguravaju ispunjavanje zahtjeva odreenih ovim Propisom.
Pojedine kratice rabljene u normama na koje upuuje ovaj Propis, u smislu ovoga
Propisa imaju sljedee znaenje:
LPS je sustav zatite od munje,
LPC je sastavnica sustava zatite od munje,
LPZ je zatitna zona od udara munje,
SPD je prenaponska zatitna naprava (odvodnik struje munje, odvodnik prenapona
ili iskrite za odvajanje).

Iz izokeraunike karte Republike Hrvatske dobiva se prosjean broj grmljavinskih dana radi
odreivanja gustoe udara munje:
N g 0,04 Td1, 25
II. TEHNIKA SVOJSTVA SUSTAVA
Nakon rekonstrukcije graevine iji je sastavni dio, a kojom se rekonstrukcijom

nepovoljno utjee na zateeno stanje zatite od munje, sustav mora imati propisana
tehnika svojstva i imati najmanje tehnika svojstva koja je imao prije
rekonstrukcije (u daljnjem tekstu: zateena tehnika svojstva).

III. GRAEVNI PROIZVODI ZA UGRADNJU U SUSTAV ZATITE OD MUNJE
Graevni proizvod se smije ugraditi u sustav odnosno u graevinu vezano za izvedbu

sustava ako ispunjava zahtjeve propisane Prilogom "A" Propisa i ako je za njega izdana
isprava o sukladnosti u skladu s odredbama posebnog propisa.
Tehnika odnosno specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje

graevnih proizvoda, posebnosti pri projektiranju i graenju graevine te potrebni kontrolni
postupci kao i drugi zahtjevi koje moraju ispunjavati proizvodi, odreeni su u Prilogu A
Propisa i to za:
hvataljke, odvode i uzemljivae,
spojne elemente, potpornje, kuita,
odvodnike struje munje i odvodnike prenapona,
Ako je sastavni dio sustava konstruktivni dio graevine, graevni proizvodi koji su ukljueni
u te dijelove graevine moraju ispuniti zahtjeve posebnoga propisa.
IV. PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZATITE OD MUNJE
Projektiranjem sustava moraju se za izvoenje, graenje i projektirani uporabni vijek

sustava i graevine predvidjeti svi utjecaji na sustav koji proizlaze iz naina i redoslijeda
graenja graevine, predvidivih uvjeta uobiajene uporabe graevine i predvidivih utjecaja
okolia na sustav i graevinu.
Projektom graevine u kojem se daje tehniko rjeenje sustava mora se, u skladu
s ovim Propisom, dokazati da e graevina tijekom graenja i projektiranog uporabnog
vijeka ispunjavati bitne zahtjeve mehanike i toplinske otpornosti i stabilnosti, zatite od
poara, te sigurnosti u koritenju u odnosu na djelovanje munje.
Ako posebnim propisom nije drugaije propisano, uporabni vijek graevine iz stavka 1.
ovoga lanka je najmanje 50 godina.
Kada je, radi ispunjavanja zahtjeva ovoga Propisa potrebna dodatna zatita sustava, ta e
se zatita smatrati sastavnim dijelom tehnikog rjeenja sustava.
Sustavom se mora predvidjeti utjecaje atmosferskih izbijanja prenesenih u

graevinu putem opskrbne mree, ali se sustavom ne rjeava zatita od munje te
opskrbne mree izvan graevine.
Pri izradi arhitektonskog, graevinskog i strojarskog projekta moraju se pravovremeno

uzeti u obzir relevantni elementi tehnikog rjeenja sustava.

Ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od poara te

sigurnosti u koritenju u odnosu na djelovanje munje dokazuje se proraunom
sastavnica sustava (hvataljke, odvodi i uzemljivai; spojni elementi, potpornji, kuita;
odvodnici struje munje i odvodnici prenapona; iskrita za odvajanje), za odabrani broj i
raspored tih sastavnica.
Proraun se provodi primjenom prikladnih proraunskih postupaka pri emu se u obzir

uzima najnepovoljniju kombinaciju parametara munje mjerodavnu za tu graevinu i
procijenjeni rizik.
Iznimno, ako se sastavnice sustava (hvataljke, odvodi i uzemljivai; spojni elementi,

potpornji, kuita; odvodnici struje munje i odvodnici prenapona; iskrita za odvajanje), te
njihov broj i raspored odaberu za najnepovoljniju kombinaciju parametara munje
mjerodavnu za projektiranu graevinu sukladno normama iz Priloga B ovoga Propisa,
nije potrebno proraunavati sastavnice.
Na projektiranje sustava primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga B Propisa.

Doputena je primjena i drugih pravila projektiranja sustava zatite graevina od munje
koja se razlikuju od pravila danih hrvatskim normama iz Priloga B Propisa, ako se dokae
da se primjenom tih pravila ispunjavaju zahtjevi ovoga Propisa najmanje na razini
odreenoj tim normama.
Sustav projektirane graevine mora biti usklaen sa sustavima pripadnih dijelova

komunalne i druge infrastrukture.
Doputene duljine uzemljivaa sustava odreuju se, ovisno o razini zatite i elektrinog
specifinog otpora tla, sukladno normama iz Priloga B Propisa.
Pri dimenzioniranju zajednikih sastavnica sustava i elektrinih instalacija kao to su

temeljni ili drugi uzemljivai, konstruktivni dijelovi graevine ukljueni u sustav
izjednaivanja potencijala i odvoda, kao i pravilna izvedba zatite od udara munje na
granicama pojedinih zatitnih zona, moraju se uvijek uvaavati stroi kriteriji.
Sadraj glavnog projekta graevine u dijelu koji se odnosi na tehniko rjeenje sustava
i uvjete za njegovo izvoenje i odravanje obuhvaen je elektrotehnikim projektom, kao i
projektima ostalih struka ako je to potrebno radi ostvarivanja funkcije sustava.

Elektrotehniki projekt u dijelu u kojem se odnosi na sustav mora sadravati

osobito:
1. u tehnikom opisu:
zahtjeve iz projektnog zadatka koji se odnose na zatitu od munje,
opis sustava projektirane graevine i njegovog usklaivanja sa sustavima
pripadnih dijelova komunalne i druge infrastrukture,
opis rjeenja ugradnje, privrenja i ovjeenja na nosivu konstrukciju ili druge
dijelove graevine,
uvjete za odravanje sustava, ukljuivo uvjete za zbrinjavanje dijelova sustava
nakon zamjene ili djelominog uklanjanja koji moraju biti ukljueni u izjavu o
izvedenim radovima i o uvjetima odravanja graevine,
opis graevine i okoline graevine (susjedne graevine, okolina seoska, okolina
gradska, ravnica, uma, brijeg itd.),
podatke o vjerojatnoj gustoi udara ili broju grmljavinskih dana te eventualno
podatke iz elaborata o prethodnim istraivanjima i drugih elaborata, studija i
podloga koji su od utjecaja na ulazne parametre munje,
opis odabranih zatitnih mjera,
podjelu graevine na zatitne zone (ako je potrebno) i odreivanje pripadajuih
parametara elektromagnetskog impulsa munje,
odreivanje zatitnih mjera po zonama,
opis sustava zatite, ukljuivo uzemljenje,
opis naina izvoenja sustava i ugradnje odgovarajuih graevnih proizvoda.
2. u proraunima:
procjena rizika od djelovanja munje,
proraun sastavnica sustava, ako ovim Propisom nije drukije odreeno.
3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:

svojstva koja moraju imati graevni proizvodi koji se ugrauju u sustav, ukljuivo
odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju graevnih proizvoda,
ispitivanja i postupke dokazivanja svojstava i uporabljivosti sustava,
uvjete graenja i druge zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja
sustava, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih
tehnikih svojstava sustava i ispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu,
te druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i
posebnim propisima.
4. u crteima
situaciju graevine 1:1000 s prikazom okoline i poloaja opskrbnih vodova,
situaciju graevine u prikladnom mjerilu (ako je potrebno) s poloajem drugih
bliskih objekata te metalnih masa i instalacija nad zemljom i u zemlji,
tlocrt graevine 1:100 ili drugom prikladnom mjerilu s prikazom rasporeda i
spojeva hvataljki i sustava uzemljivaa, izvoda za odvode, izvoda za
izjednaivanja potencijala, izvoda za dilatacijske spojeve, poloaja opskrbnih
vodova, poloaja iskrita za odvajanje i poloaja odvodnika,

nacrte svih proelja 1:100 s prikazom hvataljka, odvoda, spojeva i mjernih

mjesta,
tlocrte i nacrte pojedinih zona zatite (ukoliko su odreene) u mjerilu 1:100 ili
drugom prikladnom mjerilu s ucrtanim rasporedom zatitnih mjera (spojni vodii,
sabirnice za izjednaivanje, odvodnici),
potrebne nacrte detalja izvedbe (osobito spojevi s dijelovima konstrukcije
graevine).
5. u trokovniku
specifikaciju sastavnica sustava i radova.
Ako projekt sustava odreuje primjenu norme iz Priloga B Propisa na nain odreen tim
Prilogom, smatra se da sustav ispunjava propisane zahtjeve.
Projekt rekonstrukcije graevine kojim se utjee na tehnika svojstva sustava

obvezno mora sadravati podatke o utvrenim zateenim tehnikim svojstvima
sustava.
Zateena tehnika svojstva sustava utvruju se uvidom u dokumentaciju graevine,

pregledima, ispitivanjima, proraunima i/ili na drugi primjereni nain.

V. IZVOENJE I UPORABLJIVOST SUSTAVA ZATITE OD MUNJE
Graenje graevina (iji je sustav sastavni dio) mora biti takvo da sustav ima
tehnika svojstva i da ispunjava druge zahtjeve propisane Propisom u skladu s tehnikim
rjeenjem graevine i uvjetima za graenje danih projektom, te da se osigura ouvanje tih
svojstava i uporabljivost graevine tijekom njezina trajanja.
Pri izvoenju sustava izvoa je duan pridravati se dijela projekta graevine koji se
odnosi na sustav i tehnikih uputa za ugradnju i upotrebu proizvoda koji se ugrauju u
sustav te odredaba ovoga Propisa.
Kod preuzimanja proizvoda potrebnih za izvoenje sustava izvoa mora utvrditi:

1. je li graevni proizvod isporuen s oznakom sukladnosti u skladu s posebnim
propisom kojim se ureuje oznaavanje graevnih proizvoda i podudaraju li se podaci
na dokumentaciji s kojom je graevni proizvod isporuen s podacima u propisanoj
oznaci,
2. je li graevni proizvod isporuen s tehnikim uputama za ugradnju i uporabu,
3. jesu li svojstva, ukljuivo i rok uporabe graevnog proizvoda te podaci znaajni za
njegovu ugradnju, uporabu i utjecaj na svojstva i trajnost sustava sukladni
svojstvima i podacima odreenim glavnim projektom.
Navedeno se zapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a

dokumentacija s kojom je proizvod isporuen pohranjuje se meu dokaze o sukladnosti
proizvoda koje izvoa mora imati na gradilitu.
Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima sustava izvoa zapisuje u

skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.
Izvoenje sustava mora biti takvo da sustav ima tehnika svojstva i ispunjava zahtjeve
odreene projektom i Propisom.
Uvjeti za izvoenje sustava odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je

sastavni dio glavnog projekta sustava najmanje u skladu s odredbama Priloga C ovoga
Propisa.
Smatra se da sustav ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako:

1. su proizvodi ugraeni u sustav na propisani nain i imaju ispravu o
sukladnosti i drugu ispravu ako je to propisano posebnim propisom,
2. su uvjeti graenja i druge okolnosti, koje mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
sustava, bile sukladne zahtjevima iz projekta,
3. ako su rezultati pregleda i ispitivanja dijelova sustava tijekom izvoenja i
cjelokupnog sustava nakon zavretka radova sukladni propisanim ili projektom
odreenim vrijednostima,
te ako o svemu odreenom tokama 1., 2. i 3. ovoga stavka postoje propisani zapisi i/ili
dokumentacija.

Ako se utvrdi da sustav nema projektom predviena tehnika svojstva, mora se provesti
naknadno dokazivanje da sustav ispunjava zahtjeve ovoga Propisa. Dokaz se smatra
dijelom izvedbenog projekta.
U sluaju da se dokae da postignuta tehnika svojstva sustava ne ispunjavaju zahtjeve

ovoga Propisa mora se izraditi projekt sanacije sustava.
VI. ODRAVANJE SUSTAVA ZATITE OD MUNJE
Odravanje sustava mora biti takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova
tehnika svojstva i ispunjavaju zahtjevi odreeni projektom graevine i ovim Propisom, te
drugi bitni zahtjevi koje graevina mora ispunjavati u skladu s posebnim propisom.
Odravanje sustava koji je izveden ili se izvodi u skladu s prije vaeim propisima mora biti
takvo da se tijekom trajanja graevine ouvaju njegova tehnika svojstva i ispunjavaju
zahtjevi odreeni projektom graevine i propisima u skladu s kojima je sustav izveden.
Odravanje sustava podrazumijeva:

redovite preglede sustava, u vremenskim razmacima i na nain odreen
projektom graevine, ovim Propisom i/ili posebnim propisom donesenim u skladu s
odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji,
izvanredne preglede sustava nakon kakvog izvanrednog dogaaja ili po zahtjevu
inspekcije,
izvoenje radova kojima se sustav zadrava ili vraa u stanje odreeno
elektrotehnikim projektom graevine i ovim Propisom odnosno propisom u
skladu s kojim je sustav izveden.
Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja sustava dokumentira se u skladu s

projektom graevine te:
izvjeima o pregledima i ispitivanjima sustava iskazanim na obrascu iz
Priloga C ovoga Propisa,
zapisnicima o radovima odravanja,
na drugi prikladan nain, ako ovim Propisom ili drugim propisom donesenim u skladu
s odredbama Zakona o prostornom ureenju i gradnji nije to drugo odreeno.
Za odravanje sustava doputeno je rabiti samo one proizvode za koje su ispunjeni

propisani uvjeti i za koje je izdana isprava o sukladnosti prema posebnom propisu ili za
koje je uporabljivost dokazana u skladu s projektom graevine i ovim Propisom.
Odravanjem graevine ili na koji drugi nain ne smiju se ugroziti tehnika svojstva i
ispunjavanje propisanih zahtjeva za sustav.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Prilozi A, B i C s odgovarajuim sadrajem sastavni su dio Propisa.
Ministar ovlaten za donoenje ovoga Propisa posebnom odlukom e, osim normi odreenih
prilozima, odrediti norme na koje upuuju norme iz tih priloga i druge norme bitne
za upotrebu ovoga Propisa.
Dana 30. rujna 2009. godine prestaju se upotrebljavati priznata tehnika pravila
sadrana u Pravilniku o tehnikim propisima o gromobranima (Slubeni list
13/68) te priznata tehnika pravila i tehnike specifikacije na primjenu kojih ta
priznata tehnika pravila upuuju, osim odredbi toga Pravilnika koje se odnose na
gromobrane s izvorima ionizirajueg zraenja, a koji su stavljeni van snage temeljem
posebnih propisa u dijelovima koji se odnose na zatitu od ionizirajuih zraenja.
Glavni projekt u kojemu je tehniko rjeenje sustava dano prema priznatim tehnikim
pravilima, smatrat e se pravovaljanim dokumentom za:
poetak radova na zgradi ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m2 i
zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto)
povrina nije vea od 600 m2, za koju investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima
graenja, izdavanje potvrde glavnog projekta odnosno izdavanje graevinske
dozvole ako je zahtjev za izdavanje te potvrde odnosno dozvole zajedno s glavnim
projektom podnesen do 30. rujna 2009. godine.
U graevinu koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskoj

dozvoli iji je sastavni dio glavni projekt izraen u skladu s priznatim tehnikim pravilima
Propisa smije se ugraivati proizvod specificiran prema ovom Propisu ako ima
odgovarajua ili povoljnija tehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i
ako je u skladu s tim projektom utvreno da je uporabljiv za tu graevinu ukljuujui
uvjete njegove ugradbe i utjecaje okoline.
Radi provedbe prije navedenih odredbi za dio sustava koji je izveden do poetka
ugradnje proizvoda specificiranih prema ovom Propisu, mora evidentirati stanje
izvedenih radova u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika.
Izvedbeni projekt graevine u dijelu u kojem se odnosi na sustav, za ugradnju proizvoda

specificiranih prema ovom Propisu mora sadravati detaljnu razradu programa
kontrole i osiguranja kvalitete iz glavnog projekta kojom e se, u skladu s ovim
Propisom, odrediti osobito:
svojstva koja moraju imati proizvodi koji se ugrauju u sustav, ukljuivo
odgovarajue podatke propisane odredbama o oznaavanju proizvoda prema
prilozima ovoga Propisa,
ispitivanja i postupci dokazivanja uporabljivosti sustava,
uvjeti gradnje graevine i drugi zahtjevi koji moraju biti ispunjeni tijekom izvoenja
sustava, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih
tehnikih svojstava sustava i ispunjavanje bitnih zahtijeva za graevinu, te

druge uvjete znaajne za ispunjavanje zahtjeva propisanih ovim Propisom i

posebnim propisima, ukljuivo i ocjenu meusobne usklaenosti naina dokazivanja
uporabljivosti dijelova sustava izvedenog do poetka ugradnje proizvoda
specificiranih prema ovom Propisu i kasnije izvedenih dijelova sustava.
Odredbe stavka 1., 2. i 3. ovoga lanka odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt i

drugu dokumentaciju zgrade ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i
zgrade za obavljanje iskljuivo poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina
nije vea od 600 m, za koju investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, a
koji glavni projekt je izraen u skladu s priznatim tehnikim pravilima iz ovoga Propisa.
Ako za projektiranje sustava nema tehnike specifikacije na koje upuuju norme iz

Priloga A ovoga Propisa, primjenjuju se odredbe odgovarajuih priznatih tehnikih
pravila koje nisu u suprotnosti sa Zakonom o prostornom ureenju i gradnji (Narodne
novine, broj 76/07), ovim Propisom i normama na koje ovaj Propis upuuje, a za
odreivanje kojih je sukladno Zakonu o prostornom ureenju i gradnji odgovoran
projektant.
Danom stupanja na snagu ovoga Propisa, ako posebnim propisom nije drukije odreeno,
na proizvode za sustave, koji se specificiraju prema ovom Propisu, prestaju se primjenjivati
priznata tehnika pravila koja se odnose na te proizvode.
Postupci izdavanja uvjerenja o ispitivanju proizvoda za sustave prema priznatim tehnikim

pravilima trebaju zapoeti do 31. oujka 2009. godine i dovrit e se prema tehnikim
pravilima.
Uvjerenja o ispitivanju proizvoda za sustave izdane prema priznatim tehnikim

pravilima priznaju se kao dokaz uporabljivosti tih proizvoda do datuma vaenja
koji je u njima odreen, ali ne kasnije od 30. lipnja 2009. godine.
Nakon potpisivanja ugovora i u skladu s tim ugovorom, za projektiranje, izvoenje i

odravanje graevina mogu se rabiti i proizvodi za sustave sukladni harmoniziranim
tehnikim specifikacijama na koje ovaj Propis ne upuuje ako:
su naslovi, referencijske oznake i datum poetka primjene tih tehnikih specifikacija,
te datum zavretka istovremene primjene oprenih nacionalnih tehnikih
specifikacija objavljeni u slubenom glasilu Europske unije,
je za te proizvode za sustave potvrena sukladnost s tim tehnikim specifikacijama,
su ti proizvodi za sustave uporabljivi u Republici Hrvatskoj s obzirom na zemljopisne,
klimatske i druge osobitosti Republike Hrvatske.
U graevinu koja se izvodi prema potvrenom glavnom projektu odnosno graevinskoj

dozvoli iji je sastavni dio glavni projekt izraen u skladu s tehnikim specifikacijama na
koje upuuje ovaj Propis, proizvodi za sustave smiju se ugraditi ako imaju odgovarajua ili
povoljnija tehnika svojstva, ako je to odreeno izvedbenim projektom i ako je u skladu s
tim projektom utvreno da je uporabljiv za tu graevinu ukljuujui uvjete njihove ugradbe
i utjecaje okoline.

Odredbe Propisa se odgovarajue se primjenjuju na glavni projekt zgrade ija

graevinska (bruto) povrina nije vea od 400 m i zgrade za obavljanje iskljuivo
poljoprivrednih djelatnosti ija graevinska (bruto) povrina nije vea od 600 m, za koju
investitor ima pravomono rjeenje o uvjetima graenja, a koji glavni projekt je izraen u
skladu s tehnikim specifikacijama na koje upuuje ovaj Propis.
Prve radnje odravanja postojeeg sustava, koji je bio redovito odravan temeljem
do sada vaeih propisa, mora se izvesti u roku od dvije godine od zadnjeg
dokumentiranog pregleda odnosno ispitivanja.
Prve radnje odravanja postojeeg sustava, koji nije bio redovito odravan
temeljem do sada vaeih propisa, mora se izvesti u roku od dvije godine od stupanja
na snagu ovoga Propisa.
Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama

stupa na snagu 30. rujna 2009. godine.

PRILOG A - PROIZVODI ZA SUSTAVE

A.1. PODRUJE PRIMJENE
Ovim se Prilogom propisuju:

o tehnika svojstva,
o nain potvrivanja sukladnosti i
o drugi zahtjevi za proizvode za sustave:
hvataljke,
odvode,
uzemljivae,
spojne elemente,
potpornje,
kuita,
odvodnike struje munje,
odvodnike prenapona te
Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje sukladnosti hvataljki, odvoda i

uzemljivaa, spojnih elemenata, potpornja i kuita, odvodnika struje munje i odvodnika
prenapona te iskrita za odvajanje odreuju se odnosno provode, ovisno o vrsti
proizvoda, prema odgovarajuim normama navedenim u toki A.5. ovoga Priloga,
normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga te u skladu s odredbama
posebnog propisa.
A.2. SPECIFICIRANA SVOJSTVA, POTVRIVANJE SUKLADNOSTI I OZNAAVANJE
A.2.1. Specificirana svojstva
Vrste graevnih proizvoda za sustave jesu:

a) hvataljke, odvodi i uzemljivai,
b) spojni elementi, potpornji i kuita,
c) odvodnici struje munje i odvodnici prenapona
d) iskrita za odvajanje.
Tehnika svojstva hvataljki, odvoda i uzemljivaa za sustave moraju ispunjavati

ope i posebne zahtjeve bitne za svojstva sustava i ovisno o vrsti proizvoda moraju biti
specificirana prema normi HRN EN 50164-2, normama na koje te norme upuuju i
odredbama ovoga Priloga.
Tehnika svojstva spojnih elemenata, potpornja i kuita za sustave moraju

ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za svojstva sustava i ovisno o vrsti proizvoda
moraju biti specificirana prema normama HRN EN 50164-1, normama na koje te norme
upuuju i odredbama ovoga Priloga.

Tehnika svojstva odvodnika struje munje i odvodnika prenapona za sustave

moraju ispunjavati ope i posebne zahtjeve bitne za svojstva sustava i ovisno o vrsti
proizvoda moraju biti specificirana prema normi HRN EN 61643-11, normama na koje te
norme upuuju i odredbama ovoga Priloga.
Tehnika svojstva iskrita za odvajanje sustava moraju ispunjavati ope i posebne

zahtjeve bitne za svojstva sustava i ovisno o vrsti proizvoda moraju biti specificirana prema
normi HRN EN 50164-3, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga.
Tehnika svojstva odvodnika struje munje, hvataljki, odvoda, uzemljivaa,

spojnih elemenata, potpornja, kuita, odvodnika prenapona te iskrita za
odvajanje specificiraju se u elektrotehnikom projektu graevine.
A.2.2. Potvrivanje sukladnosti
Potvrivanje sukladnosti graevnih proizvoda provodi se u skladu s odredbama normi,

primjenom sustava ocjenjivanja sukladnosti 3, prema posebnom propis:
o Potvrivanje sukladnosti hvataljki, odvoda i uzemljivaa, provodi se prema
odredbama norme HRN EN 50164-2, normama na koje ta norma upuuje te
odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa, za sve znaajke tih proizvoda
odreene normom HRN EN 50164-2.
o Potvrivanje sukladnosti spojnih elemenata, potpornja i kuita, provodi
se prema odredbama norme HRN EN 50164-1, normama na koje ta norma
upuuje te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa, za sve znaajke tih
proizvoda odreene normom HRN EN 50164-1.
o Potvrivanje sukladnosti iskrita te odvodnika struje munje i odvodnika
prenapona, provodi se prema odredbama norme HRN EN 61643-11, normama
na koje te norme upuuju te odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa, za sve
znaajke tih proizvoda odreene normom HRN EN 61643-11.
o Potvrivanje sukladnosti iskrita za odvajanje, provodi se prema
odredbama norme HRN EN 50164-3, normama na koje te norme upuuju te
odredbama ovoga Priloga i posebnog propisa, za sve znaajke tih proizvoda
odreene normom HRN EN 50164-3.
A.2.3. Oznaavanje
Graevni proizvodi oznaavaju se na otpremnici i na ambalai odnosno na proizvodu,

ovisno o vrsti proizvoda.
Oznaka mora obvezno sadravati upuivanje na odgovarajuu normu, a u skladu s

posebnim propisom:
o Hvataljke, odvodi i uzemljivai za sustave oznaavaju se prema normi HRN EN
50164-2,
o Spojni elementi, potpornji i kuita za sustave oznaavaju se prema normi
HRN EN 50164-1,

o Odvodnici struje munje i odvodnici prenapona za sustave oznaavaju se

prema normi HRN EN 61643-11;
o Iskrita za odvajanje sustava oznaavaju se prema normi HRN EN 50164-3.
A.3. Ispitivanje
Uzimanje uzoraka hvataljki, odvoda i uzemljivaa za sustave radi ispitivanja i

ispitivanje svojstava hvataljki, odvoda i uzemljivaa za sustave provodi se, ovisno o vrsti
proizvoda, prema normi HRN EN 50164-2, i normama na koje ta norma upuuje.
Uzimanje uzoraka spojnih elemenata, potpornja i kuita za sustave radi ispitivanja

i ispitivanje svojstava spojnih elemenata, potpornja i kuita za sustave provodi se, ovisno
o vrsti proizvoda, prema normi HRN EN 50164-1 i normama na koje ta norma upuuje.
Uzimanje uzoraka odvodnika struje munje i odvodnika prenapona za sustave radi

ispitivanja i ispitivanje svojstava odvodnika struje i odvodnika prenapona za sustave
provodi se prema normi HRN EN 61643-11 i normama na koje ta norma upuuje.
Uzimanje uzoraka iskrita za odvajane sustava radi ispitivanja i ispitivanje

svojstava iskrita za odvajanje sustava provodi se prema normi HRN EN 50164-3 i
normama na koje ta norma upuuje.
A.4. Kontrola graevnih proizvoda prije ugradnje
Graevni proizvod za kojeg je sukladnost potvrena na nain odreen ovim Prilogom i

izdana isprava o sukladnosti, smije se ugraditi u graevinu ako je sukladan zahtjevima iz
projekta te graevine.
Prije ugradnje graevnog proizvoda u sustav provode se odgovarajue provjere i kontrolne

radnje odreene Prilogom "C" ovoga Propisa.
A.5. Popis normi
1. HRN EN 50164-1:2003, Sastavnice sustava zatite od munje (LPC) 1. dio:

Zahtjevi za spojne elemente (EN 50164-1:1999)
2. HRN EN 50164-1:2003/A1:2008, Sastavnice sustava zatite od munje (LPC)

1. dio: Zahtjevi za spojne elemente (EN 50164-1:1999/A1:2006)

Zahtjevi za vodie i uzemljivae (EN 50164-2:2002)
4. HRN EN 50164-2:2003/A1:2008, Sastavnice sustava zatite od munje (LPC)

2. dio: Zahtjevi za vodie i uzemljivae (EN 50164-2:2002/A1:2006)


Zahtjevi za iskrita (EN 50164-3:2006)

Zahtjevi za drae vodia (EN 50164-4:2008)

Zahtjevi za smjese za poboljanje uzemljenja (EN 50164-7:2008)
8. HRN IEC 61643-1:2007, Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon,

Odvodnici prenapona i udarnih struja za niskonaponske distribucijske mree 1.
dio: Zahtjevi i ispitivanja (IEC 61643-1:2005).
9. HRN EN 61643-11:2008, Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon

11.dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja povezani s niskonaponskom mreom
Zahtjevi i ispitivanja (IEC 61643-1:1998+Corr.:1998, modified; EN 61643-
11:2002+A11:2007)
10. HRN IEC 61643-12:2007en, Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon,
12. dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja za niskonaponske distribucijske mree
- Izbor i naela uporabe (IEC 61643-12:2002)
11. HRN EN 61643-21:20XX, Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon,

21. dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja povezani s telekomunikacijskom i
signalnom mreom Zahtjevi za uporabu i ispitne metode (IEC 61643-
21:2000+Corr.:2001; EN 61643-21:2001)
12. HRN CLC/TS 61643-22, Odvodnici prenapona i udarnih struja za niski napon, 21.
dio: Odvodnici prenapona i udarnih struja povezani s telekomunikacijskom i
signalnom mreom Naela odabira i primjene (IEC 61643-22:2004, MOD; CLC/TS
61643-22:2006);

PRILOG B - PROJEKTIRANJE SUSTAVA

B.1. Podruje primjene
Ovim se Prilogom Propisa propisuju pravila za projektiranje sustava.
B.2. Projektiranje i proraun
Za osnove prorauna sustava primjenjuju se hrvatske norme iz toke B.4. te norme na

koje te norme upuuju.
Do donoenja hrvatske norme kojom e se urediti godinji broj grmljavinskih dana za

projektiranje i proraun sustava, primjenjuju se dostupni podaci.
B.3. Tehnika svojstva dijelova sustava
Tehnika svojstva graevinskih proizvoda koji su sastavni dijelovi sustava specificiraju se u

glavnom projektu, u dijelu koji se odnosi na sustav zatite graevine od djelovanja munje.
B.4. Popis normi
1. HRN EN 62305-1:2008, Zatita od munje, 1. dio: Opa naela (IEC 62305-1:

2006; EN 62305-1: 2006)
2. HRN EN 62305-2:2008, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC

62305-2: 2006; EN 62305-2: 2006)
3. HRN EN 62305-3:2008, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete na

graevinama i opasnost za ivot (IEC 62305-3: 2006, MOD; EN 62305-3: 2006)
4. HRN EN 62305-3:2008/A11:2009, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete

na graevinama i opasnost za ivot (IEC 62305-3: 2006/A11:2009)
5. HRN EN 62305-4:2007, Zatita od munje, 4. dio: Elektrini i elektroniki

sustavi unutar graevina (IEC 62305-4: 2006; EN 62305-4: 2006)
6. HRN EN 61663-1:2003, Zatita od munje Telekomunikacijski vodovi 1. dio:

Instalacije s optikim vlaknima (IEC 61663-1:1999+Corr.1:1999; EN 61663-1:
1999)

Vodovi s kovinskim vodiima (IEC 61663-2:2001; EN 61663-2:2001)
8. HRN CLC/TR 50469:2007, Sustavi zatite od munje Simboli (CLC/TR

50469:2005)

PRILOG C - IZVOENJE I ODRAVANJE SUSTAVA

C.1. PODRUJE PRIMJENE
Ovim prilogom Propisa propisuju se tehniki i drugi zahtjevi i uvjeti za izvoenje sustava,
nadzorne radnje i kontrolni postupci, te odravanje sustava.
Tehniki i drugi zahtjevi i uvjeti iz ovoga Priloga provode se prema normama iz toke C.4.
ovoga Priloga, normama na koje te norme upuuju i odredbama ovoga Priloga, te u skladu
s odredbama posebnog propisa.
C.2. IZVOENJE, UGRADNJA, UPORABLJIVOST, NADZORNE RADNJE I KONTROLNI

POSTUPCI NA GRADILITU
C.2.1. Izvoenje i ugradnja
Sustavi se na gradilitu izvode prema tehnikom rjeenju danom u projektu

graevine, uz ugradnju graevnih proizvoda (hvataljka, odvoda i uzemljivaa, spojnih
elemenata, potpornja, kuita, odvodnika struje munje i odvodnika prenapona te iskrita za
odvajanje) koji ispunjavaju zahtjeve prema odredbama ovoga Propisa, prema tehnikoj
uputi za izvedbu, ugradnju i uporabu tih proizvoda, normama iz toke C.4., normama na
koje te norme upuuju i odredbama posebnog propisa.
Rukovanje, skladitenje i zatita hvataljka, odvoda i uzemljivaa, spojnih elemenata,

potpornja, kuita, odvodnika struje munje i odvodnika prenapona te iskrita za odvajanje
od kojih su izvedeni sustavi treba biti u skladu sa zahtjevima i tehnikim
specifikacijama za te proizvode sustava, u skladu s projektom graevine te odredbama
ovoga priloga i odredbama posebnog propisa.
Izvoa sustava mora prije poetka izvedbe sustava provjeriti odgovaraju li

hvataljke, odvodi i uzemljivai, spojni elementi, potpornji, kuita, odvodnici struje munje i
odvodnici prenapona te iskrita za odvajanje zahtjevima iz elektrotehnikog projekta te je
li tijekom rukovanja i skladitenja tih proizvoda dolo do njihovog oteivanja,
deformacije ili drugih promjena koje bi bile od utjecaja na tehnika svojstva sustava.
Nadzorni inenjer neposredno prije poetka izvoenja sustava mora:

a) provjeriti postoje li isprave o sukladnosti u skladu s posebnim propisima za hvataljke,
odvode i uzemljivae, spojne elemente, potpornje, kuita, odvodnike struje munje i
odvodnike prenapona te iskrita za odvajanje koji se ugrauju u sustave i jesu li
iskazana svojstva sukladna zahtjevima iz elektrotehnikog projekta,
b) provjeriti jesu li hvataljke, odvodi i uzemljivai, spojni elementi, potpornji i kuita,
odvodnici struje munje i odvodnici prenapona te iskrita za odvajanje ugraeni u
skladu s elektrotehnikim projektom i/ili tehnikom uputom za ugradnju tih proizvoda,
c) dokumentirati nalaze svih provedenih provjera i ispitivanja dijelova sustava tijekom
graenja zapisom u graevinski dnevnik.

Izvoa sustava duan je zatititi sustav na nain da ne doe do oteenja sustava prije
primopredaje korisniku. I ostali izvoai moraju paziti na graevne proizvode sa svrhom
osiguranja ispravne izvedbe i rada sustava prilikom graenja i primopredaje ne otete.
Glavni nadzorni inenjer i nadzorni inenjer utvruju uoena oteenja i odreuju postupak
otklanjanja istih.
C.2.2. Uporabljivost sustava
Pri dokazivanju uporabljivosti sustava treba uzeti u obzir:

a) zapise u graevinskom dnevniku o svojstvima i drugim podacima o graevnim
proizvodima ugraenim u sustav,
b) rezultate nadzornih radnji i kontrolnih postupaka koja se sukladno ovom propisu
obvezno provode prije, tijekom i nakon ugradnje graevnih proizvoda u sustav,
c) dokaze uporabljivosti (rezultate tekuih ispitivanja, zapise o provedenim postupcima i
dr.) koje je izvoa osigurao tijekom izvoenja sustava,
d) rezultate kontrolnih ispitivanja odreene elektrotehnikim projektom ili ispitivanja
provedenih u sluaju sumnje,
e) uvjete graenja i druge okolnosti koje prema graevinskom dnevniku i drugoj
dokumentaciji izvoa mora imati na gradilitu, te dokumentaciji koju mora imati
proizvoa graevnog proizvoda, a mogu biti od utjecaja na tehnika svojstva
sustava,
f) rezultate zavrnog ispitivanja sustava kojim se utvruje ispunjava li sustav u cjelini
zahtjeve odreene elektrotehnikim projektom.
Tekua i kontrolna ispitivanja provode se u skladu sa zahtjevima iz glavnog projekta

graevine te zahtjevima Priloga.
Zavrni pregled i ispitivanje sustava obvezno se provodi odgovarajuom uporabom

normi iz toke C.4. i normama na koje te norme upuuju te odredbama Priloga, prema
programu ispitivanja koji odgovara zapisnicima ovoga Priloga.
Za dijelove sustava koji nee biti pristupani kada gradnja graevine bude zavrena
provjera i ispitivanja tih dijelova sustava izvrit e se tijekom gradnje graevine. O
provedenim provjerama i ispitivanjima takvih dijelova sustava sastavlja se zapisnik i
upisuju se u graevinski dnevnik.
Zapisnici zateenog stanja zajedno sa zapisnicima o ispitivanjima koja su obavljena tijekom

gradnje graevine prilau se dokumentaciji za tehniki pregled graevine.

C.2.3. Naknadno dokazivanje tehnikih svojstava sustava
Za sustav koji nema projektom predviena tehnika svojstava ili se ista ne mogu utvrditi
zbog nedostatka potrebne dokumentacije, mora se naknadnim ispitivanjima i naknadnim
proraunima utvrditi tehnika svojstva sustava odgovarajuom primjenom normi iz toke
C.4. i normama na koje te norme upuuju, te odredbama Priloga i posebnih Propisa.
Radi utvrivanja tehnikih svojstava sustava potrebno je prikupiti odgovarajue podatke o

sustavu u opsegu i mjeri koji omoguavaju procjenu stupnja ispunjavanja bitnih zahtjeva
mehanike i toplinske otpornosti i stabilnosti, zatite od poara te sigurnosti u koritenju.
C.3. Odravanje sustava
Radnje u okviru odravanja sustava treba obavljati prema odredbama ovoga Priloga i
normama na koje upuuje ovaj Prilog, te odgovarajuom primjenom odredaba Priloga A i
B ovoga Propisa.
Uestalost redovitih pregleda u svrhu odravanja sustava provode se sukladno

zahtjevima iz projekta graevine, ali ne krae od razdoblja navedenih u sljedeoj tablici.
Tablica - Rokovi redovitih pregleda i ispitivanja sustava
Razina Razdoblje izmeu

Razdoblje izmeu Razdoblje izmeu
zatite pregleda kritinih
pregleda ispitivanja i mjerenja
sustava dijelova*
I 1 godina 2 godine 1 godina
II 1 godina 4 godine 2 godine
III, IV 2 godine 6 godina 3 godine
* npr. dijelovi sustava zatite koji su izloeni jakim mehanikim naprezanjima i hranju, spojevi na
unutarnjem sustavu zatite, spojevi na sabirnicama za izjednaivanje potencijala, spojevi s
kabelskim oklopima, stanje odvodnika (SPD), stanje iskrita za odvajanje, spojevi sa cjevovodima i
sl.
Nain obavljanja redovitih pregleda sustava odreuje se projektom graevine, a

ukljuuje najmanje:
a) pregled u koji je ukljueno utvrivanje jesu li svi dijelovi sustava u ispravnom stanju,
b) mjerenje radi utvrivanja je li sustav u cjelini ispunjava zahtjeve odreene projektom
graevine to ukljuuje ispitivanje sustava primjenom normi iz toke C.4., normama
na koje te norme upuuju te odredbama ovog Priloga, a rezultati pregleda i utvrenog
stanja dijelova sustava upisuju se u zapisnik (C.5. i/ili C.6. u Prilogu).

Izvanredni pregled sustava provodi se:

nakon svake promjene na sustavu,
nakon svakog izvanrednog dogaaja koji moe utjecati na tehnika svojstva sustava
ili izaziva sumnju u uporabljivost sustava te
po zahtjevu iz inspekcijskog nadzora.
Zamjena dijelova sustava mora se provesti na nain da se tim radovima ne utjee na

zateena tehnika svojstva graevine koja nisu u vezi sa zatitom od djelovanja munje.
Proizvodi kojima se zamjenjuju pojedini dijelovi postojeeg sustava moraju ispunjavati

zahtjeve ovoga Propisa.
Zamjena sastavnica postojeeg sustava te njihova ugradnja mora biti takva da sustav
nakon ugradnje ispunjava zahtjeve iz projekta graevine i ovoga Propisa.
Dokumentaciju o pregledima te ugradnji dijelova sustava kao i drugu

dokumentaciju o odravanju sustava duan je trajno uvati vlasnik graevine.
C.4. Popis normi uz izvoenje i odravanje sustava
1. HRN EN 62305-3:2007, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete na graevinama i

opasnost za ivot (IEC 62305-3:2006, MOD; EN 62305-3:2006)
2. HRN EN 62305-3:2008/A11:2009, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete na

graevinama i opasnost za ivot (IEC 62305-3: 2006/A11:2009)
3. HRN EN 62305-4:2007, Zatita od munje, 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi

unutar graevina (IEC 62305-4: 2006; EN 62305-4: 2006)
4. HRN EN 62305-1:2007, Zatita od munje, 1. dio: Opa naela (IEC 62305-1: 2006;
EN 62305-1: 2006)
5. HRN EN 62305-2:2007, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-2:

2006; EN 62305-2: 2006)

Instalacije s optikim vlaknima (IEC 61663-1:1999+Corr.1:1999; EN 61663-1: 1999)
7. HRN EN 61663-2:2003, Zatita od munje Telekomunikacijski vodovi 2. dio: Vodovi

s kovinskim vodiima (IEC 61663-2:2001; EN 61663-2:2001)

C.5. Sadraj Zapisnika o vizualnom pregledu sustava zatite od munje
1. Openito
Broj zapisnika
Datum pisanja zapisnika
Investitor/Vlasnik
Naziv graevine
Lokacija graevine
Vrsta ispitivanja (zaokruiti):
a) prva provjera (nakon izvedbe)
b) redovita provjera (odravanje)
c) ostalo (opisati):
2. Podaci o referentnim dokumentima:
A. Podaci o odobrenom elektrotehnikom projektu u skladu s posebnim propisima,

ukljuivo pripadni program osiguranja i kontrole kvalitete:
B. Podaci o primijenjenim odredbama Tehnikog propisa za sustave zatite od
djelovanja munje na graevinama:
C. Podaci o primijenjenim normama:
D. Podaci od proizvoaa za sastavnice sustava:
Potvrda na glavni projekt/graevinska dozvola:
Uporabna dozvola: da / ne
Ime odgovorne osobe za pregled sustava
Broj uvjerenja odgovorne osobe o poloenom strunom ispitu u graditeljstvu
Tvrtka odnosno ime pravne odnosno fizike osobe koja obavlja pregled sustava.
3. Podaci o obavljenom pregledu:
A. Stanje vanjskog sustava zatite od munje:
vrsta sustava zatite (razina zatite) (zaokruiti): I / II / III / IV,
U skladu s projektom(zaokruiti)?: da / ne
vrsta hvataljke (zaokruiti): mrea vodia / tapne hvataljke / odvojeni vanjski
sustav / ostalo (opisati):
U skladu s projektom (zaokruiti)?: da / ne

gradivo hvataljke (zaokruiti): Fe /Cu /Al
stanje vodia: u redu/vodi na mjestu __________ prekinut olabavljen
____________ pohran _______________
stanje spojeva: u redu/nije u redu na mjestu __________ olabavljen
_______________ pohran _____________
ostale primjedbe ______________________________


gradivo odvoda (zaokruiti): Fe /Cu /Al
stanje vodia: u redu/vodi na mjestu _______ prekinut ______________ pohran,
______________olabavljen
stanje ev. mehanike zatite vodia _________________
stanje spojeva: u redu/nije u redu na mjestu ___________ olabavljen
_______________ pohran _____________

stanje mjernih spojeva ____________________________
stanje: u redu/nije u redu na odvodu _______________

ima li dogradnji (preinaka) koje zahtijevaju proirenje vanjskog sustava: da / ne
(opisati):
B. Stanje unutarnjeg sustava zatite od munje:

stanje odvodnika struje munje i prenapona:
o na elektroenergetskom kabelu/nadzemnom vodu:
oteen ili proradio: da / ne
osigura pregorio: da / ne
o na telekomunikacijskom kabelu/nadzemnom vodu:
oteen ili proradio: da / ne
osigura pregorio: da / ne
o ostale primjedbe _______________________________
stanje spojeva opskrbnih vodova sa sustavom uzemljenja te sustavom za

izjednaivanje potencijala (oteenost, pohranost, olabavljenost i sl.)
stanje vodia za izjednaivanje potencijala unutar graevine (oteenost, olabavljeni
spojevi i sl.)
stanje spojeva na sabirnicama za izjednaivanje potencijala (oteenost, olabavljeni
spojevi, kuite oteeno i sl.)
ima li dogradnji (ili preinaka) koje zahtijevaju proirenje unutarnjeg sustava te
izmjenu ili dopunu projekta: da / ne (ako ima opisati):
ostale primjedbe

4. Zakljuna ocjena pregleda sustava:
Pregledom je utvreno da izvedeni sustav bitne zahtjeve iz prethodno navedenih

normativnih dokumenta (zaokruiti): zadovoljava / ne zadovoljava
Mjesto: __________ Nadnevak ________________
Ispitivanje obavili: Odgovorna osoba za ispitivanje: Direktor:

____________ _______________________ _____________
Peat
Dostaviti:
u dokumentaciju ispitivaa,
investitoru (odnosno vlasniku),
u dokumentaciju izvoaa radova (samo nakon prvog pregleda).

C.6. Sadraj Zapisnika o ispitivanju i mjerenju sustava zatite od munje
1. Openito
Broj zapisnika
Datum pisanja zapisnika
Investitor/Vlasnik
Naziv graevine
Lokacija graevine
Vrsta ispitivanja (zaokruiti):
tijekom gradnje
pri preuzimanju
pri redovitom odravanju
izvanredno nakon udara munje / drugog dogaaja (opisati)
2. Podaci o referentnim dokumentima:
a) Podaci o odobrenom elektrotehnikom projektu u skladu s posebnim propisima,

ukljuivo pripadni program osiguranja i kontrole kvalitete:
b) Podaci o primijenjenim odredbama Tehnikog propisa za sustave zatite od djelovanja
munje na graevinama:
c) Podaci o primijenjenim normama:
d) Podaci od proizvoaa sastavnica sustava:
Potvrda na glavni projekt/graevinska dozvola:

Uporabna dozvola: da / ne
Ime odgovorne osobe za pregled sustava

Broj uvjerenja odgovorne osobe o poloenom strunom ispitu u graditeljstvu:
Tvrtka odnosno ime pravne odnosno fizike osobe koja obavlja pregled sustava:
3. Podaci o rezultatima ispitivanja i mjerenja
a) Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljenja

izmjeren otpor rasprostiranja uzemljivaa ________
(ako ima vie uzemljivaa izmjeriti svaki posebno i upisati podatak:
uzemljiva 1____ , uzemljiva 2____ , uzemljiva 3____ , itd.)
U skladu s projektom da / ne
Mjerne metode
Instrumenti (vrsta, podaci o umjeravanju)

b) Ispitivanje stanja uzemljivaa (osim temeljnog) otkopavanjem na karakteristinom

mjestu
vrsta uzemljivaa ______ gradivo______ pohran da / ne
uzemljiva zadovoljava / uglavnom zadovoljava / ne zadovoljava
postaviti novi uzemljiva da / ne
c) Mjerenje otpora skrivenih spojeva (u betonu i sl.) (orijentacijska vrijednost < 1 )
na sustavu hvataljka
na odvodima
na dozemnim vodovima
na vodovima za izjednaivanje potencijala
galvanske povezanosti vodljivog pokrova
d) Mjerenje elektrine povezanosti metalnih instalacija u graevini
Plin Vodovod Grijanje Klimatizacija

1* 3 6 9
2 4 7 10
3 5 8 11
* lokacija, vertikalni vod i sl.
Lokacije mjerenja (navesti prostore ili dio gdje je obavljeno mjerenje):

1 - ____________________ 2 - ____________________
3 - ____________________ 4 - ____________________
..................
Mjerne metode:
Instrumenti (vrsta, podaci o umjeravanju):
4. Zakljuna ocjena ispitivanja sustava: sustav zadovoljava / sustav ne zadovoljava
Mjesto: ____________ Nadnevak ____________
Ispitivanja obavili: Odgovorna osoba: Direktor:

_______________ _______________ _________
Peat
Dostaviti:
u dokumentaciju ispitivaa
investitoru (odn. vlasniku)
u dokumentaciju izvoaa radova (samo nakon prvog ispitivanja).

PRISTUP ODRAVANJU
SUSTAVA ZA ZATITU OD MUNJE
U ENERGETSKIM I PROCESNIM POSTROJENJIMA
- Izvod iz strunog rada saetak -
1. OPE ODREDBE TEHNIKOG PROPISA

Analizom sustava zatite od munje na graevini utvruje se usklaenost pripadnog sustava
zatite od munje sa zahtjevima Propisa. Istom analizom utvruje se da li je potrebna
dogradnja postojeeg SZM-a te zahtjevi na odravatelja odnosno vremenski intervali
izmeu vizualnih pregleda te ispitivanja i mjerenja sustava zatite od munje u skladu s
Propisom.
Dijagram tijeka aktivnosti analize sustava zatite od munje prikazan je na Slikama 1. i 2.

Slika 1. Dijagram tijeka aktivnosti analize sustava zatite od munje (1/2)

Slika 2. Dijagram tijeka aktivnosti analize sustava zatite od munje (2/2)

2. ODREIVANJE RAZINE ZATITE

Vremenski intervali izmeu aktivnosti odravanja sustava zatite od munje za pojedini
objekt definirani su razinom zatite vanjskog sustava zatite od munje predmetnog
objekta. Takoer, poznavanje razine zatite vanjskog sustava zatite od munje, uz niz
drugih parametara, nuno je da bi se moglo pristupiti procjeni rizika za predmetnu
graevinu ukoliko se to pokae nunim.
Sustav zatite od munje podijeljen je na dva osnovna dijela:

vanjski sustav zatite od munje i
unutarnji sustav zatite od munje.
Razina zatite vanjskog sustava zatite od munje za postojee graevine utvruje se,
prema Lit. [5], analizom geometrije graevine i njoj pripadnog vanjskog sustava zatite od
munje. Razina unutarnjeg sustava zatite od munje definirana je u prvom redu
karakteristikama SPD ureaja, odnosno ureaja koji slue ograniavanju opasnih
prenaponskih valova i skretanju udarnih struja, kao i stupnju izvedenosti efikasnog
izjednaenja potencijala.
Kod utvrivanja razine zatite SZM potrebno je analizirati vanjski SZM i uzemljenje (duljinu
uzemljivaa), kao i utjecaj susjednih objekata (tieni prostor). Odreivanje razine zatite
vanjskog SZM se odreuje metodama:
zatitnog kuta (a),
kotrljajue kugle r (m),
mree (razmak izmeu odvoda i izmeu prstenova vodia l (m) te veliine oka mree
w (m).
Metoda kotrljajue kugle je pogodna za uporabu u svim sluajevima.
Metoda zatienog kuta je upotrebljiva za zgrade jednostavnog oblika ali je podlona

ogranienjima s obzirom na visine hvataljki.
Metoda mree je pogodna za zatitu ravnih povrina.
Dijagram tijeka koji opisuje aktivnosti pri odreivanju razine zatite vanjskog sustava
zatite od munje prikazan je na Slici 3.
Primjer odreivanja razine zatite kod sloenijeg postrojenja prikazan je na Slikama 4. i 5. i

odnosi se na visokonaponsko rasklopno postrojenje. Pri odreivanju razine zatite vanjskog
SZM upotrijebljena je metoda zatienog kuta i metoda kotrljajue kugle pri pretpostavci
razine zatite IV.
Slika 6. prikazuje primjenu metode kotrljajue kugle na termoenergetskom postrojenju

sloenog oblika.

Slika 3. Tijek aktivnosti kod odreivanja razine zatite

Slika 4. Primjer tlocrta zatienog prostora elektroenergetskog rasklopnog postrojenja u

funkciji odreivanja razine zatite

Slika 5. Primjer bokocrta zatienog prostora elektroenergetskog rasklopnog postrojenja u

funkciji odreivanja razine zatite
Slika 6. Primjer bokocrta zatienog prostora energetskog postrojenja

sloenog oblika u funkciji odreivanja razine zatite

3. ZAHTJEVI PROSTORA UGROENIH EKSPLOZIVNOM

ATMOSFEROM NA SUSTAV ZATITE OD MUNJE
Ukoliko se radi o postrojenju unutar kojeg postoje prostori ugroeni eksplozivnom
atmosferom, zahtjev je vaeeg Tehnikog propisa Lit. [1.] i Agencije za prostore ugroene
eksplozivnom atmosferom instalacija vanjskog sustava zatite od munje razine zatite II.
No ukoliko postoje prostori ugroeni eksplozivnom atmosferom koje ne titi instalirani

sustav zatite od munje kao na primjer istaknuti dijelovi postrojenja oko kojih vlada
eksplozivan atmosfera (krovovi, oduci,), potrebno je odrediti nunost postavljanja
dodatnih elemenata vanjskog SZM-a koji e tititi prostor ugroen eksplozivnom
atmosferom.
Sljedea kratka analiza slui za ocjenu prihvatljivosti rizika od udara munje neposredno u
zoni opasnosti.
Obzirom na Lit. [13.] smatra se da umnoak vjerojatnosti postojanja eksplozivne

atmosfere i uinkovitog uzronika paljenja manji ili jednak 10-8 predstavlja openito
prihvatljiv rizik prema izrazu (1):
p ex p es p up 10 8 (1)
gdje je:
pex vjerojatnost nastanka eksplozije,
pes vjerojatnost pojave eksplozivne atmosfere,
pup vjerojatnost pojave uzronika paljenja.
Za vjerojatnost postojanja eksplozivne atmosfere openito se mogu uzeti slijedee

vrijednosti:
100 za zonu opasnosti 0
10-2 za zonu opasnosti 1
10-4 za zonu opasnosti 2.
Ukoliko je iznos vjerojatnosti nastanka eksplozije manji od prihvatljivog nee biti potrebno
dodatno tititi dio krova na kojem postoji vjerojatnost pojave eksplozivne atmosfere.
Iako u pravilu za zonu opasnosti 2 nije potrebno postavljanje dodatnih elemenata vanjskog
SZM-a koji e tititi prostor ugroen eksplozivnom atmosferom, iznosi variraju ovisno o
razmatranom postrojenju.
Primjer implementacije vanjskog SZM u prostorima ugroenim eksplozivnom atmosferom

prikazan je na Slici 7. koja prikazuje bokocrt kompresornice/pumpaonice.

Slika 7. Primjer zatienog prostora ugroenog eksplozivnom atmosferom te

prijedlog rjeenja vanjskog sustava zatite od munje

4. PROCJENA RIZIKA
Za energetska i procesna postrojenja, u skladu sa postupkom definiranim u normi, Lit. [4.],
provode se sljedei prorauni:
procjena rizika gubitka ljudskih ivota (R1) uslijed djelovanja struje munje,
procjene rizika gubitka opskrbe ili usluge (R2) uslijed djelovanja struje munje i
procjena rizika gubitka gospodarskih vrijednosti (R4) uslijed djelovanja struje munje.
Nakon provedenih prorauna dobiveni rezultati usporeuju se s referentnim vrijednostima

navedenim u Tehnikom propisu, tj. utvruje se je li proraunom dobiveni rizik manji od:
10-5 za rizik gubitka ljudskih ivota (R1) te
10-3 za rizik gubitka opskrbe ili usluge (R2) i rizik gubitka gospodarskih vrijednosti
(R4).
Nakon usporedbe s referentnim vrijednostima definira se zadovoljava li postojee stanje

sustava zatite od munje (SZM) na razmatranim objektima te se, ukoliko je to potrebno,
predlae reenje kojim se rizici R1 R2 i R4 svode u granice definirane Tehniim propisom.
Predloeno rjeenje temelji se na detaljnoj analizi pojedenih sastavnica rizika R1, R2 i R4 i to

na nain da se predloenim rjeenjem najvie utjee na sastavnicu rizika koja je svojim
iznosom najzastupljenija u ukupnom iznosu pojedinog rizika (R1 R2 ili R4).
Za provedbu postupka procjene rizika potrebno je poznavanje osnovnih parametara

postrojenja, njegove svrhe i sadraja, te povezanosti postrojenja elektroenergetskim i
telekomunikacijskim vodovima s drugim objektima.
Elektroenergetski i telekomunikacijski vodovi kojima je energetsko ili procesno postrojenje

povezano s elektroenergetskom mreom ne uzima se u obzir ukoliko prolaze kroz gustu
mreu sustava uzemljenja, sukladno normi, Lit. [4.].
Pri proraunu rizika od tetnog djelovanja struje munje potrebno je u obzir uzeti dio
opreme najosjetljiviji na prenapone uzrokovane djelovanjem munje. U veini sluajeva
najosjetljivije su elektroenergetske instalacije na naponu 0,4 kV, te signalni i
instrumentacijski (telekomunikacijski) sustavi.
Unutar prorauna procjene rizika potrebno je izraunati sabirne povrine za pojedine

objekte i vodove uz oekivani godinji broj opasnih dogaaje tj. udara munje.
Tablice 1. i 2. sadre primjer zakljunog izvjetaja procjene rizika gubitka ljudskih ivota
(R1) uslijed djelovanja struje munje, prema zatitnim zonama, npr. zona 1 za
elektroenergetsko postrojenje, a zona 2 za pomone prostorije.

Tablica 1. Primjer zakljunog izvjetaja procjene rizika gubitka ljudskih ivota (R1)
uslijed djelovanja struje munje iznosi sastavnica rizika
Tablica 2. Primjer zakljunog izvjetaja procjene rizika gubitka ljudskih ivota (R1)
uslijed djelovanja struje munje iznosi sabirnih povrina
5. PRENAPONSKA ZATITA I EKONOMSKA OPRAVDANOST

NJEZINE UGRADNJE
Prenapon je svako stanje u elektroenergetskoj mrei pri kojem je iznos napona vii od
dozvoljenog odstupanja napona napajanja. Prenaponi koji predstavljaju najveu opasnost
za ljude i ureaje uglavnom su prijelazni prenaponi. Javljaju se kao posljedica udara groma
tj. elektromagnetskog polja koje generira takav udar groma ili kao posljedica sklopnih
operacija. Takvi prenaponi i posljedine struje, mogu u elektroenergetskoj mrei ili
ureajima koji su prikljueni prouzroiti velike tete. Da bismo izbjegli tete nastale takvim
prenaponima, koriste se ureaji za zatitu od udarnih napona i struje tzv. prenaponska
zatita.

Ureaji za zatitu od udarnih napona i struje trebaju moi izdrati bez oteenja predvieni
dio struje munje koja prolazi kroz njih. Ureaji za zatitu od udarnih napona i struje koji su
spojeni na vodie pod naponom trebaju imati svojstva da mogu ugasiti elektrinu sljednu
struju iz mree. Najunikovitiju zatitu elektrinih i elektronikih sustava u graevini
predstavlja usklaena prenaponska zatita (SPD), Lit. [5].
Usklaena prenaponska zatita sastoji se od ureaja za zatitu od prenapona podijeljenih

na tri razreda.
Ureaj za zatitu od prenapona razreda I se naziva i odvodnik struje munje, a

ugrauje se u svrhu izjednaavanja potencijala u sustavu zatite od munje koji mogu
podnijeti izravne udare munje. Odvodnici struje munje postavljaju se na opskrbni vod gdje
se mogu pojaviti velike udarne struje munje. Ispituje ih se strujom valnog oblika 10/350
s.
Ureaj za zatitu od prenapona razreda II je odvodnik prenapona koji se ugrauje

zbog zatite od prenapona u stalnim instalacijama, primjerice u glavnim razdjelnicima i/ili
podrazdjelnicima gdje je potrebno otkloniti prenapone i udarne struje valnog oblika 8/20 s
od nekoliko kA. Valja naglasiti da je strujni val 8/20 s energetski neusporedivo slabiji od
strujnog vala 10/350 s.
Ureaj za zatitu od prenapona razreda III je odvodnik prenapona koji slui za zatitu
od prenapona u stalnim i premjestivim instalacijama koji se obino postavlja na
prikljunicama ili na ulazu samog ureaja. Tipine vrijednosti opasnih napona koji se
pojavljuju na ulazima ureaja ili prikljunicama iznose 2,5 kV do 4 kV.
Uzimajui u obzir sve predhodno navedeno, zakljuuje se da usklaena prenaponska

zatita svakako doprinosi zatiti elektrinih i elektronikih sustava u graevini, ali i sadraja
graevine na kojima mogu nastati tete uslijed djelovanja struje munje.
Ovisno o proraunu procjene rizika, vrijednosti graevine i pripadnih sustava i drugih

relevantnih parametara, ugradnja prenaponske zatite nije uvijek ekonomski opravdana,
potrebno je razmotriti ekonomsku opravdanost ugradnje prenaponske zatite.
Sljedee tablice prikazuju procjenu ekonomske opravdanosti ugradnje prenaponske zatite.

Tablica 3. opisuje ulazne parametre za proraun ekonomske opravdanosti ugradnje
dodatnih zatitnih mjera (u ovom sluaju usklaene prenaponske zatite).
Ulazni parametri predstavljaju procjenjene iznose na temelju iskustava drugih poslovnih

subjekata, uvaavajui projektantska odstupanja do 20%.

Tablica 3. Primjer ulaznih parametri za proraun ekonomske opravdanosti

ugradnje usklaene prenaponske zatite
Iznos
Oznaka Opis parametra
CA Vrijednost graevine [kn] 11.000.000,00

CS Vrijednost sustava u graevini [kn] 6.000.000,00
CB Vrijednost sadraja graevine [kn] 1.000.000,00
CC Vrijednost ivotinja u graevini [kn] 0
CP Troak zatitnih mjera [kn] 30.000,00
i Kamatna stopa [kn] 0
a Amortizacijska stopa [%] 0,05
m Stopa odravanja [%] 0,05
Uvrtavajui ulazne parametre i iznose rizika gubitka gospodarskih vrijednosti prije (R4) i
nakon (R4|) ugradnje usklaene prenaponske zatite u jednadbe definirane u normi, Lit.
[4.], dobiveni su rezultati u Tablici 4.
Tablica 4. Rezultati prorauna ekonomske opravdanosti ugradnje

usklaene prenaponske zatite
Iznos
Oznaka Opis parametra
[kn/god]
CL Trokovi ukupnih gubitaka zbog udara munje bez zatitnih mjera 4228,053
CRL Trokovi gubitaka unato poduzetim zatitnim mjerama 926,8201
CPM Godinji trokovi zatitnih mjera 3000
S Godinja uteda ukoliko se poduzmu zatitne mjere 301,233
Zakljuak donosimo prema vrijednosti parametra S, odnosno godinje utede ukoliko se

poduzmu navedena zatitne mjere. Ukoliko je S vea je od nule, zakljuuje se da je
ugradnja usklaene prenaponske zatite, za razmatranu graevinu, ekonomski opravdana.

6. ANALIZA SUSTAVA ZA ZATITU OD MUNJE
Nakon uvida u izvedeno stanje i dokumentiranost sustava za zatitu od munje prema

pojedinom objektu utvruju se odgovori na postavljena pitanja:
Postoji li projektna (elektrotehnika dokumentacija - projekt niskonaponske
instalacije-uzemljenja-gromobranske zatite) dokumentacija SZM?
Postoji li odstupanje stvarnog stanja SZM od projekta ?
Koja je razina zatite SZM predmetnog objekta ?
Zadovoljavaju li sastavnice SZM-a svojim svojstvima, dimenzijama i graom
zahtjeve norme Lit. [5.] na koje se Tehniki propis poziva;
Postoji li ekonomska opravdanost ugradnje usklaene prenaponske zatite ?
Usporedbom stvarnog stanja sustava zatite od munje na s dostupnom projektnom

dokumentacijom utvruju se odstupanja izmeu projektiranog i stvarnog stanja.
Usklaenost svarnog stanja vanjskog sustava zatite od munje s dostupnom projektnom
dokumentacijom izvrava se u sluaju sustava hvataljki i sustava odvoda.
Da bi se mogla podvrditi usklaenost dostupne nacrtne dokumentacije sustava uzemljenja

sa stvarnim stanjem trebalo bi izvriti pokusno otkopavanje na karakteristinom mjestu
(prema zahtjevima iz Zapisnika pregleda, prema Tehnikom propisu). Kako je to sloen
postupak upitne efikasnosti, smatramo da se paljivom analizom podataka ispitivanja
(mjerenja) galvanske povezanosti podzemnog sustava uzemljenja moe s visokom
sigurnosti utvrditi meusobna povezanost, a time i ispravnost sustava.
Uz izvoenje nekih drugih graevinskih radova u okruenju razmatranog postrojenja

predlae se predmetnu provjeru izvesti.
U sklopu analize postojeeg sustava za zatitu od munje izvrava se i procjena

opravdanosti ugradnje usklaene prenaponske zatite za razmatrano postrojenje, te se ista
utvruje.
Aktivnosti odravanja sustava zatite od munje podrazumijevaju vizualne preglede te

ispitivanja i mjerenja. Vremenski intervali izmeu vizualnih pregleda, kao i ispitivanja i
mjerenja definirani su razinom zatite sustava zatite od munje (Tablica 1.).
Vizualnim pregledom razmatranog postrojenja te uvidom u dostupnu projektnu

dokumentaciju utvruje zadovoljavaju li upotijebljene sastavnice SZM-a zahtjevima norme
Lit. [5.]
Nakon analize SZM predstoje aktivnosti pregleda te nakon toga ispitivanja i mjerenja koja
trebaju utvrditi stvarno stanje SZM temeljem predloenih zapisnika.
Dijagram tijeka prijedloga aktivnosti nakon predaje Elaborata o analizi sustava za zatitu
od munje korisniku prikazan je na Slici 8.

Slika 8. Tijek aktivnosti nakon predaje Elaborata o analizi SZM korisniku

ZAKLJUAK
Ovaj rad pregledno opisuje tijek aktivnosti pri analizi sustava zatite od munje (SZM) i
izrade pripremne dokumentacije za pregled te ispitivanje i mjerenje sustava zatite od
munje energetskih i procesnih postrojenja sukladno Tehnikom propisu (NN 87/08 i
33/10). Novi propisi razine zakonskih pravilnika se izrauju na nain da norme koje
strukovno obrauju zahtjeve budu obvezne.
Analiza postojeeg sustava zatite od munje podrazumijeva utvrivanje odstupanja

izvedenog stanja od projektne dokumentacije, odreivanje razine zatite te usklaenosti
sastavnica SZM sa zahtjevima iz Propisa te predmetnih normi koje opisuju strukovne
zahtjeve.
Ukoliko se unutar razmatrane graevine nalazi prostor ugroen eksplozivnom atmosferom,

tada je potrebno udovoljiti dodatnim zahtjevima navedenim u Lit. [5.] i Lit. [13.].
Ako smatramo potrebnim, izvodi se procjena rizika kojom se utvruje nunost postavljanja
dodatnih elemenata SZM u svrhu smanjenja rizika nastanka gubitaka uslijed djelovanja
struje munje.
Jedan od dodatnih elemenata je usklaena prenaponska zatita ija se ekonomska

opravdanost ugradnje analizira zajedno s postojeim SZM.
Ovaj rad daje pregled tijeka aktivnosti koje je Investitor u obvezi pripremiti:
dokumentiranost sustava, usklaenje projektne dokumentacije s postojeim stanje te
odreivanje razine zatite.
Razina zatite odreuje uestalost aktivnosti odravanja koji se u odnosu na dosadanje

dijeli na pregled te mjerenje i ispitivanje. Ispitivanja i mjerenja su u pravilu prema
utvrenoj razini zatite moe provoditi rijee, to smanjuje brigu i trokove po investitora.
Takoer se nedvosmisleno daje zakljuak koji upuuje na ispravnost instalacije u ureaja
SZM.
Investitor e bitni pomak navedenih aktivnosti podrati kad trokovi ulaganja u ispravnost
budu u funkciji smanjenja premije osiguranja, ali do tada, postignuta ispravnost instalacije
i sigurnost po ovjeka, materijalna dobra ili opskrbu postrojenja npr. energijom, svakako
moe biti dovoljna da se aktivnosti, bez obzira na zakonske obveze, primjenjuju u okvirima
mogunosti te organiziranosti.

LITERATURA
[1.] Tehniki propis za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama (NN 87/08)
[2.] Tehniki propis o izmjeni i dopuni Tehnikog propisa za sustave zatite od
djelovanja munje na graevinama (NN 33/10)
[3.] HRN EN 62305-1:2007, Zatita od munje, 1. dio: Opa naela (IEC 62305-1: 2006;
EN 62305-1: 2006)
[4.] HRN EN 62305-2:2007, Zatita od munje, 2. dio: Upravljanje rizikom (IEC 62305-
2: 2006; EN 62305-2: 2006)
[5.] HRN EN 62305-3:2007, Zatita od munje, 3. dio: Materijalne tete na graevinama
i opasnost za ivot (IEC 62305-3:2006; EN 62305-3:2006)
[6.] HRN EN 62305-4:2007, Zatita od munje, 4. dio: Elektrini i elektroniki sustavi
unutar graevina (IEC 62305-4: 2006; EN 62305-4: 2006)
[7.] Mihalek Ernest, Projektiranje sustava za zatitu od munje, Kigen, Zagreb, 2009.
[8.] Peter Hasse, Johanes Wiesinger, Wolfgang ZiscHank, Prirunik za zatitu od munje
i uzemljenje, Kigen, Zagreb 2009.
[9.] Mihajlo Krsti, Gromobranske instalacije, Tehnika knjiga, Beograd, 1981.
[10.] Mario Padelin, Zatita od groma, kolska knjiga, Zagreb, 1987.
[11.] Dragutin Pranievi, Sustavi zatite od munje, Kigen, Zagreb, 2003.

Analiza TP SZM

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiza TP SZM

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ANALIZA TEHNIKOG PROPISA

ZA SUSTAVE ZATITE OD DJELOVANJA MUNJE NA

Rijeka, veljaa 2015.

Broj dokumenta: 1-0215-3XXX

Izradili: Nedeljko Hrelja, dipl.ing.el.

Odobrio - mr.sci. Josip Karneluti, dipl.ing.el.

Izrada Rijeka, veljaa 2015.

5E d.o.o. Rijeka stranica: 2 / 47

Opasnost za graevinu moe imati za posljedicu:

Ovaj dokument pregledno navodi zahtjeve iz Tehnikog propisa za sustave zatite od

5E d.o.o. Rijeka stranica: 3 / 47

Dopunama Tehnikog propisa za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama,

Time je prestao vaiti stari Pravilnik o tehnikim propisima o gromobranima iz 1968.

PONUDA 5E d.o.o. Rijeka:

Poznavajui predmetnu problematiku uz posjedovanje potrebne strune literature

5E d.o.o. Rijeka stranica: 4 / 47

Tehnikim propisom za sustave zatite od djelovanja munje na graevinama, NN 87/08. i

Ovaj se Propis ne primjenjuje na sustave za:

Procjena rizika ni sustav nije potreban za jednostavne graevine odreene posebnim

Procjena rizika udara munje se provodi temeljem norme:

Sustav je dio graevnog sklopa graevine. Ispunjavanje bitnih zahtjeva:

S obzirom na razinu zatite od djelovanja munje, sustav moe biti:

5E d.o.o. Rijeka stranica: 5 / 47

S obzirom na poloaj u graevini, sustav se moe izvoditi kao sustav:

Odabrana razina zatite od munje mora biti usklaena s procijenjenim rizikom od

Graevni proizvodi na koje se primjenjuje ovaj Propis jesu:

Proizvod se moe ugraditi u sustav odnosno u/na graevinu ako:

5E d.o.o. Rijeka stranica: 6 / 47

II. TEHNIKA SVOJSTVA SUSTAVA

Nakon rekonstrukcije graevine iji je sastavni dio, a kojom se rekonstrukcijom

5E d.o.o. Rijeka stranica: 7 / 47

III. GRAEVNI PROIZVODI ZA UGRADNJU U SUSTAV ZATITE OD MUNJE

Graevni proizvod se smije ugraditi u sustav odnosno u graevinu vezano za izvedbu

Tehnika odnosno specificirana svojstva, potvrivanje sukladnosti te oznaavanje

IV. PROJEKTIRANJE SUSTAVA ZATITE OD MUNJE

Projektiranjem sustava moraju se za izvoenje, graenje i projektirani uporabni vijek

Sustavom se mora predvidjeti utjecaje atmosferskih izbijanja prenesenih u

Pri izradi arhitektonskog, graevinskog i strojarskog projekta moraju se pravovremeno

5E d.o.o. Rijeka stranica: 8 / 47

Ispunjavanje bitnih zahtjeva mehanike otpornosti i stabilnosti, zatite od poara te

Proraun se provodi primjenom prikladnih proraunskih postupaka pri emu se u obzir

Iznimno, ako se sastavnice sustava (hvataljke, odvodi i uzemljivai; spojni elementi,

Na projektiranje sustava primjenjuju se hrvatske norme iz Priloga B Propisa.

Sustav projektirane graevine mora biti usklaen sa sustavima pripadnih dijelova

Pri dimenzioniranju zajednikih sastavnica sustava i elektrinih instalacija kao to su

5E d.o.o. Rijeka stranica: 9 / 47

Elektrotehniki projekt u dijelu u kojem se odnosi na sustav mora sadravati

3. u programu kontrole i osiguranja kvalitete:

5E d.o.o. Rijeka stranica: 10 / 47

nacrte svih proelja 1:100 s prikazom hvataljka, odvoda, spojeva i mjernih

Projekt rekonstrukcije graevine kojim se utjee na tehnika svojstva sustava

Zateena tehnika svojstva sustava utvruju se uvidom u dokumentaciju graevine,

5E d.o.o. Rijeka stranica: 11 / 47

V. IZVOENJE I UPORABLJIVOST SUSTAVA ZATITE OD MUNJE

Kod preuzimanja proizvoda potrebnih za izvoenje sustava izvoa mora utvrditi:

Navedeno se zapisuje u skladu s posebnim propisom o voenju graevinskog dnevnika, a

Podatke o dokazivanju uporabljivosti i postignutim svojstvima sustava izvoa zapisuje u

Uvjeti za izvoenje sustava odreuju se programom kontrole i osiguranja kvalitete koji je

Smatra se da sustav ima projektom predviena tehnika svojstva i da je uporabljiv ako:

5E d.o.o. Rijeka stranica: 12 / 47

U sluaju da se dokae da postignuta tehnika svojstva sustava ne ispunjavaju zahtjeve

VI. ODRAVANJE SUSTAVA ZATITE OD MUNJE

Odravanje sustava podrazumijeva:

Ispunjavanje propisanih uvjeta odravanja sustava dokumentira se u skladu s