REFERAT Srednjovjekovna Bosna

Iz istorije srednjovjekovne Bosne

Dr. Anto Babi

Ibrievi Ervin
Moj referat je na knjigu od dr. Envera Imamovia, emeritus Korijeni Bosne i bosanstva. Ta
knjiga je njegov izbor iz novinskih lanaka, predavanja sa javnih tribina, treferata na naunim
skupovima i posebnih priloga koji su objavljivanji.

U knjizi se govori kao i to sam naslov govori, a to je Bosna, od samog njenog spominjanja,
poetka, osnivanje drave prve itd. pa sve do ratnih deavanja na naim prostorima od 92. do
95. godine.

Ja sam se odluio iz ove knjige izabrati jednu temu, a to je Naziv Bosna i kako se zvati
Bosna I Hercegovina ili Herceg Bosna koje se tie nae dravnosti i domovine.

Profesor je oba ova lanka koja govore o Bosni i njenom nazovu objavio u dnevnim novinama
Osloboenje poetkom 1991. godine pred sama ratna deavanja i kada je bila ugroena sama
dravnost Bosne i Hercegovine.

Dr.Anto Babi,
Enver Imamovi roen 29. 10. 1940 godine u Fojnici je bosanskohercegovaki arheolog i
historiar. Gimnaziju je zavrio 1960. u Sarajevu, studij arheologije zavrio je 1965. na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Filozofskom fakultetu Sveuilita u
Beogradu 1974. godine sa tezom Antiki kultni i votivni spomenici na podruju unutarnjeg
dijela rimske provincije Dalmacije. Boravio je na specijalizaciji iz antikih studija u Rimu,
predavao je i gostujui profesor na univerzitetima u Kairu, New Delhiju, Kakuti itd.
Sudjelovao je arheolokim ekspedicijama u Tibetu, Nepalu, Indiji, Tajlandu, Andama,
Galapagosu i u podruju Amazona. Takoer je suraivao na dosta asopisa kao to su
Istorijski zapisi, Jadranski zbornik, Nae stranije, Otoki ljetopis, Prilozi Instituta za istoriju u
Sarajevu i brojne druge.

Na katedri opte historije starog vijeka Filozofskog fakulteta u Sarajevu biran je za redovnog
profesora od 1968. Godine. U ratnim godinama 1992-95 bio je direktor Zemaljskog muzeja, a
od 1995. je bio predsjednik Nacionalnog povjerenstva Meunarodnog muzejskog vijea za
BiH.

Iako je danas profesor u zasluenoj penziji, on je idalje aktivan na fakultetima u vidu

predavaa na odreenim tribinama, ali i na vrlo zahtjevnim ekspedicijama po itavom svijetu.

Njegova pisana djela:

Antiki kultni i votivni spomenici na podruju Bosne I Hercegovine. Sarajevo, 1977.

Nerezine na otoku Loinju. Sarajevo 1979.
Olimpijske igre u starom vijeku. Tuzla, 1984
Porijeklo i pripadnost stanovnitva Bosne I Hercegovine. Sarajevo, 1998.
Korijeni Bosne i bosanstva. Sarajevo. 1995.
Historija Bosanske vojske. Sarajevo, 1995.
Neum i bosansko primorije. Sarajevo, 1994.

O NAZIVU BOSNA

Sam naziv Bosna je slavenizirani oblik ilirskog naziva koji su antiki pisci zabiljeili u
dvije varijante, a to su: Bathius i Basana. U oba ova sluaja koji su antiki pisci zabiljeili, ti
nazivi se odnose na rijeku Bosnu. Strunjaci koji se bave jezikom i lingvistikom odavno su
utvrdili da se ta dva naziva odnose na rijeku Bosnu, bez ikakve sumnje.

Bosna se kao zemlja prvi put spominje u srednjem vijeku sredinom X. stoljea kod
Bizantiskog cara i pisca Porfirogeneta, i to pod nazivom Bosona. U kasnijim dokumentima
javljaju se oblici Bosonium, Bossena, Bosthna, Bissena I sl. Uglavnom se radi o stranim
dokuentima u kojima je slavenski naziv Bosna prilagoavan izgovoru jezika kojima su pisani
Isto kako su svojevremeno doseljeni Slaveni postupili prema ilirskom nazivu Basniu ili Basna
iz ega su izveli svoj naziv Bosna. U domaim poveljama uvijek se navodi taj naziv.

Takoer, prof. Enver Imamovi u ovoj knjizi navodi Rimskog historiara Apijana iz 2. S. n.e
koji u svojoj knjizi o Iliriku, toj Rimskoj provinciji spominje jedno pleme ije je ime
odgovaralo imenu najvee Bosanske rijeke. Mada sam Apijan ne navodi poblie u kojem
dijelu dananje Bosne dotino pleme je ivilo, ali po miljenju arheologa I historiara starog
vijeka njega treba lokalizirati negdje uz obale ove rijele, da li gornji, srednji tog.

Imamo dokumente iz srednjeg vijeka gdje se spominje tzv. prava Bosna i pri tome uvijek
se ona oznaava i smjeta u gornji tok rijeke Bosne. Prema svim ovim informacijama Bosna
se u starom vijeku najvjerovatnije nazivala Boasana ili Basina, iz ega je nastao na dananji
naziv Bosna.

Dok su nazivi za rijeku i pleme kao to vidimo potvreni jo u starom svijeku, sam naziv
Bosna za dravu nema nikakvih potvrda ali ima jedan jak filoloki oslonac. Bosna se kao
zemlja prvi put spominje u srednjem vijeku sredinom X stoljea kod bizantisckog cara i pisca
Konstantina Porfirogeneta, i to pod nazivom Bosona. U kasnim dokumentima se javljaju
oblici imena kao Bosonium, Bossena, Bosthna, Bissena i sl. Uglavnom profesor Enver
Imamovi govori da se to radi o stranim dokumentima koji su pisani o slavenskom, nazivu
Bosna koji su prilagoavani izgovoru jezika kojim su pisani.

Slaveni su postpuli prema ilirskom nazivu Basinus ili Basna iz ega su izvali svoj naziv
Bosna. U domaim poveljama se uvijek navodi ovaj naziv. U naoj zemlji ima jo dosta
primjera koji pokazuju da su Slaveni naslijeivali toponime ili etnonime starosjedilaca.

Takoer, poznat je primjer da plemena koja su dolazila na nove prostore dali su nova imena
toj svojoj dravi i sebi, kao primjer toga jeste kada su Slaveni naselili prostore Crne Gore,
nazvali su je Dukljom, a sebe Dukljanima po tamonjem rimskom radu Dokleji. Prema tome,
sluaj koji se vee za Bosnu nije usamlkjen, mada je u odnosu na sve ostale sadrajni i
postojani. Bosna ima svoj prastari naziv za rijeku, zemlju i narod koji se sauvao do dan
danas.

Sve ovo je samo jedna od posljednica uzajamnih odnosa koji su bili uspostavljeni izmeu
doseljenih Slavena i zateenih Ilira na prostoru Bosne i Hercegovine.

Sve ovi navedeni faktori su naslijee kulturnog i etnikog kontinuiteta koji na ovom podruju
neprekidno traje od antikog doba, odnosno preko 2000 godina. Zato se moe rei da su
korijeni Bonjana, Bonjaka ili Bosanaca koliko slavenski toliko i ilirski, to ih ini onim
onakvim kakvi jesu.

KAKO ZVATI: Bosna i Hercegovina ili Herceg

Bosna.

Naziv Bosna i Hercegovina ima dvojako znaenje. U jednom sluaju njim se oznaava
upravno-dravna zajednica naroda koji ive u njenim granicama, a u drugom, on ima
dvokomponentni toponijmijski karakter. U pitanju su zapravo dva toponima kojima se
oznaavaju dvije zasebne geografske cjeline, odnosno dvije susjedne zemlje.

Iako je udno to autor navodi dvije zemlje, to je s razlogom jer to su dvije zemlje
razliitog kulturnog, klimatskog, demografskog, privrednog i niza drugih kontrasta. One ak
pripadaju dvama razliitim geografskim bazama Bosna panonija, a Hercegovina
meditaranskom. Meutim, njihove graofrasfke pozicije se toliko proimaju I u tolokoj su
meusobnoj ovisnosti da je u svim historijskim razdobljima stanoivnitvo jedne i druge
zemlje bilo najtjenje ivotno upueno jedno na drugo, iz ega je proisteklo I njihovo
zajednitvo koje traje ve hiljadama godina.

Za naziv Bosna kada, odakle potjee smo govorili, ali za naziv Hercegovina je dolo tek u 14.
vijeku. Prije tog, taj prostor se nazivao Hum ili Zahumlje na poetku X. stoljea. Naziv
Hercegovina potjee od titule tada najmonijeg humskog velmoe Stjepana Vukia Kosae,
velikog vojvode.

Prvi put Hercegovina u pisanom tragu se javlja u pismu Isa-bega Ishakovia, upueno
Dubrovanima 1.2.1454 godine. Ali tada u srednjem vijeku Bosansko kraljevstvo je uvijek
podrazumiejvalo Hum ili Zahumlje svojom oblasti.

Do stvaranja bosanskohercegovake dravne zajednice nije dolo sluajno. I prije stvaranja

kraljevstva te dvije zemlje su hiljadama godina bile kulturno i privredno uuene jedna na
drugu. Bosna je ve od daleke prethistorije bila usko povezana sa Hercegovinom, I njenim
posredstvom je uspostavljala veze s kulturnim narodima Mediterana. Te dvije zemlje
razliitih klimatskih, pedolokih i drugih kontrasta, oduvijek su se svojim prirodnim
bogastvima nadopunjavale.
Sve u svemu, moe se izvesti zakljuak da su Hercegovci u Bosni bili uvijek cijenjeni kao
mudri, marljivi i snalaljivi, dok su hercegovci Bosansce cijenili kao potene, privlane i
hrabre ljude. To je sve proizalo iz dobrog meuseobnog poznavanja i stoljetne bliskosti, to
je uinilo da se veoma zblie i da se osjeaju svojim, mada su uvijek Bosanci ljubomorno
uvali svoje bosanstvo, a Hercegovci svoje hercetvo.

Ali bez obzira na sve to, da odgovorimo na pitanje Bosna i Hercegovina ili Herceg Bosna.
Kako god, obje su varijante potpuno jednakopravne i u volji je svakog njenog graanina da
kae ovako ili onako. tovie varijanta Herceg Bosna je zvubnija pa se zato gotovo
redovito javlja u narodnoj epici, sevdallinkama itd. Ali Bosna i Hercegovina je vie uobiajna,
moda i zbog abecednog poretka te da je tom varijantom kao dravno- pravna zajednica
registrirana u svim domaim i stranim pravnim i dravnim aktima.