Badnjar M.

Vojin

Ljubija Prijedor, 2014.

 ALPSKO SKIJANJE AROLIJA I/ILI OPASNOST

Tehnologija nikada ne smije diktirati tehniku skijanja.

Bjeei od vikadunosti, obaveza... umreavanja... buke, praine, ustajalog zraka... stresa, nasilja,
tableta, dremea, vika kalorija... nametanja, inih produkata... ovjek se uvijek i rado vraa prirodi sa
kojom se drui, u kojoj se drui, rekreira, relaksira, odmara, zabavlja i obnavlja resurse. Izabrati
alpsko skijanje znai uvijek i svugdje samo jedno otii po bolje dane.
Jo kao djeak bio sam, i danas sam, fasciniran kretanjem i slobodom koju nam prua pokret dok
kroz njega izraavamo se, uimo, razumijevamo i osjeamo svijet oko nas. Vrijeme, prostor, tehnika,
stil, sloenost i tok pokreta u alpskom skijanju u mom ivotu preraslo je u formu umjetnosti.
Kao profesor i uitelj skijanja, osjeam se ponosno to mogu da svoje tridesetogodinje iskustvo u
skijanju podijelim sa svima koje alpsko skijanje zanima. Pa ipak, ponekad se uplaim da postoji
mogunost da su u pravu oni koji tvrde da se moe nauiti skijati za dva - tri dana.
Ovaj prirunik namijenjen je ljubiteljima alpskog skijanja i svima onima koji to ele postati.
Ovaj tekst je proizvod zimske arolije koja se ne da otkinuti.
Ovaj tekst je dio mojeg skromnog znanja i prebogatog iskustva sa skijakog sveuilita.

S K I J A L I T E

S k i j a l i t e je sportska, rekreativna, duhovna i mentalna akademija koju pohaaju sve tri

generacije istovremeno.
Skijalite je veliko i isto igralite, udesan svijet najnevjerovatnijih uzbuenja, najuzbudljivijih
strepnji, najprirodnijih osjeanja, najslikovitijih doivljaja.
Skijalite je mjesto neopisivih i neizrecivih individualnih postignua i kreacije kojem priroda daruje
ovjekoliku scenografiju i reiju.
Skijalite je prostor u kome n e m a: razlike u statusu, faula, podvala, sudijskih previda, tue
impotencije, zavisti, publike, pasivnih posmatraa koji aplaudiraju, superiornosti zasnovanoj na
ogranienjima, produkata dominacije onih koji posjeduju talenat, produkata inferiornosti, moranja,
prisile, nude, norme, obaveze, mjere, kazne...
Na skijalitu n e m a : bijesa, potitenosti, gnjeva, tuge, straha, tjeskobe, prezira, stida ili ljutnje,
poniznosti, velikodunosti, osjeaj manje vrijednosti, krivnje, ugroenosti, bezvrijednosti, lane
bespomonosti, neeljenosti, umora i iscrpljenosti, odbojnosti, srama, osjeaja pripadnosti,
zahvalnosti

N a s k i j a l i t u s e p o s v o j o j v o l j i b i r a: vrijeme, prostor, sadraj, drutvo, tehnika,

staza, padina, putanja, brzina, prenik zaokreta, koliina otklizavanja...oblik i sadraj jednog trenutka,
vrijeme dolaska/odlaska, vrijeme provedeno na stazi, intenzitet i optereenje, ritam i tempo, broj,
oblik i duinu pauza za odmor...sve ono to u drugim sportovima (pre)esto nameu drugi.

Na skijalitu je d o z v o l j e n o i poeljno:
- probati nove stvari,
- testirati svoje sposobnosti, mogunosti, vjetine, umijea,
- samovrednovati svoje sposobnosti, mogunosti, vjetine, umijea,
- slobodno izraziti svoje utiske, osjeanja, emocije i doivljaje,
- radovati se,
- nadmetati se,
- uporeivati se,
- trkati se,
- ostaviti i doivjeti prijatan utisak,
- razvijati sopstveni stil,
- biti kreativan... i
- rizikovati bez posljedica.

Skijanje pozitivno utie na lokomotorni aparat, kardiovaskularni, nervni i respiratorn sistem.

Skijanje:
- jaa imunitet, volju, kotanu sr, miie,
- popravlja krvnu sliku i vitalni kapacitet plua,
- poboljava apsorpcija kiseonika i metabolizam,
- relaksira CNS,
- pospjeuje hrabrost, sigurnost,
- razvija (samo)disciplinu, odlunost, istrajnost,
- podstie samoregulaciju,
- usavrava ravnoteu i orijentaciju,
- podie samopouzdanje,
- poveava samopovjerenje,
- njeguje pozitivan stav u nepovoljnoj situaciji,
- odrava radnu sposobnost,
- smanjuje uestalost niza hroninih degenerativnih promjena,
- smanjuje rizik za nastanak osteoporoze, karcinoma,
- poklanja zdravlje...

Uticaj na najmlau populaciju je naprosto neizreciv.

TA JE ALPSKO SKIJANJE I KAKO SE UI

Svaki pokuaj izvoenja univerzalne definicije alpskog skijanja osuen je na neuspjeh iz prostog
razloga to u sebi objedinjuje desetinu naunih disciplina: fiziku, mehaniku, biomehaniku (sportsku
biomehaniku), fiziologiju, kinezioloigiju, anatomiju, miologiju, osteologiju, didaktiku, pedagogiju,
sportsku medicinu,metodiku, psihologiju, andragogiju, filozofiju, etiku...
Pojmovi iz jedne od najstarijih nauka mehanike, koji se susreu u skijanju: brzina, energija, gibanje,
gravitacija, impuls sile, tromost (inercija), koliina gibanja, krutost, ugaona brzina, ugaono ubrzanje,
masa, moment inercije, naprezanje, putanja, rad, sila, snaga, teina, pritisak, negativno ubrzanje,
vrijeme... deformacija, i hiljade drugih, e uitelji skijanja pojednostaviti i svesti na terminologiju
kljunih i s v i m a razumljivih pojmova. Upravo upotreba terminolokih pojmova je ono to razlikuje
veoma dobrog i loeg uitelja skijanja. Upotreba terminolokih pojmova i izbor skijakih likova su
glavni razlozi zbog kojih
s e o b u k a o d r a s l i h i m a l e d j e c e n e s m i j e r a d i t i z a j e d n o.
To rade neznalice i/ili oni kojima je bitan samo novac.

Alpsko skijanje je, prije i iznad svega, s p o r t k o j i m d o m i n i r a: dinamika ravnotea, brzina

reakcije, koordinacija (motorika inteligencija), eksplozivna snaga, koncentracija i fleksibilnost.

Alpsko skijanje je:

- povezivanje niza zaokreta (kristijanija, zavoja);
- rad koljena u dvije ravni (u vertikalnoj i horizontalnoj);
- lino usavravanje motorike inteligencije,
- aktivnost u kojoj doivljaj dolazi ispred rezultata;
- dominacija radosti nad sumnjom i oprezom;
- individualna sportsko-takmiarska disciplina,
- porodina sportsko-rekreativna aktivnost,
- kretna aktivnost tokom koje skija: savladava strminu, kroti brzinu, pretvara strah u fascinaciju;
- racionalno koritenje nekih zakona fizike,
- suprostavljanje silama fizike koje nastoje da nas srue,
- promjena smjera i intenziteta sila fizike,
- potraga za izgubljenom ravnoteom,
- balet na snijegu sa/na produenim stopalima,
- povezanje malih i kontrolisanih eksplozija,
- sredstvo linog izraavanja
- land art na snijegu,
- prakticiranje tenje za perfekcijom,
- obogaivanje kinestetike memorije,
- korekcija odnosa vrlina i mana u naem karakteru,
- dodavanje godina ivotu,
- jedina terapija koju nije propisao doktor...

Alpsko skijanje je arolija za sve one koji potuju planinu, vole sebe, imaju povjerenja u uitelje,
konsultuju dobre i pametne servisere. Alpsko skijanje je arolija za one koji ele da uu u njegove
tajne.
Skijanje se ui sa uiteljem skijanja. Skijanje se ui od najboljih meu njima.
Alpsko skijanje je o p a s n o s t za sve one koji ne shvataju da u skijanju postoji neto to se zove
skijako znanje, da to znanje posjeduju uitelji, bivi takmiari, treneri skijanja, da je znanje dostupno
i dostino. Svima, bez obzira na uzrast, pol, prethodno iskustvo, sposobnosti...
Alpsko skijanje je i misterija i opasnost za one koji ne prihvataju veoma surovu istinu: neznanje je
korijen svih ljudskih patnji i uzrok svih zala.
Alpsko skijanje n i j e: obino sputanje niz zasnjeene padine, prebacivanje repova skija preko padne
linije, bono otklizavanje, sjedenje na konjskom repu, guranje peta... strah od pada (strah ne postoji
izvan nas samih), danas nijednom nisam pao, izvinite, meni je ovako lake...samoironino
nadmetanje, obesmiljena trka , borba gladijatora u arenama...

Na pitanje - kako se ui skijanje, postoji samo jedan odgovor: s k i j a n j e s e u i s k i j a n j e m.

TA JE SKIJAKO ZNANJE

Znanje se proizvodi, stvara, koristi, reprodukuje, prenosi, obnavlja, usavrava, prodaje, primjenjuje,
stie, osvaja, usvaja, ui.
Skijako znanje je:
- sposobnost kontrole brzine kretanja;
- eksploatacija vie tehnika na najrazliitijim terenima u razliitim vremenskim uslovima;
- demonstracija sigurnosti u novim situacijama;
- sposobnost primjene i prenoenja znanja i vjetina;
- najbolja zatita na planini;
- ono to ljude na planini ini dobrim i skromnim;
- suvlasnik i vladar snjenih padina;
- resurs, mo, bogatstvo, sloboda, vrlina, invensticija...
Znanja i vetine u skijanju se usvajaju prema planu i programu koji je unaprijed odreen ali koji
obraa panju i uvaava individualnost pojedinca. Skijako znanje je dostupno i dostino. Svima.
Bez obzira na godite, pol, uzrast, fiziku spremu, prethodna iskustva, genetski potencijal,
koordinacione sposobnosti, motoriku, analitiku, socijalnu i emotivnu inteligenciju, stanje svijesti i
stepen motivacije, nivo fizikih sposobnosti, organski i energetski potencijal, kvalitet opreme,
staze....

O s n o v n e o d r e d n i c e alpskog skijanja su:

- b r z i n a - dominanta takmiarskog skijanja,
- s i g u r n o s t - dominanta rekreativnog skijanja i
- t e h n i k a - koja brzinu treba da podredi sigurnosti.

O s n o v n e r a z l i k e izmeu t a k m i a r s k og i r e k r e a t i v n o g skijanja su: putanja i

vrijeme. Takmiar ima jednu jedinu, idealnu, liniju/putanju koju mora pratiti i svako udaljavanje od
nje odraava se na vrijeme/rezultat i plasman. Za rekreativca idealna putanja je ona koju sam
izabere, vrijeme mu nije vano a jedina i prava nagrada je ogromno zadovoljstvo.

SKIJAKA TEHNIKA

Skijaka tehnika je, najjednostavnije, nain voenja skija u zaokret.

U sutini postoje samo tri tehnike: pluna, prestupna i Paralelna, sa velikim poetnim slovom P.
U e n j e t e h n i k e je p r o c e s u s v a j a n j a z n a n j a, razvijanja motorike, jaanja
potencijala i usavravanja vjetina do nivoa navika.

Razvoj tehnike diktiralo je est stvari:

- primjena nauke,
- razvoj i usavravanje materijala/opreme,
- razvoj opreme za pripremu i odravanje skijakih staza,
- iskustvena praksa,
- analiza ampiona i
- pobjedniki mentalitet.

Svaki od ovih est elemenata dao je nemjerljivi doprinos. Pa ipak, primjena nauke te razvoj i
usavravanje materijala/opreme su najvie uticali na razvoj tehnike.
Svaki ampion ima tehnikih nedostataka koje kompenzuje snagom, brzinom reakcije, iskustvom,
kvalitetnom opremom i dobrom stazom.
Svaki poetnik, svaki skija ima tehnike nedostatke koji su, na alost, ponekad uslovljeni/limitirani
morfolokom graom, genetskim potencijalom, motorikom inteligencijom... voljnim momentom.

U p o e t n o j f a z i obuke mora da dominira pluna/klinasta tehnika zato to obezbjeuje ono

to je vano u poetku:
- d o b r u r a v n o t e u,
- o s j e a j s i g u r n o s t i,
-kontrolu brzine i
- l a k o z a u s t a v l j a n j e.

Tek prelaskom na Paralelnu tehniku nepovratno i zauvijek ulazimo u svijet skijake arolije.

ZATO USAVRAVATI SKIJAKO ZNANJE/TEHNIKU

Mnogi skijai nakon poetne kole skijanja, na alost, automatski prestaju dograivati svoja znanja sa
ueteljem skijanja, usavravati tehniku, razvijati vjetinu do sticanja navike. Usavravanje
tehnike/vie tehnika neophodno je iz prostog razloga to se jedna tehnika ne moe eksploatisati na
svim vrstama terena, u svim snjenim uslovima, u svim vremenskim uslovima.
Svima treba da bude jasno da je bolje imati lekcije o skijanju nego kolekcije povreda.
Usavravanjem tehnike:
- gubi se suvina napregnutost, usiljenost,
- nestaju suvini pokreti i neracionalno pomjeranje (dijelova) tijela,
- racionalnije se koriste inercione sile,
- manje se troi energetski potencijal i manje se zamaramo,
- smanjuje se strah od pada, sudara, povrede,
- postie visoko zadovoljstvo i ispunjena oekivanja,
- razvija se osjeaj zadovoljstva: ulna koja nas varaju i duhovna koja su prava,
- postiemo gotovo apsolutnu kontrolu brzine i putanje skije...

te se ne skijama osjeamo bezbjedno, sigurno, mono, slobodno, sretno i zadovoljno jer smo u
stanju da potpuno kontroliemo pravac i brzinu i prilagoavamo se najrazliitijim terenima i vrstama
snijega.

FAZE UENJA

Uenje skijake tehnike ima svoje faze:

1. navikavanje na skije,
2. usvajanje skijakih likova/tehnike izvoenja,
3. usavravanje,
4. stabilizacija i
5. automatizacija.

Vrijeme trajanja svake pojedine faze procesa uenja je razliito i individualno.

Nekome vie koristi provesti desetak minuta due u fazi navikavanja, dok onima koji voze rolere,
skejbord, klizaju...treba mnogo manje vremena.
Faze uenja se ne smiju/trebaju zanemariti, preskoiti, ubrzavati jer svakome se treba dozvoliti da
napreduje svojim tempom. Veza izmeu stepena sloenosti, nivoa sposobnosti i ambicije polaznika
odreuje dinamiku njihova uenja i to moraju uitelji skijanja potovati.
Na alost praksa pokazuje da se neke faze, naroito 1. faza - faza navikavanja, ubrzava ili potpuno
preskae to znatno oteava i uslonjava ulazak u svijet skijake arolije.

UITELJ SKIJANJA

U i t e l j s k i j a n j a - ta je, ko je i kakav je?

Kada dijete ili odrastao ovjek prvi put stane na skije, ispred kvalitetne oprema, kvalitetne staze,
vremenskih uslova, ispred linih sposobnosti, ispred svega dolazi jedno veliko pitanje - ko je i kakav
je njegov uitelj skijanja. Od uitelja (po)najvie zavisi da li e nekome skijanje postati arolija ili
opasnost.
U i t e l j skijanja je: pedagog, psiholog, vaspita, teoretiar, praktiar, demonstrator, serviser,
rukovodilac, organizator, informator, konsultant, istraiva, animator, interpretator, terapeut,
planinar, vodi....uzor i kriterij.

Uitelj skijanja je: taan, pristojan, ljubazan, pedantan, uredan, struan, sistematian, odgovoran,
posveen, predan, brian, studiozan, smiren, strpljiv, pouzdan, dosljedan, tolerentan, zainteresovan,
komunikativan, kontaktibilan, kooperativan, samouvjeren, uzbudljiv, duhovit, nenametljiv...
Uitelj skijanja: kontrolie opremu, bira mjesto obuke, demonstrira i objanjava
vjebe/likove/elemente, bira metode i oblike rada, dozira obim i intenzitet optereenja, prepoznaje i
uvaava tue potrebe, interese, stavove i emocije, uvaava razliitost, njeguje i podstie originalnost,
uoava (i ne izmilja) greke, identifikuje uzroke greaka i blagovremeno koriguje, jasno postavlja i
zahtjeve i oekivanja.
Uitelj skijanja smireno i pristojno reaguje u svakoj situaciji, svjestan onoga to eli i sigurnan u ono
to ini.
Uitelj skijanja: utie, podstie, inspirie, oduevljava(se), zadrava panju, (p)odrava koncentraciju,
hrabri, vrednuje i nagrauje, prepoznaje i razlikuje nesigurnost, ranjivost i strah od nedostatka volje,
doputa individualan stil, ui vas pravilima ponaanja na stazi, upozorava na mogue opasnosti i
preventivno djeluje, ue to uiniti u sluaju nezgoda.
I zato, naroito oni koji prvi put dolaze na skijanje ili ele da usavre svoju tehniku , (...skijako
usavravanje nema granica...) treba da se raspitaju, saznaju i potrae uitelje skijanja koji: skijanje
vole
neizrecivo puno, o skijanju znaju jako puno, u radu imaju neogranieno strpljenje, imaju savrenu
demonstraciju likova, odlino vladaju terminologijom kljunih pojmova, u obuci poetnika imaju
mnogo iskustva, imaju dovoljno vremena za vas, premalo se tede, nimalo ne sumnjaju u ishod
obuke i nikada ne izvode obuku (male) djece i njihovih roditelja zajedno.

SKIJAKA OPREMA

Skijaku opremu, n e i z o s t a v n o, ine: skije, vezovi, cipele/pancerice, tapovi, rukavice,

kapa/kaciga, sunane naoale (sa UV zatitom), brile, maska/podkapa, odijelo, zatitna krema,
labelo.
S k i j e, v e z o v i, o d i j e l a... m o g u b i t i d i o m i n k e.
P a n c e r i c e t o n i k a d a n e s m i j u b i t i.
Zato i u ovom priruniku, pancericama se posveuje pristojan prostor.

U izboru/kupovini opreme treba znati da je trgovcima u interesu s a m o da vam prodaju ono to

imaju, bez obzira je li to najbolji izbor za nas i da oni veoma malo znaju o toj opremi. Njima to i nije
potrebno.

CARVING SKIJE

C a r v i n g s k i j a (autori: Jure Franko i Pavle Skofi) i karving tehnika, polako ali sigurno, brie
razliku izmeu rekreativnog i takmiarskog skijanja.
B r i s a n j e t e r a z l i k e p o v e a v a i a r o l i j u i o p a s n o s t.
Karving (strukirana) skija, koja je preplavila skijalita i potinila skijaki svijet, omoguava ubrzan
metod obuke - do nivoa iste zloupotrebe. Iako svojom strukturom sama tei da ue u zaokret i da u
njemu ostane, sama skija ne moe i ne smije voditi igru. Nae tijelo ne treba samo da je slijedi ve
je vodi kroz sve faze zaokreta.
Oseaj uspjeno izvedenog carving zaokreta po radijusu skije, ne moe se porediti ni sa im. Ponekad
to ne uspijeva ni takmiarima. Kau da su karving skije napravljene sa ciljem kompenzacije manjka
na podroju tehnike skijanja i psihofizikih mogunosti pojedinca, to je samo djelimino tano.
Mnogo vanije od toga je da karving skija omoguava vonju po krunici u velikoj brzini bez
neeljenog otklizavanja.
Popularno se kae da skije same puno znaju. Meutim, za njihovu sigurnu primjenu i kvalitetno
skijanje treba i skija znati vie nego ikada i biti dovoljno fiziki pripremljen.
Osnovni parametri skija su: duina, irina, R- radijus skretanja i tvrdoa - vibracija i torzija.
Skije sa manjim radijusom, logino je, namijenjene su za kratke i ritmike zaokrete. Meke skije ulaze
u zavoj sa manje otpora i puno lake prataju greke, odnosno dozvoljavaju korekcije.
Osnovni parametri u izboru skija su: naa visina i teina, fizika sprema, znanje nivo tehnike, stil,
potreba i namjera, vrijeme koje elimo provesti na snijegu i... kupovna mo.
Poetnicima se preporuuje meka, laka i kraa skija zato to je lake manipulisati sa lakim i kraim
skijama i izvoditi sve radnje. Skije, od samog poetka, treba tretirati i doivjeti kao produena stopala
a tapove kao produene ruke.
Na tritu danas zaista postoji ogroman izbor a najpoznatiji proizvoai su: Atomic, Elan, Nordica,
Salomon, Head, Fischer, Blizzard, K2, Rossignol, Dynastar, Volkl.

PANCERICE

Pancerice su apsolutno najvaniji dio opreme iz prostog razloga to nijedan skijaki rekvizit ne moe
toliko uticati na kvalitet skijanja kao dobro, odnosno loe odabrana pancerica. Zbog toga je i u ovom
tekstu pancerici posveen pristojan prostor. Osim po boji i dizajnu - manje bitno, cipele se biraju
prema znanju skijanja, fizikoj konstituciji, fizikoj pripremljenosti, polu, obliku stopala i potkoljenice,
te moguim deformacijama na nozi skijaa.
Pancerice trebaju da:
- odgovaraju obliku i veliini stopala,
- omogue udobno leanje stopala i potkoljenice u njima.
- zatite stopala, skoni zglob i potkoljenice od mehanikih povreda (kontuzija i preloma),
- zatite stopala, skoni zglob i potkoljenice od vlage i hladnoe,
- brzo prenesu komande naeg tijela, prije svega koljena, potkoljenice i stopala preko vezova na skije,
- budu kompatabilne sa skijama, naim potrebama i znanjem

Pravila u izboru pancerica ima ali ne moramo ih se drati slijepo.

U izboru pancerica:
- koristiti saznanja onih koji imaju iskustva,
- koristiti preporuke uitelja skijanja,
- u v i j e k probati vie pari prije nego se odlui,
- mekanoj skiji o d g o v a r a meka pancerica,
- rekreativna skija t r e b a tvrdju ili tvrdu pancericu ( fleks 70-90/100) i solidnu fiziku spremnost,
- race (takmiarska) skija z a h t i j e v a tvrdu pancericu (flex 100+) i veoma dobru fiziku spremnost.

Najvaniji parametri kod izbora pancerica su: Mondopoint (duzina), Medium fit ( profil sirine) i Flex
indeks
( tvrdoa). Treba znati da mondopoint od 0,5 tj. razlika izmeu cijele veliine i pola veliine (npr.26.0
i 26.5 ) ne odnose se na duinu nego na irinu stopala.
Nedostaci pancerica: tijesne, velike, uske, iroke, tvrde, mekane, stare (naroito sa prefiksom pre-)
mogu usporiti, oteati pa ak i onemoguiti usvajanje tehnike i djelimino uskratiti aroliju.
Poetnicima se preporuuje da probaju desetinu pancerica razliitih proizvoaa (kalupa), da
trae, biraju i nau meke pancerice (i skije) koje e im oprostiti neke sitnije pogreke u izvoenju
zaokreta, kojih mora biti, i kontroli brzine. Pancerice (tvrdoa - fleks indeks), skije (duina, radijus,
tvrdoa...) i napetost vezova treba da odgovaraju naim sposobnostima, kvalitetu staze i znanju a ne
samo uzrastu i naoj kilai.
Treba biti oprezan sa veliinama koje deklarie proizvoa jer veliina pancerice varira od
proizvoaa do proizvoaa.
Pri kupovini pancerice, od njene cijene i dizajna vanije je pronai onu iji kalup najbolje pristaje
naoj nozi.
Najpoznatiji proizvoai su: Fischer, Atomic, Technica, Salomon, Nordica, Lange, Head, Dalbello,
Rossignol, Alpina.
Neke od loih kombinacija u izboru/kompletiranju ski opreme su:
- tvrda skija i meka pancerica nisu kompatabilne i proizvode veoma slabu upravljivost, pad
koncentracije;
- meka skija i pretvrda ili neudobna pancerica su takoe nekompatabilne i proizvode muku, bolove,
gubitak volje, zamor,
- tvrda skija, tvrda pancerica, nedovoljno znanje i slaba fizika pripremljenost proizvode
neupravljivost /muka/zamor/umor i padove, najee sa kotrljanjem i povredama.
Napetost vezova regulisati samo na osnovu teine tijela je veoma opasno jer svaki pad je veoma
rizian.

OSNOVNI SKIJAKI STAV

O s n o v n i s k i j a k i s t a v je stav u kojem poinje, u kojem se izvodi i u kojem zavrava svaka

radnja, svaki element skijake tehnike. On je preduslov bilo kakvog uenja skijanja i klju kojim se
ulazi u njegove tajne. O s n o v n i s t a v u i s e n a r a v n o m i na veoma blagoj padini.
Osnovni stav u sebi krije mnotvo potencijalnih greaka. To je prije svega najprirodniji poloaj na
skijama.
Osnovni skijaki stav nam omoguava/dozvoljava:
1. kontrolu spoljanjih sila (smjer i intenzitet),
2. proizvodnju i racionalno koritenje sopstvenih sila/potencijala,
3. sva potrebna gibanja u kinetikom lancu - naginjanje (dijelova) tijela prema napred, nazad i bono,
vertikalna gibanja, lateralna (regulisanje ugla/uglova), kruna (u zglobu kuka, koljena i skonom),
otklone, zasuke, fleksije i ekstenzije (savijanje i opruanje),
4. dobru dinamiku ravnoteu kao odgovor tijela na (ne)planirane i (ne)predviene promjene koje se
velikom brzinom deavaju (fiziki je nae tijelo vrlo dobro opremljeno za postizanje ravnotee, mada
je u najveoj mjeri uroena ali moe da se popravi),
5. brze korekcije u sluajevima naruavanja ravnotee,
6. potpunu kontrolu skije i
7. potpunu kontrolu brzine.

Osnovni skijaki stav podrazumijeva:

- skije paralelne i rairene u irini kukova,
- teina ravnomjerno rasporeena na obje skije;
- tijelo oputeno i savijeno u skonom, koljenom i zglobu kuka;
- ruke otvorene, blago povijene u laktovima sa akama u visini kukova i ispred tijela;
- tapovi paralelno pored tijela sa krpljama iza pete i iznad snijega,
- koljena su nagnuta naprijed tako da potkoljenice dodiruju (oslanjaju se na) prednju stranu
pancerica ili ''jezik'' pancerice,
- pogled usmjeren naprijed/u pravcu kretanja.

Najvanije je da teinica prolazi kroz sredinu ramena, ispred kukova, malo iza koljena i izmeu
stopala, malo blie prstima. Osnovni stav moe biti: visoki, srednji i niski. Niski stav karakterie
takmiarsko skijanje.
Osnovni stav u padini: skije paralelne i rairene u irini kukova; gornja skija ( u padini nema lijeva i
desna) isturena naprijed za duinu krivine; koljena nagnuta prema brdu tako da je teina samo na
rubnicima skija, teina tijela rasporeena vie na donjoj skiji, pogled usmjeren naprijed, ruke gotovo
poptuno opruene ispred tijela.

N e p r a v i l a n osnovni skijaki stav je, uvijek i samo, greka uitelja a ne poetnika/skijaa.

Napravilan skijaki stav omoguava/uzrokuje nepravilna gibanja to dovodi do naruavanje
ravnotee, produenje zaokreta, nesigurnost, strah i u konanici pad.
Greke: krutost, nedostatak gibanja ( naroito u vertikalnoj ravni gor-dol ), neeljeno i nepotrebno
otklizavanje, prenaglaeno koritanje peta, ramena i kukova umjesto koljena, grubo gibanje,
presporo/prebrzo gibanje, nedovoljan nagib koljena i/ili trupa, neusklaen rad ekstremiteta i trupa,
dvostruki uanj, previsok ili prenizak/sjedei stav, nedovoljno kruno kretanje koljena... za
posljedicu imaju naruavanje ravnotee, brzi pokuaj korekcije stava, produavanje zaokreta,
uveanje brzine, refleksno i prirodno pomjeranje tijela nazad, otimanjeskija i u konanici pad.
Greke su sastavni dio obuke, sastavni dio skijanja.
Greke se ispravljaju samo i n d i v i d u a l n o. Najvea greka u savladavnju tehnike je sam svoj
majstor. Najei uzrok veine greaka je n e p r a v i l a n osnovni skijaki stav.

OSNOVNA GIBANJA

Osnovna skijaka gibanja, bez obzira na istorijsko razdoblje ili skijaku opremu, su:
- gibanja du sagitalne ose skija ili kretanja naprijed-nazad, omoguavaju kontrolu pravilnog stava,
ravnomjerno optereenje po duini skije i ravnoteu;
- gibanja du vertikalne ose tijela ili kretanja normalna na skije i padinu, predstavljaju osnovni nain
regulisanja pritiska skija na snijeg, (rastereenje/optereenje) odnosno optereenja skija;
- lateralna (bona) gibanja, u skonim zglobovima, koljenima, kukovima i cijelim tijelom, reguliu
uglove dijelova tijela u odnosu na skiju/padinu, reguliu ugao pod kojim su skije oslonjene na rubnike
i odnos optereenja spoljane i unutranje skije, omoguavaju prelaz s jednih rubnika na druge
izmeu zaokreta;
- kruna ili rotaciona kretanja, rotacija natkoljenica u zglobu kuka, neto manje u koljenima i sasvim
mala rotacija u skonim zglobovima, omoguavaju praenje i potpomau skretanje skija koje je ve u
toku, omoguavaju kontrolisano otklizavanje;
- otkloni omoguavaju dovoenje gornjeg dijela tijela iznad spoljanje/donje skije u spustu koso;
- savijanja omoguava da se uskladi skijaki stav sa strminom padine i time omogui donjoj ili
spoljanjoj nozi da preuzme vei deo teine;
- pokreti ruku veoma mnogo doprinose dinamikoj ravnotei...

Svi pokreti/gibanja omoguavaju tijelu da zadrava ravnoteu, da utie i prati smjer skija tako da
tijelo uvijek ima isti smjer kao i skije.
Sistem skija skije nije krut ve fleksibilan sistem na koji konstantno deluju spoljanje sile: sila
zemljine tee, centripetalna, centrifugalna, sila inercije, trenja koje pravac, smer i intenzitet stalno
mijenjaju, sila koju moe da saopti oprema i unutranje sile sile ( sile koju mii produkuje tokom
naprezanja, ). Uravnoteenjem delovanja ovih sila ostvaruju se optimalni poloaj sistema skijas - skije
za kretanje po snijegu.

POETNA KOLA SKIJANJA

U savladavanju svakog/novog skijakog lika, kao i u svemu drugom, najvaniji je redoslijed radnji:
- jasno naznaiti kako se zove skijaki lik,
- kratko objasniti smisao i svrhu,
- demonstrirati u cjelosti u umjerenoj brzini iznad, u ravni i ispod polaznika,
- posebno naglasiti najvanije momente (stav i potrebna gibanja),
- ukazati na tzv. opte/tipske greke koje se pojavljuju kod svih polaznika,
- prei na izvoenje,
- pratiti svakog polaznika od poetka do kraja izvoenja skijakog lika,
- analizirati, uoiti, pohvaliti, pohvaliti, pohvaliti s a m o dobro izvoenje, jer pohvala je hrana za
mozak,
- stimulisati, ohrabriti i podrati jer podrka je kiseonik za srce,
- ponovo i ponovo i ponovo demonstrirati, naroito ako se radi o sloenijem liku,
- identifikovati pogreke, prave pogreke i ne izmiljati ih,
- utvrditi uzroke pogreaka (nepravilan stav, krutost, loa oprema...),
- (p)odravati panju i koncentraciju,
- sasluati, sasluati, sasluati, postaviti/inicirati pitanja, sasluati,
- pogreke korigovati individualno.

Osnovne karakteristike/osnovni principi u izvoenju svakog elementa/lika su:

P r a v o v r e m e n o s t izvoenje radnje u pravom i optimalnom trenutku. Sve prije ili poslije tog
trenutka je pogreno.
P r e c i z n o s t - Sposobnost izvoenja elementa priblino onom idealnom.
R i t m i n o s t. - Soposobnost ponavljanja odreenih kretanja unutra jednog elementa u nizu, u
istom ritmu i u istom ili u razliitom tempu.
B r z i n a - Brzina se shvata na dva naina: Brzina izvoenja odreenog elementa i izvoenje
elementa pri
odreenoj brzini
M e k o a - usklaenost elemenata.

U p o z n a v a n j e s a o p r e m o m i n a v i k a v a n j e n a s k i j e kao produena stopala, u

mjestu, na ravnom j e p r v a f a z a i n e i z o s t a v n i d i o o b u k e.
U toj fazi jasno se razgranii i naue osnovni poloaji skija: paralelni, pluni i klinasti.
U toj fazi treba nauiti stajati na snijegu, hodati po snijegu, okrenuti se te kretati uz padinu penjati
se.
Skijaki likovi su: vuenje, guranje, trotinet, simulacioni skokovi sa podizanjem samo repova skija sa
doskokom u paralelni, pluni ili klinasti poloaj, otklizivanje iz paralelnog poloaja u pluni/klinasti
poloaj, hodanje pravo, bono, u osmicu, okretanje oko repova i vrhova, okret za 180%... su samo
neke od obaveznih vjebi/likova za upoznavanje sa opremom jer snijeg je klizav. Neki aljivo kau -
danas mnogo vie nego prije.

SKIJAKI LIKOVI - POETNI NIVO 1

S k i j a k i l i k o v i koji se trebaju/moraju obraditi u poetnoj koli skijanja su:

- spust pravo,
- paralelno prestupanje u spustu pravo,
- karasto prestupanje/klizaki korak iz spusta pravo,
- pluenje pravo,
- kombinovano spust pravo i pluenje pravo,
- kosi spust,
- pluenje u kosom spustu,
- kombinovano kosi spust i pluenje u kosom spustu,
- bono otklizavanje,
- pluno prestupanje,
- pluni/klinasti zaokret,
- pluni luk,
- paralelni zaokret ka brdu,
- osnovni zaokret i
- osnovno vijuganje.

Svaki skijaki lik zahtijeva odgovarajui teren, odgovarajuu tehniku izvoenja, ima osnovne
karakteristike, osnovne greke, desetinu razliitih vjebi.
 ZAOKRET

Z a o k r e t (kristijanija, zavoj...) je svaka promjena pravca kretanja skija.

Postoji veliki broj vrsta/naina zaokreta. Zaokret treba razlikovati od tehnike jer svaka od tri
osnovne tehnike ima vie vrsta zaokreta. Paralelna tehnika i tu ima apsolutni primat. Izbor zaokreta
zavisi od znanja, namjere, terenskih i vremenskih uslova, kvalteta staze, gustine saobraaja na stazi...
Zaokret je:
- d i n a m i a n, skladan i kontinuiran pokret/niz pokreta a ne jednostavno smjenjivanje statikih
poloaja,
- kretanje skija po krunici,
- rezultanta djelovanja sila fizike i onih koje stvaramo miinom aktivnou,
- pobjeda koncentracije nad strahom,
- rotacija koljena,
- kroenje brzine...

P l u n i/k l i n a s t i zaokret je n a j v a n i j i lik iz poetne kole jer se prvi put u promjeni pravca
koristi koljeno. Kada je poetnik usavrio tehnku klinastog vijuganja, postepeno se prelazi na uenje
paralelne tehnike skijanja. Tek kada se ova tehnika usavri moe se rei da je poetnik''poeo da
skija''.

P a r a l e l n i z a o k r e t k a b r d u je najljepi i najvaniji lik iz poetne kole skijanja (samo) za

one koji ele postati vrhunski skijai. On je prisutan u svim sloenijim elementima skijake tehnike i
ini poetni i zavrni dio svake tehnike skijanja i svakog zaokreta.

P a r a l e l n i z a o k r e t o d b r d a je skijaki lik koji zbog stabilnosti, sklada, dinamike, ritmike,

funkcionalnosti i mogunosti koritenja na najrazliitijim terenima potpuno dominira ovim sportom.

ta ga takvim ini?
Prije svega nastaje u najprirodnijem poloaju tijela u kome imamo mogunost potpune kontrole
dinamike ravnotee, preciznosti, brzine i uestalosti gibanja (dijelova) tijela u cilju voenja skije. To
je mogunost da izborom sopstvene kretne radnje, uz mogunost greke i uzbudljive strepnje, damo
smisao i oblik jednog, neponovljivog, trenutka. To je fascinantna brzina odluivanja i traenja
rezultante djelovanja sila fizike i onih koje sami stvaramo. To je neobjanjiva lakoa kontrole,
promjene, kreacije, izazova...

Napredne tehnike: Osnovni zaokret, Osnovno paralelno vijuganje, Klizaki korak, Brzo vijuganje,
Carving zaokret, Zaokret paralelnim prestupanjem, Zaokret skarastim prestupanjem, Zaokret
plunim prestupanjem, Vonja po grbama, Vonja po dubokom snijegu, Step zaokret, Fuijev
zaokret, Terenski skok.
Takmiarsko skijanje: Slalomska tehnika, Veleslalomska tehnika i Spust.

PADOVI I USTAJANJE

Padovi ( i ustajanja) su neminovnost u skijanju i deavaju se poetnicima, dobrim skijaima,

takmiarima, ampionima.
Kod pada su najvanije tri stvari:
- n i k a k o ne dozvoliti rotacija/kotrljanje/okretanje tijela ni u jednoj ravni - naroito ne u
sagitalnoj,
- k l i z a t i /otklizavati do zaustavljanja i
- o d g o v a r a j u a napetost vezova (pravilno regulisati napetost).

Pad, sve ono to ga uzrokuje i to mu slijedi, je (treba i mora da bude) s a s t a v n i d i o n a u e n

o g p o n a a n j a n a s t a z i.
P a d n i j e g r e k a nego p o s l j e d i c a neke greke to dalje za posljedicu moe imati ak i
povredu.
A greka, kao i krivica, uvijek nastoji da se umnoi.

U z r o c i padova su viestruki - od onih uzrokovanih nepravilnim stavom, loom tehnikom, sudara

sa drugim skijaem do banalnih kao to je kamen na stazi koji usporava/zaustavlja jednu skiju, rotira
tijelo i neminovno vodi u pad. Svakako najei uzroci padova su zamor, precjenjivanje
znanja/mogunosti i lo/mokar snijeg. Na alost, taj dio obuke padovi i ustajanje, esto se povrno
uradi ili ak potpuno preskoi u obuci poetnika to za posljedicu ima komine situacije, ugroavanje
i sebe i drugih i povrede.
Ustajanje nakon pada, sa skijama privrenima na noge moe biti zabavno ali i prilino iscrpljujue.
Meutim, jednom kada se savlada ustajanje, u novim situacijama, kojih e neminovno biti, radie se
bez potekoa.
Padovi i ustajanje uvjebavaju/naue se u fazi navikavanja na skije i u fazi usvajanja/uvjebavanja
spusta pravo i kosog spusta.
ZAGRIJAVENJE

Zagrijavanje je sastavni dio svake sportske aktivnosti a posebno alpskog skijanja koje se, odvija u
hladnim vremenskim uslovima. Opti efekti zagrijavanja su: poveanje tjelesne temperature, bra
cirkulacija, poveanje pokretljivosti u zglobovima, poveanje koncentracije i senzibiliteta, poveanje
brzine nervnih impulsa. Lokalni efekti su: smanjenje viskoziteta miinih vlakana ime se ubrzava
metabolizam, poveanje brzine reakcije, poveanje elastinosti miinih vlakana i ligamenata to
smanjuje krutost, usporavanje zamora, smanjenje greaka, padova i povreda.

OD EGA ZAVISI USPJEH

Nikada u svojoj istoriji ovjeanstvo nije imalo ovako dobre uslove za zdrav i ispunjen ivot svakog
pojedinca. Na alost, velika veina ih ne koristi. Nedostatak novca i strah od povrede su glavni uzroci
to se alpsko skijanje ne upranjva mnogo vie.
Uspjeh u savladavnju tehnike skijanja, kao i u svakom drugom sportu, zavisi od niza faktora.
Lista koja slijedi nije potpuna i nije rangirana po vanosti nego vie nekom logikom:
- genetski potencijal,
- koordinacione sposobnosti,
- motorika, analitika, socijalna i emotivna inteligencija,
- prethodna iskustva (roleri, klizaljke...)
- stanje svijesti i stepen motivacije,
- nivo fizikih sposobnosti,
- organski i energetski potencijal,
- kvalitet opreme,
- vremenski uslovi,
- teren ( nagib, irana, tvrdoa, ureena staza) i vrste snijega,
- stanje organa i sistema koji je izoloen zahtjevima,
- stanje relevantnih funkcija izoloenih organa,
- vrijednost relevantnih parametara tih funkcija....
- radnog kapaciteta,
- energetski izvori...i
- struno-pedagoke i moralne vrijednosti uitelja skijanja.
Kada se uzmu svi ovi faktori u obzir i kada treba realizovati jedan program obuke u trajanju od 5/7
dana, uz sve individualne razlike (svi ljudi ne ulau isti napor da bi savladali isto optereenje) moe se
razumjeti sa kojom problematikom se na stazi suoavaju uitelj skijanja i polaznici.
Pa ipak, prije i iznad svega, u z d o b r o r a s p o l o e n j e, pravilno odabranu i kvalitetnu opremu,
dobro ureen i pravilno odabran teren, pravilan izbor likova i dovoljan broj ponavljanja,
pravovremene korekcije i
uputstva za dodatni rad, stimulaciju, pohvale, ohrabrenja...uz neophodnu dozu samodiscipline,
samopouzdanje i samopovjerenje, uspjeh je sasvim sigurno zagarantovan.
Ako na skijalitu ne krene sve onako kako elimo, ne smije se obeshrabriti. Treba se sjetiti rijei oca
jedne od najboljih skijaica svih vremena: Stalno je padala i ometala ostale. Mislili smo da nikada
nee nauiti skijati. Kasnije je osvojila etiri olimpijska zlata i tri Svjetska kupa! Svi na svijetu, koji
neto znaju o skijanju, znaju njeno ime: Janica Kosteli.

OPASNOST I NEELJENI EFEKTI

Opasnosti i neeljeni efekti su sastavni dio alpskog skijanja, sporta, ivota.

Alpsko skijanje je zaista prelijep sport u kome istinski moe da se uiva. Planinu treba voljeti ali i
potovati stara je izreka. Magle, jaki vjetrovi, niske temperature, nedovoljno ureene, neoznaene,
zaleene i nepoznate staze, lo (mokar) snijeg, guva na stazi, precjenjivanje svojih mogunosti,
poveano dejstvo ultraljubiastih zraka opti umor, pospanost, iscrpljenost, slabljenje apetita,
opstipacija, malaksalost, bezvoljnost i blaga depresija u kombinaciji sa loom tehnikom,
neadekvatnom opremom, nepanjom, neiskustvom, zamorom, i pored svih uputstava dovode skijae
u neugodne, pa ak i opasne situacije: hipotermija koju karakteriu tromost, umor, pospanost,
ozebline, promrzline i smrzotine, lake i tee povrede, gubljenje u magli, opekotine, snjeno sljepilo.
Povrede koje se deavaju na skijalitima kreu se od lagane kontuzije do spiralnih fraktura i potresa
glave.
Najee se deavaju u prvoj jutarnjoj vonji nezagrijani, u zadnjoj vonji - zamor, u dane vikenda
guva i samoironino nadmetanje samoprecijenjenih, u periodima kada je snijeg teak/vlaan, na
neureenim dijelovima staze...kada previe riskiramo.

PREVENTIVA

S obzirom da se skijanje odvija u zaista netipinim vremenskim usloviama, u smislu preventive,

potrebno je uraditi sledee radnje :
- pripremiti tijelo za netipine uslove i poveane napore prije dolaska na skijalite,
- kompletirati i odravati svoju opremu,
- servisirati opremu odmah po zavretku sezone,
- regulisati napetost vezova prema znanju/tehnici, kondiciji, kvalitetu staze, kvalitetu snijega a ne
samo prema tjelesnoj teini to se najee deava,
- ne izlagati se prekomjernim naprezanjima,
- upoznati planinu i njene staze,
- na skijalite izai odmoran, naspavan, raspoloen,
- dobro se zagrijati,
- ne precjenjivati svoje mogunosti (brzina vie),
- skijati samo na oznaenim i ureenim stazama, potovati pravila ponaanja na stazi i
- dobro uvjebati padove.

I z b j e g a v a t i: zaleene i kamenite dijelove staze, mokar snijeg, zaustavljanje na prelomnicama i

jakim krivinama staze, izbjegavati zaustavljanje i zadravanje na uskim i blaim dijelovima staze na
kojima obavezno jure samoprecijenjeni. Izbjegavati alkohol, psihogene faktore koji nam daju lanu i
nerealnu sliku o teini staze i naim vrijednostima da je ovladamo.

ZAMOR I ODMOR

Zamor/umor je posljedica djelimine ili potpune iscrpljenosti izvora energije to za posljedicu ima
privremeno smanjenje radne sposobnosti. Ima preventivan karakter i znaaj jer obezbjeuje
organizam od daljeg iscrpljivanja i povreivanja. Kada se govori o zamoru uglavnom se misli na
fiziki, ali on moe da bude i intelektualni, senzorni, emocionalni, socijalni. Moe da bude lokalni,
regionalni i opti. Kliniki simptomi fizikog zamora: psihomotorna usporenost, nespretni i suvini
pokreti, iscrpljenost, bezvoljnost i apatinost, promjena raspoloenja, gubitak snage, izdrljivosti,
brzine i tanosti, naruena panja, oslabljena koncentracija, gubitak volje za daljim radom, izmiljaju
se razlozi za pauze, poveanje govorljivosti, apatija, razdraljivost, svadljivost i ljutnja, paspanost i
zaboravnost, oseaj nelagodnosti ili ak bola, poveana frekfencija disanja i pulsa, lako poveanje
krvnog pritiska, poveana kona temperatura, poveana koliina izluenog znoja, povean broj
treptaja onih kapaka. Govor tijela jasno pokazuje stanje i samo treba uvaavati simptome i
reagovati na vrijeme.
Subjektivni znaci zamora su veoma znaajni za njegovu procjenu, ali vremenski zaostaju za
promjenama koje su se u organizmu ve dogodile.

Odmor predstavlja prestanak, smanjenje ili promjenu aktivnosti. Duina, broj, oblik i sadrina pauze
zavisi od napora kojima je organizam bio izloen i opteg stanja. Moe biti aktivan i pasivan.
Aktivni odmor je odmor promjenom rada odnosno antioptereenjem. On je efikasniji od pasivnog
odmora ukoliko je do zamora dolo usled umnog rada, statikog rada i dinamikog rada manjih
miinih grupa. Predstavlja skup sportsko rekreativnih aktivnosti koje su usmjerene na ukljuivanje
nezamorenih miia u rad.
U borbi protiv zamora vani su: svjea, raznovrsna i pravilna ishrana, unoenje glukoze - maginog i
tajnog sredstva na kojem ivi skijakiljudski mozak, zdrav san, vjetine oputanja, masaa kao i
pozitivne emocije izazvane igrom, plesom, muzikom, alom. U cilju breg opravka koriste se i
medicinsko - bioloka i farmakoloka sredstva.

KLASIFIKACIJE SKIJAKIH STAZA

Skijake staze se klasifikuju prema nagibu/srmini, duini i tvrdoi. Primijenjene su

odreenim/potrebnim nivoima znanja. Treba znati da se na teim (strmijim i zaleenim) stazama
kvari ve usvojena tehnika. Uobiajen je sistem boja, po teini: crna - najtea i u pravilu
takmiarska staza/staza za vrhunske skijae, crvena blaa od crne i dalje vrlo zahtjevna, plava i
bijela.
Plave staze su idealne za usavravanje/korekciju tehnike ali po nekom nepisanom pravilu vie se
koriste za najvei doivljaj najvee fascinacije u skijanju - doivljaj fascinacije brzine. Bijele staze su
za totalne poetnike.

PRAVILA PONAANJA NA SKIJALITU/STAZI

Minimalna ogranienja, na skijakim stazama, precizirana u FIS-ovih 10 pravila, imaju smisao da

preventivno djeluju, olakaju i uljepaju boravak na snijegu:
- drati se grupe, prijatelja, roditelja, uitelja, skijaa;
- birati teren i putanju prema stepenu svoga znanja;
- ne traiti avanturu bez onih koji u tome imaju minimalna iskustva neureenu/neistraenu stazu,
dubok snijeg;
- skijati tako da ne ugroavamo drugog;
- brzinu prilagoditi znanju, sposobnostima, terenu, vremenskim prilikama, vrsti snijega, broju skijaa;
- birati smjer kojim ne ugroavamo ni sebe ni druge;
- sigurno i sa dovoljno odstojanja preticati;
- ukljuiti se na stazu paljivo;
- ne ii na zatvorenu stazu (trening, lavina, kamen);
- ne zaustavljati se na sredini staze, na prelomnicama, na uskim dijelovima staze, na dijelovima staze
sa smanjenom vidljivou;
- nakon pada odmah ustati i skloniti se uz kraj staze ako nije dolo do povrede,
- hodati i penjati se samo rubom staze;
- potovati znakove postavljene na stazama... i
- potovati planinu i njene udi.

I pored neuspjenih pokuaja, smrzavanja, padova, sudara, strahova, guvi, ekanja u redu,
odbijanja da se radi po modelu uitelja, izvinite, meni je ovako lake, napornog pentranja (bez
pentranja nema skijanja), sumnji u svoje mogunosti, odbjeglog samopotovanja, vika
ambicije/nedostatka ambicije i volje, nedostatka panje, gubitka koncentracije, svi su na kraju kole
skijanja/kursa sretni i zadovoljni planinom, uiteljem, tehnikom, skijanjem a najvie sobom.

Poruka onima ma koji poinju uiti skijanje: ako se u prvih nekoliko asova skijanja ne dogodi
totalno razbijanje straha od pada i brzine, ako se ne uspostavi dvosmjerna komunikacija sa
uiteljem, ako na licu poetnika nema osmjeha i zadovoljstva zbog linog uspjeha, ako lice ne sija od
radosti...jednostavno treba ODMAH potraiti drugog uitelja jer glavna obaveza svakog roditelja je
da zatite svoje dijete.

Poruka dobrim skijaima:

Kad je neko bolji od tebe, nemoj da se takmicis, ui.
Da bi napredovao u skijanju, jednostavno se mora okruiti sa ljudima koji znaju vie od tebe.
Padovi i povrede ne dogaaju se samo drugima.

SITNE, aljive, pomirljive i simpatine RAZLIKE

Polaznik kole skijanja eli: Uitelj skijanja eli:

- da se na planini relaksira, odmori - da radi i zaradi

- da se osjea slobodnim - da polaznika stavi pod kontrolu
- ne eli/boji se pada - objanjava da imamo kontrolu na dpadom
- da ako ve padne da ga ne boli - da pad bude bez kotrljanja/rotacija i povrede
- da ako ve padne da to niko ne vidi - ubjeuje da je to satavni dio skijanja
- da plati to je mogue manje - da naplati to je mogue vie
- da u ugostiteljskom objektu ostane dugo u no - da na skijalite doe odmoran i naspavan
- da sve radnje izvodi mehaniki - da se poetnik misaono angauje
- da bez velikog broja ponavljanja usvaja likove - tjera ga da napravi vei broj pokuaja
- da se previe opusti i zabavi - crkava da mu prenese znanja
- eli maksimalnu panju - poklanja je nekom drugom
- eli da komunicira - nema vremena za njega
- pokazuje znake zamora - ohrabruje na nova ponavljanja
- ne eli da postavlja pitanja - trai dvosmjernu komunikaciju
- ima strah od brzine - ne zna ta je to strah
- ne eli da ga poredi sa drugima - poredi ga sa mnogo boljim od njega
- kad misli da je pronaao idealan stav - paljivo koriguje stav
- kada misli da je izveo najbolji pokuaj - najvie pronalazi greaka
- ima strah od straha - objanjava da strah ne postoji izvan nas
U nekim situacijama ciljevi se bitno razlikuju, ak i do granice potpuno suprotnih. Pa ipak, u velikoj
veini sluajeva, n e t a n o j e d a j e t o u v i j e k, polaznici kolice skijanja i uitelji se veoma
dobro razumiju, steknu meusobno povjerenje i potovanje, dobro se zabave, dobiju ono to su
eljeli i... odravaju kontakte, razviju prijateljstva, ponekad i neto vie i ljepe od toga.

Kontradiktorne nervne poruke su loe za koordinaciju i Nekada minuti mira mogu biti vrijedni sati
obuke su vane poruke u svemu pa i u skijanju.

Najvie to jedan otac moe da uradi za svoju djecu je da bude nemilosrdan u odvajanju bitnog od
nebitnog, da ih naui odgovornosti, da voli njihovu mamu i da, kada god to mogu, zajedno idu na
skijanje V. Badnjar

Alpsko skijanje je interesantnije od svih video zapisa, ljepe od svih isprianih pria, zabavnije od
svih anegdota i zanimljivije od svih napisanih prirunika i knjiga o njemu V. Badnjar

arobni pozdrav,
Svima koji u tekstu pronau ma i najmanje vrijednu informaciju o najuzbudljivijoj aroliji.

Napisao, prepisao i dopisao: Badnjar M. Vojin, prof. i uitelj skijanja

Tel: 00387 (0)65 818 893
Email: vbadnjar@yahoo.com

79206 Ljubija Prijedor

Republika Srpska, B I H