Professional Documents
Culture Documents
04-Sanelabasic DN U Bih PDF
04-Sanelabasic DN U Bih PDF
DOI: 10.5644/DIJALOG.2013.1-2.04
Saetak
Recentna finansijska kriza usmjerila je u iu naunog i javnog interesova-
nja pitanja drutvenih nejednakosti, drutvene polarizacije i siromatva. Porast
siromatva je, istovremeno, ope mjesto bosanskohercegovake savremene
zbilje i kljuni ekonomski, politiki i drutveni problem. U skladu sa savreme-
nim razumijevanjem siromatva kao poricanja ljudskih prava, u radu su ponu-
eni razliiti modeli deskripcije, analize i interpretacije navedenih fenomena
u postsocijalistikoj Bosni i Hercegovini. U drugom dijelu rada, artikulisan je
vierazinski i slojevit okvir za sagledavanje relativne uloge razliitih uzroni-
ka siromatva i njihove meusobne interpolacije u kontekstu intenzivirajue
glokalne dijalektike. Iz etikog stava da akademska debata o siromatvu nuno
treba biti posveana eliminiranju i borbi protiv siromatva, u zavrnom dijelu
rada ponuena su dva temeljna kriterija koja bi politika borba za ostvarivanje
vizije dobroga drutva trebala inkorporirati.
Kljune rijei: drutvene nejednakosti, socijalna polarizacija, siromatvo,
socijalna iskljuenost, Bosna i Hercegovina
Uvod
Recentna finansijska kriza i s njom povezana kriza ekonomskog, politikog
i drutvenog ustrojstva usmjerila je u iu naunog (i javnog) interesovanja
pitanje drutvenih nejednakosti i posljedice ovoga fenomena. Nejednakost u
dohotku i bogatstvu intenzivirala se u mnogim zemljama krajem 20-og i po-
etkom 21-og stoljea, uz istovremeno intenziviranje siromatva koje se esto
opisuje grotesktnim.
Tako, primjerice, knjiga Kapital u 21. stoljeu, je djelo koje je izazvalo
brojne i kontroverzne rasprave, i to ne samo meu ekonomistima. Thomas Pic-
ketty (2014) problematizira pitanje rasta drutvenih nejednakosti iz sljedee
perspektive: da li je dananji nivo nejednakosti drutveno opravdan, ako nije,
na koji nain je mogue ublaiti drutvene tenzije proizile iz nejednakosti
*
Dr. sc. Sanela Bai zaposlena je kao docentica na Fakultetu politikih nauka Univerziteta u
Sarajevu.
E-mail: sanela.basic@fpn.unsa.ba
Sanela Bai 63
2001. 0.913
Donjih 20% 2004. 0.698
2007. 0.665
(Izvor: Anketa o potronji domainstava u BiH 2001, 2004 i 2007)
2 Evidentne su snane razlike u nivo nejednakosti prihoda meu zemljama-lanicama EU. Naj-
manji stepen nejednakosti u dohotku imaju Austrija, eka, Finska, Maarska, Holandija,
Slovenija, Slovaka i vedska, u kojima se Gini koeficijent kree u rasponu 23.7-27.6. Naj-
vei stepen dohodovne nejednakosti biljee Bugarska, Grka, Latvija, Portugal, Rumunija,
panija i Ujedinjeno kraljevstvo, u kojima Gini koeficijent iznosi 33.2-35.7. U regionalnom
kontekstu, Gini koeficijent za 2012. godinu u Srbiji je iznosio 30.0, a u Crnoj Gori 26.5, to
govori da su razlike u prihodima domainstava u ove dvije zemlje manje izraenije nego u
BiH.
3 S80/S20 indeks u EU u 2000. iznosio je 4.5, a u 2012. godini 5.1, sa signifikantnim vari-
jacijama dijelei lanice EU na dvije skupine, zemlje sa niskim razlikama u prihodima (
S80/S20 koeficijent u visini 3.4-7.2 (Austrija, Belgija, eka, Finska, Maarska, Slovenija
i Slovakija) i zemlje sa visokim razlikama u prihodima (S80/S20 koeficijent u visini 5.3-7.2
(Bugarska, Grka, Latvija, Litvanija, Portugal, Rumunija i panija (EPAN, 2014)).
66 Dijalog
5 U ovom istraivanju, kao indikator siromatva koritena je apsolutna linija siromatva, ek-
stremna (potronja od 760 KM po osobi godinje) i relativna (potronja od 2.198 KM po
osobi godinje).
6 Vano je imati u vidu da opseg siromanih i stope siromatva zavise od toga kako je de-
finisana linija siromatva (granica koja dijeli stanovnitvo u dvije skupine, siromane i
nesiromane). U europskom kontekstu, linija siromatva odreuje se kao 60% medijane
prosjenog nacionalnog dohotka, a ne kao medijana mjesenih izdataka za potronju.
68 Dijalog
7 K tome treba ukazati na znaajne razlike u stopi rizika od siromatva i socijalne iskljuenosti
meu EU lanicama. Tako, primjerice, prema bazi podataka EU-SILC, najviu stopu rizika
od siromatva i socijalne iskljuenosti imaju Bugarska (49.3%), Rumunija (41.7%), Grka
(34.6%), Litvanija (32.5%) i Hrvatska (32.3%), a najniu Holandija (15%).
Sanela Bai 69
Rod i siromatvo
Rod je jedan od najznaajnijih kriterijuma socijalne diferencijacije. U istra-
ivanjima siromatva uvoenje roda kao analitike kategorije na bazi femi-
nistike kritike rodne slijeposti na injenicu da su ene disproporcionalno
pogoene fenomenom siromatva i da je njihovo iskustvo siromatva kvalita-
tivna drugaije od mukaraca feminizacija siromatva kao ambivalentan
koncept koji opisuje: 1. rastui udio ena u strukturi siromanih, s porastom
siromatva (nevidljivost), 2. vei stepen rizika od siromatva kod ena (rodni
balans) i 3. snaniji naglasak na ensko iskustvo siromatva u javnim politika-
ma i istraivanjima (rekonceptualizacija).
Na tendenciju feminizacije siromatva upuuju promjene u stopama siro-
matva izmeu ena i mukaraca u dva posljednja intervala. Dok je prema
podacima LSMS 2007, stopa siromatva u domainstvima u kojima su nosi-
telji ene (15.77%) nia od onih u kojima su nositelji mukarci (19.32) (to
upuuje na zakljuak da ene nisu te koje dominiraju u strukturi siromanih
osoba, nego su to mukarci, izuzev za gradska domainstva u kojima su do-
mainstva kojima je nosilac ena siromanija u odnosu na ona u kojima je
nositelj mukarac), situacija je 2011. godini obrnuta: ena je nosilac u 20.3%
siromanih dominstava, naspram 16.2% kod mukaraca. Razlike su manje u
FBiH (17.0%:15./%), osiromaenje ene je posebno izraeno u RS (25.6%:
17.6%). Ovdje treba imati na umu da mjerenja siromatva bilo na temelju pri-
hoda bilo na temelju potronje na porodinom nivou/ nivou domainstva ne
uzimaju u obzir individualne i porodine okolnosti koje mogu biti krucijalne
u razumijevanju siromatva, njegovoj dubini i posljedicama (nejednaka distri-
bucija resursa unutar domainstva). Pored toga, kombiniramo li rodni kriterij
sa spolom, primijetit emo da je stopa siromatva najvea u domainstvima u
kojima je mukarac nosilac domainstva meu mladima starosne dobi 15-24
godine, dok je stopa siromatva za ene najvea kod ena starosti iznad 65
godina (17,94%).
ivotna dob i siromatvo
Da je distribucija siromatva povezana sa starosnom dobi, odnosno da va-
rira u ivotnom ciklusu ustanovio je jo Rowntree (1901, prema uur, 2001),
koji je na temelju empirijskih istraivanja utvrdio da se siromatvo intenzivira
u djetinjstvu, ranoj srednjoj dobi i starosti. Razvoj drave blagostanja - naro-
ito nakon Drugog svjetskog rata omoguio je da se rizik od siromatva u
starosti (putem penzionog sistema) i ranoj srednjoj dobi (porodina politika)
eliminira ili donekle ublai (u zavisnosti od tipa socijalne drave), ali rastue
stope siromatva kod djece (proces koji se opisuje konceptom infantilizacije
siromatva) te porast stopa siromatva meu mladima pokazuju da su napori
bili nedovoljni.
70 Dijalog
Rad/zapoljavanje i siromatvo
Plaeni rad tradicionalno se smatra temeljnom branom protiv siromatva. S
druge strane, pojava novo siromanih u euroamerikom kontekstu pokazala
je da svaki posao ne titi od rizika od siromatva. Podaci iz APD 2013 poka-
zuju snanu korelaciju izmeu radnog statusa i siromatva: stopa siromatva
dostie 27.8% za domainstva na ijem je elu nezaposlena osoba, odnosno
24.7%, domaica, ali je najvia kod osoba koje su nesposobne za rad (siro-
matvo i invaliditet) kod kojih iznosi 38.5%. O postojanju radno siromanih
u bosanskohercegvakom kontekstu govori stopa od 12.5% onih koji svojim
primanjima ne dostiu definisani nivo potronje. Stopa siromatva najnia je
kod domainstava na ijem elu je penzionisana osoba (15.8%).
Prezentirani podaci omoguuju da ovom prilikom skrenemo panju na
spregu siromatva i invalidnosti koja ima svoje uzroke kako u niskoj partici-
paciji osoba s invaliditetom na tritu rada i diskriminacijom, posebno u sferi
rada, socijalne zatite (dualno zakonodavstvo po vrsti/tipu invaliditeta) te ob-
razovanja, ali i refleksiju rastue nezaposlenosti na porast siromatva, posebno
meu mladim.
Nezaposlenost openito i nezaposlenost mladih partikularno je stari/novi
drutveni problem u BiH. Problem socijalistike nezaposlenosti postaje vie
nego oigledan ve 1980-ih godina i postaje negativnim kotrapodom vanog
ako ne i krucijalnog elementa legitimacijskih osnova socijalistikog sistema
socijalistike zaposlenosti:
Hrvatska 5.7 6.1 6.9 7.4 7.7 7.9 7.9 7.8 8.5 8.0 8.6
Slovenija 1.4 1.6 1.7 2.0 1.9 1.8 1.7 1.8 2.5 3.2 4.8
Srbija 18.9 17.7 17.9 17.3 17.0 17.4 17.9 17.8 18.1 15.6 16.4
(Izvor: Woodward, 1995:384)
Obrazovanje i siromatvo
Dosadanja istraivanja empirijski potvruju spregu izmeu obrazovanja i
siromatva na nain da se nivo obrazovanja pojavljuje kao vana determinan-
tna siromatva (ili bogatstva). Naime, stopa siromatva srazmjerna je nivou
obrazovanja: to nii nivo obrazovanja, vei rizik od siromatva. Tako su, pre-
ma podacima APD 2013, u strukturi siromanih u odnosu na nivo obrazovanja
najzastupljenije osobe bez kole (39.8%), osobe sa zavrenom osnovnom
kolom (26.4%), a znaajno opada (dvostruko nia) u domainstvima iji no-
silac ima zavreno srednjokolsko obrazovanje (11.4%) i najnia je kod osoba
sa visokokolskim obrazovanjem (4.1%).
18 Iz analize autori su svjesno i intencionalno iskljuili zemlje nastale raspadom SFRJ, obzirom
na partikularnost njihovog tranzicijskog iskustva u kontekstu ratova za neovisnost.
Sanela Bai 77
Umjesto zakljuka
Relativno stabilan visok nivo siromatva sugerira da je siromatvo u BiH
primarno posljedica naina na koji je drutvo ureeno i resursi rasporeeni
(ne samo finansijski resursi, nego i pristup stanovanju, zdravstvenoj i socijal-
noj zatiti, obrazovanju, itd.). Prihvatimo li Rawlsovo stajalite po kojem je
bilo koja vrsta nejednakosti drutveno opravdana onda i samo onda kada je
u interesu najzapostavljenijih, priznanje da je siromatvo drutveni i politiki
problem - stanje stvari neprihvatljivo stanje stvari povlai za sobom pitanje
ta se moe uiniti oko toga? To je osnovni razlog zbog ega akademska i
politika debata o siromatvu nije i ne moe biti samo deskriptivna, nego je
i preskriptivna: posveena eliminiranju i borbi protiv siromatva. U krajnjoj
instance, odluke o tome kako adresirati, kako eliminirati ovaj problem tie se
politikog izbora o drutvu u kojem elimo ivjeti i mogunosti otjelovljenja
vizije takve zajednice.
Stoga ukoliko krizu moemo redefinirati u ansu - vizija dobroga bosan-
skoga drutva trebala bi inkorporirati dva sljedea momenta:
a) pravine, nediskriminirajue politike redistribucije (materijalna dimen-
zija) u domenu borbe protiv drutvenih nejednakosti i siromatva (socio-eko-
nomske nepravde) koje omoguuju razvoj socijalno inkluzivnog, a ne polari-
ziranog drutvo; drutvo graanskog statusa u kojem graani znaju ta mogu
oekivati od drutva u smislu minimalnog dohotka i standarda usluga), drutva
koje garantuje pristojan standard ivota konzistentan sa ljudskim dostojan-
stvom;
b) politike priznanja i potivanja (relaciono-simbolika sfera) u domenu
borbe protiv kulturne i simbolike nepravde.
Literatura
Acemoglu, D., Robinson, A.J. (2013): Why Nations Fail The Origins of Power, Pros-
perity and Poverty, London: Profile Books.
Agencija za statistiku BiH (2013): Anketa o potronji domainstava u BiH 2011, Te-
matski bilten 15, Sarajevo: BHAS.
Agencija za statistiku BiH (2007): Anketa o potronji domainstava u BiH 2007, Siro-
matvo i uslovi ivota, Sarajevo: BHAS.
Atkinskon, T. (2015): Inequality. What Can be Done?, Cambridge: Harvard University
Press.
Berend, I.T. (2009): Ekonomska istorija Evrope u XX veku. Ekonomski modeli od
laissez-faire do globalizacije, Beograd: Arhipelag.
82 Dijalog
UNDP (2014): Human Development Report 2014: Sustaining Human Progress: Re-
ducing Vulnerabilities and Building Resilience, dostupno na http://www.hdr.undp.
org/en, pristupljeno 25.11.2014.
Woodward, Susan L. (1995): Socialist Unemployment: The Political Economy of Yu-
goslavia, 1945-1990, Princeton: Princeton University Press.
iga, J., Turilo, L., Osmi, A., Bai, S., Dananovi-Miraija, N., Kapidi, D.,
Brki migoc, J. (2014): Studija o mladima u Bosni i Hercegovini 2014, Sarajevo:
Fakultet politikih nauka Sarajevo i Friedrich Ebert Fondacija.
Abstract
Social Inequality, Social Stratification and Poverty
in Bosnia and Herzegovina
The recent financial crisis has directed the focus of scientific and public
interest at the issues of social inequality, social polarization and poverty. The
general impovershiment is also a common place in contemporary BiH and key
economic, political and social problem. In accordance with the modern under-
standing of poverty as a denial of human rights, the paper firstly offers various
models of description, analysis and interpretation of these phenomena in the
post-socialist BiH. In the second part, the author articulates a multi-level and
multi-layered framework for understanding the relative roles of the various
causes of poverty and their mutual interpolation in the context of intensifying
glocal dialectics. Based on the understanding that academic debate on poverty
must be prescriptive and dedicated to the elimination of and the fight against
poverty, in the final part of the paper author proposes two basic criteria that
the political struggle for the realization of the vision of good society in BiH
should incorporate.