Srednja Elektrotehnicka Skola Sarajevo Fizika

2015/16 god.
 FLUIDI
Fluidi su materije koje teku. To su tenosti i gasovi .

Mehanika fluida

Statika fluida ( Paskalov i Arhimedov zakon )

Dinamika fluida ( jedn. kontinuiteta, Bernulijeva jedn.)

Osobine fluida

tenosti i gasovi
oni teku
oni su nestiljivi
oni zauzimaju sav prostor koji im je ne raspolaganju
oni zauzimaju oblik posude

Voda je najpoznatiji fluid

Javlja se u sva tri agregatna stanja, granice nisu otre.

Voda je najgua na +4. Zato biljni i ivotinjski svijet
opstaje jer se voda ledi samo na povrini.
 Pritisak

Pritisak je djelovanje sile na jedinicu povrine.

F
P= (1N/1m = 1
S
Pa)

Sila mora okomito

djelovati na jedinicu
povrine!

1 Bar = 10 Pa

Automobilska guma 2 Bara = 2*10 Pa

Sredite Zemlje 4MB = 4*10*10 Pa

Najmanji pritisak dobiven u labaratoriji je 10 Bara = 10 * 10 = 10 Pa

Atmosferski pritisak je 1,013*10 Pa

1 atm priblino 1 Bar

 Hidraulina presa

Slui da se manjom silom die vei teret.

To je spojena posuda
sa dva razliita
otvora. Ako
djelujemo silom na
manji otvor, zbog
nestiljivosti tenosti,
pritisak se prenosi na
vei otvor gdje vri
rad (presuje pamuk,
duhan, stare novine,
metale ili die teret.
 Paskalov zakon

Blejz Paskal Pritisak se prenosi na sve strane

podjednako.

==

Pritisak se u fluidima prenosi na sve strane jednako. Posljedica

Paskalovog zakona je hidraulina presa.

Paskal je prouavao ponaanje tenosti i gasova i

eksperimentalno dokazao da se pritisak kroz fluide prenosi na
sve strane jednako.

Dokaz Paskalovog zakona:

 Uzeo je tikvicu koja ima dva kraja i kad je djelovao silom
odozgo, poto se tenosti ne mogu stisnuti, donji ep e se
pomjeriti za onoliko koliko se pomjerio gornji ep.
 Arhimedov zakon
Tijelo potopljeno u tenost prividno gubi od svoje teine
onoliko koliko tei istisnuta tenost.

Tijelo potopljeno u tenost prividno gubi od svoje teine

onoliko koliko tei istisnuta tenost. Na slici je prikazano tijelo
uronjeno u tenost. Na njega djeluju pritisci odozdo i odozgo.
Sila potiska Fp je razlika pritisaka odozdo i odozgo.

= = =

= = =
= ( ) = =
Sila potiska - Fp
Posljedica Arhimedovog zakona

) > ()
) = ( )
) < ()
 Kretanje fluida

Stacionarno kretanje je kretanje gdje estice fluida imaju

istu brzinu.

Laminarno kretanje fluida je takvo gdje slojevi fluida

klize jedan preko drugog npr. med ili pekmez u teglici.

Turbulentno kretanje je takvo kretanje gdje slojevi fluida

uviru jedno u drugo.
 Protok fluida

Na slici je nacrtana cijev kroz koju protie voda. Kaemo

da ona ima odreeni protok. Protok je kolinik volumena u
jedinici vremena.

= [ ]


= =


= [ = ]

 Bernulijeva jednaina

Bernulij je eksperimentalno pronaao pritiske u fluidima. Oni postoje samo u

fluidima koji se kreu.
Uzeo je cijev kroz koju tee fluid i koso ju je nageo prema
horizontalnoj podlozi. Na prvom i drugom dijelu cijevi imao je rad,
potencijalnu i kinetiku energiju.
 1 + 1 + 1 = 2 + 2 + 2

+ + = + +
2 2
=

+ + = + +
2 2

+ + = + +
2 2
2

+ + = .
2

pS
V

D
2
S statiki pritisak ( imaju ga fluidi koji miruju)
V- visinski pritisak ( imaju ga fluidi koji padaju sa visine)
D- dinamiki pritisak( imaju ga fluidi koji se kreu)
 Torielijev ogled

Pronaao je brzinu kretanja fluida kroz maleni otvor.

+ + = + +
2 2
0
=
1 =
2 0

= 2
 Grahamov ogled

Graham je pronaao brzinu isticanja gasa kroz mali otvor.

Poao je od Bernulijeve jednaine:

+ + = + +
2 2
1 2

0
2
=

 Termodinamika

je nauka o toplotnom kretanju estica.

Toplota je stanje tijela. Temperatura je stepen
zagrijanosti tijela.
Prvi zakon termodinamike
Toplije tijelo uvijek daje toplotu hladnijem tijelu a nikako
obratno
()
()
()

Jednaina toplote

Q = Q
Q = mC (T-Ts)
Q2 = mC (Ts-T)
mC (T-Ts) = mC (Ts-T)
Kalorimetar je sprava koja slui za mjerenje spec. Topl.
Kapaciteta. Sastoji se od posude koja ima duplo dno
(zidove), mjealice i termometra. U kalorimetar moemo
sipati ten. razliitih temp. ili ten. vrstog tijela razliitih
temp. Kada promijeamo dobijemo temperaturu posude.
 Parametri gasova

Gasovi imaju 3 parametra preko kojih dobivamo 3 zakona:

T (K)
p (Pa)
V (m)

Ako se neki od parametara dri konsantnim onda imamo

izoprocese.
Ako je T const. To je izotermni proces. ( Bojl-Mariot)
Ako je p const. To je izobarski proces. (Gej-Lisak)
Ako je V const. To je izohorski proces. ( arl)
 Bojlov i Mariotov zakon

Bojl i Mariot su nezavisno jedan od drugog prouavali

ponaanje plina pri konstantnoj temperaturi nazvan
izotermni proces.

Proizvod pritiska i zapremine je konstanta pri stalnoj

temperaturi.
p1V1= p2V2
 Gej i Lisakov zakon

Gej i Lisak su prouavali ponaanje gasa pri

konstantnom pritisku.

Uzeli su dilatometar na ijem kraju se nalazi kapljica

ive. Ubacili su ga u posudu sa ledom i vodom.

Zagrijali su sistem te se plin zagrijavao i irio.

V1/T1=V2/T2
 arlov zakon

arl je prouavao ponaanje plina pri kostantnom volumenu

pa se njegov zakon zove izohorski zakon.

Manometar je sprava koja odrava volumen konstantim.

On je uronjen u posudu sa ledom i vodom. Stanje plina je

poTo.
Sistem se zagrije, pritisak se poveava zbog ubrzanog
kretanja estica i konstantnosti volumena.

Po/To= Pt/T
 Jednaina stanja idealnog gasa

U praksi je esto potrebno mjenjati sva tri parametra od

jednom. Tako je nastala jednaina stanja idealnog gasa.

pV= nRT

=


pV= RT

p- pritisak
V- volumen
n- broj molova
R- Ridbergova konstanta ( 8,31 J/molK )
T- temperatura
 Matematiko klatno

Fiziko tijelo je tijelo koje osciluje a ima teinu.

Matematiko klatno predstavlja tijelo koje osciluje a ima
teinu. Obino se uzme kuglica Staniola. Matematiko
klatno slui za mjerenje gravitacije bilo gdje na Zemlji.

Iz formule za period harmonijskih oscilacija dobiti emo

formulu za mjerenje gravitacije.

F=mgx/l
g= 4l/T
 Oscilacije

Oscilatorno kretanje je takvo kretanje koje se ponavlja u

odreenim vremenskim intervalima, npr. otkucaji srca,
klatno asovnika, treperenje lia...

Oscilacije su predstavljene krivuljom koja se zove

sinusoida.
F=-kx
k- konstanta elastinosti opruge
x elongacija, svaka udaljenost od ravnotenog poloaja
 Priguene oscilacije su takve oscilacije koje vremenom
padaju na nulu. One nestaju jer se oscilatoru ne dodaje
energija.
Nepriguene oscilacije su one ija je amplituda
oscilovanja u toku vremena ista. Odravaju se tako to se
oscilatoru s vremena na vrijeme dodaje malo energije,
npr. djeije ljuljake.
 Brzina mehanikih talasa

Pri irenju talasa estice sredstva ostaju na svojim

mjestima i osciliraju oko ravnotenog poloaja, iri se
samo stanje osciliranja odnosno prenosi se energija
izvora talasa.

Proces prenoenja periodinog poremeaja kroz elastinu

sredinu naziva se mehaniki talas.

= C/f
C= f