GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

STATIČKI PRORAČUN
RASPONSKOG SKLOPA
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5. Statički proračun rasponskog sklopa

5.1 Pristup statičkom proračunu

Statički proračun započinje kada je koncepcija sklopa odabrana i kada je građevina iscrtana u osnovnim crtežima.
Kod uobičajenih sklopova crteži će se dorađivati, ali ne i bitno mijenjati nakon proračuna.

Prije proračuna potrebno je načiniti statički model (inženjerski model) kojim će se približno opisati sklop i
opterećenja na njega. Inženjersko modeliranje podrazumijeva znatna pojednostavljenja i kod modeliranja sklopa i
kod modeliranja različitih djelovanja. Različite pretpostavke uvode se u svakoj fazi proračuna i uvijek se postavlja
pitanje da li pružaju dobru aproksimaciju stvarnog stanja. Uz to, bitno je ocijeniti razinu pojednostavljenja koja će
rezultirati dostatnom točnošću proračuna za odabranu razinu projektiranja. Za idejni projekt preporučljivo je
odabrati jasan i jednostavan model, po mogućnosti takav da su moguće i ručne provjere kako bi se otklonila
mogućnost grube greške. Pri tome je vrlo bitno uočiti i obrazložiti uvedena pojednostavljenja i napomenuti
zanemarena (sekundarna) djelovanja, nastojeći biti na strani sigurnosti. Ono što nije uzeto u obzir u idejnom,
razraditi će se u glavnom projektu, a uspješnost preliminarnog modela dokazujemo usporedbom troškovnika:
glavne stavke u idejnom i glavnom projektu ne bi se smjele razlikovati za više od 5 do 10%.
U prikazanim primjerima proveden je proračun po linearnoj teoriji i po graničnom stanju nosivosti.

5.1.1 Modeliranje opterećenja

Europske norme o određivanju veličine opterećenja mostova daju čitav niz osnovnih, dopunskih i iznimnih
djelovanja koja pri proračunu treba uzeti u obzir u prikladnim kombinacijama. Budući da su ona podrobno
objašnjena na predavanjima, ovdje će biti načinjen pregled samo onih djelovanja koja će biti razmatrana u
primjerima danim u ovoj skripti: to su opterećenja od vlastite težine, stalnog tereta i prometnog opterećenja. Kod
sklopova od armiranog betona dokazi utjecaja od temperature, skupljanja i puzanja betona te od nejednolikog
slijeganja mogu se izostaviti iz preliminarnog proračuna po graničnom stanju nosivosti. Proračun na horizontalne
sile (za masivne građevine obično je mjerodavan potres) zahtijevao bi dodatne modele i načinio postupak
složenijim, pa bi ga bilo teško uklopiti u okvire programskog zadatka.

Činjenice da smo zanemarili veći broj proračunskih opterećenja, kao i proračun po graničnom stanju uporabljivosti
(progibi, pukotine) sjetiti ćemo se kod odabira konstruktivne armature. Uz pretpostavku da su za preliminarni
proračun odabrani mjerodavni utjecaji i dostatne izmjere presjeka, zbroj statički potrebne i konstruktivne armature
trebao bi pokriti i ona djelovanja koja su zanemarena.
Statički proračun započinje Analizom opterećenja, gdje su prikazane i obrazložene veličine proračunskih
opterećenja za pojedine dijelove mosta.
Pored pravilne ocjene mjerodavnih djelovanja kod nekih sklopova potrebno je u proračunu predvidjeti i vrijeme
njihovog nastupanja, odnosno pretpostaviti način izvedbe sklopa.

Stalno opterećenje
Sastoji se od vlastite težine nosača i težine ostalih konstruktivnih i nekonstruktivnih dijelova mosta (opreme).

Prometno (korisno) opterećenje

Na mostu se predviđaju maksimalno tri prometna traka širine od 2,7 do 3,0 m specifično opterećena i preostala
ploha do pune širine mosta. Broj i širina prometnih trakova se određuju prema tablici 5.1.1.

Tablica 5.1.1. Broj i širina prometnih trakova ovisno o širini kolnika

Broj prometnih Širina prometnih Preostala širina
Širina kolnika w
trakova trakova (m) kolnika (m)
< 5,4 m 1 3 w-3
5,4 m § w § 6 m 2 w/2 0
w¥6m n = Int (w/3) 3 w - 3ä n

Karakteristična opterećenja koja predstavljaju suvremena cestovna prometala na europskim cestama statički su
određena i sažeta u 4 modela.
Glavni sustav opterećenja od kontinuiranog i koncentriranog opterećenja koje pokriva utjecaj od teških vozila i
osobnih vozila je dan Modelom 1.(Slika 5.1.1.). Svaki prometni trak opterećuje se s dva osovinska tereta Qik na
razmaku od 1,2 m s razmakom kotača od 2,0 m i kontinuiranim opterećenjem qik. Površina nalijeganja kotača je

2
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

40×40 cm. Preostala površina opterećuje se kontinuiranim opterećenjem qrk. Mjerodavna cestovna uprava pojedine
države može propisati djelotvorno proračunsko opterećenje tako da se normalna opterećenja množe s faktorom
prilagođavanja za osnovni teret αQi, odnosno kontinuirano opterećenje αqi. Ovdje napominjemo da se prema
njemačkom stručnom izvještaju DIN Fachbericht 101, koji se temelji na europskim normama, preporučuje koristiti
korekcijski faktor u iznosu 0,8 za koncentrirano opterećenje u prvom i drugom traku. Prema ovom izvještaju na
prometnu površinu postavljaju se samo dva prometna traka. U prvom traku osovinsko opterećenje iznosi 240 kN, a
u drugom 160 kN. Kontinuirano opterećenje množi se sa korekcijskim faktorom u iznosu 1,0, odnosno ostaje
nepromijenjeno. U rješavanju programskog zadatka koriste se vrijednosti opterećenja dane njemačkim propisima.

Q ik Q ik
qik q rk

120 2
qrk=2.5kN/m
50 200 50

DIN Fachbericht 101

1 Q1k=300kN q1k=9kN/m 2
αQ1=0,8 (Q1=240 kN)
40

40 Q2k=200kN q2k=2.5kN/m
2 αQ2=0,8 (Q2=160 kN)
2
αQ3=0 (Q3=0 kN)
2
3 Q3k=100kN q3k=2.5kN/m

2
qrk=2.5kN/m

Slika 5.1.1: Opterećenje po modelu 1

Kolnik mosta kod proračuna ne mora se poklapati sa kolnikom u prometnom smislu. (Podjela prometne plohe ne
odgovara cestarskoj!).

Glavni trak se opterećuje kontinuiranim opterećenjem 9 kN/m2. Površina kolnika izvan glavnog traka opterećuje se
kontinuiranim opterećenjem od 2.5 kN/m2. Za opterećenja cestovnih mostova dinamički faktor je uključen u zadane
veličine za sve sheme opterećenja.

Pri proračunu pojedinih dijelova koristi se opterećenje dano Modelom 2. Opterećenje jednom osovinom pokriva
prometne učinke na vrlo kratkim rasponima , a služi lokalnim provjerama. Osovinsko opterećenje iznosi
αQ1×Qak(Qak=400 kN). Ako je potrebno može se u proračun uzeti i samo jedan kotač s 200 kN. Prema spomenutom
njemačkom stručnom izvještaju DIN Fachbericht 101 preporučuje se koristiti osovinsko opterećenje αQ1×Qak gdje
je Qak=240 kN. Površina nalijeganja kotača uzima se 40×40 cm.

Korisno opterećenje pješačkog mosta uzima se kao jednoliko rasprostrto u iznosu od qfk=5 kN/m2,a smanjuje se za
mostove pojedinačnog raspona većeg od 10,0 m prema zakonitosti: 2,5 kN/m2≤qfk=2,0+120/(Lsj+30)≤5,0 kN/m2
gdje je Lsj pojedinačni raspon u metrima. Osim toga treba izvršiti provjeru na pojedinačna opterećenja
koncentriranom silom Qfwk veličine 10 kN, koja ima kvadratičnu plohu nalijeganja veličine 10×10 cm.

Poprečna raspodjela prometnog opterećenja

Nosivi sklop u uzdužnom smislu vrlo je često sačinjen od više uzdužnih nosača, koji su povezani elementima koji
nose u poprečnom smjeru (poprečni nosači, ili npr. kolnička ploča). Budući da prometno opterećenje može mijenjati
svoj položaj na prometnoj plohi, nosači mogu biti više ili manje opterećeni. Pored toga, kada se glavnina
opterećenja nađe nad jednim nosačem, poprečni elementi ga preraspodjeljuju na ostale nosače, tako da i oni u nekoj
mjeri sudjeluju u prijenosu opterećenja. Javlja se problem poprečne razdiobe opterećenja, odnosno određivanja
opterećenja mjerodavnih za proračun uzdužnih elemenata (koja se ne moraju podudarati s propisanim
opterećenjima).

3
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.1.2 Modeliranje konstrukcije

Prvi zadatak pred modeliranja sklopa je prepoznati mjerodavne unutarnje sile za proračun sklopa ili dijela sklopa. U
primjerima se proračunavaju glavni nosači grednih mostova, za koje je mjerodavan moment savijanja i poprečna
sila, te lukovi, za koje je mjerodavna uzdužna tlačna sila i moment savijanja.

U uvodu je rečeno da za početak treba odabrati jednostavniji model: u prikazanim primjerima prvo je načinjen
proračun glavnih nosača pomoću štapnih ravninskih modela sa svega nekoliko elemenata. Prostorno djelovanje
sklopa isprva zanemarujemo, a svo opterećenje raspoređeno po širini konstrukcije prebacujemo u linijsko. Oslonce
tretiramo kao zglobne, horizontalno pomične ili nepomične, ovisno o odabranoj vrsti ležaja, ali kao vertikalno
nepopustljive, što u slučaju elastomernih ležaja nije točno. Nakon proračuna glavnih uzdužnih nosača slijedi
proračun sekundarnih, poprečnih elemenata: konzola i kolničke ploče. I ovdje koristimo jednostavne modele
(konzola, elastično upeta greda).

Rasponski sklop grednog mosta rebrastog presjeka ima jasno izražene uzdužne nosače (rebra), pa modeliranjem
poprečne razdiobe na pregledan način brzo dolazimo do opterećenja mjerodavnih za kasniji proračun. Nasuprot
tome, unutarnje sile u pločama trebalo bi odrediti na osnovi teorije ploča, koja počiva na slijedećim
pretpostavkama:
- debljina ploče obzirom na raspon je malena
- materijal je izotropan i elastičan
- omjer progiba i debljine ploče je malen.
Momenti savijanja u uzdužnom i poprečnom smjeru, kao i poprečne sile izračunavaju se pomoću utjecajnih ploha
ili tablica za tipska opterećenja (Rusch) ili na računalu, korištenjem posebnih konačnih elemenata. No, momenti u
uzdužnom smjeru mogu se dovoljno točno izračunati i po teoriji greda ako je odnos raspona i širine ploče l/b≥2, te
ako se poštuje propisani način poprečne razdiobe opterećenja. Ovaj način korišten je u odgovarajućem primjeru
(5.3).

Bitno je uočiti da će se za proračun jednog sklopa koristiti više statičkih modela, za različite konstruktivne
elemente, a isto tako bi trebalo razraditi različite modele za različita djelovanja. Cjelovito modeliranje građevine i
proračunskih opterećenja na računalu je moguće, ali predstavlja znatan iskorak u odnosu na osnovna znanja koja
savladavamo kroz nastavni program.

4
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.2 PRORAČUN RASPONSKOG SKLOPA GREDNOG REBRASTOG MOSTA PREKO ČETIRI

RASPONA (armiranobetonski most s dva rebra u poprečnom presjeku)

mjesto B
5

km 0+072,60

km 0+057,60
4
S=0,078 m
T=22,40 m
R=3200 m

km 0+038,60
3

10
60

km 0+019,60
260
2

10

656 100
STATICKA SHEMA

128
UZDUŽNI PRESJEK

224
8

km 0+004,60
1

280
mjesto A

10 100

Slika 5.2.1. Uzdužni i poprečni presjek mosta

5
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Proračunava se rasponski sklop statičkog sustava kontinuiranog nosača preko četiri polja (sl.5.2.1.).
U poprečnom presjeku su dva rebra, od kojih proračunavamo jedno, kao zasebni gredni nosač. Stalni teret
se zbog simetrije dijeli na oba rebra jednako, dok kod nesimetričnog prometnog opterećenja i
neopterećeno rebro sudjeluje u nošenju, što će se u proračunu modelirati pomoću utjecajne linije za
poprečnu razdiobu. Proračunski model je štapni kontinuirani nosač preko četiri polja, sa statičkim
karakteristikama T - presjeka koji se sastoji od grede i kolničke ploče kojoj se sudjelujuća širina mijenja.
Poprečni nagib kolničke ploče u statičkom modelu ne uzimamo u obzir.

Kod proračuna pješačkog mosta s dva rebra u presjeku postupak je isti, samo što otpada opterećenje
tipskim vozilom. Za proračun pješačkog mosta s jednim rebrom u poprečnom presjeku otpada i proračun
poprečne preraspodjele, ali je obavezna provjera na torziju uslijed nesimetričnog prometnog opterećenja.

5.2.1. ODREĐIVANJE SUDJELUJUĆE ŠIRINE KOLNIČKE PLOČE

Sudjelujuća širina kolničke ploče beff se odeđuje prema sljedećem izrazu:

b eff = ∑b eff ,i + bw ≤ b
gdje je
beff ,i = 0, 2bi + 0,1l0 ≤ 0, 2l0
i
beff ,i ≤ bi
beff
beff,1 bw beff,2

b1 bw b2
b
Dimenzije poprečnog
presjeka iz primjera

b = ukupna širina pojasa nosača (kolničke ploče)

bw = srednja širina hrpta (rebra) nosača
beff,i = sudjelujuća širina pojasa nosača (kolničke ploče) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosača
bi = širina pojasa nosača (kolničke ploče) lijevo ili desno od hrpta (rebra) nosača

Vrijednosti l0 se određuju prema sljedećoj skici:

l0 =0,85l1 l=0,15(l+l
0 1 2) l0 =0.7×l2 l0=0.15l2+l 3

l1 l2 l3

6
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Kontinuirani nosač preko četiri polja iz primjera:

vanjsko (prvo i četvrto) polje: l0=0,85xl1 = 0.85x15=12.75 m
ležaj nad drugim i četvrtim osloncem: l0=0.15×(l1+l2)=0.15×(15.0+19.0)=5.1 m
srednje (drugo i treće) polje: l0=0,7xl2 =0.7x19=13.3 m
ležaj nad trećim osloncem: l0=0.15×(l2+l2)=0.15×(19.0+19.0)=5.7 m

Ukupna širina kolničke ploče: b = 5.215 m

Srednja širina rebra: bw = 1.45 m
Širina ploče lijevo od rebra: b1=1.805 m
Širina ploče desno od rebra: b2=1.96 m

Sudjelujuća širina ploče u vanjskom (prvom i četvrtom) polju:

beff ,1 = 0, 2 × 1.805 + 0,1 × 12.75 = 1.636 m
beff ,2 = 0, 2 × 1.96 + 0.1 × 12.75 = 1.667 m
beff = 1.636 + 1.667 + 1, 45 = 4.753m < b = 5.215m

Sudjelujuća širina ploče nad drugim i četvrtim osloncem

beff ,1 = 0, 2 × 1.805 + 0,1 × 5.1 = 0.871m
beff ,2 = 0, 2 × 1.96 + 0.1 × 5.1 = 0.902 m
beff = 0.871 + 0.902 + 1, 45 = 3.223m < b = 5.215m

Sudjelujuća širina ploče u srednjem (drugom i trećem) polju:

beff ,1 = 0, 2 × 1.805 + 0,1 × 13.3 = 1.691m
beff ,2 = 0, 2 × 1.96 + 0.1 × 13.3 = 1.722 m
beff = 1.691 + 1.722 + 1, 45 = 4.863m < b = 5.215m

Sudjelujuća širina ploče nad trećim osloncem

beff,1=0,2ä1.805 + 0,1ä 5.7 = 0.931 m
beff,2=0,2ä1.96 + 0,1ä 5.7 = 0.962 m
beff = 0.931 + 0.962 + 1.45 = 3.343 m < b = 5.215m

7
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.2.2. ANALIZA OPTEREĆENJA (sl.5.2.2.)

Slika 5.2.2. Pojednostavljeni presjek za proračun

5.2.2.1 Stalno opterećenje

vlastita težina:
površina poprečnog presjeka
rasponskog sklopa A= 5.754 m2
A/2 = 2.877 m2
masa jednog metra
rasponskog sklopa g = 25 kN/m3 x A = 143.9 kN/m'
g/2 = 25 kN/m3 x A/2 = 71.93 kN/m'

dodatni stalni teret:

slojevi asfalt - betona: 22 kN/m3
izolacija: 21 kN/m3
armirani beton: 25 kN/m3
ograda: 0.4 kN/m'
vjenac, rubnjak, pješačka staza 25 kN/m3

U konkretnom slučaju:
(promatramo polovicu širine - dodatni stalni teret na jedno rebro)
zastor 22 kN/m3 x 0.07 m x 3.55 m = 5.47 kN/m'
izolacija: 21 kN/m3 x 0.01 m x 5.215 m = 1.10 kN/m'
ograda: 0.40 kN/m'
vijenac, rubnjak, pješačka staza A=0.471 m2,
0.471 m2 x 25 kN/m3= 11.80 kN/m'
Ukupno dodatno stalno 18.77 kN/m'

(vlastita težina + dodatno stalno)

UKUPNO STALNO OPTEREĆENJE 90.70 kN/m'

8
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.2.2.2 Pokretno opterećenje (sl.5.2.3.)

j
POPREČNI PRESJEK
1060
25 30 30 25
150 325 325 150
Q1k = 240 kN Q 2k = 160 kN
qrk = 2.5 kN / m 2
q1k = 9.0 kN / m 2 qrk = 2.5 kN / m 2

148 300 558

148 50 200 50 50 200 308

najniža tocka
na kolniku

40
25

40
40
40

120
120

183 140 397 140 183

253 537 253

TLOCRTNI PRIKAZ

q1k = 9.0 kN / m 2 qrk = 2.5 kN / m 2

120

148 50 200 50 50 200 160 148

Slika 5.2.3. Shema pokretnog opterećenja na nadvožnjaku iz primjera;

Prikaz na poprečnom presjeku i tlocrtni prikaz

5.2.3. RAZDIOBA OPTEREĆENJA NA GLAVNE NOSAČE

5.2.3.1 Stalno opterećenje

Na jedan glavni nosač (rebro) prenosi se polovica stalnog opterećenja, odnosno za stalni teret nema
preraspodjele opterećenja između nosača.

5.2.3.2 Pokretno opterećenje

Pokretno opterećenje na mostu koje je neravnomjerno raspodijeljeno u poprečnom smislu preraspodjeljuje
se zbog utjecaja torzijske krutosti nosača. Izravno opterećen nosač preuzima veći dio opterećenja, a
neizravno opterećen manji. Udio preraspodjele određujemo približnim postupkom, crtajući utjecajnu liniju
poprečne preraspodjele. Postupak je zasnovan na usporedbi kutova zaokreta nosača uslijed opterećenja

9
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

jediničnom silom za dva ekstremna slučaja: u prvom pretpostavljamo da je torzijska krutost presjeka
jednaka 0, a u drugom da je krutost na savijanje jednaka 0.
STVARNI NOSAC
a) Pretpostavka: Torzijska krutost nosača = 0
teziste
Progib uslijed jedinične sile u sredini raspona: A = 5,754 m 2
1×L3 P=1 I y= 0,717 m 4
G I t = 0⇒f1 = 2e
48 ×E I y

f
kut zaokreta nosača:
f 253 268
φb = 1 522
2e
e - razmak od osi poprečnog presjeka do osi rebra
U konkretnom slučaju (sl.5.2.4.): RACUNSKI NOSAC
Iy = 0,3526 m4 241.6
202 244.7
209
Ebetona ≈ 3,2x107 kN/m2 A = 2,574 m 2
L=19 m = raspon mosta I y= 0,3526 m4

Slika 5.2.4. Geometrijske značajke (ACAD-mass properties)

1⋅193 1,266 ⋅10 −5

f1 = = 1,266 ⋅10 −5 φb = = 2,382 ⋅10 −6
48 ⋅3,2 ⋅10 ⋅ 0,3526
7
2 ⋅ 2,685

b) Pretpostavka: Krutost nosača na savijanje EIy = 0

Kut zaokreta uslijed jediničnog momenta torzije u sredini raspona:

M L
t⋅
M L
φ = 2 2 = t ; (G=0,4xEb)
t GI 1,6E I
t t
Jedinični moment torzije: Mt = Päe = 1ä2,685 = 2,685 kNm
It = torzijska krutost koja se odeđuje izrazom aäh3äb pri čemu je a dana u Tablici 5.2.1.
Za pojednostavljeni presjek na slici 5.2.5 torzijska krutost, uz pretpostavku neraspucalosti presjeka iznosi:
It = (0,159x1,23x1,4)x2+ 0,333x0,253x3,97 =0,79 m4

Tablica 5.2.1. Koeficijent a za određivanje torzijske krutosti pravokutnog presjeka

b/h 1,0 1,5 2,0 3,2 4,0 6,0 8,0 10,0 ∞

α 0,141 0,196 0,229 0,263 0,281 0,299 0,307 0,313 0,333

e
P=1 677
120

140 397 140

Slika 5.2.5. Pojednostavljeni presjek za proračun torzijske krutosti presjeka
1 ⋅ 2,685 ⋅19
Kut zaokreta: φt = = 1,261⋅10 −6
1,6⋅ 3,2 ⋅107 ⋅ 0,79
10
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

c) Utjecajna linija
Utjecajnu liniju crtamo spajanjem izračunatih ordinata za izravno i neizravno opterećen nosač.

P=1

neizravno
Y/2

Y/2
izravno

X
Neka je X vrijednost utjecaja koji se prenosi savijanjem izravno opterećenog nosača, a Y dio utjecaja koji
se preraspodjeljuje na oba nosača zbog torzijske krutosti presjeka. Tada vrijedi:
1. X+Y=1
2. X φb - Y φt = 0
Rješenje sustava jednadžbi daje:
φt
X= , Y = 1− X
φb + φt

U konkretnom slučaju:
1.261
x= = 0.346 , y=1-0.346=0.654
2.382 + 1.261
Ordinata utjecajne linije dobiva se zbrajanjem utjecaja X i Y, tako da je njezina vrijednost ispod izravno
opterećenog nosača:
ηizravno = X + Y/2
te ispod neizravno opterećenog nosača:
ηneizravno = Y/2
Konkretno, (Sl.5.2.6)
ηizravno =0.346+0.654/2=0.673
ηneizravno =0.654/2 =0.327

11
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

q1k = 9.0 kN / m 2 Q1k = 240 kN Q1k = 160 kN

qrk = 2.5 kN / m2 qrk = 2.5 kN / m2

148 300 558

148 50 200 50 50 200 308

IZRAVNO OPTERECEN NOSAC

UTJECAJNA LINIJA ZA POPRECNU PRERASPODJELU NA IZRAVNO

OPTERECEN NOSAC
36
148 50 164 50 50 200 74 234
148 300 558

0.176
0.327
0.374
0.503
0.535
0.568
0.673
0.729
0.697
0.824

Slika 5.2.6. Utjecajne linije i razdioba

opterećenja u poprečnom presjeku

d) Razdioba opterećenja (Sl.5.2.7.)

Sva kontinuirana opterećenja množimo s površinom ispod utjecajne linije.
q=1.48x2.5x(0.825+0.729)/2+3,0x9x(0.729+0.535)/2+5,58x2,5x(0.535+0.176)/2
q=24,898 kN/m' = KONTINIRANO PROMETNO OPTEREĆENJE

Koncentrirane sile množimo s pripadajućom ordinatom i zbrajamo.

Qik = 120×(0.697+0,568)+80×(0,503+0.374)=
Qik =221.96 kN = KONCENTRIRANO PROMETNO OPTEREĆENJE

Qik Qik
120 qik

Slika 5.2.7. Linijski proračunski model (nosač reduciran sudjelujućom širinom, opterećenja
modificirana poprečnom preraspodjelom

12
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.3 PLOČA
5.3.1 UVOD

U primjeru je prikazan proračun pločastog rasponskog sklopa mosta po teoriji greda. Načelno, pločaste (ravninske)
nosače treba računati koristeći teoriju ploča kada su ispunjene pretpostavke:
- debljina je mala u odnosu na raspon
- gradivo je izotropno i elastično
- omjer progiba i debljine je malen.
Treba računati slijedeće unutarnje sile:
- mx – momente savijanja u smjeru vožnje
- my - momente savijanja okomito na smjer vožnje
- mxy – momente torzije
- qx – poprečne sile u uzdužnom smjeru
y

Slika 5.3.1 Koordinatni sustav

i osnovni smjerovi.

Za proračun unutarnjih sila u pločastim mostovima razrađeni su priručnici koji pokrivaju slučajeve do omjera ly/lx
= 0,5, dakle za raspone manje ili jednake dvostrukoj vrijednosti širine ploče. Za uže pločaste mostove s dovoljnom
točnošću može se primijeniti teorija grednih nosača. Ovakvim postupkom pločastu (ravninsku) konstrukciju
prevodimo u grednu (štapnu), vršeći proračun za traku nosača jedinične širine, slično kao što činimo u proračunu
ploča u visokogradnji. (Proračun na metar širine.) Pri tome je glavni problem kod cestovnih mostova naći
mjerodavno opterećenje jedinične trake.

5.3.2 PRORAČUNSKI PRIMJER – NADVOŽNJAK PREKO DVA POLJA

Projekt nadvožnjaka razrađen je za prijelaz lokalne ceste preko autoceste na dionicama u brdovito- planinskom
terenu.
Trasa nadvožnjaka je u pravcu, okomita na os autoceste. Most ima dva polja jednakih raspona od 14.5 m, a ukupna
duljina između krajeva upornjaka iznosi 37.7 m; razmak osi ležajeva na upornjacima iznosi 29 m. Ukupna širina
rasponskog sklopa iznosi 10.10 m. Prometna ploha: 2 x 330 + 2 x 150 (pješ. staze). Kolnik je poprečno u
jednostrešnom padu od 2.5 %
Projektirani su masivni upornjaci sa ovješenim krilima. Rasponski sklop se oslanja na zid upornjaka kojim je upet u
trakasti temelj. Krila su upeta u zid i nemaju vlastite temelje. Upornjaci i stupovi se izvode od betona C 30/37,
temelji načelno od betona C 20/25. Ispod svih temelja izvodi se podložni sloj debljine 10 cm (C 12/15).
Stupište se sastoji od dva stupa promjera 80 cm koji su povezani zajedničkim temeljem. Stupovi su na vrhu upeti u
ploču. Armiranobetonski rasponski sklop je puna ploča debljine 70 cm statičkog sustava kontinuiranog nosača
preko dva polja, načinjena od C 30/37 (armatura S 450). Širina ploče pri vrhu (proširenje od konzola) je:
744+2x120. širina pri dnu je 744 cm (širina nosača koju koristimo kod proračuna).
Nad svakim upornjakom se nalaze po tri ležaja. Ležaji su elastomerni, i to 250 x 400 x 41 mm (rubni);
200 x 300 x 41 (srednji). Visina ležajeva određena je u skladu sa horizontalnim silama i pomacima (temperatura,
kočenje, pokretanje...)
Hidroizolacija se sastoji od zavarene bitumenske trake koja se postavlja na čitavoj širini ploče, dakle i ispod
pješačkih staza te na horizontalnim dijelovima krila upornjaka i na prelaznim pločama. Kolnički zastor se izvodi od
dva sloja asfalt-betona, svaki debljine od po 3.5 cm.

Osnovne skice nadvožnjaka prikazane su na narednim stranicama.

13
 1010
25 150 660 150 25 25 25
30 150 660 150
25 150 300 300 30 150 25 25 30 30
150 300 300 150 25
ASFALTNI BETON 3,5 cm
ASFALTNI BETON 3,5 cm PRESJEK A-A
PRESJEK B-B

110
HIDROIZOLACIJA, ZAVARENA BITUMENSKA TRAKA 1 cm
5 20 AB PLOÈA 70 cm MB-30 20

8
8

70
70
58
20 70

33

14
120 5 107 80 370 80 107 5 120
13 120 5 744 5 120 13
450 C 30/37
MOSTOVI

20 120 295 295 120 20

870
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

573
575
C 30/37

C 20/25
C 20/25

50 80 370 80 50
C 12/15 C 12/15

100
110

630

10
šk. god.
2009/10
 1 PRESJEK F-F 2 3
3770
435 1450 1450 435

50 35 5 30
80

20
20
350
270

35 35 35 35 465
465 350 350 165 165 350 350

485

575
575

90
80
80

110
110

110 110
130 80 170 170 80 130
380 60 380

1 TLOCRT GORNJEG USTROJA 2 TLOCRT DONJEG USTROJA

20 50 50 20
75 250 350 350 150 150 350 350 250 75 155

60
110 110 90 30 360

15
280 20 70 30 360

25

25
55
55
60
60

150
150
120 20

50
MOSTOVI

80
375

330
330
295
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

1010
1010
450
370
630
870
870
750
1010

295

330
330
375

80
50

150
150
60
60

20 120

80 400

25
25
170 80 130
380

3760
435 1450 1450 435
šk. god.
2009/10
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

5.3.3. ANALIZA OPTEREĆENJA

VLASTITA TEŽINA MOSTA

- ploča 25 kN/m3 · 0,70 m..................................17,5 kN/m2

DODATNO STALNO OPTEREĆENJE

kolnik
- asfalt 22 kN/m3 · 0,07 m · 6,60 m.....................10,2 kN/m1
- izolacija 21 kN/m3 · 0,01 m · 10,1 m.......................2,1 kN/m1
- dodatak* 0,5 kN/m2 · 9.6 m......................................4,8 kN/m1
UKUPNO: Δg1 =17,1 kN/m1
hodnik
- konzole 2 · 25 kN/m3 · 0,25 m · 1,20·m................15,0 kN/m1
- bet. staza 2 · 25 kN/m3 · 0,27 m · 1,67 m.................22,5 kN/m1
- ograda 2 · 0,4 kN/m1..............................................0,8 kN/m1
- vijenac 2 · 25 kN/m3 · 0,8 m · 0,1 m......................4,0 kN/m1
UKUPNO: Δg2 = 42,3 kN/m1

Δg = Δg1 + Δg2 = 59,4 kN/m1

2
* - prema propisu DIN 1072 dodajemo 50 kg/m neplaniranog opterećenja na prometnoj plohi. Nije obavezno.

Izračunali smo opterećenje vlastitom težinom i stalnim teretom trake širine jednog metra u poprečnom smjeru
mosta. Sada ovo opterećenje raspoređujemo na 1 m širine nosača (ploče). Zanemarili smo činjenicu da su rubni
dijelovi ploče više opterećeni, zbog konzole koja je na njih “ovješena”. Ovoga ćemo se sjetiti kasnije!

Konačno, proračunsko stalno opterećenje na mostu iznosi:

17,5kN / m 2 ⋅ 7,44m + 59,4kN / m'
g= = 25,50 kN/m1
7,44m

16
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

PROMETNO OPTEREĆENJE

U konkretnom proračunskom primjeru:

q1k = 9,0 kN / m 2
Q1k = 240 kN Q 2k = 160 kN
q rk = 2,5 kN / m 2 q rk = 2,5 kN / m 2

158 50 200 50 50 200 50 197

110

955
5

8
33 70

70

Slika 5.3.2 Shema korisnog opterećenja na mostu. Tipsko vozilo treba postaviti u položaj koji daje najveći
utjecaj.

q1k = 9,0 kN / m 2 q rk = 2,5kN / m 2

120

a 50 200 50 50 200 b c

Slika 5.3.3 Tlocrtna shema tipskog vozila.

.

Prema iskustvenim preporukama, koncentrirana opterećenja na ploči mogu se razdijeliti na smjer okomito na smjer
A
glavne armature na širinu bs (sudjelujuća širina) koju odredimo kao: b s = b1 + ar ⋅ l x ≤ ly/2
Aa
b1 – širina rasprostiranja koncentriranog opterećenja do sredine ploče
A ar
- odnos površine presjeka razdjelne i glavne armature, koji se obično pretpostavi u iznosu od 0,2.
Aa
Ovaj omjer proizlazi iz činjenice da momenti u ploči u poprečnom smjeru dosižu najviše petinu vrijednosti
uzdužnih momenata. Uvevši ovu iskustvenu pretpostavku, eliminirali smo proračun poprečnih momenata
(računamo samo mx, a pretpostavili smo vrijednost my).

17
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Proračun b1
Promatramo dva slučaja i računamo širinu rasprostiranja (b1=b11 ili b12). Mjerodavna je manja širina, a ako je i ona
veća od polovice širine ploče, tada je mjerodavna širina ly/2. Opterećenje od kotača tipskog vozila (propisanih
izmjera 40×40 cm) rasprostire se do neutralne osi nosača (ploče).
40 40
1. slučaj: širine rasprostiranja se ne preklapaju 160
Kod računa treba uzeti u obzir i debljinu
zastora na mostu!

78 8
45°
bs* bs*

35 35
b11 = +

70
2 2
200
* *
bs/2 bs/2
Q – opterećenje kotačem vozila
(koncentrirana sila iz propisa)
Slika 5.3.4a Širina rasprostiranja opterećenja kotačima
vozila – 1. slučaj
2. slučaj: širine rasprostiranja se poklapaju
40 40
b12 odrediti prema skici

78 8
45°

35 35
70

b12

Slika 5.3.4b Širina rasprostiranja opterećenja

kotačima vozila – 2. slučaj

Qik
Koncentrirano prometno opterećenje za linijski (štapni) nosač iznosi: Q = ∑b
s
*
bs
= 0, 40 + 2 ⋅ 0, 43 = 1, 26 m
2
b*
b1 = 2 ⋅ s = 2,52 m
2
bs = 2,52 + 0, 2 ⋅ l x
bs = 2,52 + 0, 2 ⋅ 14,5 = 5.42 m
ly
5, 42 ≥ = 3,72 m ⇒ bs = 3,72 m
2
Q1k Q 2k 240 160
Q= + = + = 107.53kN
bs bs 3,72 3.72
Dobili smo zamjensku koncentriranu silu, kojom zamjenjujemo djelovanje dva kotača (jedne osovine) na
proračunsku traku širine 1 m.

Kontinuirano prometno opterećenje za linijski (štapni) nosač iznosi: q =

∑q ⋅l i i

ly

18
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Svođenje kontinuiranog opterećenja na linijsko:

q1k = ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

q rk = ⎡⎣ kN / m 2 ⎤⎦

ly

Slika 5.3.5 Kontinuirano opterećenje mosta u poprečnom presjeku.

Veličinu kontinuiranog opterećenja određujemo kako je prikazano na Sl. 5.3.3:

2,5kN / m 2 ⋅ 1,58m + 9kN / m 2 ⋅ 3m + 2,5kN / m 2 ⋅ 4,97 m

q= = 5,83kN / m'
7,44m

tako ukupno opterećenje svodimo na štapni sustav:

Q 120 Q
q

Slika 5.3.6 Uzdužno postavljanje opterećenja proračunske trake širine 1 m.

OPTEREĆENJA ZA PRORAČUN

stalno (djeluje uvijek) g = 25,50 kN/m1

pokretno (postaviti na nosač tako da izazove najnepovoljniji efekt)
kontinuirano prometno q= 5,83 kN/m1
koncentrirano prometno Q = 107,53 kN

Ostala proračunska opterećenja (npr. horizontalne sile od potresa, vjetra, jednolike i nejednolike promjene
temperature, sila kočenja i polaska vozila, te vertikalne sile, npr. od nejednolikog slijeganja oslonaca) nisu uzeta u
obzir.

5.3.4 STATIČKI SUSTAVI

Proračun se provodi na nekoliko statičkih sustava. Glavni uzdužni smjer mosta može se zamijeniti okvirnim
sustavom, kojeg ćemo pojednostavniti na štapni, prema skici 5.3.7:

Slika 5.3.7 Statički model: kontinuirani nosač preko dva polja.

19
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Proračun unutarnjih sila na linijskom kontinuiranom nosaču preko dva polja načiniti ćemo prema poznatim
načelima tehničke mehanike. Bitno je uzeti u obzir sve mjerodavne kombinacije opterećenja. Na taj način dobivamo
sile za proračun glavne uzdužne armature i vilica.

Slika 5.3.8 Model za

proračun skrivene grede nad
stupovima. Dio opterećenja
s ploče prenosi se izravno na
stupove (trake širine
dstupa+2 hploče).

Ranije smo u proračunu zanemarili činjenicu da su rubni dijelovi ploče više opterećeni. U principu, ako vozilo
može stajati blizu ruba ploče tada vrijednosti glavnih uzdužnih momenata u rubnim trakama ploče treba povećati za
10 do 20%. Time pokrivamo i utjecaj konzole uz rub nosača (ploče) mosta.

Tijekom proračuna također smo usvojili pretpostavku linijskog oslanjanja ploče u ležajnim osima. Ova pretpostavka
nije na strani sigurnosti, osobito na srednjim stupovima, koji predstavljaju diskretne oslonce. Zbog toga ćemo
unutar ploče nad stupovima izvesti tzv. “skrivenu gredu”, odnosno poprečni nosač. Statički sustav je greda s
prepustima, prema Slici 5.3.8, opterećen reakcijama proračunskog nosača (reakcije predstavljaju opterećenje
dužnog metra grede s prepustima). Na isti bismo način proračunali i oslonačku gredu nad upornjakom. (Kada bi bio
ispunjen uvjet da je razmak ležaja manji od 2 m ovaj bismo proračun mogli pojednostavniti.)

20
 MOSTOVI
šk. god.
2009/10
SEPARAT UZ VJEŽBE (01)

Na kraju valja proračunati i konzolu kao konzolnu gredu u poprečnom smjeru mosta odgovarajuće duljine (1m) u
uzdužnom smjeru mosta.

stalno opterećenje:

40
g1 = vlastita težina konzole
g2 = težina hodnika i izolacije
q2 = 2,5 kN/m2 od prometne sheme 25 40

200
vlastita težina konzole Qak =240 kN
g1 = 25 kN/m3 · 0,25 m ·1,0 m = 6,25 kN/m

težina hodnika i izolacije

g2 = (25 kN/m3 · 0,27 m+21 kN/m3· 0,01 m)·1,0 m=6,96 kN/m

1 28
Qograda = 0,4 kN

27
Qvijenac = 2,0 kN

20
70
Mg = (g1+g2) ·1,22/2+ Qograda·1,02+ Qvijenac·1,2

30
Mg = 13,21·1,22/2+0,4·1,02+2·1,2 = 12,32 kNm/m1 13 120
Mq = 120×0.91 = 109,2 kNm/m1
91
Qak =240 kN

MSd = 1,35·12,32+1,5·109,2 = 180,43 kNm/m1 Qograda

Qvijenac 102
g2
g1

Slika 5.3.9 Proračun konzole.

Nakon proračuna mjerodavnih unutarnjih sila slijedi dimenzioniranje.

Uzdužni smjer: Pokrivanje M i T dijagrama vršimo za središnju traku širine 1 m. Rubne dijelove ploče (uzmimo
širinu 0,2 ly) ojačavamo s 10 do 20% više glavne armature, u skladu s naprijed navedenim pretpostavkama.
Poprečni smjer: Pokrivamo dijagrame unutarnjih sila za skrivenu gredu (jednu ili više njih), a potom preostale
dijelove ploče armiramo s 20% vrijednosti glavne uzdužne armature.
Utjecaj torzije: Sekundarna torzija, čiju veličinu nismo računali javlja se u uglovima ploče, koje bi trebalo dodatno
ojačati armaturom. Kod pločastih mostova s diskretnim oslanjanjem (npr. pješački most koji se oslanja na
pojedinačni stup) torzija je primarna unutarnja sila, pa proračun treba pažljivo provesti.

21