TEHNIČKO VELEUČILIŠTE U ZAGREBU

i
Graditeljski odjel
1998 10010 Zagreb, Avenija V. Holjevca 15

STRUČNO USAVRŠAVANJE
OVLAŠTENIH ARHITEKATA I OVLAŠTENIH INŽENJERA
XII. tečaj 10. i 11. veljače 2012.

Tema:
Tehnička regulativa gradnje
ZAŠTITA OD BUKE U ZGRADARSTVU
(propisi i regulativa)

dr. sc. Zoran Veršić, dipl.ing.arh.

1
Buka i čovjek

- Buka je svakodnevni stresogeni faktor okoliša.

- Stalna opasnost po zdravlje čovjeka (dan, noć, kod kuće, na poslu, na ulici, ....).

- Čovjek evolutivno nije prilagođen stalnoj izloženosti jakoj buci, niti je biološki na nju
strukturiran.

- Na buku nema navikavanja.

- Čovjek ne podnosi apsolutnu tišinu!

- U zvučnoizoliranoj komori čovjek čuje svoj dah i puls.

2
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)
zdravlje je “stanje potpune tjelesne, duhovne i socijalne ugode”,
a pod time se ne misli samo na odsustvo bolesti.

Na temelju te definicije se pod zdravstvenim djelovanjem ne podrazumijeva samo tjelesna

povreda zdravlja (fizičko djelovanje buke), nego i ometena subjektivna ugodnost (psihičko
djelovanje buke), koje dugotrajno također mogu dovesti do tjelesne povrede zdravlja.

3
Utjecaji buke
3 kategorije utjecaja buke:

Utjecaj na zdravlje ljudi

Uz iznimku izrazito jakih razina zvuka (buke), kod kojih može
doći do direktnog oštećenja sluha, teško je dokazati vezu
između uzroka i posljedice. Djelovanje smetnje nastale bukom
varira od čovjeka do čovjeka i znatno ovisi i o neakustičnim
aspektima.

Socijalni utjecaji buke

Među socijalne utjecaje buke spadaju smetnje u komunikaciji i promjene stava u socijalnom
ponašanju opterećenih (buci izloženih) ljudi.

Ekonomski utjecaji buke

Često se troškovi buke ne mogu na osnovi nepostojeće tržišne cijene izraziti brojkom, što vodi
do toga, da ih prikazujemo kao eksterne troškove.

4
Vrste buke
1. Buka koja se stvara u prostoriji u kojoj smeta.
2. Zračna buka koja se prenosi izvana ili iz druge prostorije u prostoriju u kojoj smeta.
3. Vibracijska buka, koja se u prostoriji u kojoj smeta prenosi preko građevinskih
konstrukcija.

5
Koje će se vrijednosti razine buke ocijeniti kao prihvatljive ovisi o nizu faktora:

- o lokaciji na kojoj se buka pojavljuje,

- o namjeni prostora,
- o dobu dana kada se buka javlja, itd.

6
Zakonska regulativa iz područja zaštite od buke u zemljama EU

Sve zemlje članice Europske unije imaju regulirano, te tehnički i pravno uređeno, područje
zaštite od buke koje je usklađeno s dokumentima prihvaćenim na razini Europske unije.
Do formiranja Europske unije kao i u njenom početku zaštita od buke u zemljama članicama
EU provodila se prema nacionalnim propisima.

Europska komisija objavila je 2002. godine

Direktivu 2002/49/EC (Environmental Noise Directive – END)
koja propisuje nužnost praćenja stanja u okolišu u pogledu zagađenja bukom, izradu karata
buke i donošenje akcijskih planova s ciljem poboljšanja stanja u područjima visoke
izloženosti kao i zaštitu mirnih područja.

Prema Direktivi 2002/49/EC države članice EU, kao i države koje to namjeravaju postati,
obavezne su izraditi strateške karte buke glavnih cesta, željeznica, zračnih luka i velikih
urbanih središta.

7
Zakonska regulativa
RH i EU potpisale su u listopadu 2001. godine „Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju“, u
kojem su sadržana zajednička prava i obaveze s ciljem usmjeravanja RH prema članstvu
u EU.

Republika Hrvatska je usmjerena prema usklađivanju svog zakonodavstva s pravnom

stečevinom Zajednice te je započela implementaciju programa integracije u Europsku
uniju, što uključuje i politiku općeg smanjenja razina buke.

8
Zakonska regulativa

Zaštite od buke u Republici Hrvatskoj:

- Nacionalna strategija zaštite okoliša i Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02);
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 110/07);
- Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09);
- Pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova (NN 05/07);
- Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave
(NN 145/04);
- Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke
(NN 91/07);
- Pravilnik o stručnom ispitu iz područja zaštite od buke (NN 91/07);
- Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju
stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07);
- Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN46/08).
9
- Akustika u građevinarstvu. Tehnički propisi za projektiranje i građenje zgrada
(HRN U.J6.201/89)

- propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine zvuka udara Lw
koje ovise o namjeni zgrade i o funkciji pregrade (pregrade između prostorija određenih
namjena).

Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili
tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

- DIN 4109 Schallschutz im Hochbau

- proračunske metode, zvučnoizolacijske karakteristike različitih tipova konstrukcija / pregrada, .....

10
Zaštita od buke

HZN - Hrvatski zavod za norme / TO 43 – Akustika

Područje rada: Priprema norma u području akustike, uključujući postupke mjerenja akustičkih
pojava, njihova nastanka, prijenosa i prijama te svih vidova njihova učinka na čovjeka i njegov okoliš.
Ne obuhvaća: elektroakustiku i primjenu specifikacija značajki mjerila u akustičke svrhe.

- Utjecaj buke na ljude (oko 38 normi)

- Akustika i akustička mjerenja

Akustička mjerenja i smanjenje buke općenito (oko 34 norme)
Buka koju proizvode strojevi i oprema (oko 45 normi)
Buka koju proizode prijevozna sredstva (oko 13 normi)
Elektroakustika (1 norma)

- Zaštita zgrada i zaštita u zgradama

Akustika u zgradama. Zvučna izolacija (oko 33 normi)

11
Zaštita od buke

HZN / TO 43 – Akustika / Akustika u zgradarstvu

- HRN EN 12354 - Akustika u zgradarstvu - Procjena akustičkih svojstava zgrada iz

akustičkih svojstava elemenata
1. dio: Zračna zvučna izolacija između prostorija
2. dio: Udarna zvučna izolacija između prostorija
3. dio: Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka
4. dio: Prijenos zvuka iznutra prema van
5. dio: Razine zvuka od servisne opreme
6. dio: Zvučna apsorpcija u zatvorenim prostorima

12
Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07)

BITNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU

Mehanička otpornost i stabilnost

Zaštita od požara

Higijena, zdravlje i zaštita okoliša

Sigurnost u korištenju

Zaštita od buke

Ušteda energije i toplinska zaštita

Građevina mora udovoljavati ovim zahtjevima u predviđenom roku svog trajanja uz redovnu
uporabu i održavanje.

13
Zahtjeve zaštite od buke treba uvažavati kod:

- izbora lokacije zgrade,

- projektiranja i određivanja elemenata zgrade,
- izvedbe.

Elaborati u glavnom projektu građevine:

- Elaborat akustičkih svojstava građevine
- Elaborat zaštite od buke

14
Za zaštitu od buke treba osigurati:

- zaštitu od vanjske buke,

- zaštitu od zračne i udarne buke unutar zgrade,
- zaštitu od buke ugrađene opreme u zgradi,
- zaštitu okoliša od buke za zgradu vezanih izvora buke,
- zaštitu od buke povečane odječnosti.

15
Zaštita od vanjske buke
Na lokaciji planirane gradnje potrebno je izmjeriti postojeću razinu buke ili koristiti podatke
iz karte buke.
- buka industrije i zanatstva,
- buka prometa (cestovnog, tračničkog, zračnog),
- buka drugih izvora.
Dokazati da nivo buke u zatvorenim boravišnim prostorima odgovara vrijednostima
propisanim Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave (NN br. 145/04).

16
Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade
Minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti nivoa zvuka
udara Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

Rw

Rw / Lw

17
Zaštita od buke ugrađene opreme i uređaja u zgradi
Servisni uređaji i oprema u zgradi: uređaji i oprema za dovod i odvod vode, uređaji za
zagrijavanje, ventilaciju, klimatizaciju, dizala, vrata na motorni pogon,....
Ugrađeni elementi koji proizvode buku i vibracije moraju biti projektirani i ugrađeni na naćin
da ne ometaju bukom boravišne prostore zgrade iznad dopuštenih vrijednosti.
Buka ovih uređaja ovisi o karakteristikama samog uređaja ali i o njihovoj pravilnoj izvedbi i
ugradnji.

18
Zaštita okoliša od buke za zgradu vezanih izvora buke
Strojevi i uređaji u/na zgradi ili u vezi sa zgradom, kao i predviđena djelatnost u poslovnim i
proizvodnim zgradama ne smije ometati bukom ljude u boravišnim prostorijama u samoj
zgradi i u okolnim zgradama.

19
Zaštita od buke povečane odječnosti
Zaštitu od buke koja nastaje zbog prekomjerne odječnosti, a da bi se osigurala dovoljna
razumljivost govora, treba provoditi npr. u radnim prostorijama svih vrsta i veličina, uredskim
prostorijama, prostorijama za odmor, predavaonicama i hodnicima obrazovnih institucija kao
i prostorijama dječjih vrtića, gimnastičkim dvoranama, sportskim dvoranama, zatvorenim
bazenima, itd.
Korištenje zvuko-apsorbirajućih obloga kako bi se postiglo odgovarajuće vrijeme odjeka
prostorije ovisi o njenoj namjeni.

20
Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09)

Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih
učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom, osobito u
vezi s:

– utvrđivanjem izloženosti buci i to izradom karata buke na temelju metoda za ocjenjivanje

buke u okolišu,

– osiguravanjem dostupnosti podataka o buci okoliša i

– izradom akcijskih planova koji se temelje na podacima korištenim u izradi karata buke.

21
Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09)

Članak 1.
.....
Ovim se Zakonom utvrđuju mjere u cilju izbjegavanja, sprječavanja ili smanjivanja štetnih
učinaka na zdravlje ljudi koje uzrokuje buka u okolišu, uključujući smetanje bukom.
Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se za ocjenu i upravljanje bukom okoliša kojoj su
izloženi ljudi, osobito u izgrađenim područjima, u javnim parkovima ili drugim tihim
područjima u naseljenim područjima, u tihim područjima u prirodi, pored škola, bolnica i
drugih zgrada i područja osjetljivih na buku.
.....

Odredbe ovoga Zakona ne odnose se na buku koju izaziva sama izložena osoba, buku
svakodnevnih kućanskih aktivnosti, buku unutar vozila, buku iz stambenih prostora, buku
na radnome mjestu, buku od vojnih aktivnosti u strogo određenim vojnim područjima te na
zvučno oglašavanje zvonima ili elektroakustičkim uređajima na/iz vjerskih objekata i buku
od uporabnih predmeta koji predstavljaju kulturno dobro sukladno propisima o zaštiti i
očuvanju kulturnih dobara.

22
Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09)

Članak 3.
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje emisije prekomjerne buke, odnosno
smanjiti postojeća buka na dopuštene razine.

Članak 4.
Zaštitu od buke obvezni su provoditi i osigurati njezino provođenje tijela državne uprave,
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne i fizičke osobe koje obavljaju
registrirane djelatnosti.

Članak 5.
Zaštita od buke provodi se danonoćno.
dan
U smislu ovoga Zakona 7-19

dan traje 12 sati, od 7 do 19 sati,

večer traje 4 sata, od 19 do 23 sata, večer noć

19-23 23-7

noć traje 8 sati, od 23 do 7 sati.

23
Zakon o zaštiti od buke (NN br. 30/09)

Članak 7.

Gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obvezni su izraditi:

1. strateške karte buke,

2. akcijske planove.

Obveza izrade strateških karata buke i akcijskih planova odnosi se i na vlasnike, odnosno
koncesionare industrijskih područja, glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih
zračnih luka.

Strateške karte buke i akcijski planovi iz stavka 1. točke 1. ovoga članka sastavni su dio
informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske i čine stručnu podlogu za izradu
prostornih planova i u postupku strateške procjene utjecaja plana i programa na okoliš.

Strateške karte buke i akcijski planovi usklađuju se trajno s izmjenama u prostoru, a

obvezno se obnavljaju svakih pet godina od dana izrade, odnosno od dana odobravanja.

Strateške karte buke i akcijski planovi u potpunosti moraju biti dostupni javnosti
sukladno posebnim propisima koji uređuju informiranje i sudjelovanje javnosti i
zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša.

24
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini
u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Ovim Pravilnikom propisuju se najviše dopuštene razine buke u sredini u kojoj ljudi rade i
borave.
Izvor buke je svaki stroj, uređaj, instalacija, postrojenje, sredstvo za rad i transport,
tehnološki postupak, elektroakustički uređaj za emitiranje glazbe i govora, bučna aktivnost
ljudi i životinja i druge radnje od kojih se širi zvuk. Izvorima buke smatraju se i cjeline kao
nepokretni i pokretni objekti te otvoreni i zatvoreni prostori za šport, rekreaciju, igru, ples,
predstave, koncerte, slušanje glazbe i sl.
Boravišni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi borave trajno ili
privremeno.
Radni prostor jest svaki otvoreni i zatvoreni prostor u kojem ljudi rade.
Osnovna razina buke L95 jest razina buke koja je pređena 95% vremena mjerenja.
Ekvivalentna trajna razina buke Leq jest ona razina stalne buke koja bi na čovjeka
jednako djelovala kao promatrana promjenjiva buka istog vremena trajanja.

25
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Rezidualna buka jest ukupna buka prisutna na nekom mjestu prije nego što je došlo do
bilo kakve promjene u postojećoj situaciji.
LmaxnT jest najviša razina buke tijekom mjerenja standardizirana na vrijeme odjeka 0,5 s.
Ocjenska razina služi za ocjenu udovoljavanja dopuštenim razinama buke. To je svaka
predviđena ili izmjerena akustička razina kojoj je dodano prilagođenje. Označava se
indeksom R.
Prilagođenje jest svaka veličina koja je dodana predviđenoj ili izmjerenoj akustičkoj razini
zbog uzimanja u obzir nekih značajki buke:
– sadržaja istaknutih tonova, impulsa, informacija (jasno prepoznatljiv govor, glazba ili
pjevanje), dubokih tonova (smatra se da duboki tonovi postoje kada vrednovana razina C
prekoračuje za više od 20 dB dopuštenu A-razinu buke),
– vremenskog perioda pojave buke (dan, noć, doba dnevnog odmora, radno vrijeme),
– vrste izvora buke (cestovni, zračni, tračnički promet, industrija).

26
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka u vanjskom prostoru

Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru dane su u
Tablici 1. ovoga Pravilnika

Zona Namjena prostora Najviše dopuštene

ocjenske razine buke
buke imisije LRAeq u dB(A)

za dan(Lday) noć(Lnight)

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i

liječenju 50 40
2. Zona namijenjena samo

stanovanju i boravku 55 40
3. Zona mješovite, pretežito

stambene namjene 55 45
4. Zona mješovite, pretežito poslovne
namjene sa stanovanjem 65 50
5. Zona gospodarske namjene – Na granici građevne čestice unutar zone –
(proizvodnja, industrija, buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
skladišta, servisi)
– Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči

27
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Članak 6.

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine
prema Tablici 1. iz članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih,
izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije
prelaziti dopuštene razine iz Tablice 1. članka 5. ovoga Pravilnika, umanjene za 5 dB(A).

Za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke niža od dopuštene razine prema Tablici 1.
članka 5. ovoga Pravilnika, imisija buke koja bi nastala od novoprojektiranih izgrađenih, rekonstruiranih
ili adaptiranih građevina sa pripadnim izvorima buke ne smije povećati postojeće razine buke za više od
1 dB(A).

28
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka u zatvorenim boravišnim prostorima

Članak 8.

Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq u zatvorenim boravišnim prostorijama po
zonama buke dane su u Tablici 2. ovoga Pravilnika. One vrijede kod zatvorenih prozora i vrata
prostorija.

Tablica 2.
Zona prema Tablici 1. ovog Pravilnika 1 2 3 4 5

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke

LReq u dB(A) 30 35 35 40 40
– za dan
– za noć 25 25 25 30 30

Najviše dopuštene razine buke LA95 u zatvorenim boravišnim prostorijama niže su za 10 dB od LAeq
navedenih u Tablici 2. ovoga Pravilnika.
Svi novi izvori buke u zgradi i izvan nje zajedno ne smiju povisiti postojeću razinu buke u boravišnim
prostorijama.

29
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Članak 10.

Najviše dopuštene maksimalne standardne razine buke LRAFmax,nT koje se u zatvorenim boravišnim
prostorijama javljaju kao posljedica rada na zgradu vezanih servisnih uređaja (uređaji za dovod i odvod
vode, uređaji za snabdijevanje energijom, grijanje, prozračivanje i klimatizaciju, dizala, uređaji za pranje,
bazeni i športski uređaji, uređaji za sakupljanje i uklanjanje otpada, vrata na motorni pogon itd.) dane su u
Tablici 3. ovoga Pravilnika.

Tablica 3.

Vremenska značajka buke Dopuštena razina buke

LRAFmax,nT u dB(A)
Stalna ili isprekidana buka
(npr. grijanje, pumpe) 25
Kratkotrajna ili kolebajuća buka
(npr. dizala, ispiranje WC) 30

30
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Najviše dopuštene ekvivalentne razine buke u zatvorenim prostorijama posebne namjene dane su u
Tablici 4.

Tablica 4.

Najviša dopuštena
Namjena prostora ekvivalentna razina
buke LA,eq u dB(A)
Koncertne dvorane, kazališta i 25
slične prostorije
Kina, čitaonice, izložbene prostorije,
predavaonice, učionice i slične 35
prostorije

31
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)

Buka na radnom mjestu

Članak 12.
Najviše dopuštene ocjenske ekvivalentne razine buke LRAeq koju na radnom mjestu stvaraju
proizvodni i neproizvodni izvori buke:

– s obzirom na ometanje rada:

Opis posla
Najviša dopuštena
ekvivalentna razina
buke LA,eq u dB(A)

Najsloženiji poslovi 35
upravljanja, rad vezan za
veliku odgovornost,
znanstveni rad

Rad koji zahtijeva veliku 40

koncentraciju i/ili preciznu
psihomotoriku

Rad koji zahtijeva često 50

komuniciranje govorom

Lakši mentalni rad te fizički 65

rad koji zahtijeva pozornost i
koncentraciju

32
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

Članak 15.

Stupanjem na snagu ovoga pravilnika prestaju se kao priznata pravila primjenjivati odredbe Pravilnika
o općim mjerama i normativima zaštite na radu od buke u radnim prostorijama (Sl.L., br. 29/71) te ne
primjenjuju odredbe članka 12. Pravilnika o najvišim dopuštenima razinama buke u sredini u kojoj ljudi
rade i borave »Narodne novine« 145/04).

33
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)

Prilog: Dopuštene razine buke s obzirom na vrstu djelatnosti

Najviša
dopuštena
Opis posla razina buke
R. br.
LA, eq u dB(A)
(a)* (b)*
1 Najzahtjevniji umni rad, vrlo velika usredotočenost, rad vezan za veliku odgovornost, 45 40
najsloženiji poslovi upravljanja i rukovođenja
2 Pretežno umni rad koji zahtijeva usredotočenost, kreativno razmišljanje, dugoročne odluke 50 40
istraživanje, projektiranje, komuniciranje sa skupinom ljudi

3 Zahtjevniji uredski poslovi, liječničke ordinacije, dvorane za sastanke, školska nastava, 55 45

neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje
4 Manje zahtjevni uredski poslovi, pretežno rutinski umni rad koji zahtijeva usredotočenje ili 60 50
neposredno govorno i/ili telefonsko komuniciranje, komunikacijske centrale

5 Manje zahtjevni i uglavnom mehanizirani uredski poslovi, prodaja, vrlo zahtjevno upravljanje 65 55
sustavima, fizički rad koji zahtijeva veliku pozornost i usredotočenost, zahtjevni poslovi
montaže
6 Pretežno mehanizirani uredski poslovi, zahtjevno upravljanje sustavima, upravljačke kabine, 70 60
fizički rad koji zahtijeva stalnu usredotočenost, rad koji zahtijeva nadzor sluhom, rad koji se
obavlja na temelju zvučnih signala

7 Manje zahtjevni fizički poslovi koji zahtijevaju usredotočenost i oprez, manje zahtjevno 75 65
upravljanje sustavima
8 Pretežno rutinski fizički rad sa zahtjevom na točnost, praćenje okoline slušanjem 80 65

*LEGENDA:

(a) razina buke na radnome mjestu koja potječe od proizvodnih izvora

(b) razina buke na radnome mjestu koja potječe od neproizvodnih izvora (ventilacija, klimatizacija, promet i dr.).

34
Zaštita od zračne i udarne buke unutar zgrade
Minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i maksimalne vrijednosti razine udarnog
zvuka Lw propisane su normom HRN U.J6.201/89.

35
Normom HRN U.J6.201/89* propisane minimalne vrijednosti zvučne izolacije Rw i
maksimalne vrijednosti razine udarnog zvuka Lw ovise o namjeni zgrade:

A. stambene i stambeno-poslovne zgrade,

B. poslovne zgrade,
C. restorani, prostori za igru i zabavu, zanatski pogoni,
D. hoteli, moteli, domovi,
E. bolnice, klinike, domovi zdravlja,
F. škole, fakulteti,
G. ustanove za predškolsku djecu;

i o funkciji pregrade (pregrade između prostorija određenih namjena).

*Ova norma je povučena - prema pravnom tumačenju koristi se do izlaska norme ili
tehničkog propisa koji će je zamijeniti !

36
Zahtjevi za zaštitu zgrada od buke
Projektom se predviđa zaštita zgrada od buke koja može biti
a) minimalna,
b) povećana.

Normom su navedeni zahtjevi za minimalnu zaštitu od buke koja u boravišnim

prostorijama, kod uobičajenog korištenja, pruža ljudima dovoljnu zaštitu.
Povećana zaštita postoji kada je zahtjev za zaštitu od buke veći od normom propisanog
minimalnog zahtjeva.

NAPOMENA: Unatoč ispunjenju minimalnih zahtjeva može zbog ponašanja korisnika

nastati u zgradi smetajuća buka koja se širi kao zračni, udarni ili ostali strukturni zvuk u tuđe
stanove ili radne prostorije i tamo se čuje, osobito na lokacijama sa niskom razinom buke
okoliša. Poboljšanju može doprinijeti samo uzajamna obazrivost kroz izbjegavanje
neprimjerene smetajuće buke kao i pridržavanje vremena mirovanja.

37
Zahtjevi minimalne vrijednosti zvučne izolacije i maksimalne vrijednosti razine udarnog
zvuka (prema normi HRN U.J6.201 - dio*):

Rw,min Lw,max
(dB) (dB)
A/ Stambene i stambeno-poslovne zgrade
zid između dva stana 52 -
zid između stana i zajedničkog hodnika 52 -
zid s vratima između stana i zajedničkog hodnika Dw 52 -
zid između stana i poslovnih prostora 57 -
strop između stanova, i ispod stana prema ulaznim
prostorima, .... 52 68
strop iznad stana prema lođi/terasi drugog stana - 68
strop ispod stana prema prostorima druge namjene
(poslovni prostori, ....) 57 68
pod bučne prostorije prema stanu iznad i pored - 48

B/ Poslovne zgrade i poslovne prostorije u drugim

zgradama
zid između prostorija dva korisnika 52 -
zid bez vrata između prostorija za intelektualni rad i prostorija -
za sastanke prema prostorijama za drugu namjenu istog
korisnika 44
zid bez vrata između protorija istog korisnika 42 -
stropovi između poslovnih prostora 52 68
* Navedene su samo neke vrijednosti. Za detaljniji uvid vidi HRN U.J6.201

38
 Zvučna izolacija pregrade
U slučaju dviju susjednih prostorija razlikuju se dva puta prenošenja zvuka iz predajne
u prijemnu prostoriju:

- direktni put (preko zajedničkog dijela pregrade),

- bočni put (uzduž bočnih zidova, međukatnih konstrukcija, instalacijskih kanala, ...).

TLOCRT PRESJEK

39
Energija zvučnog vala koji udari u pregradu između predajne i prijemne prostorije se:

- djelomično reflektira i vraća natrag u predajnu prostoriju,

- dijelom se predaje pregradi koja zbog toga počne vibrirati,
- dio energije vibriranja se vraća natrag u predajnu prostoriju,
- manji dio vibriranja širi se uzduž pregrade na susjedne pregrade,
- preostali dio energije zrači pregradna stijena u prijemnu prostoriju.

ZVUČNA
RAZINA
L2

ZVUČNA
RAZINA
L1

40
Indeks zvučne izolacije - R (zvučna izolacija pregrade)

S
R = L1 - L2 + 10 log (dB)
A

Zvučna izolacija pregrade određuje se mjerenjem u laboratoriju bez bočnih putova

prijenosa buke (R) ili mjerenjem na građevini (R') u frekvencijskim pojasevima od 1/3
oktave (terce) od 100 - 3150 Hz.

41
 mjerenje u
laboratoriju
(bez bočnih putova
Rw prijenosa buke)

mjerenje na
građevini
R'w (s bočnim putevima
prijenosa buke)

R'w < Rw

42
Propisi o minimalnoj zvučnoj zaštiti:

- koju zvučnu izolaciju ima građevni element,

- koja zvučna zaštita postoji između dvije prostorije.

Ovo se smatralo identičnim - mislilo se da je zvučna izolacija između dvije prostorije

određena zvučnom izolacijom razdjelnog građevnog elementa.

Zvuk iz prostorije u prostoriju ne prolazi samo kroz razdjelnu pregradu tj. razdjelni građevni
element, već prolazi i bočnim građevnim elementima.

43
Zvučna zaštita između dvije prostorije
opisana razlikom između razina emisije i
imisije

D = L1 – L2

Nakon mnogih provjera odabrana je kao

najprikladnija veličina za opisivanje ZVUČNA
zvučne zaštite između prostorija RAZINA
standardna razlika razina L2
T
DnT = D + 10 lg
T0 ZVUČNA
RAZINA
L1
Zahtjevi za određenu zvučnu zaštitu
izražavaju se u vrednovanim
standardnim razlikama razina DnT,w.

44
Iskustva u primjeni DnT,w su nadmašila očekivanja:

- najveća prednost u činjenici da se izolacija građevnih elemenata i zvučna izolacija između

prostorija označavaju različitim slovima, pa je projektantima postalo jasno da to nije jedno te
isto.

- pokazalo se opravdanim zadržati postojeće kriterije za propisane vrijednosti indeksa

zvučne izolacije i za razlike razina.

Kako indeks zvučne izolacije na gradnji i standardna razlika razina stoje međusobno u
čvrstom odnosu, može ih se lako preračunati (npr. HRN EN ISO 140 – 4 i EN 12354 – 1)
pa je u konačnici:

DnT = R` + 10 lg V – 10 lg S – 4,9

Postoji međutim razlika pri mjerenju u primjeni R` i DnT u slučaju kada su volumeni predajne
i prijamne prostorije različiti. Kod mjerenja indeksa zvučne izolacije, uz difuzno zvučno polje,
smjer mjerenja nije bitan. Kod mjerenja standardne razlike razina, mjerenje ovisi o smjeru.
Da bi se bilo na sigurnoj strani, veća prostorija mora pri mjerenju biti predajna a manja
prijamna.

45
Prijenos zvuka između dva prostora kroz prostor spuštenog stropa

46
Prijenos zvuka između dva prostora (utjecaj instalacijskih kanala)

47
Jednostruke pregrade

Akustički jednostruki građevinski elementi obično su izvedeni od jednog materijala (beton,

opeka, drvo, ...) ili od više materijala sličnih akustičkih karakteristika (npr. ožbukane
pregrade od betona ili opeke).

Na zvučnu izolaciju pregrade utječe više faktora:

1. površinska masa,
2. elastičnost,
3. bočni građevinski elementi,
4. propusnost građevinske pregrade na zrak.

48
 Vrednovani indeks
Računska vrijednost vrednovanog Površinska masa
zvučne izolacije
m'
indeksa zvučne izolacije R'w,R (kg/m2)
R'w,R
(dB)
jednoslojnih krutih pregrada
(DIN 4109/89)

49
Dvostruke pregrade

Za postizanje velike izolacijske moći jednostrukom pregradom treba toj pregradi povećati
površinsku masu. Često je to povećanje neekonomično i neracionalno. U tim slučajevima
koriste se dvostruke ili višestruke pregrade koje, uz određene uvjete, relativno malom
površinskom masom postižu veliko zvučno gušenje.

Dvostruke pregrade sastoje se od dva dijela međusobno odvojena slojem zraka ili nekim
mekanim (apsorbirajućim) materijalom. Ponašanje dvostruke pregrade može se usporediti
s ponašanjem mehaničkog sustava od dvije mase m1 i m2 međusobno povezane
oprugom određene krutosti.

50
51
Lagane predstjenke za poboljšanje zvučne izolacije
masivnih pregrada
Kako bi povećali zvučnu izolaciju jednostrukih pregrada često koristimo lagane pregrade -
lagane predstijenke. Između predstijenke i masivne jednostruke pregrade potrebno je staviti
elastičan međusloj.

52
 POVRŠINSKA PROCJENJENA PROCIJENJENA POVEĆANJE
MASA MASIVNE ZVUČNA ZVUČNA ZVUČNE
PREGRADE IZOLACIJA IZOLACIJA IZOLACIJE
JEDNOSLOJNE JEDNOSLOJNIH JEDNOSLOJNE
KRUTE KRUTIH KRUTE
PREGRADE PREGRADA S PREGRADE S
LAGANOM LAGANOM
PREDSTJENKOM PREDSTJENKOM

(kg/m2) (dB) (dB) (dB)

100 37 49 +12
150 41 49 +8
200 44 50 +6
250 47 52 +5
275 48 53 +5
300 49 54 +5
350 51 55 +4
400 52 56 +4
450 54 57 +3
500 55 58 +3

(DIN 4109/89)

1) Važi za uvjet da su bočne pregrade srednje površinske mase cca 300 kg/m2

53
Međukatna konstrukcija bez slojeva poda i spuštenog stropa
Udarci izazvani na površini konstrukcije (npr. armirano betonska ploča) izazvati će vibracije
koje će se brzo širiti konstrukcijom. Kada ova energija stigne na donju površinu međukatne
konstrukcije, jedan njen dio će se reflektirati i ponovno vratiti prema gornjoj površini
konstrukcije, a preostali dio energije pretvoriti će se u energiju zvučnih valova u zraku donje
prostorije – nastaje zvuk udara.

Normalizirana razina zvuka udara u

prijemnoj prostoriji ovisi o debljini međukatne
konstrukcije i faktoru gubitka.

54
Sama međukatna konstrukcija bez izvedenog poda i/ili stropa uglavnom ne zadovoljava
normama propisane vrijednosti zvučne izolacije. Iz toga razloga potrebno je izvesti dodatne
slojeve poda (mekana podna obloga, plivajući pod, spušteni strop, …) kojima ćemo smanjiti
normaliziranu razinu zvuka udara, što znači da se poboljša izolacija od zvuka udara.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara L definirano je formulom:

L = Lno – Ln1 (dB)

Lno – normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za

«golu» međukatnu konstrukciju - (bez poda i spuštenog stropa) (dB)
Ln1 – normalizirana razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji izmjerena za
međukatnu konstrukciju - sa podom i/ili spuštenim stropom (dB)

55
Izolacija zvučne energije nastale udarcem

Ako želimo spriječiti ili ograničiti energiju udarca trebamo:

- promijeniti okolnosti na početku širenja udarca,
- izvesti zapreke na putu kojim se val širi,
- stvoriti prekide u konstrukciji kojom se val širi.

Postizanje zadovoljavajuće vrijednosti izolacije udarnog zvuka može se postići:

- izvedbom mekog završnog sloja poda,
- izvedbom plivajućeg poda,
- izvedbom spuštenog stropa (uz određene uvjete).

56
Meki završni sloj poda

Mekani završni sloj poda (razne vrste tepiha, sintetički podovi sa slojem spužvaste gume ili
sl.) apsorbiraju dio energije udara. Na taj način smo manji dio energije prelazi u nosivu
međukatnu konstrukciju čime se smanjuje razina zvuka udara u prijemnoj prostoriji.

57
Plivajući pod
Plivajući pod sa sastoji od krute podnog sloja (betonska podloga, …) koja leži («pliva») na
mekanom elastičnom sloju. Pri tome ne smije postojati na najmanja kruta veza između
plivajućeg sloja i nosive međukatne konstrukcije.

Na frekvencijama bliskim frekvenciji rezonancije (fo), vrijednost veličine L postaje negativna

što znači da će na tim frekvencijama razina zvuka udara biti veća nego u slučaju međukatne
konstrukcije bez plivajućeg poda. Iz toga razloga treba izvesti takav plivajući pod kojem je
frekvencija rezonancije što niža, odnosno barem niža od 100 Hz.

fo = 160 x s' (Hz)

m'
s' – dinamička krutost međusloja (MN/m3)
m' – masa plivajućeg sloja (kg/m2)

58
59
60
Izolacija udarnog zvuka stubišnog prostora

61
62
Spušteni strop
Prenošenje zvuka udara preko «gole» međukatne konstrukcije u donju prostoriju može se
djelomično smanjiti izvedbom spuštenog stropa. Da bi dobili što bolju izolaciju od zvuka
udara spušteni strop mora biti nepropustan za zrak i male krutosti kako bi njegova kritična
frekvencija bila što veća. Iz razloga vibriranja nosive međukatne konstrukcije izazvane
udarcima, stvara se zračni zvuk u sloju zraka između konstrukcije i spuštenog stropa tako
da spušteni strop mora dobro izolirati zračni zvuk. Ugradnja apsorbirajućeg materijala (npr.
mineralna vuna) u ovaj međuprostor poboljšava izolacijsku moć stropa. I ovjes kojima je
spušteni strop pričvršćen za međukatnu konstrukciju mora biti što elastičniji kako bi se što
više spriječilo direktno prenošenje vibracija sa konstrukcije na spušteni strop.

Poboljšanje izolacije od zvuka udara izvedbom

spuštenog stropa ograničeno je zbog prenošenja
vibracija bočnim putovima – pregradama.

63
(DIN 4109/89)

1) Žbuka na rabic pletivu ili trstini, gips-kartonske ploče 2x12,5 mm ili 2x1,5 mm, ploče od
drvene vune d  25 mm.
2) Zvuko apsorbirajući materijal (mineralna vuna) d=40 mm

64
Zvučna zaštita vanjskih pregrada

Prigušenje zvuka pročelja može se prezentirati kroz više veličina.

R’w - vrednovani indeks zvučne izolacije,

D2m,nT - standardna razlika razina zvuka između vanjske razine zvučnog tlaka na
odmaku 2 m od pročelja i razine zvučnog tlaka u prijemnoj prostoriji u odnosu
na referentno vrijeme odjeka,

R’w+Ctr - vrednovani indeks zvučne izolacije sa spektralnom prilagodnom vrijednost za

buku cestovnog prometa.

Proračun treba provesti najmanje za oktavno područje od 125 do 2000 Hz ili za tercno
područje od 100 do 3150 Hz. Iz tih rezultata mogu se, prema normi HRN EN ISO 717-1,
izvesti jednobrojne vrijednosti.

65
Spektralna prilagodna vrijednost C (spektar 1):

- stambene aktivnosti (razgovor, glazba, radio, televizija),

- dječja igra,
- željeznički promet sa srednjom i velikom brzinom,
- promet na autocesti brzine >80 km/h,
- mlazni zrakoplovi na maloj udaljenosti,
- proizvodni pogoni s pretežito srednjom i visoko-frekventnom bukom.

Rw + C = RA

Spektralna prilagodna vrijednost Ctr (spektar 2):

- gradski cestovni promet,

- željeznički promet s malim brzinama,
- zrakoplovi s propelerom,
- mlazni zrakoplovi na velikoj udaljenosti,
- disko glazba,
- proizvodni pogoni s pretežito dubokom i srednje-frekventnom bukom.

Rw + Ctr = RA,tr
66
Zvučna izolacija pročelja prema normi HRN EN 12354-3

Norma HRN EN 12354-3 (Zračna zvučna izolacija od vanjskog zvuka) utvrđuje postupak
proračuna za određivanje zvučnog prigušenja ili razliku razina zvučnog tlaka pročelja ili
neke druge vanjske površine zgrade.

Podloga za proračun:

- indeks zvučne izolacije različitih građevnih dijelova,

tj. elemenata pročelja koji uključuje direktni i bočni prijenos zvuka.

Ostali podaci za proračun zvučne izolacije pročelja:

- ukupna površina ploha pročelja koje se vide iz prijemne prostorije,

- vrsta brtvljenja i kvaliteta spojnica i veza,
- struktura pročelja.

67
Pregrade sastavljene od više dijelova različite izolacijske moći

Mnoge pregrade nemaju isti sastav u cijeloj svojoj površini već se sastoje od
više dijelova - elemenata najčešće različite izolacijske moći. To je česti slučaj sa
vanjskim pregradama sa prozorima ili unutarnjim pregradama sa vratima. U
tome slučaju potrebno je izračunati rezultirajuću izolacijsku moć pregrade
složene od više dijelova. Rezultirajuća vrijednost izolacijske moći tako složenih
pregrada uvijek je bliža vrijednosti izolacijske moći dijela sa manjom izolacijskom
moći.

 1 n  Rw ,i

R'w,rez = -10 log    S i 10 10  (dB)
 S uk i 1 
 

Suk - ukupna površina pregrade (m2)

Si - površina i-tog dijela pregrade (m2)
R'w,rez - rezultirajuća izolacijska moć pregrade koja se sastoji od više dijelova različite izolacijske moći
(dB)
R'w,i - procijenjena izolacijska moć i-tog dijela pregrade (dB)

68
Primjer proračuna:

Vanjski zid: R'w > 49 dB S1 = 5.50 m2

Ugrađeni prozor IZO staklo: Rw,min  32 dB S2 = 2.34 m2

Površina prostorije: 17.15 m2

Rw,z+o = R1 - 10 log (1+ S2/S1 (10 (R1 - R2)/10 - 1 ))

Rw,z+o = 37.1 dB

Kako se buka 1 m ispred pročelja

pretpostavlja u vrijednosti Dopuštena razina buke u boravišnim prostorima stana od
63 dB(A) - danju, 55 dB(A) - noću, nestacionarnih izvora buke izvan zgrade ne smije preći
izolacijska moć zida (s prozorima) treba 35 dB(A) - danju, odnosno 25 dB(A) - noću.
iznositi (prema VDI 2719): (zahtjev prema Pravilniku .... NN 145/04)

Rw,pot = LA – LA,dop +10 log S/A + K

S - ukupna površina vanjske pregrade gledano Rw,z+o

iz prostorije (m2)
A - ekvivalentna apsorpcijska površina
prostorije (m2)
A=0.8 x površina poda prostorije
K - korekcija ovisno o izvoru zvuka (0 do 6 dB)
69
dan: Rw,pot = 63 – 35 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 28.6 dB
noć: Rw,pot = 55 – 25 +10 log 7.84/(0.8x17.15)+ 3 = 30.6 dB

Buka u vanjskom prostoru Najviše dopuštene

ocjenske ekvivalentne razine buke
u zatvorenim boravišnim prostorijama

LRAeq = 63 dB(A) - dan LRAeq = 35 dB(A) - dan

LRAeq = 55 dB(A) - noć LRAeq = 25 dB(A) - noć

Rw,z+o,potrebno28.6 dB - dan
Rw,z+o,potrebno  30.6 dB - noć
< Rw,z+o = 37.1 dB

Prema tome predviđeni zid s prozorom

zadovoljava.
70
Smanjenje buke i njenog utjecaja kroz urbanističko planiranje

Orijentacija zgrada prema izvorima buke

Linije jednakih jačina zvuka - izofone

71
Utjecaj izgradnje na širenje buke

- direktni zvuk
- reflektirani zvuk

72
73
74
Arhitektonsko projektiranje

Projektom se predviđa zaštita zgrade od buke koja može biti

- minimalna i
- povećana.

Minimalna zaštita propisana je normama i pravilnicima na nacionalnoj razini i ona

osigurava minimalnu zaštitu od buke koja u boravišnim prostorijama, kod uobičajenog
korištenja, pruža ljudima koji se normalno osjećaju dovoljnu zaštitu od smetajuće buke.

Povećana zaštita od buke može biti također propisana normama i pravilnicima ili proizlazi
iz durgih zahtjeva (npr. zahtjevi investitora).

Učešće zaštite od buke predviđeno je u svim projektnim fazama od idejnog preko glavnog
do izvebenog projekta.

75
Idejni projekt

U idejnom projektu građevine daju se njena....

....osnovna oblikovno funkcionalna i tehnička rješenja kao i smještaj u prostoru.

U ovoj fazi postavlja se....

....osnovni koncept građevinsko fizikalnih uvjeta i zahtjeva.

Ustanovljene imisije buke potrebno je usporediti s najvišim dopuštenim planskim

vrijednostima imisija buke propisanim “Pravilnikom o najvišim dopuštenim razinama
buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave” (NN 145/04 ).

Nemogućnost dokazivanja i postizanja zadovoljavajućih rezultata najčešće ukazuje na

urbanističko planske pogreške prilikom definiranja područja za gradnju.

76
Za zaštitu od buke u idejnom projektu zgrade treba dokazati da je odabrano:

a) protiv buke izvana:

- podobna lokacija zgrade u pogledu međusobnog utjecaja buke od promatrane

(planirane) zgrade i okolnih objekata i sadržaja,
- akustički povoljan smještaj prostorija u zgradi u odnosu na postojeće/planirane vanjske
izvore buke;

77
b) protiv buke unutar zgrade:

- akustički povoljan međusobni razmještaj prostorija u odnosu na njihovu namjenu,

- akustički povoljan smještaj boravišnih prostorija u odnosu na izvore buke u/na zgradi.

78
Glavni projekt

Glavni projekt čini skup međusobno usklađenih projekata kojima se daje tehničko rješenje
građevine i dokazuje ispunjavanje bitnih zahtjeva za građevinu i ostalih zahtjeva pa tako i
zahtjeva zaštite od buke.

Elaborati u glavnom projektu građevine:

- Elaborat akustičkih svojstava građevine
- Elaborat zaštite od buke

79
Izvedbeni projekt

Temeljem izvedbenog projekta gradi se građevina uz određene iznimke propisane

Zakonom o prostornom uređenju i gradnji.

Izvedbeni projekt mora biti izrađen u skladu s glavnim projektom.

Izvedbenim projektom razrađuju se dijelovi glavnog projekta i dopunjuju izvedbenim
detaljima i ostalim tehničkim rješenjima radi ispunjenja uvjeta određenih glavnim
projektom.

Obzirom da su zvučne izolacije osjetljive na izvedbu detalja, ova faza projekta zaslužuje
jednaku pažnju kao i dvije prethodne.

Budući da su pri građenju do određenog stupnja dovršenosti („roh-bau“) dopuštene

dodatno samo završne obrade ploha podova, zidova i stropova, čime se ne može
ostvariti zaštita od buke, treba u zgradu prethodno ugraditi sve potrebne mjere za zaštitu
od buke (npr. plivajuće podove, spuštene stropove, lagane predstjenke uz zidove).

80
IZVOĐENJE

Izvedba građevine prema projektima.

1) Izmjena projektom predviđenih materijala i/ili naćina njihove ugradnje.

Razlozi za izmjenu projektom predviđenih materijala:

a) neupućenost u projekte
b) nekvalitetni projekti
c) nemogućnost nabave projektom predviđenih materijala
d) cijena projektom predviđenog materijala
e) jednostavnost ugradnje

2) Nekvalitetna izvedba (nepažnja, nemar, nestručnost, ....)

81
KONTROLA IZVEDENOG STANJA

Po završetku gradnje, zvučna izolacija i zvučno-izolacijske vrijednosti izvedenog stanja

se provjeravaju ispitivanjem na zgradi.
Način i broj ispitivanja, te sadržaj i oblik izvještaja je određen odgovarajućim normama.
Ispitivanjima se provjerava kvaliteta izvedenog stanja zgrade, odnosno daje se ocjena
konačnog rezultata niza projektantskih i izvođačkih aktivnosti, ne analizirajući pozitivan
ili negativan utjecaj pojedine od njih na dobiveni rezultat.

82
SANACIJA

Budu li rezultati ispitivanja negativni, odnosno pokažu li ispitivanja da ispitane

konstrukcije ne ispunjavaju zahtjeve predviđene projektom, ili su pogreške naknadno
uočene, potrebno je

izraditi projekt sanacije i izvršiti sanaciju.

Izrada sanacijskog rješenja je znatno složenije od rješenja u fazi projektiranja, jer se

predviđene mjere moraju prilagoditi zadanim uvjetima na već postojećoj zgradi koje
je najčešće nemoguće modificirati. Ovdje treba naglasiti da je u nekim situacijama
nemoguće provesti sanaciju bez značajnijih zahvata na zgradi, a koji bi opravdali
uložena sredstva.

83
ZAKLJUČAK

Za postizanje kvalitetne zaštite od buke potrebno je ovome zahtjevu pridavati značajnu

pažnju već od faze prostornog planiranja.

Učešće zaštite od buke u zgradarstvu predviđeno je u svim projektnim fazama od idejnog

rješenja do izvedbenog projekta. Projektiranje zvučne zaštite i zaštite od buke treba biti
povjereno iskusnim projektantima, specijalistima za područja zvučne zaštite.

Pri projektiranju izuzetno je važno ostvariti stalnu suradnju između projektanata

međusobno i s izvođačem sve do završetka gradnje kako bi se projektom predviđeni
kriteriji i realizirali na zgradi.

84
Zaštita od buke - iskaznica

85
HVALA NA PAŽNJI !

zoran.versic@arhitekt.hr

86