Reologija je znanost o deformaciji i karakteristikama tečenja materijala

pod djelovanjem vanjskih sila.

D Svojstva tečenja fluidnih formulacija kakve su kapljevine i paste važno je
svojstvo sa stanovišta primjene.
D Mjerenje viskoznosti takvih formulacija važan je dio karakterizacije.

D Jedinica za viskoznost poise 1 P = 0,1 Pa s

PLINOVI
Ponašanje jednostavnih plinova ↔ kinetička teorija plinova

Viskoznost razrjeđenih plinova: η = 0.499mν / 2πσ 2 ( )

ν - srednja molekulna brzina
σ - molekulni promjer Jednadžba vrijedi pri niskim tlakovima, pri visokim
tlakovima dolazi do odstupanja od jednadžbe!
m - molekulna masa
Viskoznost je neovisna o gustoći plina!
1 2

VISKOZNOST Fludi za koje vrijedi Newtonov zakon bez obzira na

veličinu smične sile i vrijeme zovu se Newtonski fluidi!

Nenewtonski fluidi viskoznost ovisi o smicanju i vremenu

Za ove fluide koristi se termin prividna viskoznost (τ / D).
[ ]
.
= D (ili γ ) s −1
V2 dv
gradijent brzine = =
H dy
1. Newtonski fluidi
D – smična brzina
Slika. Brzina u tekućini između dvije ploče 2. Dilatantni fluidi (engl. shear-tickening)
prividna viskoznost τ / D poveć
povećava se
Ilustracija viskoznosti: poveć
povećanjem smič
smičnog naprezanja
Fluid se nalazi između dvije paralelne ravne ploče: donja ploča je
nepomična, a gornja se giba u stranu konstantnom brzinom. 3. Strukturno viskozni fluidi
pseudoplastični (engl. shear-thinning)
Sloj fluida koji je u kontaktu s gornjom pločom giba se istom brzinom kao ploča. prividna viskoznost τ / D smanjuje se
Slika. Karakteristični dijagram smicanja za fluide:
Slojevi između ploča podliježu smičnim silama kao rezultat trenja i stoga se 1.Newtonski, 2.dilatantni, 3.pseudoplastični, poveć
povećanjem smič
smičnog naprezanja
pomiču brzinom koja je proporcionalna visini y na kojoj se nalazi sloj. 4. idealni plastični (Binghamovi fluidi),
5. neidalni plastični
Prijenos smičnog naprezanja, τ, dv
(sila po jedinici površine na plohu u smjeru plohe) τ =η =η ⋅ D Pri niskim vrijednostima D dilatantni i pseudoplastični fluidi
sa sloja fluida na slijedeći sloj opisuje Newtonov dy ponašaju se kao Newtonski fluidi!
zakon. 3 4
Dilatantni fluidi = disperzije (rijetko polimerne otopine i taline), ™ Viskoznost za Newtonove fluide ili prividna viskoznost
za dilatantne i pseudoplastične fluide
vrlo često paste s koncentracijom čestica iznad kritične volumne koncentracije

Strukturno viskozni fluidi = sustavi s asimetričnim krutim česticama koje se τ

orijentiraju u smjeru tečenja fluida ili sustavi s fleksibilnim isprepletenim
η=
polimernim molekulama koje se deformiraju gradijentom brzine tečenja.
D
™ Prividna viskoznost za plastična tijela i fluida
PLASTIČNI FLUIDI
τ −τ 0
početnu granicu naprezanja, τo (engl. initial yield stress)
- imaju poč η' =
- mogu teći samo iznad τo vrijednosti D
Tablica 1. Mjereni parametri za strukturno viskozno i dilatantno ponašanje
4. Idealni plastič
plastični fluidi ili Binghamovi fluidi
iznad τ0 se ponašaju kao Newtonski fluidi
plastični fluidi iznad τ0 to ponašaju
5. Neidealni plastič
se kao strukturno viskozni (pseudoplastični) fluidi

početna granica naprezanja, τo = naprezanje kod kojeg dolazi do

dezintegracije združenih struktura u fluidu
5 6

‰ Newtonovi,
TIKSOTROPNI FLUIDI Tiksotropni sustavi u stanju mirovanja
Newtonovi, strukturno viskozni, dilatantni i Binghamovi fluidi

promjena smičnog naprezanja gel struktura

koja se razrušava pod djelovanjem smičnih sila

trenutna promjena gradijenta brzine
Za neke fluide potrebno je određeno vrijeme vrijeme relaksacije
Konačna struktura ovisi o brzini smicanja.
Kada se sustav vraća u stanje mirovanja
ponovno se stvara gel struktura.
Slika. Dijagram smicanja strukturno
viskoznog tiksotropnog fluida

Vrijeme potrebno za nastajanje ravnotežne strukture

Ukoliko se prividna viskoznost pri konstantnoj smičnoj
brzini ili pri konstantnom smičnom naprezanju Fluid je izložen djelovanju smične
brzine 232 s-1 u vremenu 300s.

Vrijeme potrebno za nastajanje početne

snižava u vremenu raste u vremenu
ravnotežne strukture pri jako maloj brzini
TIKSOTROPNI FLUIDI REOPEKSNI FLUIDI
0.023 s-1 iznosi 200 s.
(TIKSOTROPIJA) (REOPEKSIJA)
Slika. Uspostavljanje ravnotežne strukture
7 nakon smicanja tiksotropnog fluida 8
 REOPEKSNI FLUIDI OVISNOST VISKOZNOSTI O TEMPERATURI
D porast prividne viskoznosti pri konstantnoj smičnoj brzini
Viskoznost ovisi o temperaturi – viskoznost pada porastom temperature
npr. w/o emulzije – vrlo visoke koncentracije ili lateks emulzije
s manje od 30% disperzne faze Arrheinusova jednadž
jednadžba:
A, B – konstante
η = A ⋅ eB /T
T – apsolutna temperatura

Primjer: temperaturna ovisnost viskoznosti lanenog ulja

Tablica 2. temperaturna ovisnost viskoznosti lanenog ulja

log η v.s. 1/T
Graf
A = 5.58 * 10-6 Pa s
B = 2610 K

Slika. Viskoznost polistirenskog lateksa u funkciji vremena za različite smične brzine, D

9 10

Idealno elastič
elastično ponaš
ponašanje - vrijedi Hookov zakon:
zakon:
VISKOELASTIČNOST
I - opterećenje
ε II- rasterećenje σ=E⋅ε
Viskoelastično materijali – kompleksni materijali koji istovremeno
I II
pokazuju elastična i viskozna svojstva – po prestanku djelovanja vanjske sile
tijelo se vraća prvobitan položaja,
naprezanje u materijalu pada na nulu
Idealno elastič
elastično ponaš
ponašanje t

Djelovanjem vanjske sile na materijal dolazi do promjene rasporeda atoma i molekula

usljed čega nastaju unutrašnje sile u materijalu koje nastoje tijelo Idealno viskozno ponaš
ponašanje - idealno plastično ponašanje, odnosno
vratiti u prvobitan položaj. nepovratna plastična deformacija (viskofluidna deformacija ili tečenje)
Karakteristično za idealne fluide.
Naprezanje u materijalu je omjer unutrašnjih sila F po jedinici poprečnog presjeka A I - opterećenje
II- rasterećenje
plastič
plastično ponaš
ponašanje
anje - pri djelovanjem konstantne
vanjske sile deformacija se konstantno povećava s
brzinom dε /dr
σ = F / A [ N/mm2] Newtonov zakon:
η - koeficjent viskoznosti
σ = η⋅ ε
Razlikuju se dva krajnja slučaja kao odgovor materijala na djelovanje vanjske sile:
idealno elastično ponašanje i idealno plastično ponašanje. Nakon prestanka djelovanja vanjske sile na idealno plastično tijelo
11 deformacija ostaje konstantna tj. deformacija je potpuno nepovrativa 12
 Viskoelastič
Viskoelastično ponaš
ponašanje
Viskoelastično ponašanje mjeri se dinamičkim, oscilacijskim opterećenjima
Viskoelastični materijali – kompleksni materijali koji istovremeno pokazuju
elastična i viskozna svojstva Relevantni parametri su:
I - opterećenje
II- rasterećenje
D Viskoelastične krutine – elastične krutine koje tijekom G ∗ -kompleksni smični modul
deformacije pokazuju viskozni utjecaj koji rezultira iz
rasipanja energije G' -modul pohrane
D Elastoviskozni fluidi – viskozni fluidi koji pokazuju
elastični efekt G '' -modul gubitka

karakterističnadva tipa odstupanja od idealnih slučajeva deformacije:

η * - kompleksna viskoznost i njene komponente η ' i η ''
1- neproporcionalnost između naprezanja i deformacije
(odstupanje od Hooke-ovog i Newton-ovog zakona) Vrijede slijedeće relacije: G * = G ' + iG ''
2- istovremena ovisnost naprezanja o deformaciji i brzini deformacije te o
vremenu deformacije.
η * = η ' + iη ' '
Ovi sustavi predstavljaju kombinaciju ponašanja čvrstih tijela i fluida i nazivaju
se viskoelastičnim sustavi.
G '' G'
Generalno pravilo: brža deformacija odgovor materijala bliže elastičnom Veza s kutnom brzinom ω: η' = i η '' =
ponašanju; sporija deformacija odgovor materijala bliže viskoznom ponašanju ω ω
13 14

disperzije – sadrže krute čestice

Viskoznost disperzija i emulzija emulzije – čestice se mogu deformirati
pod djelovanjem smicanja
Viskoelastične formulacije koje pokazuju elastično i viskozno ponašanje mogu Newtonovi sustavi
uzrokovati relaksaciju i retardaciju u termičkim procesima i ovisno o primjeni

}
mogu biti korisne ili nepoželjne: Viskoznost razrjeđenih disperzija Einsteinova jednadžba

η
η
1
2
.
5
c
( ⋅φ )
sferične čestice do volumnog udjela
φ = 0.01 = +
- boje i kreme – viskozni fluidi s elastičnim karakteristikama
η - viskoznost disperzije
- čokoloada i gelovi – elastični materijali s viskoznim svojstvima
η c - viskoznost kontinuirane faze

Važ
Važnost viskoelastič
viskoelastičnosti u npr. kozmetičkim losionima.
Dinamička mjerenja daju važne informacije o važnim svojstvima u primjeni }
Disperzije veće koncentracije čestica do φ = 0.55 Tomasova jednadžba
kao što su promjena elastičnosti kad se produkt nanosi na kožu.

3
η
η
1
2
.
5
1
0
.
5

2
.
7
3
*
1
0
e
x
p
1
6
.
6
c= ⎛ + φ+ φ + − ( ⋅φ )⎞⎟
⎜
⎝ ⎠

15 16
 Razrjeđene emulzije: vrijedi Frenkel – Acrivosova relacija
Nenewtonovi sustavi

proširenje Einseinove jednadžbe Svojstva tečenja realnih disperzija koje sadrže veziva npr. bojila i tonera
ne mogu se svrstati i opisati jednim tipom reološkog ponašanja.
1
2
.
5 η
ηd d
- veziva (bez čestica) mogu imati Newtonovo ili strukturno viskozno ponašanje
η η d = viskoznost dispergirane faze
η
ηc
1

⎡ ⎛ + ⋅ ⎞ ⎤

c
η dc = d
1
= ⎢ + ⎜⎜ ⎟⎟φ ⎥
η c = viskoznost kontinuirane faze - dodatkom dispergirane faze (čestica) u veziva dolazi do :
⎣ ⎝ + c ⎠ ⎦ ηc
pseudoplastičnosti

tiksotropija
Koncentrirane emulzije: Choi – Schowalterova relacija
početne granice naprezanja, τo

pod djelovanjem smičnog naprezanja polimerne molekule

adsorbirane na površini krutih čestica se orijentiraju

smanjenje otpora tečenja

17 18

Različita svojstva relevantna za specifičnu primjenu određene formulacije

Tiksotropija – vremenski ovisna reverzibilna promjena konzistencije koja se opaža ovise direktno i reološkim svojstvima!
kada se smična sila primjeni i zatim ukloni
Primjer 1. Disperzijske boje primjenska svojstva disperzija
– dolazi do izražaja porastom sadržaja krutih čestica u disperzijama ovise o reološkim svojstvima
o sedimentacija
o pokrovnost podloge bojom
o kapanje
- u vrlo koncentriranim disperzijama moguće su
čestice u vezivu gel strukture u stanju mirovanja

- ove strukture se mogu razrušiti djelovanjem

Slika 8. preporučeni profil viskoznosti
smične sile, ali i ponovno nastati prestankom za disperzijske boje
djelovanja sile

Primjer 2. Offset tiskanje (offset printing)

Važna karkateristika shortness – primarni faktor koji određuje tiskanje –
Slika. Pseudoplastično tiksotropno ponašanje mase fluida određuje komercijalnu primjenu
pigmentiranih bojila (koliko daleko se konac boje može razvući od mase fluida)
τ
shortness = o η∞ - viskoznost ekstrapolirana na vrlo visoke
19
η∞ smične brzine 20
Primjer 3. U području kozmetike – različite otopine i emulzije sadrže brojne
Viskoznost polimernih otopina i talina
strukturno viskozne i tiksotropne formulacije
Promjena viskoznosti strukturno viskoznih fluida u širokom rasponu
smicanja koja vrijedi brojne polimerne otopine i taline.

¾ za mala smicanja – ponašanje kao Newtonovi fluidi

nulta smična viskoznost, η0

¾ za jako velika smicanja – drugo Newtonovo područje

visoka smična viskoznost, η∞

¾ u rasponu između η0 i η∞ ovi fluidi se ponašaju kao nenewtonovi

Ovisnost između smične brzine i smičnog naprezanja u newtonovom području

empirijska Ostwald – de – Waeleova jednadžba

D = (1 / η ) n – eksponent tečenja
n
n = 2 – 3 za polimerne taline
Slika. Raspon viskoznosti u kozmetičkim formulacijama
Točka infleksije u smičnom dijagramu log D v.s. log τ – mjera
21 nenewtonovog ponašanja 22

U području Newtonskog ponašanja viskoznost polimera jako ovisi o

strukturnim parametrima: Koncentrirane polimerne otopine ponašaju se na sličan način kao polimerne taline.
molekulskoj masi
Polimerne otopine karakteriziraju se veličinom intrizička viskoznost [η ] koja se još
raspodjeli molekulskih masa zove i Standingerov indeks.
stupnju razgranatosti molekulnih lanaca Izvedena je iz Einsteinove jednadžbe η = ηc (1 + 2.5 ⋅ φ ) uz pretpostavku da se
umjesto krutih čestica u kontinuiranoj fazi nalaze klupka polimernih makromolekula.
Ovisnost polimernih talina o molekulnoj masi
- ispod kritične molekulne mase Mc – ovisnost
Intrizič
Intrizička viskoznost
η0 o srednjoj molekulskoj masi M w je linearna [η ] -vrijednost omjera specifične viskoznosti
i koncentracije polimerne otopine
- iznad Mc η0 raste faktorom 3.4 ekstrapolirane na koncentraciju 0
η sp
proporcionalno s M w [η ] = lim η sp =
η
−1
c →0 c η0
3.4
η0 = K ⋅ M w η0
Slika. viskoznost, η0 polimernih talina
u funkciji molekulske mase - viskoznost otapala

Promjena ovisnosti η0 o M w vrijednosti kritične molekulne mase

Mc pripisuje se početku zaplitanja molekulnih lanaca za koje
[η ] - se određuje grafički iz mjerenja viskoznosti niza polimernih otopina
različitih koncentracija (c u g/cm3)
polimerna molekula mora imati određenu dužinu. 23 24
 Viskozimetrija

Osim o molekulnoj masi intrizič

intrizička viskoznost ovisi o hidrodinamič
hidrodinamičkom volumenu → mjerenje reoloških svojstava – veliki broj različitih viskozimetara i mjernih tehnika
→ NORME (STANDARDI) – u različitim područjima definiraju reologiju fluidnih
- za sustave u kojima otapalo prolazi (teče) kroz klupka polimernih molekula
formulacija povezanu s parametrima relevantnim u primjeni
relativna brzina tečenja fluida unutar i van klupka je jednaka
npr. krute polimerne molekule u jako dobrom otapalu
Npr. DIN 53 229 određivanje viskoznosti pri velikoj smičnoj brzini

- u nekim sustavima otapalo ne prolazi kroz molekulna klupka – - mjerenje reologije boja rotacijskim viskozimetrom ili stožac – ploča
fleksibilne molekule u lošem otapalu instrumentom u mjernom području 5000 – 20 000 s-1 pod uvjetima
kao tijekom bojanja

Mjerenje viskoznosti je pouzdano samo ako je prisutno laminarno teč

tečenje!
- dobri (kvalitetni) viskozimetri su dizajnirani tako da je ovaj zahtjev ispunjen
- osim dizajna (konstrukcije) viskozimetra uvjeti laminarnog toka ovise i o
uvjetima mjerenja (poželjna niska smična brzina) i o karakteristikama
formulacije (visoka viskoznost)
25 26

Kapilarni viskozimetri
Pri visokim smič
smičnim brzinama teč
tečenje postaje turbulentno.
turbulentno
- zasnivaju se na tečenju kroz cilindričnu cijev uzrokovanu ili primjenom tlaka plina
ili hidrostatskim tlakom stupca fluida (kinematički viskozimetri)
Reynoldsov broj je mjera ove vjerojatnosti koja u slučaju tečenja kroz
cijev ovisi o promjeru, brzini tečenja i kinematičkoj viskoznosti. - ovaj tip viskozimetra pogodan je naročito za Newtonove fluide niske viskoznosti
gdje se primjenjuje pojednostavljena formula (u slučaju hidrostatskog tlaka)
Većina instrumenata za reološka mjerenja fluida su vođena računalnim
programima što omogućava:
K – konstanta aparata

9 brzu primjenu različitih metoda (mjerenje smičnih karakteristika,

η = K ⋅ ρ ⋅t ρ – gustoća fluida
t – mjereno vrijeme
tiksotropni ciklusi, nisko – smična mjerenja i/ili za određene namjene
(dinamička oscilacijska mjerenja)
9 pohranu podataka Za koncentrirane polimerne otopine i za polimerne taline – viskozimetri u kojima
se fluid pokreće kroz kapilaru kontroliranom brzinom pomoću klipa.
9 korištenje različitih metoda evaluacije
Ovi viskozimetri ostvaruju smične brzine do 20 000 s-1 i posebno su pogodni za
9 brzi grafički prikaz rezultata
reološka mjerenja nenewtonskih fluida.

27 28
Precizno mjerenje viskoznosti kapilarnim viskozimetrom:
viskozimetrom:
Binghamov viskozimetar – kapilarni viskozimetar - pod tlakom plina
r – promjer kapilare
P – srednji pad tlaka u kapilari
V – volumni protok u vremenu t Kinematič
Kinematički viskozimetri – rade pod hidrostatskim tlakom; mjere direktno
π ⋅ r4 ⋅ P ⋅t m ⋅ ρ ⋅V l – duljina kapilare kinematičku viskoznost ν (η/ρ; ρ – gustoća)
η= −
8 ⋅V (l + n ⋅ r ) 8 ⋅V (l + n ⋅ r ) ⋅ t
η – viskoznost
ρ – gustoća Različite izvedbe kinematičkih viskozimetara
n, m – koeficjenti povezani s
tečenjem na krajevima kapilara

1. član jednadžbe – Hagen – Poseuillov zakon

2. član jednadžbe – ubrzanje i usporenje fluida
na krajevima fluida
Drugi član se može zanemariti za
duga mjerenja ili visoke viskoznosti!

– obično se konstante u svakom članu jednadžbe vezane za instrument grupiraju i Slika. kinematički viskozimetri: a) Ostwald, b) Cannon – Fenske
dvije rezultirajuće vrijednosti određuju se eksperimentalno kalibracijakim c) Cannon – Fenske modificirani
fluidima
d) Ubbelhodeov
29 30

Rotacijski viskozimetri Rotacijski viskozimetri - pogodni provođenje mjerenja na nenewtonovim fluidima

– kapljevina je podvrgnuta smičnom naprezanju između dvije površine M – torzija

U sustavu koaksijalnih cilindara unutarnji cilindar obično
na principu statora i rotora rotira dok je vanjski stator.
- tečenje u prostoru između cilindara je tangencijalno
M – torzija

moguće pogreške uzrokovane izvedbom viskozimetra:

- preuski prostor između cilindra i statora
- preuski prostor između baze cilindra i baze statora – baze su obično konusne
(lokalni uvjeti slični kao kod viskozimetra konus – ploča)

Slika. Rotacijski viskozimetri:

viskozimetri: a) Koaksijalni cilindri (Conette) ostale moguće pogreške:
b) Stožac i ploča (Konus – core)
- prevelika brzina rotacije – turbulentno strujanje
c) Disk i ploča
- Taylorova nestabilnost na nižim brzinama rotacije – rotacija fluida vertikalno
na tangencijalno tečenje
Reološka svojstva se mjere pri kontrolirnoj brzini rotacije ili sili i a mjeri ⎛ R2 ⎞
se zakretni moment. M ⋅ ⎜⎜1 − i2 ⎟⎟
Za Newtonove fluide vrijedi relacija: ⎝ Ra ⎠
– koriste se za određivanje početnog naprezanja popuštanja, τ0 η=
31 4 ⋅ π ⋅ H ⋅ Ω ⋅ Ri2 32
Viskozimetar konus – ploč
ploča
- fluid se nalazi između stacionarne ravne ploče i rotacionog konusa Prednost viskozimetra konus – ploča
- vrh konusa je obično odsječen da se izbjegne direktni kontakt - smični dijagram η (D) u gore navedenim uvjetima može se dobiti
direktnim mjerenjem bez preračunavanja
M – torzija - mogućnost mjerenja elastičnosti viskoelastičnih fluida

nedostaci viskozimetra konus – ploča

- ograničen raspon smičnih brzina – značajno manji nego za kapilarne
viskozimetre, viskozimetre s koaksijalnim cilindrima ili disk – ploča viskozimetre

- ukoliko je konus dovoljno male visine smično naprezanje, τ i brzina Razlog: postojanje sekundarnih tečenja i drugih nepravilnosti na rubovima
smicanja D su konstantni duž radijusa R i ovise samo o kutu čak i pri niskim brzinama rotacije.
konusa (θ0), radijusu konusa R, brzini rotacije i viskoznosti fluida
Ograničenja: za visoko fluidne sustave gornja granica ≈ 1000 s-1;
za polimerne taline ≈ 100 s-1
Ω 3⋅ M
D= τ=
θ0 2 ⋅π ⋅ R2

33 34

Disk – ploč
ploča viskozimetri Brookfield viskozimetar
- prostor između diska i ploče je konstantan; brzina smicanja nije
jednolika duž radijusa diska - jednostavan rotacijski viskozimetar u kojem se rotacijsko tijelo uranja u
fluid na značajnoj udaljenosti od stjenki fluida
M – torzija
- koristi za Newtonove fluide

0.09375 ⋅ M
η=
prednosti u odnosu na viskozimetar konus – ploča R2 ⋅ Ω
9 moguće je značajno povećati prostor između diska i ploče

‰ Williams razvio metodu za određivanje srednjih brzina smicanja i

omogućava mjerenje u širokom rasponu brzina smicanja smičnih naprezanja nenewtonovih fluida
do 105 s-1u istom ciklusu

9 na manje direktan način nego u sustavu konus – ploča moguće je

određivanje elastičnosti viskoelastičnih fluida
35 36
 Drugi mjerni instrumenti

™ viskozimetar s padajućom kuglicom – na principu Stokeovog zakona

2r 2
η= (ρ k − ρ ) ⋅ g = K ⋅ (ρ k − ρ ) ⋅ t
9ν

r – promjer kuglice; ρk, ρ – gustoća loptice i fluida, ν – brzina padanja

t – vrijeme potrebno za pad; g – gravitacijska konstanta; K – konstanta aparature

Höpplerov viskozimetar – potrebna korekcija zbog efekta zida

37