Professional Documents
Culture Documents
Pitanja Za Strucni Ispit BZNR PDF
Pitanja Za Strucni Ispit BZNR PDF
1. USTAV RS Član 38, stav 2, Član 72, stav1 – Sl. gl. RS /1991
Zaposleni imaju pravo na zaštitu na radu u skladu sa zakonom.
RS uređuje i obezbeđuje pravni položaj preduzeća i drugih organizacija, njihovo udruživanje i komore,
finansijski sistem, sistem u oblasti ekonomskih odnosa sa inostranstvom, tržišta, planiranja, radnih odnosa i
ZAŠTITU NA RADU, zapošljavanje, socijalno osiguranje, i druge oblike socijalne sigurnosti, kao i druge
ekonomske i socijalne odnose od opšteg interesa.
4. UGOVORI O OSNIVANJU EU
1951. u Parizu- Evropska unija za ugalj i čelik u cilju kontrole Nemačke u sferi proizvodnje oružja. Ugovor o
osnivanju EZ uz Rim 1958, posebnim članom reguliše BZR. Jedinstveni Evropski akt iz Luksemburga iz 1986.
utvrđuje da EZ posebnim direktivama reguliše BZR saglasno tehničkim propisima koji su na snazi u svakoj
zemlji u smislu izbegavanja administrativnih, finansijskih i pravnih ograničenja za mala preduzeć i definisanja
strožiji odredbi u okviru svake države Ugovorom o EU u Mastrihtu iz 92. proširene su uredbe vezano za BZR.
Podrazumeva poštovanje različitosti nacionalne prakse, konkurentnosti privrede EU, proširenje oblasti primene
itd. Ugovorom u Nici 2004. EU se obavezuje da ovu oblast reguliše u skladu sa Evropskom socijalnom. Na
nivou EU postoje: Savetodavni komitet koji ohrabruje transfer znanja, Komisija za BZR i Evropska agencija za
BRZR – razvija akcioni plani Viši komitet inspektora rada koji ima zadataka transponovanje direktva i
nacionalno zakonodavstvo da se nebi zaustavio razvoj malih i srednjih preduzeća i ugrozio finansijski bilans
zemlje.
1
5. EVROPSKA SOCIJALNA POVELJA
Osnov povelje jeste Evropska konvencija o zaštiti prava čoveka i osnovnih sloboda iz 1950. Evropska povelja
donetu je 1960. god. Za države člance povelja propisuje: izgradnju jedinstvene nacionalne politike BZR i Radne
okoline – RO. Ciljevi su iskazani kroz: unapređenje BZR I RO i prevenciju nezgoda i povreda putem
minimizacije rizika, donošenje propisa u oblasti BZR, i propisa koji omogućavaju nadzor, unapredenje
zdravstvene zaštitue radnika primenom preventivne i savetodavne funkcije od strane ovlašćenih i kompetentnih
institucija.
2
zdravlje u odnosu na rad (odsustvo bolesti uključujući fizičke i mentalne elemente koji utiču na zdravlje, a koji
su direktno povezani sa hemijsko-tehničkom zaštitom na radu. Podrazumeva : utvrđivanje nac. politike u cilju
smanjnenja povreda na radu ili povreda koje su povezane sa radom, pri tome vodeći računa o projektovanju,
testiranju, instaliranji, korišćenju i održavanju materijalnih elemenata rada, odnosima između njih i lica koja ih
koriste, osposobljavanju, komuniciranji lica i grupe, zaštiti radnika i njihovih predstavnika od disciplinskih
akcija. Na nacionalnom planu svaka članica treba da razvije regulativu, kontrolu primene, kaznene mere, uslove
projektovanja i gradnje, određivanje opasnih procesa, supstanci i agenasa, utvrđivanje procesa prijavljivanja
nesreća na radu, prof. oboljenja i oslih povreda, anketiranje zaposlenih i objavljivanje informacija i uvođenje
sistema istraživanja u korišćenju om., napuštanje rm u slučaju ...Na nivou preduzeća poslodavac mora da
obezbedi proces i resurse da budu bezbedni i bez opasnosti za zdravlje, i njihovo korišćenje u kontrlisanim
uslovima, lzs, saradnju sa predstavnicima zaposlenih, odgovarajuću obuku, prijava potencijalne opasnosti. Mere
zaštite na radu i zdravstvene zaštite ne treba da povlače nikakve troškove za radnike.
3
Obaveze radnika: da vodi računa o ličnoj BZR u skladu sa obukom i upustvima dobijenim od poslodavca, što
uključuje ispravno korišćenje sredstava rada, LZS, bez isključivanja sredstava zaštite, obaveštava o ozbiljnim i
neposrednim opasnostima i nedostacima u organizovanju zaštite, da sarađuje sa licima za BZR onoliko dugo
koliko je neophodno da bi se izvršio zadatak ili dok se ne stvore uslovi da radni uslovi ne budu bezbedni.
Opšte odredbe ove direktive obuhvataju: kontrola zdravlja, zaštita rizičnih grupa, odnos prema nac. strožijim
propisima, odnos komiteta, komisije i izveštavanje Eparlamenta, Saveta i ek. soc. komiteta.
ZAKON O BZNR
4
nesrećama koje su rezultirale odsustvom radnika za više od tri dana, da izveštava nadležne organe. formu i
sadržaj izveštavanja određuju zemlje članice u skladu sa specifičnostima preduzeća. Poslodavac se obavezuje da
preduzme mere za obaveštavanje radnika o svim potencijalnim rizicima i merama za njihovo sprečavanje ili
ublažavanje, informisanje pružaoca usluga, preduzimanje mera za radnike sa specifičnim zaduženjima u oblasti
BZR u smislu obavljanja svojih funkcija. Poslodavac se obavezuje na konsultovanje, davanje predloga, obuka,
angažvanje kompetentnih institucija, predstavnika zaposlenih sa specifičnim odgovornostima, slobodno vreme
bez odbitka od zarade, obraćanje nadležnim organima vezano za pitanja BZR, iznošenje svojih gledišta u toku
inspekcije itd. Poslodavac se obavezuje da izvrši obuku radnika: po pitanju BZR, po pitanju specifičnih uslova,
prilikom zapošljavanja, promene posla i premeštanja, nove opreme i nove tehnologije, povremenih posetilaca.
5
Pravno lice za obavljanje poslova pregleda i ispitivanja opreme za rad i uslova radne okoline, odnosno
hemijskih, biloških, fizičkih štetnosti osim jonizirajućih zračenja), mikroklime, osvetljenosti – licenca
Služba medicine rada – poslodavac poveri zaštitu zdravlja zaposlenih
Stručni nalaz – izv. o ozvršenom pregledu opreme ili ispitivanju uslova radne okoline sa zaključkom da li su
mere primenjene
Odgovorno lice – lice sa licencom
Licenca – ovlašćenje od strane min. rada, zapošljavanja, socij. politike
6
13j. NAČELA KOJE POSLODAVAC OBEZBEĐUJE PREMA ZAKONU O BZR
Načela poslodavca: izbegavanje rizika, procena rizika koji se ne mogu izbeći, otklanjanje rizika na izvoru,
prilagođavanje rada i radnog mesta zaposlenom, zamena opasnih metoda rada bezopasnim i manje opasnim,
davanjem prednosti kolektivnim nad individualnim merama, odgovarajuće osposobljavanje za BZR. i izdavanje
upustava za rad. Obezbedi prev. mere pre početka rada, u toku rada i nakon promene tehnologija izborom proz.
metoda koji omogućavaju najveću BZR zasnovan na primeni propisa u oblasti BZR, radnog prava, tehničkih
propisa, standarda, zdrav. zaštite, osiguranja itd.
13m. POSEBNE OBAVEZE POSLODAVCA – pre davanja zaposlenom, na upotrebu opreme i zašt.
sredstava
Poslodavac može zaposlenima dati opremu i LZS na upotrebu samo ako je obezbedio prateću dokumentaciju u
skladu sa propisima, tehničkim propisima i standardima. To podrazumeva prethodne dozvole, saglasnosti, ateste,
kontrole i sl. Izuzetno pri uvođenju novih tehnologija, a do utvrđivanja mera, poslodavac primenjuje opšte mere
kojima se može otkloniti opasnost ili smanjiti štetnost u meri u kojoj je to razumno izvodljivo. Dokumentacija
mora biti prevedena na jezik koji radnik razume.
7
Kada zbog uvođenja novih tehnologija nisu propisane mere BZR poslodavac primenjuje opšte mere kojima
osigurava BZR zaposlenih i svih učesnika procesa. Opštom priznatom merom smatra se mera kojom se može
otkloniti opasnost pri radu ili smanjiti štetnost po zdravlje zaposlenog u meri u kojoj je to razumljivo.
13r. PRAVA I OBAVEZE ZAPOSLENIH PREMA ZAKONU O BZR
Zaposleni ima obavezu da se pre početka rada upozna sa merama BZR na poslovima ili radnom mestu na koje je
određen , kao i da se osposobljava za njihovo sprovođenje. Ima pravo da predlaže, kontroliše zdravlje rema
rizicima radnog mesta, pravo i obavezu da obavlja lekarske preglede kada radi na mestima sa povećanim
rizikom.
Zaposleni se može obratiti u pisanoj formi i poslodavac je dužan da mu odgovori u roku od 8 dana. U slučaju
neposredne opasnosti ima pravo da napusti radno mesto nakon preduzimanja odgovarajućih mera u skladu sa
znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima. Dužnost zaposlenog – primena mera pregleda radnog mesta i
sredstva, lzs i informiše u slučaju nedostataka, da ostavi rm u stanju da ne ugrožava druge zaposlene, da odmah
obavesti u slučaju pojave opasnosti ili štetnosti , poslodavac je dužan da odgovori u roku od 8 dana u pisanoj
formi itd.; da saradjuje sa poslodavcem u sprovođenju BZR.
8
dužan da ga premesti na radno mesto koje odgovara njegovim zdravstvenim sposobnostima. Neispunjavanje
zdrav. uslova ne može biti razlog za raskid ugovora o radu.
9
13dd. INSPEKCIJSKI NADZOR PREMA ZAKONU O BZR
Inspekcijski nadzor vrši min. za rad preko inspektora rada. Inspektori rada moraju zadovoljavati sledeće uslove:
vs, 3 god. i položen stručni ispit za rad u državnoj upravi. Izuzetno se može prihvatiti vš. Obaveze inspektora
rada: kontrola BZR, a naročito higijene, uslova rada, proizvodnje, prometa, korišćenja i održavanja sred. za rad,
lzs, opasnih materija, pregled opštih i pojed. akata i druge dokumentacije, sasluša i uzima izjave, pregled
prostorija, objekata, postrojenja.., uzima uzorke radi analize i ekspertize, naređuje merenja, daje objašnjenja i
savete, obaveštava o pregledu sve zainteresovane strane. Poslodavac je dužan da mu obezbedi ulazak u
prostorije, dostupnost informacija, uvid u dokaze stabilnosti, u primenjene mere, u sred, rada i lzs, u podatke o
proizvodnji, korišćenju, skladištenju opasnih materija. Inspektor rada je dužan da izvrši nadzor odmah po prijavi
o svakoj smrtnoj, teškoj i kolektivnoj povredi na radu,, ka i o opasnoj pojavi. Inspektor je dužan da naloži mere,
zabrani rad kada utvrdi da postoji neposredna ugroženost zaposlenih, nekorišćenje propisanih lzs, nekorišćenje
sredstava za rad na kojima su primenjene mere BZR, zasposleni radi na rm sa povećanim rizikom a ne ispunjava
uslove niti lekarske preglede, nije osposobljen za BZR, poslodavac nije primenio već naložene mere. Postupno
otklanjanje je moguće u slučaju većih investicionih ulaganja. Do tada može naložiti opšte mere. Nalozi se
dokumentuju rešenjem. Žalba je moguća u roku od 8 dana. Moguć je upravni spor. Poslodavac mora u roku od 8
dana da informiše inspektora o izvršenju odredbi iz rešenja.
13ff. LICA PROTIV KOJIH SE POKREĆE PREKRŠAJNI POSTUPAK PREMA ZAKONU BZR
Poslodavac, direktor, pravno lice, lice za BZR, radnik , koji se svesno ne pridržavaju zakona!
Ko se svesno ne pridržava zakona ili drugih propisa , kolektivnog ugovora, i drugih akata, o pravima po osnovu
rada i o posebnoj zaštiti na radu omladine, žena i invalida (ugroženih kategorija) ili o pravima iz socijalnog
osiguranja i time uskrati ili ograniči pravo drugom korisniku kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvorav
do dve godine. Poslodavac će biti kažnjen ukoliko silom , pretnjom ili na neki drugi način ometa ili sprečava
zaposlene da organizuju štrajk ili učestvuju u njemu – novčana kazna ili 1g; Zloupotreba prava na štrajk od
strane radnika u smislu ugrožavanja ljudi i imovine većeg obima ili ako dođe do nastanka većih posledica
10
kažnjava se novčanom kaznom ili do 3g zatvora. ; Zloupotreba prava iz soc. os. kažnjava se novčanom kaznom
ili zatvorom do 1 g.,
11
svojih predstavnika imaju pravo na udruživanje, konsultovanje, informisanje, i izražavanje stavova o bitnim
pitanjima u oblasti rada. Ne može biti pozvan na odgovornost niti stavljen u nepovoljniji položaj ako nastupa u
skladu sa kolet.ugovorom, zakonom itd. Zaposleni je dužan da poštuje organizaciju radas i poslovanja, kao i
uslove i pravila u vezi sa ispunjenjem ugovornih obaveza, da obavesti poslodavca o svakoj vrsti potencijalne
opasnosti za bezbednost i zdravlje i nastanak materijalne štete.
Poslodavac je dužan da zaposlenom obezbedi uslove rada i organizuje rad na bezbedan način, u smislu BZR,
ZŽS, a u skladu sa zakonom i propisima, da zaposlenom pruži obaveštenja o uslovima rada, organizaciji rada,
pravilima, pravima i obavezama koje proističu iz BZR.
I poslodavac i zaposleni su dužni da postupaju po zakonu, propisima, u skladu sa opštim aktom, ugovorom o
radu.
Minimalna starosna dob je 15g. Drugi uslovi su utvrđeni Pravilnikom o organizaciji i sistematizaciji poslova i
posebnim uslovima. Pre zaključena ugovora Poslodavac je dužan da daje obaveštenje o poslu, uslovima rada,
pravima i obavezama.Obaveza donošenja Pravilnika ne odnosi se na poslodavce koji imaju manje od 5
zaposlenih. Radni odnos sa licem mladjim od 18g može da se zasnuje uz saglasnost roditelja ili staraoca i nalaz
zdrav. organa da je lice sposobo za obavljanje takvih poslova i da oni nisu štetni za njegovo zdravlje. Poslodavac
ne može tražiti od radnika obezbeđenje uslova koji mogu da čine potencijalni osnov za diskriminaciju (porodica,
deca, prethodni otkaz)
57.7.STUPANJE NA RAD
Zaposleni ostvaruje prava i obaveze iz radnog odnosa danom stupanja na rad. Poslodavac dostavlja zaposlenom
kopiju obrasca M#-A u roku od 15 dana.
12
57.11 PREKOVREMENI RAD
U slučaju više sile, vanrednih okolnosti , iznenadnog povećanja posla poslodavac može izdati nalog za
prekovremni rad koji ne može biti duži od 4 sata dnevno, odnosno 8 nedeljno po zaposlenom. Raspored radnog
vremena se odnosi na 5 dana u nedelji i 8 časova dnevno. Ukoliko odstupa od ovog raspireda, poslodavac je
dužan da obavesti radnika.
13
saglasnost. zaštita invalida- Poslodavac je dužan da odredi poslove prema preostalogj radnoj sposobnosti.
Ukoliko postoji mogućnost inval. potrebno je da odredi druge poslove.
57.21. KOLEKTIVNI UGOVOR – U ređuju se prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa, postupak
donošenja i izmene i dopune, i međusobni odnosi zaposlenih i poslodavca. Vrste kolektivnog ugovora su: opšti i
poseban koji se zaključuju za teritorijijalnu jedinicu ter. autonomije i lokalne samouprave, granu, delatnost,
grupu i podgrupu. Opšti kol. ug zaključuju reprezentativna udruženja poslodavaca i sindikata na nivou RS,
Posebni kol. ugovor za granu, grupu, podgrupu ili delatnost zaključuju reprez. udruž poslodavaca i sindikata na
nivou grane Za javna preduzeća na nivou javnih preduzeća, osnivač i reprezentativni sindikat; .Slobodni umetnici
– reprez. udruženje poslodavaca i reprez.sindikat. Ako kod poslodavca nije osnovan sindikat ovi odnosi se mogu
regulisati sporazumom. Predstavnik zaposlenih mora imati podršku bminimum 50% zaposlenih. Sporazum
prestaje da važi donošenjem Kolektivnog ugovora.
Tamo gde postoje Saveti – odnosi se uređuju sporazumom.
57.22. NADZOR
Nadzor nad primenom ovih propisa vrši inspekcija rada. Rešenjem se utvrđuje otklanjnanje utvrđenih povreda
zakona. Poslodavac je dužan da u roku od 15 dana informiše o izvršenju rešenja. Prekršajni postupak se pokreće
ako se utvrdi da poslodavac ne poštuje zakon i druge propise kojima se uređuju radni odnosi. Ako inspektor
utvrdi da je rešenje o otkazu sporno ima pravo da odloži njegovo izvršenje i da u roku od 15 dana od podnošenja
zahteva radnika izvesti poslodavca. poslodavac može podneti žalbu nadležnom Minisarstvu u roku od 15 dana.
Žalba ne odlaže izvršenje.
14
58. ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
58.1 Učesnici u zdravstv. zaštiti ZS: građani, porodica, poslodavci, obrazovne i druge ustanove, humanitarne,
verske, sportske i druge organizacije, udrženja, zdrav.služba, org. za zdrav. osig, opštine, gradovi, auton. pokr. i
Republika.
58.5 Zdravstvene ustanove: dom zdravlja, apoteka, bolnica, zavod, zavod za javno zdravlje, klinika, institut,
kliničko-bolnički centar, klinički centar. Ministarstvo donosi rešenje o ispunjenosti uslova za obavljanje zdrav.
delatnosti preko zdravstvenog inspektora.
Zavod za medicinu rada: prati i proučava uslove rada, organizovanja i sprovođenja IS i praćenja epidemiloške
situacije , u oblasti prof. ob, ob. u vezi sa radom i povredama na radu, PDCA postupke u oblasti zaštite zdravlja
na radu, unapređuje organizaciju i rad zdr. ustanova u oblasti zaštite zdravlja i koordinira njihov rad, utvrđuje
jedinstvenu metodologiju i postupke u programiranju, planiranju i sprocođenju prev. mera, uvodi i ispituje nove
oblike pm, prati nove tehn, izučava sve faktore prof. rizika i vrši njihovi identifikaciju i procenu, obavlja stručne
podslove u vezi sa poslovima sa povećanim rizikom, obavlja radilošku zdravstvenu zaštitu, predlaže i sprovodi
prev. zd. preglede na rm sa pov. rizikom, ocenjuje radnu sposobnost i druga veštačenja, ..
15
zdravstvene struke. Zadaci izabranog lekara: organizuje i sprovodi mere na očuvanju i unapređenju zdravlja
osiguranih lica, otkrivanju i suzbijanju faktora rizika za nastanak bolesti, obavlja preventivne preglede, mere i
postupke, uključujući i zdravstveno vaspitanje, koji su utvrđeni kao pravo iz obaveznog osiguranja; obavlja
preglede i dijagnostiku, određuje način i vrstu lečenja, prati tok lečenja, uskladjuje mišljenje i predloge za
nastavak lečenja osiguranog lica, ukazuje hitniu medicinsku pomoć, upućuje osigurano lice na ambulantno
specijalističke preglede u zdr. ustanove sa kojima je zaključen ugovor o zdrav. zaštiti i upućuje lice na
sekundarni i tercijalni nivo zdr. zaštite. Obezbeđuje dužinu i vrstu kućnog lečenja, utvrđuje dužinu privremene
sprečenosti, predlaže potrebu skraćenog radnog vremena i radi druge poslove u vezi ostvarivanja prava iz zdrav.
osiguranja. Pored toga određuje starost trudnoće radi ostvarivanja prava na odsustvovanje sa rada zbog trudnoće
odnosno porođaja. Dale mišljenje o zdr. stanju deteta radi ostvarivanja prava nege deteta i utvrđuje privremnu
sprečenost za rad osiguranika u skladu sa zakonom i propisima o zapošljavanju i osiguranju nezaposlenosti.
Izabrani lekar daje ocenu na osnovu pregleda pacijenta i na osnovu uvida u medicinsku dokumentaciju.
Nadzor nad zd. z. ustanova i priv. prakse – Min. određuje, zd. inspektori i inspektori nadležni za oblast lekova i
med. sredstava.
Kaznene odredbe – Poslodavac –pravno lice koji ne organizuje zd. z. kazniće se sa 200.000-800.000.
Preduzetnik -100.000-500.000.
Obavezno zdrav. osig. obuhvata: osiguranje za slučaj bolesti i povrede van rada i osiguranje za slučaj povrede
na radu ii profesionalne bolesti.
Osiguranici: lica u radnom odnosu, civilna lica u Vojsci, izabrana ili postavljena lica, lica koja obavljaju poslove
kućnog pomoćnog osoblja, zaposleni kod stranaca, lica koja obavljaju privremene i povremne poslove, ugovor o
delu it sl, osnivači privrednih društava, preduzetnici, sportisti, sveštenici, poljoprivrednici.
Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja: obuhvata pravo na zdravstvenu zaštitu, naknadu zarade –
bolovanje i naknadu troškova prevoza članovima porodice, osiguranicima iz zemalja sa kojima imamo sklopljen
medj. ug. o soc. osiguranju, pravo u vezi sa planiranjem porodice, , povrede...,
Pravo obuhvata: bolesti i povrede van rada, povrede na radu i prof. obolojenja i oboljenja u vezi sa radom na
primarnom, sekundarnom i tercijalnom nivou, mere prevencije i ranog otkrivanja bolesti, preglede i lečenje u
vezi planiranja porodice, u slučaju bolesti, lečenje usta i zuba, medicinsku. rehabilitaciju u slučaju bolesti i
povreda, lekove i medicinska sredstva, medicinsko tehnička pomagala.
Zd. usluge koje se obezbeđuju iz sredstava obaveznog zd. os. su grupisane u četiri grupe, zavisno od
podnošenja troškova: 100, 95%, 80%, 65%.. 100% plaćanja obuhvata zdr. usluge za preglede, lečenje i
rehabilitaciju zbog povreda na radu ili prof. oboljenja , medicinsko tehnička pomagala, implatante i med.
sredstva.
Zd. usluge koje se ne obezbeđuju iz sredstava obaveznog zd. os – specifična zd. zaštita zaposlenih., pregled
zaposlenih na radnim mestima sa povećanim rizikom
Pravo na naknadu za vreme privremene sprečenosti za rad imaju zaposleni lica u radnom odnosu , civilna
lica u vojsci, izabrana ili imenovana lica, lica koja obavljaju poslove kućnog osoblja, zaposleni kod stranaca,
sveštenici, i verski službenici, preduzetnici,
Obavezno upućivanje osiguranika na ocenu radne sposobnosti-izabrani lekar odnosno lekarska komisija,
upućuje osiguranika na ocenu radne sposobnosti invalidskoj komisiji ako stanje osiguranika ukazuje na gubitak
radne sposobnosti, , ili je bio na bolovanju 6 meseci, , ili je u zadnjih 18 meseci bio 12 mesci na bolovanju,.
16
Invalidska komisija mora da reši predmet u roku o 60 dana. Izarani lekar svakih 30 dana upućuje pacijenta na
lekarsku komisiju.
Slučajevi u kojima ne pripada pravo na naknadu zarada- Osiguraniku ne pripada naknada ako je namerno
prouzrokovao nesposobnost za rad, ako je nesposobnost za rad prouzrokovao akutnim pijanstvom ili upotrebom
psihotropnih supstanci, namerno sprečavao ozdravljenje, bez opravdanog razloga se nije podvrgao lečenju, za
vreme privremene sprečenosti bavio se privrednom delatnošću ili drugom aktivnošću kojom je ostvarivao
prihode, nije postupao prema uputsvima lekara ..
Naknada ne pripada licima na izdržavanju zatvorske kazne, licima nad kojima se sprovodi psihijatrijsko lečenje i
čuvanje, licima nad kojima se sprovodi lečenje alkoholičara i narkomana.
Obezbeđivanje isplate naknade zarade – Prvih 30 dana poslodavac iz svojih sredstava obezbeđuje naknadu.
Od 31. dana obezbeđuje Zavod. Izuzetno Zavod obezbeđuje davanje organa i tkiva. Izuzetno roditelju i staratelju
zavod isplaćuje zbog nege deteta mladjeg od tri godine. Izuzeto poslodavac plaća nadoknadu zbog povrede na
radu, prof. oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom za sve vreme trajanja sprečenosti, Nakon prestanka radnog
odnosa onda preuzima Zavod.
Odsustvo uz naknadu zarade – ukupno 7 dana u toku kalendarske godine za sklapanje braka, porođaja supruge,
teže bolesti člana uže porodice, i u drugim slučajevima utvrđenim opštim aktom ili ugovorom o radu. Vremensko
trajanje se utvrđuje opštim aktom ili ugovorom o radu. Pored ovih prava zaposleni ima pravo na plaćeno
odsustvo u slučaju smrti člana uže porodice, dva za dobrovoljna davanje krvi. Neplaćeno odsustvo – poslodavac
može odobriti i tada miruju prava i obaveze iz radnog odnosa. Mirovanje radnog odnosa nastupa u sledećim
slučajevima- odsluženje vojnog roka, upućivanje na rad u inostranstvo od strane poslodavca ili od strane drž
institucija, privremno upućivanje na rad kod drugog posodavca, izbora odnos imenovanja na rad u drž organu,
sindikatu, političkoj organizaciji, izdržavanje kazne zatvora, vaspitne zaštitne i mere bezbednosti u trajanju do 6
meseci. Zaposleni ima pravo da see u roku od 15 dana vrati kd posčlodavca.
Utvrđivanje svojstva osiguranog lica – svojstvo osiguranog lica utvrđuje matična filijala po osnovu prebivališta
ili sedišta poslodavca. Svojstvo se utvrđuje samo po jednom osnovu. Prestaje prestankom osnova po kome je
stečeno.
Naknada štete u sprovođenju zd. osiguranja- od zaposlenog u slučaju kada je lice namerno ili krajnjom
nepažnjom prouzrokovalo bolest, povredu na radu ili smrt osiguranika. Od poslodavca u slučaju iz prethodnog
stava ako se desilo na radu ili u vezi sa radom; Od zaposlenog ako je bilo namerno. Od poslodavca ako su bolest
ili smrt nastupili zbog nepreduzimanja ili nesprovođenja mera zaštite, ako poslodavac nije izvršio propisane
lekarske preglede za rad na radnom mestu sa povećanim rizikom.
60.1 Obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje- osigurani zaposleni, poljoprivrednici i lica koja samostalno
obavljaju svoju delatnost- osiguranik samostalnih delatnosti.
Osiguranici zaposleni: lica u radnom odnosu, civilna lica u Vojsci, izabrana ili postavljena lica, lica koja
obavljaju poslove kućnog pomoćnog osoblja, zaposleni kod stranih ili međunarodnih organizacija, lica koja
obavljaju privremene i povremene poslove, domaći državljani zaposleni u inostranstvu, osnivači privrednih
društava, preduzetnici, sportisti.
Osiguranici samostalnih delatnosti: lica koja u skladu sa zakonom samostalno obavljaju privrednu ili drugu
delatnost, , ako nisu već obavezno osigurana po osnovu zaposlenja, lica koja su osnovači koja u njima rade, lica
koja obavljaju poslove po ugovoru o delu, a nisu osigurani na drugi način, sveštenici, ,
Osiguranici poljoprivrednici: lica koja obavljaju polj. delatnost, a da pri tome ne koriste pravo po prethodna
dva osnova. Obavno osiguran je samo jedan član polj. domaćinstva, dok ostali koriste to pravo preko njega i po
zakonu. Svojstvo osiguranika se ne može steći pre navršenih 15 godina. Podnošenje zahteva za sticanje prava na
starosnu ili invalidsjku penziju smatra se zahtevom za prestanak osiguranja po osnovu stava 60.1.
17
60.2 Lica kojima se obezbeđuju prava za slučaj invaliditeta i telesnog oštećenja prouzrokovanih povredom
na radu ili prof. bolešću: lica ang. preko oml. zadruga, na doškolovavanju, na praksi, na izdržavanju kazne u
prvrednoj jedinici, lica po osnovu ug. o volonterskom radu.
60.4 Povreda na radu - Povredom na radu se smatra povreda osiguranika koja se dogodila u prostoriji,
vremenskoj i uzročnoj povezanosti sa obavljanjem posla po osnovu koga je osiguran, prouzrokovana
neposrednim i kratkotrajnim mehaničkim, fizičkim ili hemijskim dejstvom, naglim promenama položaja tela,
iznenadnim opterećenjem ili drugim promenama fiziloškog stanja organizma. Povredom na radu smatra se i
povreda prouzrokovana na način ako je osiguranik obavljao psao na koji nije raspoređen, ali koji je bio u interesu
poslodavca. Kao i povreda prouzrokovana u toku putana na i sa posla, službenog puta, i na putu preduzetom radi
stpanja na rad. Povredom na radu smatra kada je povreda nastala isključivo kao posledica nesrećnog slučaja ili
više sile za vreme obavljanja posla po osnovu kog je osiguran ili u vezi sa njim. Profesionalne bolesti – jedu
određene bolesti nastale u toku osiguranja, prouzrokovane dužim neposrednim uticajem procesa i uslova rada u
toku obavljanja poslova.
60.5 Beneficirani radni staž – je staž sa uvećanim trajanjem. Podrazumeva rad pod naročito teškim, opasnim i
za zdravlje štetnim radnim mestima i pored toga što su primenjene mere BZR, odnosno na kojima se posle
navršenih određenih godina života kada ne može uspešno obavljati poslove rm. Stepen uvećanja zavisi od
težine , opasnosti, štetnosti rada a može iznositi najviše do 50%. Može se računati samo ako je osiguranik
proveo najmanje 10 g. odnosno ukupno 5 g. ako je utvrđena invalidnost. staž sa uvećanim trajanjem mogu dobiti
lica zaposlena u MUP-u, pripadniku BIE, zaposleni u sekretarijatu za inostrane poslove, kontraobaveštajni
poslovi, radnici na izvršenju krivičnih sankcija, radnici poreske policije. Stepen uvećanja utvrđuje nadležni
ministar u skladu sa zakonom. Radna mesta podležu reviziji nakon isteka 10 g. od njihovog utvrđivanja, na
način i postupak na koji su i utvrđeni. Računa se 12=16meseci. Pored toga rad sa uvećanim trajanjem se računa
osiguranicima koji su na radu proveli kao osiguranici s telesnim oštećenjem od 70%, vojni invalidi od prve do
šeste grupe, civilni invalidi rata od prve do šeste grupe, slepa lica, lica obolela od distrofije ili srodnih mišićnih i
neuro mišićnih oboljenja, paraplegije, cerebralne pralize, dečije paralize, multiple skleroze, za koje se računa
12_15.
60.6 Pravo na novčanu naknadu – Telesno oštećenje postoji kada kod osiguranika nastane gubitak, bitnije
oštećenje ili znatnija onesposobljenost pjedinih organa ili delova tela, što otežava normalnu aktvnost organizma
i iziskuje veće napore u ostvarvanju životnih potreba, bez obzira da li prouzrokuje ili ne prouzrokuje invalidnost.
18
Osiguranik i lice koje je telesno oštećeno povredom na radu ili profesionalnom bolešću iznosi najmanje 30%
stiče pravo na novčanu naknadu. Telesna oštećenja kao i procente oštećenja utvrđuje ministar nadležan za PIO i
ministar nadležan za poslove zdravlja na predlog fonda. Razvrstavaju se prema težini u 8 kategorija – 100, 90,
80, 70, 60, 50, 40, 30-prvi, drugi, treći ... stepen.Kada kod osigiranika kod koga je ranije nastupio prvi stepen
dođe do pogoršanja ili nastane nov slučaj telesnog oštećenja osmog stepena ili više, određuje se novo stanje i
stiče pravo na novčanu naknadu u odgovarajućem %.
19
PITANJA U SKLOPU PRAKTIČNOG DELA
70.1 Opšte mere se određuju se prema Pravilnik za gradj. obj. Gradjevinski objekat obuhvata prostorije za rad,
kretanje i povremno zadržavanje, saobraćajnice i pomoćni objekti u krugu organizacije, radne i pomoćne
prostorije sa pripadajućom opremom, uređajima i instalacijama. Mora biti kontrolisanu u svima fazama:
projektovanje, izgradnja, rekonstrukcija, sanacija, održavanje go.
Projektovanje GO se vrši tako da se obezbedi primena mera BZR; Saobraćajnice – prema Zakonu o bezbednost u
saobraćaju (znaci, veze sa javnim putevima, osvetljenje noću, parkiranje, znaci upozorenja, branici i signali na
mestima gde nema dovoljne preglednost, kolski putevi i bočno rastojanje. Ograde, kapije, pristup spec.vozilima,
razvodi instalacija se postavljaju van saobraćajnica i drugih mesta gde postoji mogućnost njihovog mehaničkog
oštećenja; Slavine i tuševi sa čistom vodom – pored tehn. procesa koji se obavljaju na otvorenom ili gde se vrši
transport otrovnih ili štetnih materija; Otvorena skladišta i deponija materijala – na dovoljnoj udaljenosti ili
ozidani vodeći računa o ruži vetrova.
Uslovi projektovanja: zaštita od atmosf. padavina, odstranjivanje hem. štetnosti nastalih u procesu rada,
zagrevanje i provetravanje, osvetljenost, zaštita od buke i vibracije, bezbednost kretanja radnika i transp.
sredstava, zaštita od vlage, toplotna izolacija; Putevi evakuacije – obleženi, osvetljeni, dovoljno vazduha,broj
zavisi; Ako se u prostoriji razvijaju hemijske ili fizičke štetnosti potrebno je da bar jedan zid ima otvor za
prirodno provetravanje; Spoljna vrata – otvaranje u pravcu izlaza, vrata sa automatskim otvaranjem se
postavljaju tako da se može i ručno otvoriti, na velikim vratima na halama moraju se postaviti i mala vrata. Drugi
spoljni otvori-otvaraju se iznutra, bezbedno čiščenje, zidovi gde su moguće pare – izbegavanje difuzije, ako je
difuzija moguća na spoljnem zidu potrebno je projektovati odvode, zidovi moraju biti takvi da se štetnosti ne
prenose na okolne prostorije, bezbedan prilaz na krovnu konstrukciju gde takođe mora biti obezbeđeno bezbedno
kretanje radnika, objekti u kojima se proizvodi buka, vibracije i sl. projektuju se tako da odgovaraju normativima
zaštite na radu. Prostorije u kojima se stvaraju štetni gasovi, pare, prašina ili toplota se postavljaju u prizemnim
objektima ili na najviši sprat tako da imaju direktan odvod preko krova.
Radna prostorija – 2.60-3, P2-3, V10-12), Pod, Zidovi, Tavanice, Prozori, , Unutrašnja vrata, Unutrašnja
stepeništa, zavojna stepeništa. –širina gazišta ne manja od 10cm, prolazi –prelazi i radne platformoe i sva mesta
na visini većoj od 1m moraju imati zaštitnu ogradu, do 10 stepenika može biti ograda samo sa jedne strane, opis
ograde – otvori ne manji od 25cm, visina ne manja od 1m, čvrsto oslonjena, stabilna , glatke površine bez
neravnina; Transport u radnim prostorijama-hodnik 1-1,5m, glavni transportni put – 1,8, Prostorije širine preko
80m na svakih 40 m po jedan transportni put najmanje širine 3m. Uskladištenje robe u pomoćnim prostorijama –
udaljenost od zida, plafona, hidranta, od rasvete i grejnih tela, priručna skl, ormani, Osvetljenje – odgovara vrsti
posla, ravnomereno što više dnevne svetlosti;
Pomoćne prostorije - čista visina ne manja od 2,60, prostor za obavljanje pomoćnih radnih procesa, gardarobe-
dvostruki gardarobni ormani gde se razvijaju štetnosti, posebne gardarobne prostorije –om za smeštaj lzs, , za
sušenje posebno, otvori za ventilaciju, brave, obojeni zaštitom bojom, hladna i topla voda, prostor za
presvalačenje, predprostor, odvojeno za Ž/M, broj tuševa -5,10,20 radnika, tuš kabina umivaonice- 50, 20, 15, 10
(razvijaju štetne materije ili jonizirajuća zračenja), prostorije za ličnu higijenu žena, prostorije za uzimanje
hrane, prostorije za povremeno zagrevanje radnika, prostorije za čiščenje i dezinfekciju radne i zaštitne odeće;
20
Opasna mesta – gde su moguća prignječenja, uklještenja, zahvatanja, rezovi, posektotine, udarci, udari el.struje i
druge energije, štetna delovanja opasnih materija; Opasne mater- prema def.štetan uticaj na..
Zaštitne naprave – štite radnika od opasnog mesta ili onemoguću prodor delova tela u opasno mesto za vreme
rada-ograde, zagrade, štitnici, poklopci, vratašca, oklopi, kućišta, kape, nape, branici,
Zaštitni ili sigurnosni uređaji onemogućavaju telu i delovima tela pristup opasnim mestima, onemogućavaju
prekoračenje ili sniženje pritiska i temperature, preopterećenje oruđa-senzori, nekontrolisan rad. Obuhvataju–
regulaciono-sigurnosne sklopove, elektromagnetske ventile, osigurače, uređaje za automatsku kontrolu. Oni
zaštićuju oruđe i radnika od drugih opasnih pojava u slučaju zatajivanja normalne funkcije oruđa, zaštitni uređaji
za blokiranje;
Preventivno konstruktivna rešenja: materijal, oblikovanje oruđa, zatvaranje u kućištu u smislu zaštite od
opasnih mesta, ugradnja izolacionih materijala, mehaničke, elektro opreme i instalacija, hermetizacija
tehnološkog procesa, automatizacija i daljinsko upravljanje procesom. Ako se ne može obezbediti tada se u toku
rada obezbeđuju dodatna zaštitna oruđa i lzs.
Uređaji za upravljanje – Svako oruđe ili linija sastavljena od više oruđa pogonjeno energijom mora imati
aktuator za pokretanje rada, poseban uređaj za rastavljanje od dovoda energije, upravljanje u fiziološkom
položaju tela, za upravljanje na visinama-dubinama preko 1m-zaštitna ograda, stepenište – 30cm, sprečava
klizanje, ograda 1m, merdevina preko 75%, veće od 3m-moraju imati čvrstu ledjnu zaštitu, penjalice, odmorišta
na udaljenosti 6-10m od radne platforme; sa elektro i toplotnom izolacijom. Ako postoji više pogonskih
mehanizama za različite radne operacije mora postojati i blokada da ne smeju da rade istovremeno niti da može
da se izvrši promena rada bez posredovanja radnika. Rastavljanje s napajanja je obavezno – pre početka rada na
čiščenju, održavanju, popravkama, pri isključenju radi servisiranja, na kraju smenskog rada; hitno zaustavljanje
u slučaju opasnosti na nivou jenog oruđa, pojedinačno ili cele linije. Uređaji nisu potrebni kada su ugrađeni
automatski uređaji za zaustavljanje, kada postoji centralni računarski, signalni ili merni nadzor, kada se na
glavnom mestu upravljanja može prekinuti napajanje, ako ne postoji opasnost po radnika, ako je oruđe na ručni
pogon. Uređaj mora biti takav da isključuje dovode, posebno obeležen, na prikladnom dostupnom mestu i različit
od ostalih uređaja. Uređaj ne sme uticati na druge zaštitne uređaje i delovanje zaštitnih naprava. Kod velikih i
nepreglednih oruđa potrebno je i vraćanje uređaja za hitno zaustavljanje u prvobitan položa. Oruđa sa rotirajućim
delovima mogu imati i dodatne uređaje za kočenje i do dva uređaja kada postoji opasnost od razletanja delova
rasprsnutih komada materijala i alata;
Oruđa za automatski rad – oruđa koja kada se ukluče dalje rade bez prisustva radnika. Kada su određene
funkcije međusobno povezane moraju se obezbediti koordinacija i zaštitna blokada, a posebno ponovno puštanje
21
u rad ako određene operacije nisu izvršene. Potrebno je sprovesti zaštitu o zoni delovanja oruđa ako je u istoj
prostoriji sa radnikom, zaštiti SW, zaštita od spoljnih uticaja.
Zaštitne naprave – da onemoguće ulazak delova tela i tela u opasna mesta za vreme rada, isključivanje kada se
skidaju radi čiščenja i održavanja, čvrste, otporne, prikladan materijal, odgovarajuće dimenzije i oblik, da ne
izazivaju nove opasnosti, ograde. sklopovi, štitnici moraju biti stabilni, da se ne mogu skinuti bez upotrebe alata,
neometaju rad oruđa, omoguće nadgledanje i posmatranje u toku rada, vodti računa od 2m visine, mehanički
prebacivači, perforacije – 120mm prst-850mm rameni zglob, pokrentni delovi prenosnika snage iznad poda
moraju biti ograđeni, delovi oruđa za rezanje ogradjeni, povezano sa uređajima za blokiranje, sem ako postoje
fotoćelija, na drobilicama, mlinovima, strugalicama, usisnim koševima itd – moraju biti postavljeni levci ili
rešetke tako da ruka ne može da upadne, za manje uređaje može biti produženo kućište u obliku levka, oruđa za
gnječenje-poklopac ili ograda bez mogućnosti otvaranja dok oruđe radi;
Zaštitni uređaji – primenjuju se iste odredbe kao na z.naprave, po pitanju čvrstoće,, otpornosti materijala,
dimenzioniranja, priklanosti, slobodnog pristupa, rukovanja i mogućnost dobrog pregleda. Mogu se aktivirati
rukom, nogom, glavom ili telomAko se radi o uređajima sa dva aktuatora – rad mora biti razdvojen. Uređaje za
daljinsko upr. potrebni su kada se radi sa toplotnim zračenjem, opasnim zračenjem, pri stvaranju velike buke, pri
oslobađanju štetnih materija i kada je potrebna bolja preglednost, izuzetno za povremeni rad kada se koriste lzs
nije potrebno daljinsko upravljanje.
Zaštitna blokada – Ako uređaji za upr. ili pogonski mehanizam mogu prouzrokovati neželjena opasna stanja za
život i bezbednost zaposlenih, mogu se uvesti zaštitne blokade. Kod oruđa sa elektr. pogonom primenjuje se
kada treba sprečiti odvijanje nekontrolisanih operacija, zastoj pomoćnih funkcija, zaštita od nepravilnog rada,
kočenje motra, okretanje u suprotnom smeru, prekoračenje brzine, na oruđima sa duplim aktuatorima da bi se
sprečilo ponavljanje radnog ciklusa, Zaštitna blokada mora biti izvedena tako da se automatski uključuje od
početka nastajanja opasnosti. Zašt. blokada mora biti delotvorna sve vreme trajanja gibanja ili opasnosti, da se
kod montaže i demontaže uređaj automatski isključi, Oruđa sa rotirajućim delovima moraju imati zašt. blokadu
na poklopcu ili vratašcima kojom se zaustavlja rotacija. ZB mora biti takva da ne ugrozi rad i stvori uslove za
nove opasnosti.
Kontrolni instrumenti i signalni uređaji- termometri, manometri, pirometri, brzinometri, indikatori nivoa
tečnosti itd i signalni uređaji – moraju biti postavljeni kada treba obezbediti nadzor nad radom oruđa. Podležu
kontrlnim pregledim u skladu sa Zakonom o merilima. Moraju biti vidljivi za očitavanje, boje, naponi su
određenih srpskim standardima. Na velikim i pokretnim oruđima obavezno se stavljaju zvučni signali ili i signali
(zvučni i optički) za komunikaciju između dva oruđa. Zvučni ur. za upozorenje treba da imaju različite tonove i
vreme podešeno za napuštanje ugroženog područja.
Oruđa kod kojih se stvara statički elektricitet – primena mera je obavezna kada mogu ugroziti radnika,
izazvati požar ili eksploziju vodeći računa o stepenu opasnosti, vrsti tehn. procesa i mikroklimatskim uslovima
Oruđa kod kojih se stvara i izdvaja prašina - moraju imati uređaje za odsisavanje prašine, sa sopstvenim ili
centralnim sistemom ventilacije, mora biti povezan sa oruđem da se ne može staviti u rad ber uređaja za
odsisavanje, Oruđa koja drobe ili melju u zatvorenom prostoru zahtevaju uređaje koji regulišu koncentraciju
prašine prema MDK.
Oruđa sa opasnim materijama – pored mera utvrđenih ovim pravilnikom primenjuju se i pravilnici vezani za
postupanje sa opasnim materijama. Moraju biti tako napravljena da se štetno dejstvo eliminiše ili svede na MDK.
Oruđa za proizvodnju i preradu om moraju biti postavljena u zasebne prostorije. Procesom se upravlja iz
zasebne prostorije. Uzorci se uzimaju upotrebom zašt. uređaja. Opasne materije se ulažu u hermetične posude.
22
Oruđa koja se otvaraju radi punjenja om moraju imati zaštitne uređaje za odsisavanje i naprave kojima se
sprečava da om prodre u radni prostr. Tamo gde ne može da se postigne hermetičnost potrebno je staviti uređaje
za odsisavanje i LZS. Oruđa sa el. pogonom i instalacijama gde je moguće da dođe do eksplozije i paljenja
moraju biti izvedena u protiv eksplozivnoj zaštiti. Konstrukcija tog oruđa mora biti takva da: ne stvaraju iskre,
statički elektricitet ili zračenje, da se podmazuju sredstvima i na način da ne izazovu požar, spreče isparenje ili
isticanje sadržaja prilikom brade, materijal otporan na nagrizanje, el. sprovodnici nisu preopterećeni, da se u
blizini ne koriste sredstva koja mogu biti izvor vatre, uz obavezno posedovanje LZS.
Plin-plinski potrošači pod neposrednim nadzorom morju imati zaštitni uređaj-ventil ili slavinu. Takođe kontrolu
plamena, ručnu i automatsku. Zagrevanje putem plina-mora imati uređaje za odvod dimnih gasova u atmosferu,
kao i posebne elemente regulacije, merača, instrumenata. Na stabilnim plinskim instalacijama – obavezni zaporni
organi (ventil ili slavina). Plinske kotlarnice u kolektivnom smeštaju moraju imati indikatir koncentracije plina.
Delovi oruđa na kojima su nagrizajuće materije moraju biti urađeni od materijala otprnog na korozivne i
agresivne materije. Pregledi i LZS.
Oruđa koja koriste zarazne i gadne materije moraju biti tako napravljena da se mogu čistiti, prati i
dezinfikovati. i lzs.
Cevi kojima se prevoze om moraju biti adekvatno obojene i zaštićene od mehaničkih oštećenja. Izlazni otvori na
krovu za sprovođenje om moraju biti izvedeni na1m iznad krova, a 8 m od nivoa poda za rukovanje i od usisnih
ventilacionih sistema. Sprečavanje ispuštanja u atmosferu – uređaji za apsorpciju, neutralizaciju i taloženje ili
spaljivanje. Posude za smeštaj om moraju biti kontrolisane na pritisak, trmperaturu, signalne uređaje, po pravilu
sa poklopem Prenosne posude za om se peru na posebno određenim mestima uz izbegavanje prisustva radnika.
Ugradjene posude podzemne i nadzemne za skladištenje om treba da budu opremljene priključcima za vodu i
paru za pranje i čiščenje. U slučaju ulaska radnika moraju se preduzeti sve mere BZR – merenje koncentracije,
lzs, uže sa opasačem, izolacioni aparati, uputstva za slučaj opasnosti. Na oruđima sa većom količinom otpadnih
materija u gasovitom, tečnom ili čvrstom stanju moraju se preduzeti mere zžs.
Oruđa kod kojih nastaju visoke temperature – Toplotno zračenje odnosno prenos toplote do mesta rada mora
biti ograničeno izolacijom, hermetizacijom procesa ekranizacijom i daljinskim upravljanjem. Mora postojati
mehanizovano punjenje i pražnjenje, uređaji za blokiranje struje, termička izolacija vrata ili poklopca. Unutrašnji
prostor sušaonica mora biti odvojen od radne prostorije. Gasovi iz sušaonice se moraju odstraniti radi pražnjenja
i punjenja. Ne smeju imati odvod u radne prostorije. Rashladna postrojenja – upravljanje mehanizovano,
automatizovano, daljinsko, , boravak radnika ograničiti. Ulazna vrata – iznutra, lako otklučavanje, toplotno
prilagođavanje radnika, lzs, merači..
Oruđa kod kojih se izdvaja vodena para – Treba da budu zatvorena i da imaju uredjaje za odvođenje pare i
kondenzata. Ako hermetizacija nije moguća potrebno je ugraditi ventilaciju ili ur. za ubacivanje suvog vazduha
Otvorene posude moraju imati ugradjene uredjaje za skupljanje i odvođenje pare ili ako to nije moguće, zavese
sa toplim vazduhom.
Oruđa koja stvaraju buku i vibracije – Tako konstruisana da buka i vibracija budu u MDK. Pri instalaciji
posebno voditi računa, poseban način temeljenja, učvrščivanja oruđa sa elastičnim podmetačima, visina,
konstrukcija prostorije. Ako to nije moguće onda treba primeniti: ogradjivanje, zidove, zvučnu izolaciju,
odvajanje u posebnu prostoriju. Rukohvati moraju imati amortizere za ublažavanje prenosa vinbracija
(pneumatična klješta), lzs.
Oruđa sa opasnim zračenjem – Posebni propisi regulišu rad sa njima, njihove konstrukcije, smeštaj u
prostorijama i na otvorenom, granice izloženosti, evidencija, pregledi , ispitivanje, lzs,
Ručni mehanizovani alat – mora biti tako konstruisan da ne zahteva veliki napor. Pločica sa tehničkim
podacima, potreban napon struje. U uslovima kada se povećava električna provodljivost (kiša na otvorenom)
preduzeti mere zaštite-gumene rukavice, gumene čizme, gumeni prostirači, cevi od gume priklučni deo,
priključno mesto – zaporni ventili.
Otklanjanje smetnji, održavanje i transport oruđa – zaštitne naprave, uređaji, mere proizvođača, , unutrašnje
blokade, trenutno zaustavljanje ili postavljanje zaštitne naprave u zaštitni položaj. Isključen dovod struje (gasa,
vode) na razvodnoj mreži, uređaj mora imati i uređaj za blokiranje -blindiranje ili da bude zatvoren, obleženo
23
pločicom i natpisom koju može skinuti samo stručno lice, priključci podležu pregledima. Ako se popravka vrši u
radnoj prostoriji mora biti izdvojeno, obeleženo, daleko od prolaza, otvoreni i označeni drugi prolazi.
Popravka zapaljivih i eksplozivnih oruđa ili njihovih delova potrebno je preduzeti preventivne mere –
određuje odgovorno lice, pražnjenje posuda sa tečnostima, gasovima i čvrstim materijama, čiščenje i ispitivanje
oruđa, posuda osd zaostalih materija, punjenje oruđa, neposredno rukovođenje čiščenjem, prisutnost
osposobljenog radnika.
Podmazivanje – samo ako je oruđe podešeno. Remeni, trake, lanci, kaševi, užad ne smeju izgubiti
funkcionalnost usled čiščenja.
Popravka na visini – preko 2m zahteva postavljanje platforme. i sred. za zaštitu od pada sa visine. Popravka
oruđa težih od 30kg –koristiti ručne dizače.
Transport oruđa može zahtevati ručice, hvataljke, skice transporta, pričvrščivanje pokretnih delova, zaštitu
opreme od oštećenja, posebna ograničenja u saobraćaju, fiksiranje, , eliminacija enegenata kao izvora opasnosti
kada se radi o unutrašnjem transportu, uput. proizvođača.
Uređivanje mesta rada na otvorenom – Zaštita od kiše, snega, hladnoće, sunčevih zraka, , nastrešnicama i LZS na
otvorenom. Blizu saobraćajnice – signalizacija u skladu sa Zakonom o bezb. u saobr. Platforma na kojoj radnik stoji ne sme biti klizava,
mora biti ravna, sigurna za kretanje, stabilna konstrukcija poda, toplotna zaštitu poda. Ako se koriste sredstva za podmazivanje i
hlađenje rukovaoci moraju imati odgovarajuće sabirnike da bi se sprečilo njihovo razlivanje. Ukoliko nije moguće sprečiti odlivanje
potrebno je da pod ne bude klizav, bude pod nagibom, i od materijala koji se lako čisti. Dobra vidljivost, prirodna ili rasveta,. Izbeći
nameštanje sijalice rukom, ili onda raditi sa malim naponom 25v, bez uzemljenja. LZS za letnje i zimske uslove. Slobodna površina
rukovoca ili poslužitelja oruđa ne sme biti manja od 2m2. Obezbeđen prolaz drugim radnicima. Mesta za odlaganje – materijala,
rezervne opreme, uređaji za manipulisanje teretom- da bez prepreka može da se prenose radni komadi, odlaganje uređaja za dizanje.
Zabrane-korišćenje neipravnog otruđa, bez upustva, bez obuke, osposobljenosti, bez provere ispravnosti, bez redovnih
pregleda, bez provere zaštitnih naprava, široka odela i duga kosa uz oruđa sa velikim gibanjem, rad uz nepravilnosti, , bez uređaja za
blokadu, bez poznavanja msds lista, bez lzs...
74. MERE ZAŠTITE PRI IZVOĐENJU ZEMLJANIH RADOVA – Na mestima na kojim postoji opasnost
od štetnih materija proverava se mogućnost pojave istih (rudnici, jame, bunari). Ulaz i pristup je moguć tek
nakon eliminacije štetnosti ili svođenje na MDK. Kada se koriste motori sa unutr. sagorevanjem potrebno je
obezbediti cirkulaciju vazduha. Prethodno obezbediti informacije i saglasnosti o postojećim podzemnim
instalacijama. Ukoliko se koristi eksploziv postoje posebni propisi. Posebne mere gde postoji mogućnost rušenja
ili odrona ili u blizini saobraćajnica i pešačkih prelaza, protiv obrušavanja i odrona prilikom iskopa, nasipa i
izrada kosina.
Ne primenjuju se mere pri iskopu na dubini od 1m ili nasipanju na visinu od 1 kada radovi ne izazivaju
pokretanje okolnih slojeva, ne ugrožavaju okolne objekte i kada nema podzemnih instalacija.
Posebne mere zaštite od obrušavanja se preduzimaju na mestima dubljim od 1m ili višim od 1m. One
obuhvataju sprečavanje obrušavanja, podgradjivanje –postepeno sa iskopom, oplata-sa priljubljivanjem rasutog
materijala. Mesta za spuštanje i podizanje materijala se posebno učvrščuju. Zabranjuje se izvođenje iskopa u
kontra nagibu, iskopani materijal se izbacuje na dovoljno rastojanje da se izbegne obrušavanje ali da ne
predstavlja dodatno opterećenje za radnika.
Pri mašinskom izvođenju zemljanih radova preduzimaju se mere zaštite prisustva, obezbeđuje prolaz, slobodan
prostor, prostor za postavljanje u radni položaj, preglednost, uputstva. Podloga mašine mora biti stabilna da
obezbedi ravnotežu pri pomeranju mašine. Mora se obezbediti vidljivost, preduzeti mere za nepovoljne
atmosferske prilike, vršiti stalno osmatranje strana iskopa, nasipa, kosina, podgrade, konstrukcija za sprečavanje
obrušavanja, nožica kosina (usamljene stene).
Pri izradi useka, zaseka i kosina tehničkom dokumentacijom se utvrđuju potrebne mere.
Pri kopanju rovova radnicima se moraju obezbediti siguran silazak i izlazak iz rova. Do dubine od 3m moraju se
obezbediti stabilne merdevine sa 0,75m iznad zemlje. Preko 3m –stepenice.
26
Pri ručnom iskopu šahtova, bunara propisuju se mere: omotač, obzida, zaštita od spoljnog vodenog stuba,
crpljenje vode, zaštita unutrašnjosti bunara u gornjim slojevima čvrstim zaštitnim omotačem, ograđivanje bunara,
table upozorenja, otvor na terenu posebno označen, poklopljen i osvetljen, ispitivanje tla tokom zemljanih
radova, zaštitni pojas za radnike koji rade na dubini preko 3m, penjalice sa leđobranom, ili kudeljstvim
lestvama, zaštitnim. užetom, vitlo za izvlačenje. Za silazak i izvlačenje radnika zabranjeno je korišćenje
zahvatnih naprava za materijale.
Miniranje – paljenje samo pomoću el. uređaja, prvera štetnosti, stanja bočnih ivica i dna. Radovi se svi izvode
pod nadzorom.
Kada se radovi izvode u naseljenim mestima preduzimaju se i mere: obezbeđenje kruga gradilišta,
signalizacijom, ogradom, usmeravanjem saobraćaja, obezbeđenje čuvara, obezbeđenje prethodne saglasnosti
javnih službi, montažna ograda –min 2m. Kada radilište menja položaj radovi se izvode paralelno da bi se
zauzela što manja površina naseljenog mesta. U gustom gradskom tkivu ne sme se gomilati gradj. materijal,
nedovršeni radovi moraju biti obezbeđeni, na otvorima ograde znaci obaveštavanja i upozorenja, pristup
gradilištu ne sme biti direktno sa kolovoza. Ako se presecaju pešačke komunikacije postavljaju se pomoćne
konstrukcije. Pristup garažama se takođe obezbeđuje prelaznim konstrukcijama sa označenim gabaritom,
sprečavanje oštećenja okolne infrastrukturnih vodova, po završetku radova saniranje terena.
Radna platforma i lestve – kada se radovi izvode na visini do 3m koriste se pomoćni oslonci. Oni moraju biti
čvrsti, bez mogućnosti deformacije, samostalno stabilni ili pričvrščeni za druge oslonce. Moraju stajati na ravnoj
podlozi. Prilikom njihovog pomeranja radnici ne smeju biti na njima. Ne smeju se koristiti za druge namene.
Pregledaju se i moraju biti dovoljno udaljeno od ivice koja mora biti ograđena,. Radnik mora nositi zaštitni
pojas.
Radni pod radne platforme mora biti stabilan, horizontalan. Mora postojati zaštitna ograda ako je na visini većoj
od 1m. Pri upotrebi drvenih i metalni lestvi za prilaz radnoj platformi primenjuju se sledeće mere: lestve moraju
biti urađene od materijala bez oštećenja, stranice lestvi od jednog komada, prečke od tvrdog materijala do 32cm
razmaka, usađene ili urezane u stranice,. Moraju imati papuče koje sprečavaju klizanje. Dvokrake lestve moraju
biti osigurane. Lestve služe za rad samo jednom radniku. Radnik ne sme se stajati na vrhu bliže od 75cm, čvrste
i stabilne pri upotrebi.
Zaštita od pada preko ivice i upada u otvore – dublje od 1m, - propisana ograda, upozoravajuće uže, na kome
vise obojene trake, rupa za lift –ograda,. Ako ne može da se postavi ograda radnik mora biti opremljen zaštitnim
opasačem, i dr. za rad na visini. Mora postojati zapreka sa znakom upozorenja. Moraju postojati stabilni
poklopci. Otvori kroz koji se provlače radnici ili materijal moraju biti ograđeni.
Zidarski radovi – Obavljaju se na visini od 150cm od podloge na kojoj radnik stoji. Podloga za obavljanje
zidarskih radova, međuspratna konstrukcija, skela, platforma, mora biti adekvatneog opterećenju. Moraju biti
obezbeđeni uslovi skladištenja zidarskog materijala, adekvatno težini materijala. Palete moraju biti složene tako
da se transport može neometano obavljati. Skladištenje se vrši na udaljenosti od saobraćajnica da u slučaju
rušenja ne ugroze prolaznike. Manipulisanje sa teretom se radi na dovoljnoj udaljenosti od radnika. Pri
postavljanju profila žice se obeležavaju obojenim upozorenjima. Ispred uglova se ukrštaju daske ili zašt. ograde.
Prolazi, prilazi, staze, radni podovi moraju biti takvi da omoguće istovremeno kretanje radnika i pomoćnih
radnika. U radu sa mešalicom ne treba da podižu teret na visinu veću od 1,2m ili kratkotrajno do 1,5. Pri
mašinskom mešanju cementa zabranjeno je ručno ubacivanje sastojaka neposredno u otvor bubnja, ubacivanje uz
pridržavanje rukom, udaranja čvrstim predmetima po delovima mešalice. Mešalica na el. pogon mora biti
uzemljena. Nakon vremenskog prekida rada radni prostor se mora pregledati. Materijal koji menja svojstvo u
dodiru sa vlagom se mora čuvati u zaštićenom prostoru. Zidarske smeše se pripremaju u posebno odvojenim
delovima radlišta. Mesto gde se pravi kreč mora biti obezbeđeno od pada u jamu, ograđeno čvrstom zaštitnom
ogradom. Pristup da ne bude klizav, a alat za manipulisanje treba da ima dugačku dršku, sudovi do 25kg, ,
spuštanje uz pomoćne naprave. Nadzor obavezan.
Vertikalne lestve sa leđobranom – Za prilaz objektima, pomoćnim konstrukcijama, krovnim i dr. površinama
na visini većoj od 3m. – od okruglog gvožđa, širine 0,25m, otvor ne veći od 30cm, udaljenost prečki 16cm,
27
stranice lestvi 45cm, na visini od 150cm ostavlja se leđobran a na 100cm rukohvat. na svakih 2m visine
leđobrana ugrađuje se horizontalni nodsač od okruglog gvžđa prečnika najmanje 16cm, između nosača leđobrana
postavljaju se horizontalna ukrućena čvrsto vezana za stranice lestvi, ispunjenost leđobrana je vertikalnim
okruglim gvožđem, dužina leđobrana ne sme biti manja od 1,75m. Obrazni nosači se posebno konstruišu. Najviša
dužina kraka lestvi sa leđobranom je 10m. Delovi ne smeju imati oštre i nepravilne ivice. Lestve moraju biti
čvrsto pričvršćene za ivicu objekta. Pregledati pre početka radovaUpotreba penjalica za penjnanje (okrugle
metalne prečke ugradjene u zidove) iznad visine od 3m je zabranjena, izuzetno do 10m kada se zaštitni leđobran
ne može postaviti i to od strane radnika koji ispunjavaju uslove za rad na visini. Tehničkom dokumentacijom se u
potpunosti moraju definisati tehn. karakteristike broj, dimenzija, oblik, položaj, montaža, mere zaštite, kontrola
leđobrana.
Građenje dimnjaka i rad na visini - Građenje fabričkih dimnjaka, silosa, brana zahteva posebne mere zbog
rada na visini. Gradilišne staze i prolazi za radnike i putevi za vozila postavljaju se na bezbednoj udaljenost.
Mesta stalnog rada se lociraju u bezbedna područja gradilišta. Povremeni rad radnika koji nisu u vezi sa izradom
visokog objekta moguć je samo kada se prekinu radovi. Prelazi koji se ne mogu izmestiti u bezbedno područje se
obezbeđuju od pada materijala i alata zaštitnim galerijama i nadstrešnicama. Ispod radnih platformi postavljaju
se prihvatne skele, prilaz mestima rada organizuje se tako da ne može doći do pada predmeta na radnike niti da
oni svojim kretanjem mogu izazvati pad. Transport mora biti tako organizovan da ne ugrožava delove gradilišta.
Moraju postojati znaci upozorenja na opasnosti i znaci zabrane ulaza besposlenim licima. Pri projektovanju
dimnjaka tretira se i brzina vetra, prekid radova i nadzor. Radom na visini tretira se rad na visini od 3m i više od
čvrste podloge (koja nema deformacije pri opterećenju) kada prostor nije zaštićen od pada sa visine. Radnim
prostorom zaštićenim od pada sa visine smatra se prostor koji istovremeno ima ogradu duž ivice, stabilan radni
pod, povezan sa skelom, skelu sa zaštitnom ogradom, pristup skeli putem stepeništa. Lica moraju ispunjavati
uslove za rad na visini, posedovati zašt. sred. i raditi pod nadzorom.
26.8 Skladištenje rezanje gradje i sortimenta – rezana građa se skladišti u obliku složajeva u kojima je
obezbedjena stabilnost. Visina složajeva – se određuje zavisno od ručnog i mehanizovanog slaganja i skidanja,
po potrebi sa podupiračima. Između složajeva je zabranjeno kretanje. Prolazi za radnike ne smeju biti uži od
1,50m.
26.9 Tesarski radovi – Gradja i elementi od rađe se posle svake upotrebe čiste od metalnih delova, prljavštine,
eksera. Posle šiščenja se odlažu skladu sa elaboratom o uređenju gradilišta. Ne smeju se ostavljati delimično
demontirani ili montirani, u blizini skela i ivica objekata, na radnim podovima prilaza, prelaza, radnih platformi i
skela. Po elementima oplate ne sme se kretati.Oštra sečiva alata moraju biti na podesan način pokrivena,
nadstrešnice moraju da izdrže padajuće predmete, radnici osposobljeni, zašt. sredstva.
26.10 Kosi proilazi, prolazi i rampe – Kada se oni koriste za odlaganje, prevoz ili premeštanje materijala prolaz
za radnike ne sme da bude uži od 60 cm. Nagib kosih prilaza ne sme da prelazi 40%. Na gornjoj površini mora a
ima pričvrščene letvice, iznad 1m ogradu. Kosi prilazi .. moraju biti oslonjeni na stabilnim osnovama. Njihovi
elementi moraju biti čvrsto povezani ne smeju se opterećivati. Stepenice se izgradjuju na način da: horizontalna
gazišta iz jednog komada, visina stepeništa ne veća od 30cm, širina gazišta ne manja 16cm, razmak između
nosača ne sme biti manji od 60cm, ograda 1m, , prislonjenje za objekat , a u donjem obezbeđenje od klizanja i
pomeranja. Stepenište se predviđa elaboratom-statičkim proračunom.
26.11 Radni podovi – stabilan i pričvrščen, od drveta namenjenog isključivo za radne podove, , ne manje širine
80cm za prolaz i kretanje, samo za prolaz – 60cm, daske priljubljene jena uz drug, daska od četinara na
otvorenom na rastojanju oslonca većem od 2m ne sme se koristiti,ivica radnog poda ne sme da bude udaljena od
objekta više d 20cm, kad nije postavljena zaštitna ograda, po svim slobodnim ivicama se postavlja zaštitna
ograda, kada su daske postavljene jedna preko druge stavlja se i trouglasta letva, Radni pod na visini od 3m
izrađuje se na osnovu projekta koji sadrži proračun opterećenja, dimenzije, rastojanje oslonaca, crteže, način
korišćenja i dozvoljeno opterećenje, natpis sa dozvoljenim opterećenjem, pregled i kontrola pre korišćenja.
28
26.12 Zašitna ograda - Postavlja se na mestima da upozori na posanost i spreči pad radnika. Dimenzije,
rastojanje i veze elemenata moraju da odgovaraju horizontalnom opterećenju na rukohvat ograde najmanje 300N
po dužnom metru, unutrašnjost ograde se ispunjava, očist otvor ne može biti veći od 35cm, žica –okci 4cm,
visina 1m, površine zaštitne ograde moraju biti glatke.
SKELE
Radne skele – Smatra se privremena pomoćna konstrukcija koja nosi radnu platformu, radni pod, radno
stepenište ili drugi prilaz na kome se na visini od 3m i više obavlja rad i kretanje radnika, ručni prenos, ili ručni
prevoz opreme, alata i materijala. Upotreba se definiše tehničkom dokumentacijom koja mora da sarži analizu
opterećenja, proračune stabilnosti, proračun oslanjnanja, dimenzije, veze sa objektom, crtež radnog poda i
zaštitne ograde, prilaz radnim etažama, motažu i demontažu i atest o ispravnosti upotrebljenih materijala. Skele
koje se sastoje od tipskih elemenata moraju imati potrebnu dokumentaciju za svaki elemnt. Rukovodilac radova
mora da upozna radnike sa merama zaštite. Skelu pregleda komisija pre početka radova. Tehn. dok. se čuva na
gradilištu. Za manje radne skele ( do 5m visine ) nije potrebna tehn. dok. Skele iznad saobraćajnica poraju spolja
iti pokrivene.
Noseće skele – privremena pomoćna konstrukcija čija je namena da prenese opterećenje od gradilišnog
saobraćaja, uređaja, opreme, instalacija, materijala , privremnog objekta dok konstrukcija ne postane sposobna
da prenese opterećenje na sopstvene trajne oslonce. Važi sve kao i uza radne skele. uključujući : temelji na
proverenoj podlozi, bez slivanja vode u temelje, za tlo nedovoljne nosivosti povećava se površina oslonca, ili
fundiranje, metalne skele moraju imati papučice, demontaža skele se vrši pažljivo, proveravanjem da li e
odvojena od konstrukcije, prate se eventualne deformacije...
Viseće skele – Koriste se kao radne skele izuzev u posebnim slučajevima kao zaštitne skele. Postavljaju se gde
nije moguće postaviti stojeće skele. Tehnička dokumentacija, ograda, od čvrstih materijala, nikako uže i žica,
prostor ispod se ograđuje sa upozorenjem od pada predmeta. Kada se radna platforma pomera koristeći
mehanizovan pogon viseća skela postaje uređaj i mora imati zapise o pregledima i ispravnosti. Dokumentacija se
čuva na gradilištu. Komisijsko puštanje u rad. Viseće skele koje se pomeraju ručno koriste se kao privremene
pomoćne konstrukcije za izvođenje građevinskih detalja, zanatskih radnji, za najviše dva radnika. Tehničku
dokumentaciju pregled komisija. Mogu da se koriste i kao zaštitne privremne konstrukcije za sprečavanje pada
radnika ili pada predmeta i gradj. materijala u neobebeđen prostor.
Zaštitne skele – sa prihvatnom platformom postavlja se tako da prihvatna platforma ne bude niža od 3m ispod
ivice preko koje radnik može da padne. Zašt. skela sa nastrešnicom ima visinu najmanje 2,5m od podloge po
kojoj se radnici kreću. Širina nastrešnice ili platforme ne sme biti manja od 1,5m. Kada ne postoji mogućnost
upotrebe prihvaznih nadstrešnica ili platformi postavljaju se mreže za prihvat radnika.
Radovi u blizini saobraćaja – Izvođenje gradj. radova tek u zemljišnom pojasu puta ili prige tek nakon
dobijanja dozvole saglasnosti od nadležnog organa za saobraćaj.
RADOVI SA BETONOM - Radovi od prenapregnutog betona – utezački radovi mogu se zvoditi samo u
radnom prostoru u kome nema kretanja rada ili drugih radnika. Za postavljanje i provlačenje kablova obezbeđuje
se pristup od 60cm sa obe strane nosača. Na mestima utezanja i injektiranja obezbeđuje se prostor za smeštaj
pribora i uređaja.Slobodni vrhovi žica se moraju poravnati. Pre puštanja u rad vrši se provera ispravnosti uređaja,
a o toku rada kontrola napona. Žice se postavljaju paralelno. Utezački radovi na visini mogu da se izvode samo
kad je radni prostor obebeđen-skela, radni pod, zašt. ograda, prilazi, proj. dokumentacija na radilištu.
Armirački radovi – Radovi na istovaru, utovaru, prenosu, pripremi i ugradnji betonskog gvožđa. Pristup
zabranjen bez zašt. sred, rasutom kosom i razdrljanom odećom.Pri istovaru teret se prvo oslobadja ostale
armature. Tereti se skidaju sa vrha naslage. Armatura se vezuje čeličnim užetom. Slobodni krajevi žica se vezuju.
Pri prenosu radnici moraju biti udaljeni. Armiračke mašne i el. inst. moraju biti pregledani.
Betonski radovi – prevoz, prenos i ugrađivanje betonske mase i nega dok leži u oplati. Zašt. ograda ako može
doći do pada u prostor dublji od 1m. Staze za ručni prenos ili prevoz betonske mase, radni podovi za prijem
betonske mase, staze i podovi moraju imati svoje oslonce, betoniranje noću se obavlja uz obaveznu rasvetu, el.
29
uređaji moraju imati najviše do 42V, a svetiljke 24V. Kod većih konstrukcija vrši se kontrola sleganja. Prevoz
sudova za transport mase ne smeju preko radnika, prihvat visećih sudova, ne smeju se prevrtati, presipati, pri
betoniranju perfibratorom radnik mora biti čvrsto oslonjen, pri betoniranju crevima fleksibilnost creva mra biti
kontrlisana, ne sme biti uprto u radnike, pre polivanja uklanja se betonska masa, opalata se sne sme skidati
dizalicom.
Radovi na krovu – Krov, njegovi delovi i konstrukcija moraju biti detaljno pregledani pre početka radova sa
ciljem utvrđivanja nosivosti. Moraju biti obezbeđeni sigurnosni putevi i mere za sprečavanje padova. Kod
krovnih pokrivača postavljaju se patosi od dasaka izvan kojih je zabranjeno kretanje. Ukoliko nije moguće
odrediti nosivost postavljaju se prelazi i radne platforme. Zaštitna ograda iznad slobodnih ivica i na mestima gde
se prenosi alat i materijal. Ukoliko se ograda ne može postaviti mogu raditi samo radnici obezbeđeni za rad na
visini. Kada se ne mogu obezbediti prethodne mere postavljaju se zaštitne mreže, skele, platforme.
75. MERE ZAŠTITE PRI IZVOĐENJU MONTAŽNIH RADOVA – Izvode se u skladu sa prjektnom
dokumentacijom koju obezbeđuje izvođač radova, a koja sadrži program montažnog građenja, mere zaštite, pri
izradi, utovaru, istovaru, vezivanju montažnih elemenata. Tehn. dok. moraju da se propišu mesta i način
vezivanja elemenata za dizanje, redosled dizanja, obezbeđenja od preturanja, pomoćne konstrukcije, pomoćni
pribor za pričvrščivanje, moraju biti u skladu sa standardima, projektovanim dimenzijama, težini, obliku.
Montažni el. koji se priprema za podizanje i prenos postavlja se pre podizanja. Vezivanje elemenata za dizalicu
vrši se na mestima i na način predviđen tehničkom dokumentacijom. Na visokim montažama radne platforme se
izrađuju u vidu visećih platformi-skela, dizalizom prenose, vešaju se prethodno montirani i učvrščeni delovi
konstrukcija. Za vreme prenosa i postavljanja mont. elemenata zabranjeno je prisustvo radnika u opasnoj zoni,
kao i kretanje po postavljenom montažnom elementu dok nije obezbeđen prostor izuzev za radnike koji ukrućuju
element. Umirivanje mont. el. na visini vrši se sa bezbednog rastojanja. Dizanje i prenos montažnog elementa ne
sme početi dok se ne obezbedi prostor, postave i pričvrste oslonci, radnici na bezbednom rastojanju, provere
statičke i mehaničke karakteristike pribora za dizanje, izvrši probno podizanje, pregledi i kontrola uređaja,
obezbedi radnik-signalista koji daje znakove rukom rukovaocu dizalice. Montažne radove na visini mogu da rade
radnici samo zdravstveno sposobni za rad na visini, obučeni za montažerske radove i osposobljeni za korišćenje
LZS.
76. MERE ZAŠTITE PRI RUŠENJU OBJEKATA - Izvodi se prema dokumentaciji o rušenju.
Dokumentacijom je utvrđen postupak rušenja, zone sigurnosti, plan označavanja, potrebna obuka radnika i
obučenost, nadzor, čuvar u fazi pripreme, kada se ogradjuje i obezbeđuje objekat, uklanjaju instalacije. Ručno
rušenje se obavlja odozgo na niže. Susedni zidovi se obezbeđuju od pada. Rušenje zidova podkopavanjem je
zabranjeno. Za uklanjanje materijala koriste se korita. Za azbest se preduzimaju mere zaštite radi sprečavanja da
prašina i otpaci dospeju na alat, odeću i telo radnika. Ako se objekat ruši mašinski mašine moraju da se nalaze na
odstojanju od najmanje 1,5 puta većem od visine objekta koji se ruši. Koriste se pomagala od gvožđa ili drveta u
prednjem delu tako da se obezbedi dovoljno rastojanje, kao i čelično uže.
77. MERE ZAŠTITE PRI IZGRADNJI PUTEVA – Utvrđuju se i sprovode u skladu sa saobraćajnim
propisima i odredbama pravilnika. Definišu potrebu za serumom protiv zmijskog ujeda, privremne pristupne
puteve u ispravnom stanju, kontrolu i obezbeđenje od podzemnih vod. Prevoz kamionetima mora biti
obezbedjen. Prolazi za radnika moraju biti minimum 1m. Moraju postojati zašt. nadstrešnice. Rad sa drobilicom
uključujući i zaštitu od radne prašine mora biti uređen. Materijal za asfaltiranje se zagreva u posebnim sudovima
sa poklopcima. Važi zabrana kvašenja delova asfalta ispred motornog valjka. Izvođenje radova na putanji valjka
je zabranjeno. Asfaltna masa se ne sme gasiti vodom, nego peskom. Mogu raditi samo radnici obučeni za rad sa
štetnostima.
78. MERE ZAŠTITE PRI IZGRADNJI MOSTOVA - Prilaz svakom stubnom mestu uređuje se tako da
obezbedi slobodno kretanje i rad. Skele i oslonci moraju biti zaštićeni od atmosf. i podzemnih uticaja. Radne
platforme moraju biti ojačane zbog težine stubova i moraju imati mesta na kojima se radnici mogu skloiti.
30
Konstrukcije mosta se povezuju sa terenom propisanim prilazom. Ako se izgradjuju na terenu obezbeđuju se
oslonci i skele. Za izgradnju pojedinih elemenata obezbeđuju se posebne tehnologije – fundiranje stubova ili
spuštanje otvorenih bunara. Na vodi se obezbeđuje bezbedna plovidba radnika do radnih mesta. Oavezno je
dežurstvo spasilaca sa opremom. Izdaje se zabrana pristupa neplivačima. Postavljaju se oznake u skladu sa
propisima o unutrašnjoj plovidbi.
Šipovi se izrađuju u skladu sa tehn. dokumentacijom. Gornja površina uređaja – zamajac može se koristiti pri
izradi šipa kao radna platforma. Ona mora biti stabilna, čista, bez klizanja, sa preglednim komandnim pultom za
radnika. Za prilaz zamajcu koriste se kudeljne ili plastične lestve sigurnosni konopac obešen na dohvat ruku
radnika. Dizalica za izvlačenje radne cevi sa zamajcem mora nbiti kontrolisana. Spuštanje radnika u cev se vrši
samo pod određenim uslovima. Radnik mora imati sigurnosni pojas. Mora se obezbediti stalna komunikacija sa
dva radnika na radnoj platformi, zašt.šlem, lestve, čelično uže, sigurnosni pojas za plivanje ako postoji
mogućnost pojave vode, stalni nadzor. Proširenje donjeg dela šipa se vrši pomoću mehaničkog dleta. Poseban
elaborat o merama zaštite na radu mora da propiše zaštitu na radu za svaku fazu.
79. MERE ZAŠTITE PRI KESONSKIM RADOVIMA – Pri izradi podzemnih radova u zemljištima sa
velikim prilivom vode koja se ne može savladati pumpama pa se u keson uduvava vazduh pod prtiskom. Izvode
se prema dokumentaciji koja mora da sadrži tehnički opis i prikaz izrade kesona, instalacije za upotrebu i
kontrolu, betoniranje kesona, redosled i opis demntaže opreme, opis organizacije radova. Pod povećanim vazd.
pritiskom mogu raditi samo radnici prethodno upoznati sa štetnostima. Moraju biti obavešteni o posebnom
režimu rada i života, osposobljeni i upoznati sa merama za rad pod povećanim pritiskom, potvrđenom
zdravstvenom sposobnošću, ne mladji od 21 i stariji od 40g, bez određenih zdrav. smetnji, Lica za nadzor ne
smeju biti starija od 45 g. Pod jednakim pritiskom održava se sistem koji čine: kesonska komora, vazdušna
komora, vertikalni prolaz od čeličnih cevi, cevna instalacija od sabirnog rezervoara za vazduh do kesonske
komore. Dodatne mere su: obezbeđenje telefonska veze, osvetljenost, ručna apoteka, jedan za radnik za prvu
pomoć, rezervni delovi, metalne merdevine, spisak radnika koji su ušli, zabranjeno pušenje, zapisnik o puštanju u
rad celokupne instalacije
81. MERE ZAŠTITE PRI RADOVIMA TUNELIMA – u tunelima, kolektorima, dovodnim i odvodnim
cevima. Projektna dokumentacija mora da sadrži opis i redosled radova, opis organizacije izvođenja radova,
tehnički opis faza građenja, opis i prikaz mera zaštite na radu, podgradu. Čist otvor ne sme da bude manji od
160cm visine i 60cm širine. Zaštita od obrušavanja se postavlja uporedo sa iskopom. Za upotrebu eksploziva
izradjuje se poseban projekat. El. instalacija u tunelu mora biti ojačana da bi se zaštitila od mehaničkih oštećenja,
uklučujući i posebne mere protiv udara struje u slučaju pojave vode. Mora se obezbediti provera i merenje
vazduha na opasne materije. Provetravanje obezbediti veštačkom ventilacijom. Podzemne vode odvojiti –
usmeriti u jarkovima, bočnim kanalima i odvodima iz tunela. Prevoz iskopanog materijala se obavlja
vagonetima. Prevoz u tunelu pomoću motorne vuče izvode se na osnovu projekta o građenju tunela koji utvrđuje
uslove za obavljanje i održavanje prevoza.
31
83. MERE ZAŠTITE PRI PRENOSU MATERIJALA – Za prenos se koriste dizalice. Prostor mora biti
ograđen oko ugroženog područja. Moraju postojati znaci zabrane i upozorenja. Označavanje ugroženog područja
se vrši vidnim oznakama. Postavljaju se zaštitne nadstrešnice, zaštitna ograda oko prostora dizalice. Pristup je
dzvoljen samo radnicima. Pomoćna noseća sredstva moraju biti pod kontrolom. Nosač konzolne dizalice i
njihova veza sa dizalicom se postavljaju tako da obezbede proračunatu stabilnost. Radno mesto na kome radnik
prima konzolni materijal mora biti zaštićeno čvrstom ogradom. Privlačenje visećeg tereta vrši se sa kukom. Noće
se mora obezbediti adekvatna osvetljenost. Otvori za prilaz tovarnoj platformi građevinske teretne dizalice imaju
vrata ili čvrste pokretne ograde. Svaka dizalica sa kavezom mora imati automatski uređaj za kočenje u slučaju
prekida užeta i napravu za automatsko sprečavanje dizanja platforme iznad dozvoljene visine. Teretna platforma
mora ima ti sigurnosno uređaj. Mehanizovane automatske trake za prevoz sipkog materijala imaju uređaj za
automatsko zaustavljanje, a one koje se ne vide i sigurnosno uže za mehaničko isključenje.
85. MERE ZAŠTITE PRI PREVOZU materijala i opreme – vagoneti, dokumentacija, koleseci, šine,
okretnice, vagoneti sa poklopcem, vožnja radnika na vagonetima za prevoz materijala je zabranjena je. Posebne
sredstva samo prema svrsi, rukovanje od strane stručnog osoblja. Prevoženje, utovar, istovar gradj. mater. na
gradilištu samo prema prpisima...
87. MERE ZAŠTITE PRI RADU SA OPASNIM MATERIJAMA Rad sa opasnim materijama mora biti
uređen na način da su preduzete mere zaštite od opasnog delovanja u skladu sa propisima, tehn. standardima i
MSDS. Tehnički gasovi se dopremaju čeličnim bocama koje se izdvojeno skladište. Objekat se zaštićuje od atm.
pražnjenja. Nema grejanji i ima čvrste zidove. Metalni delovi objekta se zašztićuju zaštitnim uzemljivačem.
Krovna pokrivka da štiti od sunca, varnica. Ako postoje el. inst. treba da budu izvedene u EX izvedbi. Objekat se
postavlja udaljeno od saobraćajnica, ali sa lakim prilazom vozilima. Vrata zaključana. Na ulazu znak zabrane
pušenja. Odvajanje praznih boca. Nesmetan pristup i prostr za manipulaciju. Pod od materijala koji ne varniči.
Vertikalno odlažu. Unošenje masnih materija –zabranjeno. Ako se koriste 1-2 boce smeštaju se u posebnom
delu , moraju biti pokrivene makar daskama. Ekspl. sredstva se čuvaju u posebnim skladištima. Delovanje OM se
otklanja provetravanjem, dovođenje svežeg zraka i odvođenje sagorelih gasova (kada se u prostorijama koriste
motori sa unutrašnjim sagorevanjem), zabrana ulaska dok nisu preduzete mere.
32
88.Sadržaj prijave o početku radova – naziv radova koji se izvode, broj i datum pod kojim je dokument
zaveden, naziv i adresu naručioca radova naziv i adresu sedišta izvođača, naziv i adresu sedišta organizacije koja
je izradila glavni projekat, naziv i adresu sedišza organizacije koja vrši stručni nadzor, naziv, adresu sedišta,
kontakt telefone radne jedinice koja neposredno izvodi radove, ime i prezime stručnu spremu rukovodilac
radova, datum ugovorenog početka i završetka radova i druge podatke koji su od značaja za inspekciju rada.
Prijavu potpisuje direktor preduzeća. Dostavlja se nadležnoj inspekciji.
89. MERE ZAŠTITE U OBRADI DRVETA - PRAVILNIK O MERAMA ZAŠTITE PRI MEHANIČKOJ
PRERADI I OBRADI DRVETA I SLIČNIH MATERIJA
Pod sličnim se podrazumvaju iverice, šper ploče, furnir, laminati. Prostori sa mašinama moraju imati ventilaciju.
Oruđa ispravna, pregledana, čiščenje otpada, nije dozvoljena upotreba otvorenog plamena. Krug org. ograđen.
Građa složena tako da se ne može obrušiti. Osvetljen radni prostor.. Otvori , udubljenja i rezervoari koji sadže
om moraju biti ograđeni sigurnosnom ogradom. Rotirajući delovi mašina moraju biti zaštićei. Pokretne mašine
za vreme rada moraju biti učvrščeni. Ručne mašine moraju imati uređaj za zaustavljanje bez ispuštanja mašine.
Čiščenje odgovarajućim sredstvima. Pre obrade drvo mora biti očiščeno od meala. Mere zaštite alata-prethodno
proveren, pravilno postavljen. Hidrotermička prerada trupaca podrazumeva rasterećenje pare, hlađenje bazena.
Nije dozvoljeno prisustvo radnika za vreme dizanja drveta. Trupci i građa se slažu na ravnom tlu. Složajevi
moraju biti stabilni, prolazi obezbeđeni, najviše do 3m ručno odnosn 6m na mehanizovan način. Građa se skida
odozgo naniže.
Posebne mere zaštite na pojedinim mašinama – Gateri se puštaju u rad tek kada su obezbeđene mere zaštite,
zvučni signal, pri izlzazu iz gatera okrajci se osiguravaju od dizanja i spuštanja. Kružne testere – List kružne
testere mora biti obezbeđen zaštitnom napravvom, tako da ne umanjuje preglednost. List kružne testere sa
klatnom se obezbeđuje čvrstom zašt. kapom. Za obradu i preradu drveta mogu se koristiti samo ručne kružne
testere sa pokretnim zašt. napravama koji pri hodu automatski pokriva ceo obod lista testere.Kod kružnih testera
sa više listova i automatskim pomeranjem materijala ugrađuje se uređaj za zaštitu od povratnog udarca. Rezanje
ogreva kružnim testerama na pokretnim stolovima ili pokretnim kozlićima. Tračne testere – zaštiuju se
zaštitnim oklopom po celoj dužnini osim na mest gde se neposredno reže. Puštanje u rad zvučnim signalom.
Ravnalice za obradu se koriste samo ravnalice čije su osovine i držači noževa okruglog oblika.Radno telo se
obezbeđuje zaštitnom napravom osim na mestu gde se vrši ravnanje. Rendisaljke – Moraju imati napravu za
zaštitu od povratnog udarca. Iznad noževa se postavljaju zaštitne kape. Glodalice – koriste se alati koji ne mogu
preći maksimalne veličine određene od proizvđača glodalice. Alat glodalice mora biti okriven zaštitnim
oklopom. Brusilice - Pokretni i brusni valjci se obezbeđuju zaštitnim napravama od svakog dodira. Površina
brusne ploče pri obradi metala se zaštićuju, radni sto mora biti što bliže primaknut brusnoj ploči. Kombinovane
mašine primenjuju mere zaštite zavisno od radnih operacija. Mašina za rezanje furnira – Koriste se tako što se
aktivira sa obe ruke isovremno pomoću dve sklopke. Moraju imati uređaj za zaustavljanje noža. Kod rotacionih
mašina deo ploče koji se ne koristi mora biti pokriven. Ljuštilica – rukovalac se nalazi kod komandnog pulta.
Makaze za sečenje furnira – mehanizam za automatsko zaustavljanje radnog dela makaza, zaštitna naprava
kada snemaju uređaj za automatsko dodavanje. Vertikalni krojač loče, Tokarski strugovi, Drobilice za drvo – bar
dva radnika, Prese, mašine za nanošenje lepka – valjci moraju biti zaštićeni na uaznoj strani.
33
platformom. Rezervoari za smeštaj om na vrhu imaju cev za punjenje, a na dnu cev za pražnjenje. Burad sa OM
se smeštaju na posebnim mestima.
LZS – sve vrste naočara, zaštitne rukavice, zašt. protiv ozleda ako rade sa vrućim i nagrizajućim suspstancama,
kontrola vazduha gde su mogući otrovni gasovi i pare, maske respiratori i izolacioni aparati. Pored lzs moraju biti
na raspolaganju sredstva prve pomoći. Mora se sprovesti obuka za nošenje i korišćenje maski i izol. aparata.
Pranje ruku i mazanje nakon rada sa pojedinim hemijskim jedinjenjima je obavezno.
ZOP –LZS –azbestna odela, azbestne pregače, azbestne rukavice, azbestne čizme, kao i zašt. odeća natopljena
zaštitnim sredstvima protiv vatreLaki metali, požari ugljene prašine, benzin i tečnosti se gase penom . Specifične
zapaljive tečnosti visoke tačke paljenja se gase vodom.
Pri sprovođenju zapaljivih tečnosti cevima potrebno je uzemljiti cevi, sprečiti stvaranje ekspl. smeše pare i
vazduha, čistiti cevi od koloidnih nečistoća, sprečiti velike brzine strujanja (do 4m/s) sprečiti raspršivanje
tečnosti pri punjenju rezervoara. U slučaju rasipanja žive svi radnici koji nemaju propisane maske treba da
napuste radionicu. U slučaju isparenja amonijaka reaguje se brizganjem jakih mlazova vode.
34
POSEBNI DEO PROGRAMA – PROCENA RIZIKA NA RADNOM MESTU I U RADNOJ OKOLINI
17. Rizik – verovatnoća da će potencijal za povredu biti ostvaren i mogući stepen povrede ili verovatnoća
nastanka povrede, oboljenja, oštećenja zdravlja zaposlenog usled opasnosti
19. Radno mesto sa povećanim rizikom – je radno mesto kod koga i nakon primenjenih mera BZR rizik nije
eliminisan.
20. Svrha procene rizika- preduzimanje mera za sprečavanje prof. ob (gde nije moguće treba ih staviti pod
kontrolu do dobijanja novih saznanja), informisanje zainteresovanih strana , obuka zaposlenih i drugih učesnika
procesa, organizacija i sprovđenje potrebnih mera. Procena mora biti sadržajna i primenjena da pomogne
poslodavcu. Procena je ponovljiv proces. Kada nije moguće sasvim ukloniti opasnost treba je smanjiti staviti pod
kontrolu, do dobijanja novih saznanja u budućnosti. Procenom se prepoznaju opasnosti, utvrđuju mere koje su
već preduzete, utvrđuju i sprovode nove mere, za njihovu minimizaciju, dokazuje svim zainteresovanim
stranama da su svi faktori u vezi sa radom razmotreni, da su donete odgovarajuće odluke, da se preventivne mere
sprovode u pravcu stalnog poboljšanja sistema BZR. Pri donošenju mera treba voditi računa da se opasnosti ne
prenose i stvaraju rizik na drugom radnom mestu i u drugoj radnoj okolini.
21. Ključni elementi procene – Procena je preispitivanje svih aspekata rada. Sprovodi se kako bi se ustanovili i
otklonili uzročnici povrede ili štete, utvrđivanjem i sprovođenjem preventivnih ili zaštitnih mera. Sprovodi se uz
konsultovanje i sudelovanje svih na rm. Iisključuje opasnosti vezane za sam život – adm. radnik koji se poreže na
papir. Procena opasnosti uključuje sva radna mesta prateći različitosti radnih aktivnosti. Ne treba je ponavljati
kod relativno nepromenjivih radnih mesta. Sprovode je poslodavac i zaposleni, odnosno njihovi predstavnici. U
uključuje i moguće prisutne, kao i naše radnike kod drugog poslodavca, posetioce –korisnike naših usluga i sl.
Uključuje fiksne objekte, mobilne objekte i objekte koji podležu promenama (gradilišta). Kod radnih mesta gde
se uslovi menjaju procena uslovljava takav pristup koji će uzeti u obzir te promene. Koraci: prepoznavanje
opasnosti, prepoznavanje radnih mesta, i izloženih, procena rizika koja može biti kvalitativna ili kvantitativna,
odonošenje odluke da li je moguće eliminisati, odluka da li je potrebno doneti dodatne mere.
Opasnost – suštinsko svojstvo nečega (materijala, opreme, proceda) da može prouzrokovati povredu.
35
6.Sredstvo i oprema za ličnu zaštitu na radu jeste odeća, obuća, pomoćne naprave i uređaji koji služe za
sprečavanje povreda na radum prof. oboljenja ili oboljenja u vezi sa radom i štetnih posledica po BZR.
Opasne materije jesu eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, gadne, zarazne, korozivne, kancerogene i
radiaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, koji se koriste u procesu rada, kao i materije
koje su kada su vezane za neke supstance , opasne po život i zdravlje zaposlenih.
Opasnost jeste stanje ili okolnost koje može ugroziti zdravlje ili izazvati povredu zaposlenog.
Opasna pojava jeste događaj kojim su ugroženi ili bi mogli biti ugroženi zdravlje ili može biti povređen
zaposleni.
22. Dijagram toka procene - T procene i kontrole rizika: program, odluka, skupljanje podataka, analiza
opasnosti, analiza izloženosti, priprema obrazaca, procena rizika, traženje rešenja, određivanje prioriteta i
kontrlnih mera, sprovođenje kontrlnih mera, procena načina evidentiranja podataka, procena efik. km, ponovna
procena, praćenje programa procene rizika.
23. Metodologija procene: Postoje dva osnovna principa-mora biti relevantna i sveobuhvatna i kada se utvrdi da
opasnost postoji da li se može u potpunosti eliminisati. Pristupi: posmatrane rm, prepoznavanje procesa,
aktivnosti, zadataka, oblika rada, spoljni faktori, organizacije mere bezbednosti. Oni se zasnivaju na zakonskim
obavezama, standardima, uputstvima, principa hijerarhije. Principi hijerarhije za sprečavanje opasnosti
podrazumevaju : izbegavanje opasnosti, zamenu bezopasnim i manje opasnim, borba protiv opasnosti na samom
izvoru, primena kolektivnih mera zaštite, a ne individualnih, prilagođavanje tehničkom napretku i novim
saznanjima, briga za poboljšanje nivoa zaštite).
24. Pristupi procene zavise od prirode rm, tipa procesa, obavljanja zadatka, tehničke složenosti. Primer procene
u proizv. jed. sa standardizovanom proizvodnjom – mašine i mehaničke opasnosti, materijal za preradu ili
korišćenje mašina, parametri okoline, pristup rm, upotreba dodatne opreme, elektr. inst, čiščenje, održavanje,
psih, sociol i fizički faktori. Prepoznati dobro poznate opasnosti i one za koje potrebno detalnjije vršiti procenu.
24. Dodatni koraci za sveobuhvatniju procenu: prepoznavanje opasnosti u svim aspektima rada
(konsultovanje i sudelovanje radnika, sistemsko ispitivanje-posmatranje, uzimanje u obzir i nerutinskih
povremnih radnji, neplaniranih i nepredviđenih aktivnosti), svih izloženih, uzimajući u obzir već preduzete mere
(od posmatranja do informacija iz izveštaj o stanju BZR, i anlizu i merenje gde je to potrebno), donošenje
odluka o novim merama (u cilju zaštite radnika – tabela 5.3 str.135 dopuniti), prioritetne mere predostrožnosti
(uklanjanje opasnosti su prioritetne mere).
36
Biološke štetnosti – virusi, bakterije, paraziti, gljivice, insekti, materije organskog porekla
Štetna zračenja – infracrveno, ultraljubičasto, rendgen, radioaktivno,
Fizičke štetnosti – buka, vibracija, rasvetla
Nepovoljni mikroklimatski uslovi – hladnoća, toplota, vlaga, vruće materije, hladne materije
Telesna naprezanja i nefiziloški položaj tela – stav, kretanje, rad sa teretom, opterećenje delova tela, ritam i
brzina rada, napori osetljivih organa
30. Analiza rizika u odnosu na verovatnoću i težinu povrede na radu , prof. oboljenja ili bolesti u vezi sa
radom
32. Utvrđivanje prioriteta – vrši se u skladu sa procenjenim rizikom. Prioriteti se određuju zavisno od
ozbiljnosti povrede ili oštećenja zdravlja, broja izloženih osoba, ako postoje informacije o nesrećama koje su se
dogodile na sličnim radnim mestima, ako postoje informacije o nesrećama ili pogoršanju zdravlja koje su
uzrokovane specifičnim opasnostima.
33. Utvrđivanje radnih mesta sa povećanim rizikom - minimalni zahtevi su stabilnost, čistoća, elektro
oprema, putevi za spašavanje, otkrivanje požara i oprema zop, ventilacija, sobna temperatura, rasveta, podovi,
zidovi, plafoni, prozori i otvori, vrata i ulazi, prometne terase –opasne zne, pomične stepenice i trake, prostor za
37
utovar, manevarski prostor, objekti za odmor i rekreaciju, prostorije za trudnice i dojilje, prostorije za bolesne,
prostorije za prvu pomoć, radna mesta za invalidna lica, radna mesta na otvorenom.
34. Uloga i značaj medicine rada u utvrđivanju radnih mesta sa povećanim rizikom
38
42. Provera efikasnosti primene Akta – Dogovori o planiranju , organizaciji, praćenju i reviziji zaštitnih i
preventivnih mera treba da se obavi nakon procene rizika kako bi se osigurala i održavala efikasnost tih mera a
opasnosti adekvatno kontrlisale.
43. Revizija Akta o proceni rizika – Procena nije jednokratna. Ona se ponavlja, a po potrebi revidira. Procena
može prouzrokovati promene u radnom procesu tako da se radni uslovi moraju ponovo proceniti. Može delovati
na radni proces i njuegovo izvođenje i organizaciju. Može se poboljšati. POdaci na kojima se zasniva se mogu
promeniti. Utvrđene mere nisu dostupne potrebno ih je redefinisati. Posle nesreća potrebno je preispitivanje.
Takođe u situacijama bliskih susreta – incidenti koji su se mogli destiti, incidenata i bliske opasnosti , pogotovo
ako se ponavljaju, potrebno je preispitati i revidirati procenu rizika na radnom mestu i u radnoj okolini.
Predstavnici radnika i lica za BZR igraju važnu komunikacionu ulogu u evidentiranju ovih situacija. Ako nema
ništa od prethodnog, procenu treba preispitivati u pravilnim vremenskim razmacija.
45. Stručni nalazi o ispitivanju radne okoline - Pravno lice izdaje stručni nalaz sa zaključkom da li su na
radnom mestu i u radnoj okolini primenjene propisane mere odnosno da li su ispitivani parametri u dozvoljenim
granicama.
39
50. Utvrđivanje načina i postupka osposobljavanja zaposlenih za BZR
Radnici i drugi koji mogu biti izloženi riziku: radnici u proizvodnji, izradi, distribuciji, prodaji, pomoćno
osoblje, spoljni, samozaposleni, studenti, volonteri, , praktikanti, u kancelariji i trgovini, posetioci, službe za
slučaj opasnosti, radnici u laboratoriji
Radnici izloženi povećanoj opasnosti:osobe sa invaliditetom, mladi i stari, trudnice i dojilje, neobučeno i
neiskusno osoblje, osoblje koje radi u tesnim i neprovetrenim prostorima, na održavanju, oslabljenog imuniteta,
slabijeg zdravlja, zavisnici od lekova...
40