Kolegij: Uvod u ikonologiju

Mentor: Dino Milinović

Autori(ce): Buga Klara Blanuša, Petra Galović

FRA ANGELICO, Stigmatizacija sv. Franje Asiškog i smrt sv. Petra Mučenika

Fra Angelico je jedan od najvažnijih predstavnika firentinske rane renesanse. Bio je pripadnik
dominikanskog reda, a 1982. ga je papa Ivan Pavao II. beatificirao. Biskup Strossmayer je njegovo djelo
„Stigmatizacija sv. Franje asiškog i smrt sv. Petra Mučenika“ smatrao najvećom dragocjenošću galerije.

PREDIKONOGRAFSKA ANALIZA

Slika je podijeljena na dvije polovice. Linija razgraničenja je tanka zlatna linija, no postoje i razgraničenja u
krajoliku. To su promjena boje neba iz zlatne u tamnoplavu, malena kapelica ili crkva i pukotina u zemlji na
kojoj se nalazi drvena daska, odnosno „most“ koji povezuje oba dijela slike. Na lijevoj strani slike nalaze se
tri lika. Najveći lik nalazi se u podnožju planine. Kleči na desnoj nozi dok je lijevom održava ravnotežu.
Ruke su mu podignute u vis a oko glave mu se nalazi zlatni krug. Odjeven je u smeđu haljinu sa bijelim
pojasom. Zlatne linije koje mu dotiču dlanove na rukama, prsa sa otvorenom ranom te stopala povezuju ga
sa drugim likom na prikazu koji lebdi u zraku. Lik koji lebdi ima tri para jarko crvenih krila. Jedan par krila
ima iznad glave, drugi par krila mu služi za let, a treći par krila mu je omotan oko struka i nogu. Oko glave
ima zlatni krug sa upisanim crvenim križem. Nebo je zlatne boje, a sudeći po tome da iz tog lika izlaze
zlatne linije možemo zaključiti da je on izvor svjetlosti koja je promijenila boju neba Treći lik na lijevoj
strani slike nalazi se na ulazu u malenu crkvu ili kapelicu i rukama pokriva oči. Također je odjeven u smeđu
haljinu, ali za razliku od centralnog lika obuven je i nema ništa iza glave. Na desnoj strani slike se nalazi tri
glavna lika te dva lika u pozadini. Prva dva lika nalaze se u prvom planu dok se treći lik nalazi u drugom
planu, a zadnja dva lika su skroz u pozadini da se skoro pa stapaju sa krajolikom. Prvi lik kleči na zemlju.
Obučen je u bijelu haljinu sa crnim plaštem. Iz glave mu šiklja krv kojom zapisuje tekst na zemlji. Oko
glave ima zlatni krug, a iznad glave mu se nalaze tri krune, jedna iznad druge. Drugi lik ima srebrni šljem na
glavi te srebrnu košulju preko koje je prebačena kratka jarko crvena haljina sa crnim pojasom oko kojeg visi
mač koji izgleda kao produženi mesarski nož. Također ima jarko crvene hlače i čizme na nogama. U desnoj
ruci drži bodež koji je usmjeren prema ranama prvoga lika, a mač koji mu visi oko pasa ima vidljive tragove
krvi. Treći lik koji se nalazi u podnožju planine također na sebi ima bijelu haljinu sa crnim plaštem. Ruke su
mu sklopljene u stanje molitve, a na prsima se vidi rana iz koje krv curi po bijeloj haljini i slijeva se skoro
do tla. Oko glave ima zlatne zrake koje se nepravilno šire. Skroz u pozadini, iza planine ili klisure u
podnožju koje se nalazi treći lik, naziru se dva lika. Prednji lik se bolje vidi, a u njegovim rukama nalazimo
isti bodež poput onoga koji drži drugi lik na prikazu te isti šljem, ali on nema jarko crvenu kratku haljinu.
Nebo iznad ovog prikaza na desnoj strani je plave, odnosno tamnoplave boje.

IKONOGRAFSKA ANALIZA

Na lijevoj polovici slike prikazana je stigmatizacija sv. Franje Asiškog. Literarni izvor tom prikazu pronalazi
se u „Zlatnoj legendi“ : „Sluga Božji u viđenju ugleda nad sobom raspeta serafa koji tako vidljivo u njega
utisnu znakove svoga raspeća da je i on izgledao raspet. Znakom križa biše mu bilježene ruke, noge i bok,
no on je biljege križa veoma brižno krio od pogleda svih ljudi.“ Stigmatizacija jest primanje Kristovih rana,
a Franjo Asiški je svetac kojeg u umjetnosti obično prepoznajemo upravo po ranama, tj. stigmama. U
kršćanskoj umjetnosti se sv. Katarina Sijenska također prikazuje sa stigmama. Lik koji lebdi na nebu je
Krist koji mu se ukazuje u obliku serafina, a prepoznajemo ga zbog upisanog križa u aureoli. Serafini se
prikazuju sa tri para krila te su, također poznati po svojoj jarkoj svjetlosti. Serafini su čuvari Božjeg
prijestolja što objašnjava zašto se Krist ukazuje u obliku serafina. Objašnjenje se također nalazi u „Zlatnoj
legendi“ u času koji je prethodio samoj stigmatizaciji: „Jedan Brat, drug čovjeka Božjeg, pade u zanos i
ugleda među drugim prijestoljima na nebu jedno veoma dostojno, koje je blistalo izvanredno slavno. Dok se
čudio kome se čuva tako sjajno prijestolje začu: „Ovo je prijestolje pripadalo jednom od palih akanđela, a
sada je pripravno za poniznog Franju.“ Kad svrši molitvu, ovako upita čovjeka Božjeg: „Oče, što ti misliš o
sebi?“ A on će: „Smatram se najvećim grešnikom.“ No duh odmah reče bratu u srcu: „Znaj da je istinito
viđenje koje si imao, jer će poniznost onoga najponiznijeg uzdići na prijestolje izgubljeno zbog oholosti.“
Treći lik koji stoji na ulazu u malenu crkvu i rukama pokriva oči je lik brata Leona koji svjedoči
stigmatizaciji. Brat Leon bio je Franjin najpovjerljiviji učenik. Iz milja ga je zvao Ovčica Božja, a iznimno
je štovao Bogorodicu te je bio nazočan u času Franjine smrti.

Na desnoj polovici slike prikazana je smrt sv. Petra Mučenika, za života poznatog kao sv. Petar Veronski. Sv.
Petra je papa Inocent IV. poslao da se bori protiv krivovjernih nauka: „Vrhovni je svećenik u razne dijelove
Lombardije poslao mnoge istražitelje iz Reda propovjednika da suzbiju đavolsku zarazu. No kakao su u
Milanu krivovjerci bili ne samo brojni, nego su posjedovali veliko đavolsko znanje, postavi on i odredi u
Milanu i njegovoj dokolici blaženog Petra, okretna braniča vjere i neumorna Gospodnjega borca, za svoga
istražitelja sa svim ovlastima.“ No na tom putu sv. Petar Veronski doživio je mučeničku smrt od strane
krivovjeraca. Kada je išao iz grada Koma u Milano po nalogu Apostolske stolice, jedan od sljedbenika
krivovjeraca, od njih nagovoren i podmićen, nasrnuo je na sv. Petra da ga ubije. Zario je mač u njegovu
glavu te mu nanio strašnu ranu. Sv. Petar nije bježao nego se ponio kao sveta žrtva i strpljivo podnosio
udarce izgovarajući riječi „Vjerovanja“ sve do svoje smrti. Fra Angelico ga prikazuje kako svojom krvlju
ispisuje početne riječi „Vjerovanja“ u zemlji. To je vjernicima kasnije ispričao sam ubojica nakon što su ga
uhvatili i brat Dominik, Petrov pratilac kojega je ubojica ranio, ali ga je ostavio nekoliko dana na životu.
Brat Dominik je prikazan kako stoji ispod klisure sa rukama sklopljenim u molitvi, iz rane u prsima mu se
slijeva krv te svjedoči cijelom događaju. Iznad glave sv. Petra Mučenika nalaze se tri krune. Kada se u
kršćanskoj umjetnosti kruna prikazuje kao oznaka nekog mučenika tada simbolizira njegovu pobjedu nad
grijehom i smrću.

Fra Angelico se još bavio sa spomenuta dva prikaza. Ono što je zanimljivo jest da u prikazu stigmatizacije
sv. Franje Asiškog, Krist koji se prikazuje u obliku serafina opet ima jarko crvena krila, a brat Leon se opet
nalazi na ulazu u malenu crkvu. Jarko crvena boja je vrlo vjerojatno povezana sa činjenicom da su serafini
poznati po jarkoj svjetlosti u koju rijetko tko može gledati. Što se tiče crkvice u pozadini, možda se radi o
crkvi sv. Damjana u kojoj se sv. Franji ukazao Krist i rekao mu da obnovi njegovu kuću koja se ruši.
Također je i i sv. Franjo Asiški u drugom prikazu u potpunosti okrenut prema serafinu, dok je na prvoj slici
prikazan sa prsima prema naprijed. Kada Fra Agelico slika smrt sv. Petra Mučenika, u drugom prikazu
smješta brata Dominika lijevo od događaja i opet mu daje zrakastu aureolu. Ubojica u drugom prikazu nije u
oklopu i nema kacigu, ali opet nosi crvenu haljinu, a tri krune iznad glave sv. Petra su izraženije.

DRUGI PRIKAZI SV. FRANJE ASIŠKOG

Franjo Asiški je svetac koji je osnivač Reda manje braće ili Franjevačkog reda. Nosi smeđi ili sivi habit i
pojas koji ima tri čvora koja označavaju vjerske zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti. Nema niti jednog
autentičnog portreta iz njegova doba, ali ga njegov najraniji biograf; Toma iz Celena, opisuje kao kržljava,
razbarušene brade i boležljivih očiju. Osim stigmi, njegovi atributi su raspelo, ljiljan (čistoća) i lubanja
(simbol ljudske smrtnosti).
Slika 1 Giotto (1295. – 1300.)
Slika 2 Jan van Eyck (1428. - 1432.)
Slika 3 Bellini (1480.)
Slika 4 Bartolomeo della Gatta (1487.)
Slika 5 Peter Paul Rubens (16./17.st.)
Slika 6 Francisco de Zurbarán (17.st)
DRUGI PRIKAZI SV. PETRA MUČENIKA

Sv. Petar Mučenik se u drugim prikazima pojavljuje sa mačem u prsima ili sa mučeničkom palmom u ruci i
raspelom. Poprište njegova mučeništva je šuma pa je skoro uvijek scena njegove smrti smještena u šumi.
Njegov pratilac, brat Dominik se pojavljuje ili kao svjedok sa strane sa ranom u prsima ili kako bježi na
konju.

Slika 7 Taddeo di Bartolo (15.st)

Slika 8 Bernardino da Asola (16.st)
Slika 9 Pedro Berruguete (1495.)
Slika 10 Bellini (1509.)
Slika 11 Tizian (1529.)
Slika 12 Domenico Fetti (16./17.st.)
Slika 13 Domenico Zampieri (1619.-1621.)
Izvori:
1. Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Anđelko Badurina
2. Rječnik tema i simbola u umjetnosti, James Hall
3. Zlatna legenda ili štiva o svecima, Jacobus de Voragine