ZAŠTITA OKOLIŠA – 1.

kolokvij
1. Što je okoliš?
− Okoliš je prirodno okruženje organizama i njihovih zajednica uključivo i čovjeka, koje
omogućuje njihovo postojanje i njihov daljnji razvoj: zrak, vode, tlo, zemljina kamena
kora, energija te materijalna dobra i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je
stvorio čovjek; svi u svojoj raznolikosti i ukupnosti uzajamnog djelovanja.

2. Nabrojite sastavnice okoliša.

− Sastavnice okoliša su: zrak, voda, more, tlo, krajobraz, biljni i životinjski svijet te
zemljina kamena kora.

3. Što je zaštita okoliša?

− Zaštita okoliša je stukovno područje, kojem je zadaća očuvanje zdravog životnog
okruženja. To je skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprječavanje
opasnosti za okoliš, sprječavanje nastanka šteta i/ili onečišćivanja okoliša,
smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije
nastanka štete.
− Zaštita okoliša određuje granice raznih vrsta opterećenja, predlaže zakonske propise,
uvodi preventivne i reparativne tehničke mjere za održavanje potrebne kakvoće
zraka, voda, tla i prehrambenih proizvoda, te utvrđuje pravila u odnosu na abiotičke i
biotičke čimbenike životne sredine.

4. Nabrojite 5 najvažnijih problema vezanih uz okoliš (po vlastitom izboru).

− Kakvoća i dostatnost vode
− Kakvoća zraka i tla
− Očuvanje bioraznolikosti
− Kilimatske promjene
− Stvaranje otpada

5. Što je opterećivanje okoliša?

− Opterećivanje okoliša je svaki zahvat ili posljedica utjecaja zahvata u okoliš, ili utjecaj
na okoliš određene aktivnosti, koja sama ili povezana s drugim aktivnostima, može
izazvati ili je mogla izazvati onečišćivanje okoliša, smanjenje kakvoće okoliša, štetu u
okolišu, rizik po okoliš ili korištenje okoliša.

6. Nabrojite opterećenja za okoliš.

− Opterećenja su: emisije tvari i njihovih pripravaka, fizikalni i biološki činitelji
(ionizirajuća zračenja, buka, toplina, svjetlosno onečišćenje i dr.) te djelatnosti koje
ugrožavaju ili bi mogle ugrožavati sastavnice okoliša.

1
7. Što je zahvat u okoliš?
− Zahvat u okoliš je privremeno ili trajno djelovanje čovjeka koje bi moglo utjecati na
okoliš, za koje je potrebno ishoditi odgovarajuće odobrenje za realizaciju.

8. Objasnite pojam: onečišćavanje okoliša.

− Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica nedozvoljene
emisije i/ili drugog štetnog djelovanja, ili izostanaka potrebnog djelovanja, ili utjecaja
zahvata koji može promijeniti kakvoću okoliša.

9. Objasnite pojam: onečišćujuća tvar.

− Onečišćujuća tvar je tvar ili skupina tvari, koje zbog svojih svojstava, količine i
unošenja u okoliš, odnosno u pojedine sastavnice okoliša, mogu štetno utjecati na
zdravlje ljudi, biljni i/ili životinjski svijet, odnosno biološku i krajobraznu raznolikost.

10. Objasnite pojam: emisija.

− Emisija je ispuštanje ili istjecanje tvari u tekućem, plinovitom ili čvrstom stanju, i/ili
ispuštanje energije (toplina, zračenje, buka, vibracije, svjetlost) te ispuštanje
organizama, iz pojedinog izvora u okoliš, nastalo kao rezultat čovjekovih djelatnosti,
kao i mikrobiološko onečišćivanje okoliša.

11. Što je granična vrijednost emisija?

− Granična vrijednost emisija je propisana vrijednost, koncentracija i/ili razina emisije,
izražena u posebnim pokazateljima, koja u jednom ili tijekom više vremenskih
razdoblja ne smije biti prekoračena.

12. Objasnite pojam: kakvoća okoliša.

− Kakvoća okoliša je stanje okoliša i/ili sastavnica okoliša, koje je posljedica djelovanja
prirodnih pojava i/ili ljudskog djelovanja, izraženo morfološkim, fizikalnim, kemijskim,
biološkim, estetskim i drugim pokazateljima.

13. Što je standard kakvoće okoliša?

− Standard kakvoće okoliša je propisana kakvoća okoliša ili pojedine sastavnice okoliša
na određenom području.

14. Što je rizik po okoliš?

− Rizik po okoliš je veličina koja se mjeri vjerojatnošću pojavljivanja događaja i
potencijalom štete za okoliš koji taj događaj može uzrokovati.

2
15. Objasnite pojam: cjelovito upravljanje zaštitom okoliša.
− Cjelovito upravljanje zaštitom okoliša je skup povezanih i usklađenih odluka i mjera
kojima je svrha ostvarivanje jedinstvene zaštite okoliša, izbjegavanje i smanjivanje
rizika po okoliš te poboljšavanje i ostvarivanje učinkovite zaštite okoliša.

16. Nabrojite subjekte zaštite okoliša.

− Sabor, Vlada, ministarstva i druga nadležna tijela državne uprave, županije i Grad
Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine, Hrvatska agencijaza za okoliš i prirodu, Fond
za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, pravne osobe s javnim ovlastima, fizičke
osobe koje obavljaju gospodarsku djelatnost, udruge civilnog društva koje djeluju na
području zaštite okoliša, itd.

17. Objasnite pojam: praćenje stanja okoliša.

− Praćenje stanja okoliša (monitoring) je sustavno praćenje kakvoće okoliša, odnosno
promjena stanja okoliša i njegovih sastavnica, tj. niz aktivnosti koje uključuju
uzrokovanje, ispitivanje, sustavno mjerenje emisija, imisija, praćenje prirodnih i
drugih pojava u okolišu u svrhu zaštite okoliša

18. Što je informacijski sustav zaštite okoliša?

− Informacijski sustav zaštite okoliša je niz međusobno informacijski povezanih
elektroničkih baza podataka i izvora podataka o stanju, opterećenjima pojedinih
sastavnica okoliša, pritiscima na okoliš, prostornim obilježjima i drugim podacima i
informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini.

19. Objasnite pojam održivi razvitak.

− Održivi razvitak je gospodarski i socijalni razvitak društva koji u zadovoljavanju
potreba današnjeg naraštaja uvažava iste mogućnosti zadovoljavanja potreba idućih
naraštaja, te omogućuje dugoročno očuvanje kakvoće okoliša, biološke raznolikosti i
krajobraza.

20. Navedite načela održivog razvitka.

− Promicanje i zaštita temeljnih ljudskih prava, zaštita ljudskog zdravlja kao
nacionalnog bogatstva, solidarnost unutar i među generacijama, ostvarivanje
otvorenog i demokratskog društva, uključivanje građana, uključivanje poslodavaca i
socijalnih partnera, socijalna odgovornost poslodavaca, obnavljanje prirodnih
resursa

21. Koji su osnovni ciljevi politike zaštite okoliša u EU?

− Očuvanje, zaštita i poboljšanje kakvoće okoliša, zaštita ljudskog zdravlja, racionalno
korištenje prirodnih bogatstava, promicanje mjera na međunarodnoj razini kojima se
rješavaju regionalni ili svjetski problemi okoliša.

3
22. Navedite načela politike zaštite okoliša u EU.
− Predostrožnost, preventivno djelovanje, otklanjanje i sanacija štete nanesene okolišu
na izvoru nastanka, onečišćivač plaća.

23. Koji su kriteriji učinkovitosti instrumenata i mjera politike zaštite okoliša?

− Učinkovitost za okoliš, pravednost u odnosu na sve aktere na koje će se instrument
primijeniti, primjenjivost na različite ciljane grupe (širina primjene), administrativna
prihvatljivost (uklapanje u postojeći sustav i realnost provedbe), troškovna
učinkovitost, pozitivne promjene u drugim društvenim segmentima, neizravno
vezanim za zaštitu okoliša, komunikacija s glavnim ciljanim skupinama/sektorima.

24. Što je biološka raznolikost?

− Bioraznolikost je raznolikost živih organizama:unutar vrsta, raznolikost među
vrstama i raznolikost ekoloških sustava
− Obuhvaća raznolikost gena, populacija, vrsta, staništa, ekosustava, ekoloških procesa
i procjenjuje se na tmeelju brojnosti različitih tipova, količine i kakvoće, te raspodjele
komponenti biološke raznolikosti

25. Što je geološka raznolikost?

− Geološka raznolikost (georaznolikost) jesu sve vrste stijena, minerala, fosila i reljefni
oblici te procesi koji su ih stvarali kroz geološka razdoblja.

26. Što je krajobrazna raznolikost?

− Krajobrazna raznolikost jest prostorna strukturiranost prirodnih i od čovjeka
stvorenih krajobraznih sastavnica (bioloških, ekoloških, geoloških, geomorfoloških i
kulturnih vrijednosti).

27. Koji su uzroci gubitka biološke raznolikosti?

− Promjene staništa, prekomjerno iskorištavanje prirodnih dobara (lov, krivolov,
uznemiravanje, sakupljanje, sječa), unos stranih vrsta, onečišćenje okoliša, globalne
klimatske promjene.

28. Koji su uzroci gubitka geološke i krajobrazne raznolikosti?

− Neravnomjerna, jednolična, ambijentalno neusklađena urbanizacija, infrastrukturni
zahvati, poljoprivredne djelatnosti neplanska, lokacijski i arhitektonski neprikladna
gradnja na krajobrazno istaknutim lokacijama, eksploatacija mineralnih sirovina.

29. Navedite proizvode i usluge koje nam pružaju ekosustavi.

− Proizvodi: hrana, voda, drvo, vlakna, genetički resursi, biokemikalije, prirodni
materijali

4
 − Usluge: odmor, duhovno ispunjenje, oprašivanje, rekreacija, estetska i religijska
inspiracija, sprječavanje erozije, regulacija bolesti

30. Što su genetički modificirani organizmi?

− Genetski modificirani organizam (GMO) je organizam, uz izuzetak ljudskih bića, u
kojem je genetski materijal izmijenjen na način koji se ne pojavljuje prirodnim putem
parenjem i/ili prirodnom rekombinacijom.

31. Objasnite pojam: onečišćenje atmosfere.

− Onečišćenje atmosfere: prisutnost jedne ili više tvari takvih značajki i u takvim
koncentracijama da mogu nepovoljno utjecati na ljudsko zdravlje, kakvoću življenja
i/ili na kakvoću okoliša u cjelini.

32. Kako se mogu podijeliti izvori onečišćenja atmosfere?

− Stacionarni: točkasti (onečišćujuće tvari se ispuštaju u zrak kroz za to oblikovane
ispuste – postrojenja, tehnološki procesi, industrijski pogoni, uređaji, građevine i sl.), i
difuzni (onečišćujuće tvari se unose u zrak bez određena ispusta/dimnjaka – uređaji,
površine i druga mjesta)
− Pokretni: prijevozna sredstva koja ispuštaju onečišćujuće tvari u zrak (motorna vozila,
lokomotive, plovni objekti, zrakoplovi)

33. Koje su posljedice prisustva onečišćujućih tvari u atmosferi?

− onečišćenje zraka (lokalne, regionalne)
− oštećenje ozonskog sloja (globalna)
− klimatske promjene (globalna)

34. Nabrojite osnovne onečišćujuće tvari u zraku.

− sumporov dioksid
− oksidi dušika
− lebdeće čestice PM10 i PM2,5
− olovo
− benzen
− ugljikov monoksid
− amonijak
− nemetanski hlapivi organski spojevi
− ozon
− postojana organska onečišćavala poput dioksina, furana, DDT
− teški metali: arsen, kadmij, krom, bakar, živa, nikal, selen, cink

5
35. Nabrojite učinke smoga.
− štetno djelovanje na ljudsko zdravlje na različite načine
− štetno djelovanje na zdravlje životinja
− smanjenje sposobnosti proizvodnje hrane, rasta i reprodukcije biljaka
− korozija metala, prljanje i oštećenje građevinskih materijala, tkanina, sintetskih
materijala, gume, boja i premaza
− smanjenje vidljivosti

36. Nabrojite učinke kiselog taloženja.

− ispiranje hranjivih tvari iz tla
− oštećenje dijelova biljaka
− otapanje toksičnih metala
− povećanje kiselosti voda
− pogoršanje kakvoće pitke vode
− korozija metala i propadanje boja i kamena
− smanjenje vidljivosti

37. Što je ozonska rupa?

Ozonska rupa je geografski ograničena pojava smanjivanja ozonskog sloja u atmosferi, tj.
područje sa smanjenom koncentracijom ozona (ispod 220 DU). Prvi puta su otkrivene u
1970-tim, i to u južnoj hemisferi

38. Koji su glavni antropogeni izvori stakleničkih plinova?

− izgaranje fosilnih goriva (proizvodnja energije i promet)
− industrijski procesi
− odlaganje otpada
− sječa šuma
− poljoprivredna proizvodnja
− stočarstvo

39. Što obuhvaća zaštita atmosfere?

− Zaštita zraka obuhvaća mjere zaštite zraka, poboljšanje kakvoće zraka u svrhu
izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica po ljudsko zdravlje, kakvoću življenja i
okoliš u cjelini, očuvanje kakvoće zraka te sprječavanje i smanjivanje onečišćivanja
koja utječu na oštećivanje ozonskog sloja i promjenu klime.

40. Objasnite pojam: onečišćenje voda.

− Onečišćenje voda je promjena kakvoće voda koja nastaje unošenjem, ispuštanjem ili
odlaganjem u vode hranjivih i drugih tvari; utjecajem energije ili drugih uzročnika; u
količini kojom se mijenjaju korisna svojstva voda, pogoršava stanje vodenih
ekosustava i ograničuje namjenska uporaba voda.

6
41. Objasnite pojam: zagađenje voda.
− Zagađenje voda je onečišćenje većeg intenziteta koje nastaje unošenjem,
ispuštanjem ili odlaganjem u vode opasnih tvari,energije ili drugih uzročnika u
količinama,odnosno koncentraciji iznad dozvoljenih graničnih vrijednosti, kojimse
dovode u opasnost život i zdravlje ljudi i stanje okoliša ili uslijed kojeg mogu nastupiti
poremećaji u gospodarstvu ili drugim područjima.

42. Navedite izvore onečišćenja voda

− Točkasti (koncentrirani) ispusti
o kanalski ispusti naselja, industrijskih objekata ili uređaja koji se na
jasnodefiniranom mjestu ispuštaju u prijemnik
− Netočkasti ili raspršeni izvori
− septičke jame
− erozija zemljišta
− eksploatacijska polja
− poljoprivredne površine
− prometnice
− urbane površine
− neuređenaodlagališta otpada
− ostaci ratnih razaranja na pojedinim područjima u Hrvatskoj
− onečišćena atmosfera

43. Koje tvari i energija uzrokuju onečišćenje/zagađenje voda?

− hranjive tvari(dušikifosfor)
− biorazgradljiveorgansketvari
− nerazgradljive(postojane)organsketvari
− metali
− otopljeneanorgansketvari
− patogeni mikroorganizmi
− suspendiranetvari
− toplina
− radioaktivne tvari

44. Što obuhvaća zaštita voda?

− Zaštita voda obuhvaća mjere zaštite voda te poboljšanje kakvoće voda u svrhu
izbjegavanja ili smanjivanja štetnih posljedica za ljudsko zdravlje, slatkovodne
ekosustave, kakvoću življenja i okoliš u cjelini.
− uređuju se elementi upravljanja vodama poput zaštite vodnih resursa, vodenih
ekosustava, propisivanja standarda vode za piće, kupanje, uzgoj ribe i školjkaša
− Međunarodni zakoni/propisi vezani uz zaštitu kopnenih voda:

Konvencija o režimu plovidbe na Dunavu

7

Konvencija o suradnji na zaštiti i održivoj uporabi rijeke Dunav

Konvencija o zaštitii uporabi prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera
(Helsinki, 1994.) i pripadajući Protokol o vodi i zdravlju

45. Koje ljudske djelatnosti štetno djeluju na morski okoliš?

− ispuštanje otpadnih voda
− poljoprivreda
− pomorski promet
− industrija
− ribarstvo (ribolov i marikultura)
− turizam
− proizvodnja nafte i plina
− građevinski radovi u podmorju
− odlaganje otpada u podmorju
− odlaganje nuklearnog otpada u podmorju
− testiranje nuklearnog i biološkog oružja
− podmorska istraživanja

46. Koje tvari i energija uzrokuju onečišćenje mora?

− hranjive soli (nutrijenti)
− nafta i derivati
− postojani toksini
− patogeni organizmi
− čvrsti otpad
− sedimenti
− toplina
− buka
− radioaktivne tvari

47. Što obuhvaća zaštita mora?

− Zaštita mora obuhvaća mjere zaštite mora uključujući morski ekosustav i obalno
područje kao nedjeljive cjeline, sprječavanje štetnih zahvata na morski ekosustav,
sprječavanja onečišćenja mora iz zraka, s kopna, s plovila i drugih onečišćivača uslijed
pomorskog prometa uključujući i onečišćenje prouzročeno odbacivanjem s brodova
ili iz zrakoplova sa svrhom potapanja ili spaljivanjem na moru, te prekograničnog
onečišćenja, kao i sprječavanje onečišćenja uslijed velikih nesreća i uklanjanje
njihovih posljedica.

8
48. Koje ljudske djelatnosti i procesi utječu na tlo?
− poljoprivreda
− smanjivanje šuma
− demografska ekspanzija i urbanizacija
− industrija
− promet
− rudarstvo

49. Što je oštećenje tla?

− Oštećenje tla je stanje nastalo kao posljedica smanjenja količine, kakvoće tla ili
gubitka njegovih funkcija.

50. Nabrojite vrste oštećenja tla.

− Degradacija (smanjenje količine humusa, zakiseljavanje, salinizacija, alkalizacija,
zbijanje, dezertifikacija, smanjenje bioraznolikosti)
− Onečišćenje (kisele kiše, nepropisno zakopan otpad, odlaganje sanitarnog otpada na
zemlju, pesticidi, rudarenja, vojne aktivnosti
− Premještanje (erozija vodom i vjetrom, eksploatacija kamena, šljunka, prekrivanje
smećem, industrijskim otpadom i pepelom)
− Prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijski i energetski objekti, prometnice,
zračne luke, hidroakumulacije)

51. Što obuhvaća zaštita tla?

− Zaštita tla obuhvaća očuvanje zdravlja i funkcija tla, sprječavanje oštećenja tla,
praćenje stanja i promjena kakvoće tla te saniranje i obnavljanje oštećenih tala i
lokacija.

9
 ZAŠTITA OKOLIŠA – 2.kolokvij
52. Što je otpad?
− Otpad su tvari i predmeti koje je pravna ili fizička osoba odbacila ili, odložila, namjerava
ih ili mora odložiti.

53. Objasnite pojam: tok otpada.

− Tok otpada jest kretanje otpada od mjesta nastanka do mjesta konačnog zbrinjavanja,
tj. postupak skupljanja, prijevoza, iskorištavanja, obrađivanja i konačnog odlaganja.

54. Kako se razvrstava otpad prema svojstvima?

− inertni otpad
− neopasni
− opasni otpad

55. Kako možemo podijeliti otpad prema mjestu nastanka?

− komunalni
− proizvodni

56. Što je gospodarenje otpadom?

− Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera usmjerenih na:
o sprječavanje nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovoga
štetnog utjecaja na okoliš,
o obavljanje skupljanja, prijevoza, oporabe, zbrinjavanja i drugih djelatnosti u
svezi s otpadom, te nadzor nad obavljanjem tih djelatnosti,
o skrb za odlagališta koja su zatvorena.

57. Koji su ciljevi gospodarenja otpadom?

− Izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada,
− oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim
postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u
energetske svrhe,
− zbrinjavanje otpada na propisan način.

58. Objasnite koncept gospodarenja otpadom: IVO

− IZBJEGNI - izbjegni stvaranje otpada, odnosno smanji količine stvaranog otpada
− VREDNUJ - iskoristi otpad čije se stvaranje nije moglo izbjeći
− ODLOŽI - obradi i sigurno odloži ostatni otpad

10
59. Što je oporaba, a što recikliranje otpada?
− Oporaba je svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u
materijalne (recikliranje) i energetske svrhe.
− Recikliranje otpada je djelatnost ponovne obrade otpada u proizvodnom procesu,
uključujući i organsko recikliranje, ali ne i korištenje u energetske svrhe.

60. Koji su negativni učinci prometa na okoliš?

− buka, vibracije
− degradacija tla (onečišćenje, prekrivanje, erozija, zbijanje)
− degradacija krajobraza i biološke raznolikosti (uklanjanje vegetacije, degradacija
staništa, unos stranih vrsta)
− izvanredni događaji
− onečišćenje zraka
− onečišćenje vode
− potrošnja neobnovljivih fosilnih energenata
− stvaranje toksičnog otpada (stara vozila, gume, ulja, zauljeni dijelovi itd)

61. Kako smanjiti negativne učinke prometa na okoliš?

− prostornim planiranjem
− planiranjem prijevoza
− prebacivanjem što većeg dijela prometa na prihvatljivije oblike
− tehnološkim poboljšanjima (alternativi načini pogonjenja: automobili s električnim ili
hibridnim pogonom i/ili alternativna goriva, povećanje efikasnosti automobilskih
motora, katalizatori itd).

62. Koji su negativni učinci energetike na okoliš?

− mogući akcidenti u ukupnom ciklusu pridobivanja, transporta, proizvodnje i korištenja
energije
− nastajanje otpada (nuklearni otpad, transformatorska i izolacijska ulja, stara oprema i
uređaji, otpad nastao kod eksploatacije sirovina I održavanja postrojenja itd.)
− onečišćenje zraka
− onečišćenje voda i mora
− onečišćenje tla
− potrošnja prirodnih resursa
− uporaba zemljišta

63. Kojim se aktivnostima i mjerama može smanjiti negativne učinke energetike na okoliš?
− povećavati energetsku učinkovitost (tijekom proizvodnje I uporabe) i poticati štednju
− smanjivati negativni učinak tijekom proizvodnje i uporabe (uvođenjem čišćih
tehnologija)

11
 − povećati udjel obnovljivih i za okoliš manje štetnih izvora energije (zamjena fosilnih i
nuklearnih energenata hidroenergijom, sunčevom energijom, energijom vjetra,
bioenergijom, geotermalnom energijom, i sl.)

64. Koji su negativni učinci industrijskog sektora na okoliš?

− degradacija krajobraza, buka
− onečišćenje zraka, vode i tla
− potrošnja prirodnih resursa (ponajviše energije i vode)
− proizvodnja velike količine (u mnogim slučajevima opasnog) otpada
− rizik od nesreća koje mogu ugroziti ljude i okoliš

65. Kojim se aktivnostima i mjerama mogu smanjiti negativni učinci industrijskog sektora
na okoliš?
− prihvatiti standarde EU u procesima proizvodnje i produkcije.
− poticanje i uvođenje ekološke djelotvornosti kao novog poduzetničkog koncepta.
− promicanje uvođenja projekata čistije proizvodnje,
− promicanje uvođenja sustava upravljanja okolišem,
− poticati periodička i redovita izvještavanja o utjecaju proizvodnje i produkcije na okoliš
− razvijati odgovornost za proizvod nakon korištenja,
− stroga kontrola emisija uz uvažavanje prihvatnoga kapaciteta okoliša,
− unaprijediti informiranje potrošača.

66. Koji su negativni učinci eksploatacije mineralnih sirovina na okoliš?

− onečišćenje zraka (prašina, plinovi oslobođeni pri miniranju, ispušni plinovi
mehanizacije)
− onečišćenje voda (ispiranjem, erozijom)
− degradacija tla
− onečišćenje bukom i svjetlom (utjecaj na životinje)
− mikroseizmička „onečišćenja“
− narušavanje krajobraza
− uklanjanje vegetacije (koje može prouzročiti promjenu mikroklime)
− povećani rizik od nesreća koje mogu ugroziti okoliš

67. Koje su mjere za smanjenje negativnih učinaka eksploatacije mineralnih sirovina na

okoliš?
− racionalno korištenje sirovine
− ispravno planirano i izvedeno miniranje
− deponiranje i kasnije ponovno korištenje tla iz pokrivke
− mjere smanjivanja emisije prašine zagrađivanjem prostora I biranjem „čišćih“
tehnoloških procesa

12
 − kvalitetno rješavanje odvodnje i pročišćavanja oborinskih I otpadnih voda
− pravilno skladištenje i rukovanje opasnim materijalima (eksplozivi, gorivo, maziva)
− minimiziranje remećenog prostora
− odgovarajuće planirana eksploatacija i što ranije započeta (još tijekom eksploatacije)
sanacija

68. Objasnite pojam: najbolja raspoloživa tehnika.

− Najbolja raspoloživa tehnika je najučinkovitiji i najnapredniji razvojni stupanj
djelatnosti i s njome povezanih načina proizvodnje i održavanja postrojenja koji je
dostupan operateru i koji može biti primjerena osnova za određivanje graničnih
vrijednosti emisija kojima se postiže sprječavanje, odnosno smanjivanje utjecaja na
okoliš.

69. Koji su negativni učinci poljoprivrede na okoliš?

− veliki potrošač prirodnih resursa
− onečišćenje atmosfere (proizvodnja i uporaba umjetnih gnojiva, nusprodukti stočne
proizvodnje, uporaba fosilnih goriva pri proizvodnji I transportu, izgaranje biomase,
pesticidi)
− onečišćenje voda (teškim metalima, nitratima, nitritima, fosfatima, pesticidima i
policikličkim aromatskim ugljikovodicima, organskom tvari donesenom erozijom tla)
− degradacija tla (dezertifikacija, erozija, dehumizacija, zbijanje, salinizacija, onečišćenje
pesticidima, teškim metalima)
− smanjenje bioraznolikosti (gubitak ili modifikacija staništa uslijed pretvorbe u
poljoprivredne površine i melioracijskih zahvata, gubitak starih, autohtonih sorti i
pasmina, genetički modificirani organizmi)
− degradacija krajobraza (zamjena prirodnih staništa velikim površinama pod
monokulturom)

70. Koji si negativni učinci ribolova na morski okoliš?

− smanjenje bioloških zaliha uslijed:
o prekomjernog izlova
o prilova
o ugibanja morskih organizama uzrokovanog zaplitanjem u izgubljeni ribolovni
alat
− degradacija staništa nastala uporabom ribolovnih alata (priobalne mreže potegače,
rampon, koća i sl.)

13
71. Koji su negativni učinci marikulture na okoliš?
− vizualno narušavanje okoliša
− blokiranje prometnih puteva, lokalne promjene u strujanju morske vode, fizičko
oštećenje morskih zajednica, zasjenjenje životnih zajednica na morskom dnu uslijed
postavljanja kaveza, plutača ili konopa
− emisija tvari koje nastaju kao nusproizvod procesa proizvodnje
− narušavanje zdravlja populacije (uzgajane populacije zbog stresa uzrokovanog većom
prostornom gustoćom, te vrste i načina hranjenja i okolnih populacija zbog prijenosa
bolesti ili štetnih organizama)
− unos stranog genetskog materijala

72. Kako održivo gospodariti biološkim resursima mora?

− praćenje stanja postojećih bioloških zaliha za ribolov i određivanje optimalnih
dopuštenih razina iskorištavanja (dozvole, ograničenja na ribolovne alate, izlovne kvote
i sl.)
− osnivanje zaštićenih ribolovnih područja
− edukaciju ribara, posebno u vezi strogo zaštićenih vrsta (morskih kornjača, dupina,
sredozemne medvjedice, morskih pasa)
− razvijanje marikulture u skladu s kapacitetom morskog ekosustava

73. Koji su negativni učinci turizma na okoliš?

− iscrpljivanje prirodnih resursa
− vizualno narušavanje prostora kao posljedica neodgovarajućeg i neprihvatljivog načina
građenja (“betonizacija obale”)
− onečišćenje voda otpadnim vodama, te utjecaj plovila, pretovara tereta i nesreća na
kakvoću mora i voda
− neodgovarajuće zbrinjavanje komunalnog i drugog otpada
− onečišćenje zraka i buka zbog povećanog prometa
− oštećenje prirodne i kulturne baštine zbog neplanskog razvoja turizma
− napuštanje tradicionalnih djelatnosti (poljoprivrede, ribarstva) praćeno koncentracijom
stanovanja i aktivnostima u intenzivnim turističkim područjima
− ugrožavanje lokalnog načina života i sociokulturnog identiteta
− nestašica pitke vode, osobito na otocima

74. Što je okolišno upravljanje?

− Okolišno upravljanje je dio cjelokupnog upravljanja organizacijom kojim se planiraju,
organiziraju, koordiniraju, vode i kontroliraju aktivnosti organizacije povezane s
okolišem.

14
75. Koji je cilj okolišnog upravljanja i kako se postiže?
− Cilj okolišnog upravljanja je smanjiti negativne učinke poslovanja na okoliš:
− smanjivanjem ispuštanja štetnih tvari
− smanjivanjem količine proizvedenog otpada
− racionalnijim korištenjem prirodnih resursa

76. Koje su prednosti okolišnog upravljanja?

− Učinkovitim upravljanjem utjecajem na okoliš postižu se brojne prednosti:
− stvaraju se nove prilike i prednosti na tržištu
− povećava se učinkovitost proizvodnje
− udovoljava se očekivanjima potrošača
− postižu se povoljniji financijski učinci
− lakše se udovoljava zakonskim obvezama
− poboljšava se ugled i vrijednost

77. Što je čistija proizvodnja?

− Čistija proizvodnja je stalna primjena integrativne, preventivne strategije na procese,
proizvode i usluge s ciljem povećavanja cjelokupne djelotvornosti, a u svrhu
smanjivanja rizika za ljude i okoliš.

78. Što podrazumijeva primjena koncepta čistije proizvodnje?

− Primjena koncepta čistije proizvodnje podrazumijeva:
− pri proizvodnim procesima
o kombinaciju uštede sirovina, vode i energije, eliminaciju proizvodnje
toksičnih i opasnih sirovina, smanjivanje količine i toksičnosti svih emisija i
otpada tijekom proizvodnog procesa
− za proizvode
o smanjivanje utjecaja na okoliš, zdravlje i sigurnost tijekom cijelog životnog
ciklusa: od eksploatacije sirovina, proizvodnje do konačnog odlaganja
− za uslužne djelatnosti
o uključivanje brige za okoliš u zamišljanje i provedbu usluga

79. Koja su načela čistije proizvodnje?

− načelo predostrožnosti - kada prijeti opasnost nanošenja štete zdravlju ljudi i okoliša,
ne smije se odlagati poduzimanje nužnih zaštitnih mjera, pa ni u slučaju kada ta
opasnost nije u cijelosti znanstveno istražena
− načelo prevencije - izbjegavanje negativnih učinaka na zdravlje ljudi i okoliš
− načelo demokratičnosti - javnost ima pravo pristupa informacijama, sudjelovanja u
donošenju odluka, kontrole itd

15
 − načelo integralnog pristupa - uzimanje u obzir cijelog životnog ciklusa proizvoda,
predviđanje posljedica u svim komponentama okoliša, komplementarna primjena
mjera u odnosu na posljedice

80. Što je ekodjelotvornost?

− Ekodjelotvornost je strategija upravljanja koja omogućuje proizvodnju kompetetitivnih
proizvoda i usluga koje zadovoljavaju ljudske potrebe i poboljšavaju kakvoću življenja uz
smanjenje negativnog učinka na okoliš.

81. Koji su ciljevi ekodjelotvornosti?

− smanjenje potrošnje resursa (smanjenje uporabe energije, materijala, vode i zemljišta,
povećanje trajnosti i mogućnosti recikliranja proizvoda, ciklički način proizvodnje)
− smanjenje onečišćenja (smanjenje emisija, smanjenje količine proizvedenog otpada,
naročito opasnog, poticanje održive uporabe obnovljivih izvora)
− povećanje vrijednosti proizvoda i usluga (povećanje funkcionalnosti, fleksibilnosti,
modularnosti, dodavanje usluga: npr održavanja, nadogradnje itd)

82. Kako se može poboljšati ekodjelotvornost?

− poboljšanjem procesa (nabave, proizvodnje, isporuke, uporabe, odlaganja)
− revalorizacijom nusprodukata (mogućnost korištenja “otpada” kao ulaza u proizvodne
procese drugih proizvoda itd)
− poboljšanjem dizajna proizvoda (vodeći računa o što manjoj potrošnji energije, vode i
sirovina, o korištenju neškodljivih sirovina i tehnoloških materijala, o mogućnosti
reciklaže, jednostavnosti, održavanju itd)
− odgovaranjem na potrebe tržišta

83. Nabrojite neke alate okolišnog upravljanja.

− sustavi okolišnog upravljanja
− okolišni pokazatelji
− ocjenjivanje (audit)
− procjena životnog ciklusa
− znakovi i izjave zaštite okoliša

84. Objasnite pojam: sustav okolišnog upravljanja.

− Funkcija: osiguravanje pravilnog funkcioniranja niza aktivnosti koje se obavljaju u
organizaciji, a povezane su s okolišem.
− Sastoji se od organizacijske strukture, planskih aktivnosti, odgovornosti, praksa,
procedura, procesa i resursa koji omogućuju kontinuirani ciklus osmišljanja, provedbe,
ocjenjivanja i poboljšavanja okolišnog aspekta poslovanja.

16
85. Kako je strukturirana većina sustava okolišnog upravljanja?
− Većina sustava okolišnog upravljanja strukturirana je prema modelu Plan - Do - Check -
Act (planiraj - provedi - provjeri - djeluj).

86. Što su okolišni pokazatelji?

− Pokazatelj (indikator) je reprezentativna vrijednost nekog promatranog slučaja.
Indikator kvantificira informaciju agregiranjem različitih, diskretnih i periodičkih
mjerenja u jednu numerički reprezentativnu veličinu.

87. Koji je cilj dodjele znaka zaštite okoliša?

− Cilj dodjele znaka je promicanje takvih proizvoda kao i informiranje potrošača. Dodjela
Znaka zaštite okoliša ustanovljena je radi poticanja razvoja novih (npr. niskootpadnih)
tehnologija, proizvodnje i potrošnje proizvoda manje štetnih za okoliš, smanjenja
onečišćenja okoliša i racionalnijeg gospodarenja sirovinama i energijom.

88. Što je procjena životnog ciklusa?

− Procjena životnog ciklusa je metoda za procjenjivanje učinaka proizvoda na okoliš
tijekom cijelog životnog vijeka proizvoda.

89. Koji je cilj procjene životnog ciklusa?

− Cilj metode je identifikacija, kvantificiranje i vrjednovanje učinaka na okoliš prateći
ukupni životni ciklus na principu “od kolijevke do groba”: od pripremne faze
proizvodnje (primjerice: vađenje odnosno crpljenje sirovine ili proizvodnja i
procesiranje sirovina i energenata) preko proizvodnje, transporta, potrošnje i odlaganja

90. Opišite ukratko postupak procjene životnog ciklusa.

− Postupak započinje definiranjem ciljeva i opsega nakon čega se izrađuje baza podataka
relevantnih ulaza i izlaza u proizvodni proces. Mogući učinci na okoliš (npr. utrošak
materijala i energije, pogoršanje kakvoće vode, zraka i tla, globalno zagrijavanje i
oštećivanje ozonskog omotača, smanjenje bioraznolikosti) vrjednuju se primjenom
metoda za vrjednovanje. Završna faza je interpretacija dobivenih rezultata.

91. U kojim područjima se koristi procjena životnog ciklusa?

− stvaranje i poboljšavanje proizvoda
− strateško planiranje
− marketing
− kreiranje instrumenata politike zaštite okoliša

92. Koje su najpoznatije certifikacijske sheme u području upravljanja okolišem?

− Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS)
− Norma ISO 14001

17
93. Koji su koraci uspostave EMAS-a?
− razvoj okolišne politike organizacije
− analiza aktivnosti koje imaju učinak na okoliš
− razmatranje zakonskih i drugih obaveza
− postavljanje ciljeva i meta
− izrada okolišnog akcijskog plana
− definiranje strukture i odgovornosti
− razvijanje svijesti, izobrazba i stručnost zaposlenika
− uspostava i održavanje komunikacije
− uspostava i održavanje dokumentacije
− kontrola dokumenata
− spremnost na izvanredne situacije
− praćenje i mjerenje
− odstupanje, preventivne i korektivne akcije
− bilježenje
− audit (ocjenjivanje)
− analiza koju provodi uprava

94. Zašto se primjenjuju ekonomski instrumenti u zaštiti okoliša?

− Ekonomski instrumenti primjenjuju se sa svrhom da:
o dodatnim financijskim opterećenjima zaustave ili umanje emisije i onečišćenja
o osiguraju sredstva za projekte zaštite okoliša i saniranje nastalih šteta
o potiču načine ponašanja prihvatljivije za okoliš na svim razinama: od proizvodnje
do potrošnje, od pojedinca do društva kao cjeline

95. Koje su prednosti ekonomskih instrumenata?

− omogućuju internalizaciju troškova okoliša u cijene proizvoda i usluga
− podupiru načelo da onečišćivač plaća i načelo da korisnik plaća, tj. da izravno plaćaju
oni koji onečišćuju okoliš i oni koji se koriste prirodnim resursima iz okoliša
− važan su izvor novca za ostvarivanje programa zaštite okoliša ili za druge javne izdatke
− pružaju dopunski poticaj za smanjivanje onečišćenosti ispod granica propisanih
zakonom
− potiču nove postupke kontrole i smanjivanja onečišćenosti, općenito nove proizvodne
postupke i razvoj novih proizvoda, čime se postižu znatne uštede i jača konkurentnost
− pogodno utječu na promjene ponašanja potrošača proizvoda i usluga
− često su troškovno djelotvorniji nego naredbodavni i nadzorni instrumenti
− fleksibilniji su od drugih instrumenata (upravnim tijelima je jednostavnije prilagoditi
pojedine instrumente nego promijeniti cjelokupno zakonodavstvo)
− uzimajući u obzir različite izvore onečišćavanja, mogu biti selektivni odnosno
sveobuhvatni

18
 − komplementarni su s drugim instrumentima politike zaštite okoliša

96. Koje čimbenike treba razmotriti prilikom odabira ekonomskih instrumenata?

− djelotvornost za okoliš
− ekonomsku djelotvornost
− poticajne učinke za smanjivanje onečišćenosti i tehničke inovacije
− administrativnu prihvatljivost
− “meke učinke” (utječu li instrumenti na promjene u stajalištima, stvaraju li i pridonose
razmjeni informacijâ i slično)

97. Nabrojite ekonomske instrumente u zaštiti okoliša.

− naknade, porezi, pristojbe
− sustav pologa i povrata sredstava
− osiguranje od odgovornosti
− utržive dozvole
− poticajna financijska sredstva

98. Navedite neke primjere ekonomskih intrumenata u zaštiti okoliša u RH.

− naknada na emisije CO2 SO2 i NO2,
− naknada za skupljanje i odvoz komunalnog otpada, poseban porez na osobne
automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove
− naknada na uporabu pesticida ovisno o jačini utjecaja na okoliš, različita stopa za benzin
sa i bez olova
− upravna pristojba za izdavanje rješenja za vanjskotrgovinski promet otpadom

99. Što je strateška procjena utjecaja na okoliš?

− Strateška procjena utjecaja na okoliš (SPUO) je postupak kojim se procjenjuju
vjerojatno značajniji utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom plana ili programa.

100. Što je procjena utjecaja zahvata na okoliš?

− Procjena utjecaja zahvata na okoliš je postupak ocjenjivanja prihvatljivosti
namjeravanog zahvata s obzirom na okoliš i određivanje potrebnih mjera zaštite
okoliša, kako bi se utjecaji sveli na najmanju moguću mjeru i postigla najveća moguća
očuvanost kakvoće okoliša.

19