Professional Documents
Culture Documents
LV 4 2hmc500 PDF
LV 4 2hmc500 PDF
1. Opšti pojmovi
1.1 Mašina
HMC500/40 je obradni centar koji je proizvela fabrika LOLA iz Beograda. Osnovna mašina je tipa
horizontalne bušilice glodalice sa tri translatorne servo ose: X(uzdužno kretanje stola) , Y (kretanje u
vertikalnom pravcu vreteništa po stubu) i Z (poprečno kretanje stuba) i jednom obrtnom, B-osom (obrtno
kretanje stola oko vertikalne ose). Automatska izmena alata podrazumeva magacina alata sa 40 gnezda. Uz
to mašina ima i paletni izmenjivač, za automatsku izmenu obradaka, sa dve palete u sistemu.
1.2 Koordinatni sistem.
Na slici S1 je pokazan obradak na radnom stolu mašine, sa
naznačenim koordinatnim sistemom i nultom tačkom
obratka. Koordinatne ose obratka su paralelne
odgovarajućim osama mašine. Ovde je nulta tačka obratka
označena sa G55. Upravljačka jedinica FANUC OM ima
korisničku memoriju za koordinate 5 nultih tačaka obratka
(oznake G55 do G59).
2
Prema planu alata operater vrši merenja dužina i poluprečnika alata i izmerene vrednosti upisuje u registre
sa predviđenim rednim brojem. U datoteci korekcija alata ne postoji mogućnost naznačavanja da li se radi o
korekciji dužine ili poluprečnika. Tako da nije dopušteno , u programu, predvideti iste brojeve za neku
dužinsku i neku korekcijiu poluprečnika.
2. Struktura programa
2.1. Broj programa, početak i kraj programa.
Svaki tehnološki program, ali i potprogram, predstavlja celinu koja na početku ima takozvano zaglavlje, a na
kraju odgovarajuću M-funkciju. Na S2 pokazani su primeri zaglavlja glavnog programa, %O4000 i
potprograma, %O4001 i %O5555Ovde je 1234 upotrebljeno u značenju odabranog broja programa, ili broja
potprograma. Za brojeve programa i potprograma rezervisani su brojevi 1-9999. U komunikaciji upravljačke
jedinice sa računarom (transfer u jednom ili u drugom smeru) svaki program ili potprogram predstavlja jednu
ASCII datoteku. Poželjno je izbegavati numerisanje potprograma brojevima koji počinju sa 9 (obično je to
rezervisano za fiksne cikluse i zaštićene programe). Za označavanje završetka glavnog tehnološkog
programa rezervisana je M funkcija M30 ili M02, iza kojih sledi karakter %. Pomoću M30 program se
završava i vraća na početak, a sa M02 samo završava. Za završetak potprograma rezervisana je funkcija
M99 i karakter %.
3
N4 G2 G2 G2 X±4.3 Y±4.3 Z±4.3 B±4.3 I±4.3 J±4.3 K±4.3 F4.1 S4 M2 T2 H2 D2
N4 Redni broj rečenice F 4.1 Brzina pomoćnog kretanja (ili korak)
G2 Pripremna funkcija S4 Broj obrta glavnog vretena
X±4.3 Koordinata po osi X M2 Pomoćna funkcija
Z±4.3 Koordinata po osi Z T2 Broj alata za izmenu
I±4.3 H2 Broj dužinske korekcije alata
J±4.3 Parametri kružne interpolacije a) D2 Broj korekcije poluprečnika alata
K±4.3
a)
Moguća samo dva parametra u jednoj rečenici. Pogledati deo teksta koji se odnosi na ravni kružne interpolacije
Primer: Slova N, G, ... su adrese. Njih prate brojni podaci u
% naznačenim formatima. Na primer, ±4.3 znači da se u adresu
O300 upisuje decimalni broj sa predznakom (±), sa najviše 4 cifre na
N100 (OBRADA KONTURE) mestima celih i najviše tri cifre na decimalnim mestima.
N105 G54 G90 G49 H00 G00 Z0. M5 U jednoj rečenici se ne smeju naći dve G funkcije iz iste
N110 T12 M06 grupe (v. tabelu sa pregledom funkcija u Prilogu), niti više od
N120 G00 X-100. Y100. B0. jedne M funkcije. U pregledu funkcija (odeljak 5, ovog
N130 M03 S1200
N140 G43 H12 Z30. M08 uputstva), na kraju ovog uputstva, treba uočiti da neke funkcije
N150 G1 Z5. F2000 zahtevaju da budu programirane u posebnoj rečenici. Većina
N160 G1 Z-8.F800 funkcija ima modalno dejstvo: važe i u narednim rečenicama,
N170 G41 D13 sve dok ne budu poništene drugom funkcijom iz iste grupe.
N180 G01 X-50. Y100. F300 Potrebno je uočiti i da postoje funkcije koje imaju dejstva samo
N190 G02 X-50. Y50. I0. J-25. u rečenici u kojoj su programirane.
N200 G01 X-100. Bojevi rečenica (N___) u uobičajenom programiranju, kada
N210 G00 Z60. se one izvršavaju jedna za drugom, nisu od značaja. Mogu biti
N220 G40 numerisane, bez obzira da li čine niz rastućih brojeva ili ne, a
N220 G54 G90 G49 H00 G00 Z0. M5 mogu biti i izostavljene. Numerisanje rečenica je korisno kod
N230 T0 M06
N230 M30 lociranja grešaka na koju ukazuje alarm upravljačke jedinice.
% Pri korišćenju makroa (nije obuhvaćeno ovim uputstvom)
numerisanje rečnica je neophodno pri progamiranju skokova i
cikličnih struktura u programu.
Specifičnost upravljačkih jedinica FANUC je sintaksa, po kojoj svaka adresa, koja se odnosi na
koordinate, dužine i uglove, mora u brojnoj vrednosti sadržati decimalnu tačku, čak ako se radi i o
celobrojnoj vrednosti. Za HMC, to se odnosi na adrese (X, Y, Z, B, R, Q, I, J i K)
Komentari u programu, koji se daju unutar zagrada (v. N105), nisu od značaja pri izvršavanju
programa, ali mogu biti korisni za operatera.
S5 Opis osnovne strukture rečenice u programu
4
Početak programa:
%
O1234
Izmicanje alata (stuba mašine) u brzom hodu, u
1 krajnji položaj i vraćanje bitnih funkcija na stanje kao
pri uključenju mašine:
G54G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5
Poziv potebnog alata Tt1 i njegovo
2 postavljanje u glavno vreteno
Tt1 M06
Poziv nulte tačke radnog predmeta:
3 G55,G56,G57,G58 ili G59
Uključenje glavnog vetena sa potrebnim smerom
obrtanja (M03 ili M04), sa potrebnim brojem obrta
4 (S), kao i programiranje brzine pomoćnog kretanja
(F) za radne hodove koji slede:
M03 Sn Ff
Izvršiti poziv dužinske korekcije (H) aktivnog alata i
5 izvršiti, u brzom hodu, primicanje obratku:
G43 Hh1 Zzp
Uključiti hlađenje pomoću SHP,
6 ako je potrebno:
M08
S7 Struktura programa
5
2.3.2. Element 2
Ako je izmena alata automatska, onda se postavljanje potebnog alata sa držačem, u konus glavnog
vretena, ostvaruje dvema funkcijama. Funkcija Tt (t je broj tog alata kako je predviđeno u Planu alata)
aktivira okretanje lančastog magacina alata tako da alat br.t dolazi u poziciju za izmenu. Funkcija M06 vrši
zamenu alata koji se nalazi u vretenu i alata koji je u magacinu u poziciji za izmenu. Kada je alat postavljen u
vreteno, nakon nekoliko rečenica se može programirati T za naredni alat. Tada se paralelno sa obradom,
koja je u toku, vrši okretanje magacina da bi se naredni alat spremio za izmenu, čime se postiže izvesna
ušteda vremena. U tom slučaju će, kad dođe trenutak da se izvede naredna zamena alata, biti programirano
samo M06. Pražnjenje vretena na kraju programa se ostvaruje sa T0 M06.
Ako je izmena alata ručna, onda u programu, tamo gde je potrebna izmena, programirati bezuslovni stom
(M00). Tada će operater: preći u ručni režim rada upravljačke jedinice, uraditi otpuštanje alata , njegovu –
zamenu i stezanje novog alata. Potom se vraća u automatski režim i aktivira nastavak prekinutog programa.
Dobro je u rečenici koja je u programu posle M00 predvideti komentar, koji operateru ukazuje koji alat je
potrebno postaviti u vreteno.
2.3.3. Element 3:
Poziv pomeranja nulte tačke (funkcije G55, G56, G57, G58 i G59) podrazumeva da se pri startovanju
programa i nailasku na ovu funkciju vrši iščitavanje koordinata odgovarajuće nulte tačke radnog predmeta
iz datoteke nultih tačaka, u korisničkoj memoriji upravljačke jedinice, a koje je uneo operater, nakon merenja
i saglasno planu baziranja.
2.3.4. Element 4:
Broj obrta i smer obrtanja glavnog vretena:
Smer glavnog vretena je određen funkcijama M03 (desni smer),
odnosno M04 (levi smer), kao što je pokazano na slici S8.
Zaustavljanje vretena ostvaruje se sa M05. Vrednost adrese S
ima značenje broja obrta glavnog vretena (n=const). Izbor
programiranog smera obrtanja glavnog vretena zavisi da li je alat
desnorezni (M03) ili levorezni (M04). Glavno vreteno uključivati na
potrebni smer i potrebni broj obrta dovoljno pre ulaska u materijal,
s obzirom na potrebno vreme da se od momenta uključenja
dostigne programirani broj obrta. Ovo naročito važi za gornje
brojeve u okviru svakog od dva raspoloživa opsega. Promena
opsega broja obrta se ostvaruje automatski.
S8 Smerovi obrtanja glavnog vretena
Brzina pomoćnog kretanja; Adresa F...:
U osnovnom stanju podrazumeva se da adresa F ima značenje koraka (mm/min ili inč/min, zavisno od
G20/G21). Po potrebi, pomoću G95, F… dobija značenje brzine pomoćnog kretanja (mm/o odn inč/o).
Sva programirana kretanja u radnom hodu (programirana sa G1, G2 i G3) izvode se sa prethodno
definisanim F… Ta brzina pomoćnog kretanja je važeća do nove specifikacije F.
Brzi hod G00 se izvodi uvek konstantnom brzinom pomoćnog kretanja (brzina brzog hoda, za HMC je to
20m/min). Navođenje F… uz G00 nema efekta na brzine brzog hoda.
Tokom izvršenja programa moguće je korigovati programiranu vrednost brzine pomoćnog kretanja pomoću
potenciometra, koji tu vrednost množi faktorom od 0 do 150%. Pri korišćenju ciklusa G84 (rezanje navoja
ureznikom), tokom rada programa u AUTOMATIC modu, FEED RATE OVERRIDE (ručno korigovanje
aktivne programirane vrednosti koraka) nema dejstva.
2.3.5. Element 5
Neophodno je pre nego što se programira bilo kakvo kretanje alata, koji je postavljen u glavno vreteno,
iIzvršiti poziv dužinske korekcije (H) tog alata i izvršiti, u brzom hodu, primicanje obratku: G43 Hh Zzp, gde
je h broj dužinske korekcije aktivnog alata, zp je pozicija po Z osi, u koordinatnom sistemu obratka, koji alat
dostiže u brzom hodu (aktivno je G00). Ova pozicija je takva da je udaljenje od obratka i pribora dovoljno
bezbedno. Ova rečenica ima smisao: Uzmi u obzir dužinu alata (iščitaj iz sloga br h datoteke korekcija alata)
i svestan nje dođi u ravan Z=zp, u koordinatnom sistemu obratka. U toj ravni bi trebalo da je bezbedna
promena pozicije (brzi hod po X i Y osi), kako bi se dostiglo X i Y na kojima se ostvaruje ulaz alata u
materijal.
6
3. Programiranje putanje alata za obradu konture.
3.1. Programiranje putanje alata: G00/G01/G02/ G03
U programiranju putanje alata se koriste funkcije G01, G02, i G03 za opis putanje alata, kada se
on kreće u radnom hodu, tj sa programiranom brzinom pomoćnog kretanja (već pomenuta adresa F___).
Za primicanja, odmicanja i promenu pozicije koristi se funkcija G00, koja označava kretanje alata u
brzom hodu, sa linearnom interpolacijom, do tačke sa datim koordinatama. Brzi hod se ostvaruje brzinom
brzog hoda, koji je za određenu mašinu konstanta, pa se uz G00 ne programira brzina pomoćnog kretanja
F. Za ose X,Y, i Z obradnog centra je ta brzina 20m/min.Za funkciju G00 treba napomenuti, da iako je u
njenom nazivu linearna interpolacija, alat se, u opštem slučaju u brzom hodu neće kretati po pravoj liniji.
Programiranje kretanja alata po željenoj konturi se ostvaruje primenom funkcija G01, G02 i G03, sa
eksplicitno zadatim koordinatama X, Y i Z pojedinih značajnih tačaka (tačke koje predstavljaju krajeve
pravolinijskih i lučnih segmenata konture), kao i uz navođenje parametara kružne interpiolacije (R,
odnosno, I i J).
Opis putanje alata se vrši pomoću funkcije G01 (linearna interpolacija), G02 (kružna interpolacija u smeru
kazaljke sata, CW) i G03 (kružna interpolacija suprotno smeru kazaljke sata, CCW), gleadano iz ozitivnog
smera ose Z, koord sistema obratka. Osnovni načini definisanja ovih funkcija su pokazani na slici S9.
7
3.3. Primeri programiranja obrade po konturi u režimu G40
Na slikama S11 i S12 su pokazani primeri tehnoloških programa za obradu kontura (žljebova) u režimu G40,
bez kompenzacije radijusa poluprečnika alata.U prvom slučaju kontura je opisana isključivo pravolinijskim
segmentima (G01). U drugom slučaju data je kotura i sa elementima oblika kružnog luka. Primicanje alata,
pripadajućom dužinskom korekcijom H10, u brzom hodu na Z30. se izvodi u N130 (N330). Sledi
pozicioniranje (N140/N340) u X,Y gde će biti zauzeta potrebna dubina . Primicanje se vrši do Z5, u brzom
hodu a do konačne dubne Z-10, u radnom hodu sa brzinom pomoćnog kretanja 600mm/min (N160/N360).
Svi elementi konture se obrađuju sa 200mm/min (N170/N370).
%
O4500
(PRIMER OBRADE KONTURE U RAVNI)
G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5
N100 M00
(---GLODALO 10MM H10---)
N110 G55 X0. Y0. B0.
N120 M3 S1300
N130 G43 H10 Z30.
N140 G0 X-52. Y-20.
N150 Z5.
N160 G1 Z-10 F600
(KONTURA)
N170 G1 X-20. Y-20. F200
N180 X0. Y20.
N190 X20.
N200 Y0.
N210 X60.
N220 G0 Z30.
G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5.
M30
%
S11 Primer obrade ravanske konture (bez kompenzacije poluprečnika alata) sastavljene samo od pravolinijskih
elemenata
%
O4500
(PRIMER OBRADE KONTURE U RAVNI)
G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5
N300 M00
(---GLODALO 10MM H10---)
N310 G56 X0. Y0. B0.
N320 M3 S1300
N330 G43 H10 Z30.
N340 G0 X-52. Y-15.
N350 Z5.
N360 G1 Z-10 F600
(KONTURA)
N370 G1 X-35. Y-15. F200
N380 G3. X-20. Y0. R15.
N390 G2 X20. Y0. R20.
N400 X14.142 Y-14.142 R20.
N410 G3 X8.284 Y-28.284 R20.
N420 G1 Y-38.
N430 G0 Z30.
G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5.
M30
%
Umesto dela programa od N370 do N420 pokazan je opis lučnih
elemenata preko parametara I i J, umesto radijusa R :
...
N600 G1 X-35. Y-15. F200
N600 G3 X-20. Y0. I0. J15.
N610 G2 X14.142 Y-14.142 I20. J0.
N620 G3 X8.284 Y-28.284 I14.142 J-14.142
N630 G1 Y-38.
...
S12 Primer obrade ravanske konture (bez kompenzacije poluprečnika alata) sastavljene od pravoliniskihi lučnih
elemenata
8
Na slici S13 je pokazan primer progama za obradu jednostavnih kontura, uz primenu jednog alata i dva
koordinatna sistema, označena sa G55 i G56 koji su vezani za dve međusobno upravne strane obratka.
Nulta tačka G56 ima koordinate (X..Z...Z...B0.0) a G55 (X..Y...Z...B90.0). Rečenica N090 dovodi, u brzom
hodu, radni sto iz proizvoljne ugaone pozicije u poziciju B=0 od nulte tačke G56, što odgovara B=0 u
koordinatnom sistemu mašine. Rečenica N195 dovodi sto iz zatečene pozicije u poziciju B=0 od nulte tačke
G55, što odgovara B=90 u koordinatnom sistemu mašine.
a b
c d
%
:2222
(--OBRADA ZLJEBOVA---------- )
N010 G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5.
(---GLODALO FI10 T20 H20-----)
(---STRANA G56--------------------)
N075 T20 M06
N080 G56
N085 M3 S850 F160
N090 G00 X-56. Y0. B0.
N095 G43 H20 Z3.
N100 G01 Z-7. F2000
N105 G01 X-30. F160
N110 G03 X0. Y-30. R30.
N115 G01 Y-53.
N120 G00 Z10.
N125 G00 X25. Y-15.
N130 G01 Z-8. F2000
N135 G01 X0.
N140 G02 X-15. Y0. R15.
N145 G01 Y56.
(--IZMICANJE STUBA---)
N185 G54 G40 G80 G90 G00 H00 Z0.
(---STRANA G55--------------------)
N190 G55
N195 G00 X-15. Y40. B0.
N200 G43 H10 Z3.
N205 G01 Z-5. F2000
S13
N210 G01 X-15. Y0. F160
a) Skica dela sa žljebovima koje je potrebno obraditi i sa
N215 G03 X0. Y-15. I15. J0.
dva koordinatna sistema obratka (G55 i G56)
N220 G01 X22.
b) Položaj pripremka na radnom stolu mašine
(--KRAJ--)
c) Skica putanje alata u koordinatnim sistemima G55 i
N225 G00 Z90.
G56. Krugovima su označene pozicije na kojima se
G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5.
ostvaruje primicanje odn. odmicanje alata
T00 M06
d) Listing tehnološkog programa za obradu žljebova u
M30%
jednom baziranju pripremka
9
3.3 Programiranje putanje alata u apsolutnim i u relativnim koordinatama
Programiranje putanje alata je moguće u apsolutnim (G90) i relativnim (G91)koordinatama.
G90 je aktivno po uključenju mašine i nakon RESET-a. Programiranje u apsolutnim koordinatama znači
da se karakteristične tačke putanje alata (početne i krajnje tačke linearnih i lučnih segmenata putanje), u
programu, daju sa koordinatama u odnosu na izabrani koordinani sistem obratka (G55-G59).
G91 znači da se krajnja tačka tekućeg (pravolinijskog ili lučnog) segmenta definiše vektorima duž
koordinatnih osa, a u odnosu na početnu tačku tog segmenta.
Na slici S14 je pokazan primer putanje alata, koja je opisana na dva načina , uz korišćenje G90, odnosno
G91.
10
Dejstvo funkcija G41 (kompenzacija sa leve strane) i G42 (kompenzacija sa desne strane) pokazano je na
slici S15. U oba slučaja pravolinijski segment koture izratka je SE. Programirana putanja alata je po konturi.
Vrednost stvarnog poluprečnika glodala je u datoteci korekcija u slogu broj kr.
Ukoliko je pre opisa konture navedena funkcija G41 uz odgovarajući broj korekcije poluprečnika Dkr, na
svakom segmentu konture (pravolinijskom ili lučnom) putanja ose alata će biti pomerena ulevo, u pravcu
normale na konturu, za vrednost upisanu u slogu broj kr, to jest za veličinu poluprečnika alata. Na slici S15
je to označeno kao segment putanje S’E’.
Funkcija G42 ima slično dejstvo, s tim što se odmicanje od konture vrši u desnu stranu.
Konvencija o smeru odmicanja (levo/desno) od konture radi kompenzacije poluprečnika alata,
podrazumeva da se opisana kontura posmatra iz pozitivnog smera ose Z, i da se posmatra niz vektor
brzine pomoćnog kretanja.
Funkcija G40 isključuje dejstvo funkcija G41 i G42. Pri G40 osa alata se vodi po programiranoj putanji, bez
kompenzacije poluprečnika alata .
Funkcije G40, G41 i G42 se međusobno isključuju.
Na slici S16 je pokazano kako se
od programirane putanje alata,
programiranjem kompenzacije polu-
prečnika alata, formira korigovana
putanja. Najpre se, na odgovara-
juću stranu (što je definisano sa
G41 ili G42) vrši pomeranje (offset)
svakog pravolinijskog i lučnog
segmenta konture (slika16b) za
veličinu koja je definisana
pozvanom korekcijom poluprečnika
alata (D__) . Ako prelazi između
pojedinih segmenata programirane
putanje nemaju zajedničku
tangentu, onda će ofsetovani
elementi biti ili međusobno
presečeni ili razdvojeni.
Funkcije G41 odn. G42 procesiraju
te segmente i vrše ili trim ili
extend, kao na slici S16c .
S16 Logika formiranja korigovene putanje alata
sa komenzacijom poluprečnika alata (primer G41)
Na mestima koja su nastala trimovanjem presečenih susednih ofsetovanih elemenata (na slici
označeni sa S) to je jednoznačno. Na mestima gde je potrebno povezati (označena sa Z) ofsetovane
elemente moguće je tri pristupa. Na slici 16c,d pokazana je logika koja važi za upravljačku jedinicu FANUC
O-M. Susedni elementi korigovane putanje, koji su nastali ofsetovanjem elemenata sa oštrim prelazom,
povezuju se kružnim lukom sa radijusom jednakim veličini ofseta (korekcija D__), čiji je centar u presečnoj
tački segmenata programirane putanje.
Ovakva logika je aktivna u osnovnom stanju upravljačke jedinice. Posebnim G-funkcijama se može
preći u npr. režim gde korigovana putanja nema zaobljenja na prelazima, već se vrši potrebno produžavanje
ofsetovanih segmenata u pravcu njihovih tangenti u presečnoj tački do formiranja presečne tačke.
11
U primeru na S17 daju se opisi redom od
elementa konture K1 do K8:
N200 G1 X0. Z70. F200
N210 G1 X20. (K1)
N220 G1 X50. Z40. (K2)
...
N270 G3 X0. Y47.321 R20. (K7)
N280 G1 X0. Y70. (K8)
LR Element putanje u
kome se prelazi iz
režima G40 u G41
(ili G42)
LP Element putanje
koji obezbeđuje
tangentni nailazak
na konuru
LK Element putanje
koji obezbeđuje
tangentno
napuštanje konture
PSK Početni segment
konture izratka
KSK Krajnji segment
konture izratka
SP Stvarna putanja ose
alata
S18 Primeri nailaska na konturu i njenog napuštanja
12
Problem ispravnog zauzimanja korekcije i mekog nailaska i
napuštanja konture posebno je izražen kod obrade unutrašnjih
kontura, čije su mere takve da se alat, pri njihovoj obradi, kreće
u vrlo ogrničenom prostoru.Uz to može biti zahevana određena
pozicija za zahvatanje po dubini. Tada je, kao na primeru na slici
S19, dobro odraditi uvođenje korekcije poluprečnika iznad
pripremka. U primeru se obrada vrši glodalom 20mm. Ulazak u
materijal po dubini se zahteva da bude u X0.Y0. Deo programa
je za taj slučaj sledećeg sadržaja:
N600 G55 X10. Y-40 N670 G3 X-27.5 Y0. R18.75
N610 M3 S1300 F300 N680 G3 X-27.5 Y0. I18.75 J0.
N620 G43 H11 Z10. N690 G3 X-12.5 Y-15. R15.
N630 G41 D12 N700 G0 Z30.
N640 G1 X10. Y-4. F1000 ......
N650 G1 Y0.
N660 G1 Z-5. F800
S19 Primer nailaska i napuštanja kružne Ovde su: N640 - segment za prelaz iz režima G40 u G41,
unutrašnje konture izratka N670 – tangentni prilaz konturi, N690-tangentni izlaz
Sintaksa rečenice za poziv i definisanje parametara nekog od navedenih fiksnih ciklusa je:
G8__ X__ Y__ Z__ P__ Q__ R___ F___
Dejstvo G81 – G89 je modalno, dakle, definisani fiksni ciklus je aktivan u svim narednim rečenicama
do poništavanja drugim fiksnim ciklusom, ili funkcijom za poništavanje svih ciklusa (G80).
Značenja parametara2) ciklusa (neki od njih su ilustrovani slikom S22) su:
X, Y Koordinate centra rupe / otvora u koordinatnom sistemu obratka
Z Z koordinata koja označava kraj ulaza alata u obrada (dno)
R Z koordinata sigurnosne ravni
P Vremenska zadrška pri dostizanju koordinate Z (na dnu)
Q Vrednost dubine bušenja pri svakom novom ulasku alata u materijal (kod G83)
F1) Brzina pomoćnog kretanja u mm/min (pri G94) , korak mm/o (pri G95)
1)
U nedostatku navođenja vrednosti za F, pri pozivu ciklusa, radni hod u ciklusu će se obavljati brzinom
pomoćnog kretanja koja je poslednja programirana pre pozva ciklusa. Ova napomena važi i za ostale
parametre ciklusa .
2)
Redosled navođenja parametara pri pozvu ciklusa nije od značaja
Broj fiksnog ciklusa (G81 – G89) definiše strategiju ciklusa, u smislu: obaveznog smera obrtanja glavnog
vretena, odmicanje u brzom ili u radnom hodu, orijentisani stop glavnog vretena u krajnjoj poziciji alata po osi
Z, aktiviranje vremenske zadrške na dnu, sinhronizaciju glavnog i pomoćnog kretanja, promenu smera
glavnog vretena pri odmicanju i dr.
4.2. Dejstvo ciklusa pri G98/G99
Primicanje u brzom hodu i odmicanje alata zavisi od konteksta u kom se obavlja ciklus, a koji je
određen funkcijom G98 (aktivna u osnovnom stanju) ili alternativnom funkcijom G99.
Aktivno G98: Pozicioniranje po X i Y osi, do ose rupe se obavlja na Z koordinati (ravan PS, na slici 1)
koja je poslednja programirana pre poziva ciklusa . Primicanje u brzom hodu se vrši do
ravni PR definisane parametrom R. Završno odmicanje alata po završetku obrade se vrši u
brzom hodu do ravni PS.
Aktivno G99: Završno odmicanje alata po završetku obrade na jednoj X,Y poziciji se vrši u brzom hodu
do ravni PR (slika1), u kojoj se vrši i pozicioniranje po osama X i Y za narednu rupu.
Ova razlika je ilustrovana slikom S23.
Korišćenje G99 podrazumeva izvesno
skraćenje putanje alata, ali može biti rizično
ako je čeona površina obratka sa
stepenicima, ili kada je delimično pokrivaju
elementi steznog pribora (stezne šape).
14
4.3 Dejstvo pojedinih fiksnih ciklusa G81-G89
15
S24 Ilustracija programiranja fiksnih ciklusa obrade otvora
%
:2500 ....
(--------PRIRUBNICA P22/32--------) N200 G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5
(----OBRADA RUPA I OTVORA----) N215 (-----BURGIJA FI10 T06 H26----)
N220 M06
N100 G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5 N225 G57 X0. Y0. B0.
N105 (----ZABUSIVAC T05 H25-----) N230 M3 S1400 F140
N110 T05 M06 N235 G43 H26 Z30.
N115 G57 X0. Y0. B0. T06 N240 G81 X32. Y32. Z-37 R-17. F140
N120 M3 S3100 F80 N245 X-32.
N125 G43 H25 Z30. N250 Y-32.
N130 G81 X32. Y32. Z-28 R-17. F80 N255 X32.
N135 X-32. N260 X19.5 Y19.5 Z-11. R5.
N140 Y-32. N265 X-19.5 Y-19.5 Z-6.
N145 X32. N270 X0. Y12. Z-25. R-7.
N150 X19.5 Y19.5 Z-6. R5. N275 Y-12.
N155 X-19.5 Y-19.5 N280 G80
N160 X0. Y12. Z-18. R-7. (---KRAJ---)
N165 Y-12. N285 G0 Z90.
N170 G80 N290 G54 G40 G49 G80 G90 G00 H00 Z0. M5
N175 G0 Z90. N295 T0 M06
.... N300 M30
%
Primer tenološkog programa za primer sa slike 24
Napomena : Ovde je bilo moguće programirati i jedinstveno R u svakom ciklusu (npr.. R5. u N130 i u N240) bez ostalih
navoda za R, što je i obazriviji pristup. Ipak, tada brojni slučajevi u kojima se alat kroz vazduh kreće u radnom hodu, za
konkretan slučaj vode gubitku vremena od 2.2 min, po komadu.
16
noža u odnosu na držač i na pravac i smer po kome se, u ciklusu, vrši radijalno odmicanje alata. To je
podešeno parametrima u upravljačkoj jedinici.
Ciklus G87 je specifičan i po tome što je, po pravilu R manje od Z.
Kod ciklusa G84 treba imati u vidu da držač alata ima aksijalne opruge koje bivaju sabijane u radnom
odnosno povratnom hodu, pa vrh alata, po osi Z, nema trenutne pozicije onako kako se očekuje po
prohgramu. Pri ulasku u materijal prva opruga se sabija (alat se "skraćuje") i vrh alata kasni za
trenutnim pozicijama po Z. Kada merni sistem ose Z registruje dostizanje pozicije klizača (!) koje
odgovara programiranom Z u G84, klizač (stub) se zaustavlja. Vrh ureznika nije dostigao potrebnu
dubinu. Glavno vreteno se obrće u smeru M03 još onoliko vremena, koliko je definisano parametrom P,
ciklusa. Usled toga ureznik biva uvučen do potrebne dubine ili manje ili više, što zavisi od
programiranog broja obrta (S) vretena i vremena zadrške (P). Tek po isteku vremena P vreteno kreće
sa obrtanjem u smeru M04 a klizač ose Z unazad. Zato za navoje, koji dosežu do dna rupa, u prvoj
iteraciji, programirati ciklus G84 sa nultom zadrškom na dnu (P0).
U slučajevima kada je potrebno višestruko primeniti ciklus G84, u grupi rupa sa bliskim rasporedom
osa, glavnom vretenu ostaje malo vremena da, pri promeni pozicije u XY ravni promeni smer obrtanja.
Zato je korisno programirati veće vrednosti za R ili navoditi G04 P.... (vreme zadrške) između
uzastopnih dejstava ciklusa.
Potprogram počinje i završava u tački sa istim X i Y koordinatama, a to je pozicija u kojoj se zauzima nova
dubina. Algoritam, koji podrazumeva dva nivoa potprograma, pokazan pokazan je na slici S26.
17
Potprogram br. 3601
obezbeđuje: primicanje površini
pripremka, četiri uzastopna
izvršenja potprograma br. 3602,
i odmicanje na 30 mm od povr-
šine obratka, a sve u aktuelnom
koordinatnom sistemu:
%
O3601
N300 G0 X0. Y0.
N305G0 Z4.
N310 G1 Z0. F120
N315 M98 P13602
N320 G0 Z30.
M99
%
U glavnom programu, broj 3600, promena koordinatnog sistema se vrši korišćenjem funkcije G52, za
programirano pomeranje nulte tačke obratka.
18
5. Obradni centar LOLA HMC500/40 sa GE FANUC O-M ● Pregled funkcija
Pripremne funkcije Pomoćne funkcije
Grupa
OPIS ADRESE Funkcija OPIS
Funkcija
G00 Brzi hod (pozicioniranje) X,Y,Z,B M0 Bezuslovni stop, bez zaustavljanja vretena
01 G01 Radni hod sa linearnom interpolacijom X,Y,Z,B M2 Kraj prog., bez vraćanja kursora na početak
G02 Kružna interpolacija u smeru kazaljke sata X,Y,Z,R (I,J,K ) M3 Start obrtanja vretena u desnom smeru CW)
G03 Kružna interpolacija suprotno kazaljci sata X,Y,Z,R (I,J,K ) M4 Start vretena u levom smeru (CCW)
G04* Vremenska zadrška, Egzaktni stop M5 Stop vretena sa orijentacijom
00 G09 Egzaktni stop (tačan prelaz konture) M6 Automatska izmena alata
G10 Mod podešavanje podataka M8 Uključivanje pumpe za SHP
G11 Poništen mod podešavanja podataka M9 Isključivanje pumpe za SHP
17 G15 Mod polarnih koordinata poništen M30 Kraj prog. sa vraćanjem kursora na početak
G16 Mod polarnih koordinata aktivan M80 Izmena paleta………
G17 Izabrana XY ravan kružne interpolacije M81 Izmena paleta………
03 G18 Izabrana ZX ravan kružne interpolacije M98 Poziv potprograma
G19 Izabrana YZ ravan kružne interpolacije M99 Kraj potprograma
06 G20 Specifikacija koordinata u mm
G21 Specifikacija koordinata u inčima
Poziv potprograma
01 G33 Rezanje navoja
00 G39 Kružna interpolacija pri obilasku uglova M98 Pabcde
G40* Poništavanje korekcije radijusa alata (RA) a Broj ponavljanja potprogrma
07 G41 Kompenzacija RA / Kontura ostaje sdesna D bcde Broj potprograma (4 cifre)
G42 Kompenzacija RA / Kontura ostaje sleva D
08 G43 Aktiviranje korekcije dužine u poz. smeru H
Fiksni ciklusi
G44 Aktiviranje korekcije dužine u neg. smeru H
G49 Poništavanje korekcije dužine alata G81 Bušenje, zabušivanje XZYRF
11 G50 Mod skaliranja poništen G82 Bušenje, upuštanje XYZRF
G51 Mod skaliranja akivan G83 Duboko bušenje XYZRQP
00 G52 Podešavanje lokalnog koord. sistema G84 Urezivanje navoja ureznikom XZYRFP
G53 Poziv koordinatnig sistema mašine G85 Prostrugivanje,razrtanje XYZR
G541) Poziv nulte tačke br. 1 obratka G86 Prostrugivanje , XYZRF (Skraj=0)
14 G55-G59 Poziv nulte tačke (br. 2 do 5)obratka G87 Prostrugivanje unazad XYZRF (Orjent.Stop)
00 G60 Pozicioniranje po jednom pravcu G88 Prostrug. sa ruč. izlazom XYZRPF (Skraj=0)
G61 Mod egzaktnog zaustavljanja G89 Prostrug. automat. izlaz XYZRPF (Skraj=0)
15 G62 Automatski override u uglovima putanje G80 Poništavanje G81-G89
G63 Mod urezivanja navoja G98 Povratak na inicijal. poz. (ciklusi G81-G89)
G64 Mod rezanja G99 Povratak na ravan R, (ciklusi G81-G89)
G65 Makro komanda, Poziv makroa
12 G66 Modalni poziv Custom macro-a aktivan
G67 Modalni poziv Custom macro-a poništen
03 G90 Apsolutni sistem mera
G91 Relativni sistem mera (inkrementalni)
00 G92 Programiranje apsolutne nulte tačke
05 G94 Adresa F u mm/min ili Inch/min
G95 Adresa F u mm/o ili Inch/o
- Aktivno u osnovnom stanju * - Ide u posebnu rečenicu Iz iste grupe može biti programirana samo jedna G-funkcija u istoj rečenici.
Adrese
X mm Koordinata R mm Poluprečnik luka kod G2 I G3 N 1-9999 Broj rečenice
Y mm Koordinata R mm Sigurnosna ravan (u G81-G89) O 0-9999 Broj glavnog programa
Z mm Koordinata Q mm Uzastopne dub. bušenja (u G83) T Broj alata u magacinu 0-40
B Koordinata P s Vreme zadrške u dostignutoj poz. H Broj dužinske korekcije 0-99
I mm Param. kružne interpolacije duž X F mm/o Korak kod G95 D Broj korekcije poluprečnika 0-99
J mm Param. kružne interpolacije duž Y F mm/min Brzina pomoć. kretanja kod G94 % Početak i kraj programa i potpr.
K mm Param. kružne interpolacije duž Z S o/min Broj obrta glavnog vretena
19