You are on page 1of 12

PROGRAMIRANJE CNC MAŠINA

SINUMERIK 840D GLODANJE


1.MERNI SISTEM
Upravljačka jedinica mašine omogućava rad u dva merna sistema.

 Apsolutnom
 Inkrementalnom
Apsolutni merni sistem: (kod koga se sva merenja vrše od jedne tačke).
Inkrementalni merni sistem: (kod koga se merenje vrši od tačke do tačke)

Apsolutni merni sistem Inkrementalni merni


sistem

Primer: Apsolutni sistem merenja


Primer: Inkrementalni sistem merenja
2.KARAKTERISTIČNE TAČKE MAŠINE

CNC mašine imaju tri međusobno nezavisna geometrijska sistema.


 geometrijski sistem mašine
 geometrisjki sistem obradka
 geometrijski sistem alata

Svaki od tih sistema ima proizvoljno odabranu referentnu (nultu) tačku. Potrebno je
precizno definisati matematičku povezanos između pojedinih referentnih tačaka kako bi
vođenje bilo moguće.Sve referentne tačke definišu su u odnosu kordinatni početak
mašine
Karakteristične tačke glodalice

 Nulta tačka mašine (Machine zero point) – fiksna tačka


definisana konstrukcijom mašine, kod glodalice nalazi se u levom uglu
glodalice.

 Referentna tačka (Reference point) – Pre uključivanje


mašine, a pre početka izrade alat moramo deovesti u tačku R po svim
osama. Ishodište uspostavljanja relacije tipa predmet obrade – alat –
mašinska nula. Referentna tačka je najčešće definisana krajnjim
položajem klizača po upravljanim osama (u tom položaju mašina nam na
DRO-u daje koordinate R tačke u svom koordinatnom prostoru). Ukoliko
mašina ne poseduje mikroprekidače (senzore dodira) programer mora
predvideti proizvoljnu tačku u koordinatnom prostoru mašine kao osnovnu
ishodišnu tačku za dalju obradu – HOME poziciju. Ona u tom slučaju
predstavlja zamenu za tačku M (tačka M i R se tako poklapaju),

 Nulta tačka predmeta obrade (Workpiece zero point) –


Tačka vezana za obradak, slobodno se menja prema potrebama
konstrukcije ili izrade od strane programera. Tačka na predmetu obrade
čiji položaj definiše programer-tehnolog. Ova tačka je najbitnija za
matematičko opisivanje kretanja alata u odnosu na predmet obrade. Njen
položaj se UJ zadaje merenjem pripremka i njegovim lociranjem u odnosu
na odabranu tačku steznog pribora i naknadnim premeštanjem
koordinatnog sistema iz referentne tačke R u tačku na steznom priboru,
pa zatim u tačku W. Jednostavniji način je da se direktnim tangiranjem
predmeta obrade sa alatom uspostavi lokacija ove tačke i važna relacijska
veza neophodna za tačnu obradu (položaj alata u odnosu na W se
obavezno mora uneti u UJ),

 Kontrolna tačka alata – Tačka u podnožju steznog


pribora alata. Predstavlja osnovu za definisanje startne tačke alata
(teorijskog vrha alata) unosom izmerenih dimenzija dužina (visina) i
prečnika (širina) alata. U praktičnim primerima u kojima se tangiranjem PO
sa prvim alatom uspostavi relacijska veza, vrh prvog alata se uzima za
kontrolnu tačku (poklapa se sa startnom tačkom alata), a korekcije drugih
alata su samo razlike dužina u odnosu na prvi alat (korekcije 2, 3 i ostalih
alata se unose u tablicu alata UJ, a utvrđuju se neposrednim tangiranjem
radnog predmeta).
 N- Referentna tacka alata:Početna tačka od koje se mere svi alati. Leži
na osi držača alata, određena je od strane proizvođača i ne može se
menjati.
 A-Privremena-nulta tačka obradka: Postavlja se funkcijom G54.

TEHNOLOŠKA DOKUMENTACIJA
 Plan operacija i zahvata
 Plan stezanja predmeta obrade
 Plan alata
 Plan rezanja
 Programska lista

ZNACI I VAŽNIJE ADRESE


 %-POČETAK I KRAJ PROGRAMA
 ()-OZNAČAVANJE KOMENTARA
 N-REDNI BROJ REČENICE (BLOKA)
 F-BRZINA POMOĆNOG KRETANJA (KORAK)
 S-BROJ OBRTAJA
 H-POZIV KOREKCIJE VISINE ALATA
 D-POZIV KOREKCIJE PREČNIKA ALATA
 T-POZIV ALATA
 G-GLAVNE FUNCIJE (USLOVI PUTA)
 M-POMOĆNE FUNKCIJE (TEHNOLOŠKE NAREDBE)

G i M funkcije
G funkcije – glavne funkcije koje opredeljuju kinematiku i geometriju obrade (linearna i kružna kretanja,
Offset-i, izbor sistema mera, apsolutni ili relativni unos koordinata...)

M funkcije – pomoćne funkcije koje opredeljuju tehnološku i upravljačko-izvršnu stranu programiranja


CNC obrade (uključivanje obrtanja glavnog vretena, programska pauza, stop, premotavanje programa,
uključivanje SHP-a, poziv izmene alata...).
G90- funkcija programiranja u apsolutnom mernom sistemu

Format N../G90

U praksi je programiranje u apsolutnom sistemu mera češća od programiranja u


inkrementalnom sistemu.

G91 -funkcija programiranja u inkrementalnom mernom sistemu

Format N.../G91

Programiranje u inkrementalnim dimenzijama podrazumeva definisanje kordinate sledeće tačke


alata u odnosu na trenutni položaj alata. Kordinate tačke 1 definišu se u odnosu na kordinate
tačke B, kordinate tacke 2 u odnosu na kordinate tacke 1 itd.

G92- funkcija za uspostavljanje veze izmedju kordinatnog sistema mašine i


predmeta obrade

Format N../G92/X.../Y.../Z...

Prilikom startovanja programa bez zadavanje funkcije G92 upravljačka jedinica bi početni
položaj alata razumela kao nultu tačku predmeta obrade. Programirana funckija G92 u
upravljačkoj jedinici uspostavlja apsolutni merni sistem merenja, pa stoga nije potrebno
prograirati funkciju G90.

Nulta tačka predmeta obrade W postvljena na gornjoj površini obradka u donjem levom uglu,
što ne znači da ne može biti postavljena i na nekom drugom mestu.

G00-Funkcija brzog hoda

Format N.../G00/X.../Y.../Z..cioniranje brz


Pozicioniranje brzim hodom je kretanje alata iz trenutnog položaja brzim hodom u položaj
definisan kordinatama X, Y i Z. Kordinate X, Y i Z ciljne tačke alata zadaju se u odnosu na nultu
tačku radnog predmeta W, ukoliko je programiranje u apsolutnom mernom sistemu, ili u odnosu
na prethodnu tačku , ukoliko je programiranje u inkrementalnom kordinatnom sistemu. Izborom
funkcije G00 za kretanje alata iz jedne u drugu tačku smanjuje se ukupno vreme obrade.

G01-Funkcija linearne interpolacije

Format N.../G01/X.../Y.../Z...

Funkcijom G01 programira se linearno kretanje radnim pomakom. Kordinate X, Y i Z zadaju se


u odnosu na nultu tačku radnog predmeta W ukoliko je programiranje u apsolutnom mernom
sistemu ili u odnosu na prethdonu tačku ukoliko je programiranje u inkrementalnom mernom
sistemu. Za razliku od gunkcije G00 funkcija G01 predstavlja kretanje pri kojem se obrađuje
predmet, tj alat je u zahvatu sa radnim predmetom i kao rezultat tog zahvata skida se
strugotina.

Upravljačka jedinica
Svakom CNC mašinom se upravlja pomoću posebnog softvera (programa) i upravljačke
jedinice. Upravljačka jednica kod EMCO CNC mašina je SINUMERIK 840 D ili neke druge
upravljačke jednice kao FANUC i druge. Program WINNC SINUMERIK 840 D MILL i upravljačka
jedinica čine jednu celinu kojom se upravlja mašinom.

POKRETANJE PROGRAMA
Pokretanje programa EMCO WINNC moguće je preko ikone ili Start-Programs-EMCO-
WINNC32

Na tj način se otvara program i biramo SINUMERIK 840 D Mill. Odabirom modula za glodanje
otvara se početni meni.

1. Prikaz aktivnog područja

2. Prikaz aktivnog kanala

3. Prikaz nacina rada

4. Naziv i mapa odabranog programa

5. Status kanala

6. Poruke kanala
7.Status programa

8. Prikaz statusa kanala

9. Alarm sa kodom poruke

10. Radni prozor

11. Veriklane funkcijske naredbe

12. Horizontalne funkcijske naredbe

Desnim klikom na područje horizontalnih funskijskih naredbi otvara se osnovni meni sa


5 podmenija odnosno radnih područja: MAchine, Parametar, Program, Service,
Diagnoses.

You might also like