Opca Fizika 2 PDF

ELEKTRICITET I MAGNETIZAM
Jadranko Batista
Mostar
Current address: Mostar
E-mail address: jadranko.batista@sve-mo.ba
URL: http://www.sve-mo.ba/fpmoz
Studentima …zike
SaZµ etak.
Sadrµzaj
PREDGOVOR v
Poglavlje 1. MATEMATICKI µ UVOD 1

1. Koordinatni sustavi i diferencijalni elementi 1
2. Gradijent 8
3. Divergencija 11
4. Rotacija 15
5. Laplasijan 16
Poglavlje 2. ELEKTROSTATIKA 17
1. Uvod 17
2. Primjeri 18
µ
Poglavlje 3. ELEKTRICNI FLUKS I GAUSSOV ZAKON 31
1. Uvod 31
2. Primjeri 31
Poglavlje 4. ELEKTROSTATSKO POLJE: RAD, ENERGIJA I POTENCIJAL 35
1. Uvod 35
2. Primjeri 37
µ
Poglavlje 5. ELEKTRICNA µ
STRUJA, GUSTOĆA STRUJE I VODICI 43
1. Uvod 43
2. Primjeri 45
µ
Poglavlje 6. KAPACITET I DIELEKTRICNI MATERIJALI 55
1. Uvod 55
2. Primjeri 55
µ
Poglavlje 7. LAPLACEOVA JEDNADZBA 61
1. Uvod 61
2. Primjeri 61
Poglavlje 8. MAGNETIZAM 63
1. Uvod 63
2. Primjeri 65
µ
Poglavlje 9. IZMJENICNA STRUJA 69
1. Uvod 69
2. Primjeri 70
Poglavlje 10. ELEKTROMAGNETSKI VALOVI 79
1. Uvod 79
2. Primjeri 80
iii
PREDGOVOR
Skripta je namijenjena studentima …zike.
v
POGLAVLJE 1
µ
MATEMATICKI UVOD
1. Koordinatni sustavi i diferencijalni elementi

Vektori se u …ziµcke i matematiµcke predmete uvode prvenstveno u kartezijevom koordinatnom
pravokutnom sustavu. No , µcesto se još, zbog simetrije problema, uvode cilindriµcnei sferne koordinate.
Ti koordinatni sustavi su tako†er ortogonalni sustavi, samo za razliku od kartezijevog kod kojeg su
jediniµcni vektori konstante, kod cilindriµcnog i sfernog to više nisu.
1.1. Kartezijev pravokutni koordinatni sustav (x; y; z).
2
z 0
02 0 2
yx
Svaki proizvoljni vektor, brzinu i ubrzanje prikazujemo pomoću komponenti
! ! ! ! ! ! !
r = rx i + ry j + r z k = x i + y j + z k
! d!r dx ! dy ! dz ! ! ! !
v = = i + j + k = vx i + vy j + vz k
dt dt dt dt
! d!v d2 !r ! ! !
a = = 2
= ax i + ay j + az k
dt dt
1.2. Cilindriµcni koordinatni sustav ( ; '; z). Funkcije transformacije izme†u Kartezijevog i
cilindriµcnog koordinatnog sustava su
x = cos '; y = sin '; z = z

0; 0 ' 2 ; 1 < z < 1
h = 1; h' = ; hz = 1
Plohe konstante su = const:, cilindar

1
2 µ
1. M ATEM ATI CKI UVOD
-2
z 2 -2
-1 0 -1
0 0
1 1
2
y x2
Cilindriµcne koordinate dobro opisuju površine koje imaju oblik cilindra ( = const.), polu-konus
( = z) i spirala (z = ).
1.3. Sferni koordinatni sustav (r; ; '). Funkcije transformacije izme†u Kartezijevog i sfernog
koordinatnog sustava su
x = r sin cos '; y = r sin sin '; z = r cos
r 0; 0 ; 0 ' 2
hr = 1; h = r; h' = r sin
Primjer 1. Odredite transformaciju iz cilindriµcnog u pravokutni koordinatni sustav.
Jednadµzbe koje de…niraju transformaciju iz pravokutnog koordinatnog u cilindriµcni sustav su
x = cos ' (1.1)
y = sin ' (1.2)
z = z (1.3)
Ako kvadriramo (1.1) i (1.2) te ih zbrojimo dobivamo
x2 + y 2 = 2
cos2 ' + 2
sin2 ' = 2
p
= x2 + y 2 ; 0
a ako ih podijelimo
y sin ' y
= = tan ' =) ' = arctan
x cos ' x
pa su traµzene transformacije
p
= x2 + y 2
y
' = arctan
x
z = z
1. KOORDINATNI SUSTAVI I DIFERENCIJALNI ELEM ENTI 3
Za toµcku na z osi (x = 0; y = 0) kaµzemo da je ' neodre†eno, pa je ta toµcka nazvana singularnom

(prekidnom) toµckom transformacije.
Primjer 2. Dokaµzite da je cilindriµcni koordinatni sustav ortogonalan.
Vektor poloµzaja proizvoljne toµcke u cilindriµcnom koordinatnom sustavu je
! ! ! ! ! ! !
r = x i + y j + z k = cos ' i + sin ' j + z k
@!
r @!
r @!
r
Tangentni vektori na ; '; z krivulje su zadani sa @ ; @' ; @z koji iznose
@!r @ ! ! ! ! !
= cos ' i + sin ' j + z k = cos ' i + sin ' j
@ @
@!r @ ! ! ! ! !
= cos ' i + sin ' j + z k = sin ' i + cos ' j
@' @'
@!r @ ! ! ! !
= cos ' i + sin ' j + z k = k
@z @z
pa su jediniµcni vektori u ovim smjerovima jednaki
@!r ! !
! cos ' i + sin ' j ! !
= !
@
e1 e = = p = cos ' i + sin ' j
@!r 2
cos2 ' + sin '
@
@!
r ! ! ! !
sin ' i + cos ' j sin ' i + cos ' j
!
e2 = !
e'=
@'
=q = p
@!
r 2 2 sin2 ' + cos2 '
@' ( sin ') + ( cos ')
! !
= sin ' i + cos ' j
@!r !
! k !
e3 = !
e z = @z = ! = k
@!r
@z k
Sada je
! ! ! ! !
e1 !
e2 = !
e !
e ' = cos ' i + sin ' j sin ' i + cos ' j = 0
! ! ! !
e1 !
e3 = !
e !
e z = cos ' i + sin ' j k =0
! ! ! !
e2 !
e3 = !
e' !
ez = sin ' i + cos ' j k =0
odakle vrijedi
!
ei !
ej = ij
! ! !
Primjer 3. Prikaµzite jediniµcne vektore !
e r; !
e ;!
e ' u sfernim koordinatama preko i ; j ; k i
obrnuto.
Vektor poloµzaja proizvoljne toµcke u sfernom koordinatnom sustavu je
! ! ! ! ! ! !
r = x i + y j + z k = r sin cos ' i + r sin sin ' j + r cos k
4 µ
@!
r @!
r @!
r
Tangentni vektori na r; ; ' krivulje su zadani sa @r ; @ ; @' koji iznose
@!
r @ ! ! !
= r sin cos ' i + r sin sin ' j + r cos k
@r @r
! ! !
= sin cos ' i + sin sin ' j + cos k
@!r @ ! ! !
@ @
! ! !
= r cos cos ' i + r cos sin ' j r sin k
@!
r @ ! ! !
@' @'
! !
= r sin sin ' i + r sin cos ' j
pa su jediniµcni vektori u ovim smjerovima jednaki

@!
r ! ! !
! sin cos ' i + sin sin ' j + cos k
e1 = !
er = @r
! = ! ! !
@r
@r sin cos ' i + sin sin ' j + cos k
! ! !
= sin cos ' i + sin sin ' j + cos k
@! r ! ! !
! ! r cos cos ' i + r cos sin ' j r sin k
e2 = e = @! = ! ! !
@r
@ r cos cos ' i + r cos sin ' j r sin k
! ! !
= cos cos ' i + cos sin ' j sin k
@! r ! !
! ! @' r sin sin ' i + r sin cos ' j
e3 = e'= ! = ! !
@r
@' r sin sin ' i + r sin cos ' j
! !
= sin ' i + cos ' j
Obrnuti prikaz jednak je

!
i = sin cos '!e r + cos cos '!e sin '!
e'
! ! ! !
j = sin sin ' e r + cos sin ' e + cos ' e '
! !
k = cos er sin !e
Ovo se moµze prikazati kao

! ! !
i j k
!
er sin cos ' sin sin ' cos
!
e cos cos ' cos sin ' sin
!
e sin ' cos ' 0
'
! ! ! !
Primjer 4. Prikaµzite vektor A = z i 2x j + y k u cilindriµcnim koordinatama, te mu odredite
komponente A ; A' ; Az .
Kako je
! ! ! ! ! !
e = cos ' i + sin ' j ; !
e'= sin ' i + cos ' j ; !
ez = k
iz ovih jednadµzbi dobiva se

!
i = cos '!e sin '!e'
! ! !
j = sin ' e + cos ' e '
pa je
! ! ! !
A = zi 2x j + y k
= z (cos '!
e sin '!
e ') 2 cos ' (sin '!
e + cos '!
e ' ) + sin '!
ez
= (z cos ' !
2 cos ' sin ') e 2 !
z sin ' + 2 cos ' e + sin ' e !
' z
pa je
A = z cos ' 2 cos ' sin '
A' = z sin ' + 2 cos2 '
Az = sin '
Primjer 5. Dokaµzite da je
d! d!
e = '_ !
e '; e ' = '_ !e
dt dt
gdje toµcka iznad simbola oznaµcava vremensku derivaciju veliµcine.
Kako je
! ! ! ! !
e = cos ' i + sin ' j ; !
e'= sin ' i + cos ' j
tada je
d! d ! ! ! !
e = cos ' i + sin ' j = sin ' '_ i + cos ' '_ j
dt dt
! !
= sin ' i + cos ' j '_ = '_ !
e'
d! d ! ! ! !
e' = sin ' i + cos ' j = cos ' '_ i sin ' '_ j
dt dt
! !
= cos ' i + sin ' j '_ = '_ !
e
Primjer 6. Prona†ite kvadrat elementa duljine luka u cilindriµcnim koordinatama i odredite odgo-
varajuće skalarne (Laméove) koe…cijente.
I. naµcin
x = cos '; y = sin '; z = z
dx = cos ' d sin ' d'

dy = sin ' d + cos ' d'
dz = dz
pa je
2 2 2
ds2 = dx2 + dy 2 + dz 2 = (cos ' d sin ' d') + (sin ' d + cos ' d') + (dz)
2 2 2 2 2 2 2
= (d ) + (d') + (dz) = h21 (d ) + h22 (d') + h23 (dz)
odakle su Laméovi koe…cijenti
h1 = h = 1; h2 = h' = ; h3 = hz = 1
II. naµcin: vektor poloµzaja je
! ! ! !
r = cos ' i + sin ' j + z k
pa je
@!r @!r @!
r
d!
r = d + d' + dz
@ @' @z
! ! ! ! !
= cos ' i + sin ' j d + sin ' i + cos ' j d' + k dz
! ! !
= (cos 'd sin 'd') i + (sin 'd + cos 'd') j + dz k
6 µ
odakle je
= d!
r d!
2 2 2
ds2 r = (cos 'd sin 'd') + (sin 'd + cos 'd') + (dz)
2 2 2 2
= (d ) + (d') + (dz)
Primjer 7. Prona†ite kvadrat elementa duljine luka u sfernim i paraboliµcno cilindriµcnim koordi-
natama i odredite odgovarajuće skalarne (Laméove) koe…cijente.
Funkcije transformacije u sferne koordinate su
x = r sin cos '; y = r sin sin '; z = r cos
pa je
dx = sin cos ' dr + r cos cos ' d r sin sin ' d'
dy = sin sin ' dr + r cos sin ' d + r sin cos ' d'
dz = cos dr r sin d
element luka jednak je
2 2 2 2
(ds) = (dx) + (dy) + (dz)
2
= (sin cos ' dr + r cos cos ' d r sin sin ' d')
2
+ (sin sin ' dr + r cos sin ' d + r sin cos ' d')
2
+ (cos dr r sin d )
2 2 2
= (dr) + r2 (d ) + r2 sin2 (d')
Odavdje su Laméovi koe…cijenti
h1 = hr = 1; h2 = h = r; h3 = h' = r sin
Funkcije transformacije u paraboliµcno cilindriµcne koordinate su
1 2
x= u v 2 ; y = uv; z = z
2
pa je
dx = u du v dv
dy = u dv + v du
dz = dz
pa je element duljine luka
2 2 2 2
(ds) = (dx) + (dy) + (dz)
2 2 2
= (u du v dv) + (u dv + v du) + (dz)
2 2 2
= u2 + v 2 (du) + u2 + v 2 (dv) + (dz)
pa su Laméovi koe…cijenti
p p
h1 = hu = u2 + v 2 ; h2 = hv = u2 + v 2 ; h3 = hz = 1
Primjer 8. Odredite diferencijalne elemente površine u ortogonalnim krivuljnim koordinatama,
posebno za cilindriµcne i sferne koordinate.
Općenito elementi površine su de…nirani preko
dA1 = j(ds2 ! e 2 ) (ds3 !
e 3 )j = ds2 ds3 (!
e2 !
e 3 ) = ds2 ds3
! !
= j(h du e ) (h du e )j = h h du du
2 2 2 3 3 3 2 3 2 3
i cikliµcki (1; 2; 3). U cilindriµcnim koordinatama

dA = h' hz d' dz = (1) ( ) d' dz = d' dz
dA' = h hz d dz = (1) (1) d dz = d dz
dAz = h h' d d' = (1) ( ) d d' = d d'
a u sfernim koordinatama
dAr = h h' d d' = (r) (r sin ) d d' = r2 sin2 d d'
dA = hr h' dr d' = (1) (r sin ) dr d' = r sin dr d'
dA' = hr h dr d = (1) (r) dr d = r dr d
Primjer 9. Odredite volumni element u cilindriµcnim i sfernim koordinatama.
Volumni element je de…niran kao
3
Y 3
Y
dV = dsi = hi dui
i=1 i=1
pa je u cilindriµcnim koordinatama
dV = ds1 ds2 ds3 = h1 du1 h2 du2 h3 du3
= h d h' d' hz dz = (1) d (d') (1) dz = d d' dz
a u sfernim koordinatama
dV = ds1 ds2 ds3 = h1 du1 h2 du2 h3 du3
= hr dr h d h' d' = (1) dr r d r sin d' = r2 sin dr d d'
Primjer 10. Ako su u1 ; u2 ; u3 proizvoljne ortogonalne krivuljne koordinate, pokaµzite da je Jaco-
bian prijelaza x; y; z u u1 ; u2 ; u3
@x @y @z
@u1 @u1 @u1
x; y; z @ (x; y; z) @x @y @z
J = = @u2 @u2 @u2 = h 1 h2 h3
u1 ; u 2 ; u 3 @ (u1 ; u2 ; u3 ) @x @y @z
@u3 @u3 @u3
i odredite Jacobian za cilindriµcni i sferni sustav.

Determinanta je jednaka mješovitom umnošku vektora
@x @y @z
@u1 @u1 @u1
x; y; z @x @y @z
J = @u2 @u2 @u2
u1 ; u 2 ; u 3 @x @y @z
@u3 @u3 @u3
@x ! @y ! @z ! @x ! @y ! @z ! @x ! @y ! @z !
= i + j + k i + j + k i + j + k
@u1 @u1 @u1 @u2 @u2 @u2 @u3 @u3 @u3
@!r @! r @!r
= = h1 !e 1 (h2 !
e 2 h3 !
e 3 ) = (h1 h2 h3 ) !
e 1 (!e2 ! e 3)
@u1 @u2 @u3
= (h1 h2 h3 ) 1 = h1 h2 h3
Za cilindriµcni sustav je
x; y; z
J = h h' hz = (1) ( ) (1) =
; '; z
a za sferni
x; y; z
J = hr h h' = (1) (r) (r sin ) = r2 sin
r; ; '
8 µ
2. Gradijent
Neka je (x; y; z) diferencijabilno skalarno polje. tada je gradijent od , (grad = r ) de…niran
kao
@ ! @ ! @ ! @ ! @ ! @ !
grad =r = i+ j+ k = i+ j+ k
@x @y @z @x @y @z
Gradijent skalarnog polja , grad de…nira vektorsko polje.
Usmjerena derivacija:
Komponenta gradijenta skalarnog polja u smjeru jediniµcnog vektora !
a 0 de…nira se kao
r !
a 0
i naziva se usmjerena derivacija skalarnog polja u smjeru jediniµcnog vektora ! a 0 . Fizikalno znaµcenje
je odnos promjene skalarnog polja (x; y; z) u toµcki T (x; y; z) u smjeru vektora ! a.
Primjer 11. Neka je skalarno polje zadano izrazom (x; y; z) = 3x2 y y 3 z 2 , prona†ite gradijent
skalarnog polja r u toµcki T (1; 2; 1).
Gradijent skalarnog polja u kartezijevim koordinatama je
@ ! @ ! @ ! @ ! @ ! @ !
r (x; y; z) = i+ j+ k = 3x2 y y 3 z 2 i + 3x2 y y3 z2 j + 3x2 y y3 z2 k
@x @y @z @x @y @z
! ! !
= (6xy) i + 3x2 3y 2 z 2 j + 2y 3 z k
a njegova vrijednost u toµcki T (1; 2; 1) jednaka je
! ! !
r (1; 2; 1) = 12 i 9 j 16 k
Primjer 12. Dokaµzite da vrijedi jednakost r (f + g) = rf + rg, gdje su f i g diferencijabilne
skalarne funkcije f (x; y; z) i g (x; y; z).
Po de…niciji gradijenta je
@ ! @ ! @ ! @ ! @ ! @ !
r (f + g) = i+ j+ k (f + g) = (f + g) i + (f + g) j + (f + g) k
@x @y @z @x @y @z
@f ! @g ! @f ! @g ! @f ! @g !
= i+ i+ j+ j+ k + k
@x @x @y @y @z @z
@f ! @f ! @f ! @g ! @g ! @g !
= i+ j+ k + i+ j+ k = rf + rg
@x @y @z @x @y @z
Primjer 13. Dokaµzite da vrijedi jednakost r (f g) = (rf ) g+f (rg), gdje su f i g diferencijabilne
skalarne funkcije f (x; y; z) i g (x; y; z).
Po de…niciji gradijenta je
@ ! @ ! @ ! @ ! @ ! @ !
r (f g) = i+ j+ k (f g) = (f g) i + (f g) j + (f g) k
@x @y @z @x @y @z
@f @g ! @f @g ! @f @g !
= g+f i+ g+f j+ g+f k
@x @x @y @y @z @z
@f ! @f ! @f ! @g ! @g ! @g !
= i+ j+ k g+f i+ j+ k
@x @y @z @x @y @z
= (rf ) g + f (rg)
Primjer 14. Prona†ite r ako je a) = ln j!
r j i b) = 1r
a) Vektor poloµzaja u kartezijevim koordinatama je
! ! ! !
r =x i +y j +zk
2. GRADIJENT 9
a njegov intezitet
p
jrj = x2 + y 2 + z 2
pa je
1
(x; y; z) = ln jrj = ln x2 + y 2 + z 2
2
1
r (x; y; z) = r ln x2 + y 2 + z 2
2
1 @ ! @ ! @ !
= ln x2 + y 2 + z 2 i + ln x2 + y 2 + z 2 j + ln x2 + y 2 + z 2 k
2 @x @y @z
1 2x ! 2y ! 2z !
= i+ 2 j+ 2 k
2 x2 + y 2 + z 2 x + y2 + z2 x + y2 + z2
! ! ! !
x i +y j +zk r
= 2 2 2
= 2
x +y +z r
1
b) gradijent skalarnog polja = r iznosi
!
1 1 1
r = r =r p = r x2 + y 2 + z 2 2
r 2
x +y +z2 2
@ h 1i! @ h 2 1i! @ h 2 1i!

= x2 + y 2 + z 2 2 i + x + y2 + z2 2 j + x + y2 + z2 2 k
@x @y @z
1 2 3 ! 1 2 3 ! 1 2 3 !
= x + y 2 + z 2 2 2x i + x + y 2 + z 2 2 2y j + x + y2 + z2 2
2z k
2 2 2
! ! ! !
x i +y j +zk r
= 3 =
(x2 + y 2 + z 2 ) 2 r3
Primjer 15. Pokaµzite da vrijedi rrn = nrn 2 !

r.
Gradijent n-te potenciuje iznosa vektora poloµzaja je
n @ h 2 ni! @ h 2 ni! @ h 2 ni!
rrn = r x2 + y 2 + z 2 2 = x + y2 + z2 2 i + x + y2 + z2 2 j + x + y2 + z2 2 k
@x @y @z
hn n i ! hn n i ! hn n i!
2 2 2 2 1 2 2 2 2 1 1
= x +y +z 2x i + x +y +z 2y j + x + y2 + z2 2
2
2z k
2 2 2
2 2
n
2 2 1 ! ! ! 2 2 2
n 2
2
! ! !
= n x +y +z x i +y j +zk =n x +y +z x i +y j +zk
= n rn 2 ! r
Naglasimo da uz prikaz vektora !
r =r !r 0 dobivamo
n
rr = n r n 2 !
rr0=n r n 1 !
r0
Primjer 16. Prona†ite usmjerenu derivaciju (x; y; z) = x2 yz + 4xz 2 u toµcki T (1; 2; 1) u
! ! !
msjeru vektora !
r =2i j 2k.
Usmjerena derivacija jednaka je skalarnom produktu graijenta skalarnog polja i jediniµcnog vektora
u smjeru u kojem traµzimo usmjerenu derivaciju. Kako je gradijent
@ ! @ ! @ !
r (x; y; z) = r x2 yz + 4xz 2 = x2 yz + 4xz 2 i + x2 yz + 4xz 2 j + x2 yz + 4xz 2 k
@x @y @z
! ! !
= 2xyz + 4z 2 i + x2 z j + x2 y + 8xz k
koji u toµcki T ima vrijednost
! ! !
r (1; 2; 1) = 8 i j 10 k
10 µ
uz jediniµcni vektor u smjeru vektora !

r
! ! !
! 2i j k 2! 1! 2!
r0= q = i j k
2 2 3 3 3
22 + ( 1) + ( 2)
dobiva se da je usmjerena derivacija jednaka
! ! ! 2! 1! 2! 37
r (1; 2; 1) !
r0= 8i j 10 k i j k =
3 3 3 3
Kako je dobivena vrijednost pozitivna, slijedi da raste u traµzenom smjeru.
Primjer 17. U kojem smjeru u toµcki T (2; 1; 1) usmjerena derivaciija skalarnog polja (x; y; z) =
x2 yz 3 ima maksimum i koliko on iznosi?
@ ! @ ! @ !
r (x; y; z) = r x2 yz 3 = x2 yz 3 i + x2 yz 3 j + x2 yz 3 k
@x @y @z
3 ! 2 3 ! 2 2 !
= 2xyz i + x z j + 3x yz k
! ! !
r (2; 1; 1) = 4i 4 j + 12 k
maksimalna vrijednost gradijenta je upravo u njegovu smjeru, a njegov iznos u toµcki T je
q p
2 2
jr (2; 1; 1)j = ( 4) + ( 4) + 122 = 4 11 13:27
Primjer 18. Prona†ite kut izme†u površina de…niranih s x2 + y 2 + z 2 = 9 i z = x2 + y 2 3u
toµcki T (2; 1; 2).
Kut izme†u površina u odre†enoj toµcki jednak je kutu izme†u normala na površine u toj toµcki.
Normala na površinu x2 + y 2 + z 2 = 9 jednaka je
r 1 = r x2 + y 2 + z 2
(x; y; z)
@ ! @ ! @ !
= x2 + y 2 + z 2 i + x2 + y 2 + z 2 j + x2 + y 2 + z 2 k
@x @y @z
! ! !
= 2x i + 2y j + 2z k
! ! !
r 1 (2; 1; 2) = 4 i 2j +4k
a normala na drugu površinu x2 + y 2 z = 3 jednaka je
2 2
r 2 (x; y; z)
= r x +y z
@ ! @ ! @ !
= x2 + y 2 z i + x2 + y 2 z j+ x2 + y 2 z k
@x @y @z
! ! !
= 2x i + 2y j k
! ! !
r 2 (2; 1; 2) = 4 i 2j k
pa je kut izme†u površina u toµcki T (2; 1; 2) jednak
r 1 (2; 1; 2) r 2 (2; 1; 2) = jr 1 (2; 1; 2)j jr 2(2; 1; 2)j cos
! ! ! ! ! !
r 1 r 4i 2j +4k 4i 2j k
2
cos = =q q
jr 1 j jr 2j 2 2 2
42 + ( 2) + 42 42 + ( 2) + ( 1)
p
16 8 21
= p p = = 0:581 91
36 21 63
= arccos 0:581 91 = 0:95 rad = 54 250
Problem 1. Neka je (x; y; z) = 2xz 4 x2 y skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki
T (2; 2; 1).
3. DIVERGENCIJA 11
Problem 2. Neka je (x; y; z) = 2xyz x2 y 3 z 4 skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki

T (0; 3; 1).
Problem 3. Neka je (x; y; z) = exy skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki T (2; 2; 1).
Problem 4. Neka je (x; y; z) = ln xyz skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki T (1; 1; 1).
Problem 5. Neka je (x; y; z) = sin xz cos xy + yz skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki
T 1; ; 3 .
y y
Problem 6. Neka su A (x; y; z) = x2 z + e x i B (x; y; z) = x2 z + e x skalarna polja. Prona†ite:
a) r (A + B) i b)r (AB) u toµcki T (1; 0; 2).
Problem 7. Prona†ite r j!
3
rj .
0 !
Problem 8. Dokaµzite da vrijedi rf (r) = f (r)
r
r
gdje je !
r vektor poloµzaja.
p 6
Problem 9. Izraµcunajte r 3r5 + 12 r + p 4 r .
p 2 2 2
Problem 10. Izraµcunajte r' ako je ' (x; y; z) = x2 + y 2 + z 2 e x +y +z .
Problem 11. Ako je U (x; y; z) diferencijabilna funkcija. Dokaµzite da vrijedi rU d!
r = dU .
Problem 12. Neka je U diferencijabilna funkcija po x; y; z, gdje su x (t) ; y (t) ; z (t) diferencija-
d!
bilne funkcije po t. Dokaµzite da vrijedi dU @U
dt = @t + rU
r
dt .
! ! !
Problem 13. Ako je A konstantan vektor. Dokaµzite da vrijedi r !
r A = A.
! ! ! !
Problem 14. Neka je F (x; y; z) = 2x2 i 3yz j + xz 2 k vektorsko polje i (x; y; z) = 2z x3 y
!
skalarno polje. Prona†ite F r u toµcki T (1; 1; 1).
Problem 15. Prona†ite jediniµcni vektor koji je okomit na površinu paraboloida revolucije z =
x2 + y 2 u toµcki T (1; 2; 5).
Problem 16. Prona†ite jediniµcni vektor usmjeren izvan površine koji je okomit na površinu
2 2
(x 1) + y 2 + (z + 2) = 9 u toµcki T (3; 1; 4).
Problem 17. Prona†ite usmjerenu derivaciju skalarnog polja (x; y; z) = 4xz 3 3x2 y 2 z u toµcki
! ! !
T (2; 1; 2) u smjeru vektora !
a =2i 3j +6k.
Problem 18. Prona†ite usmjerenu derivaciju skalarnog polja (x; y; z) = 4x2 z 3y 2 z u toµcki
! ! !
a = i 3j + k.
3
Problem 19. Prona†ite usmjerenu derivaciju skalarnog polja P (x; y; z) = 4exz y 2 z u toµcki
! ! !
a =2i j k.
Problem 20. Prona†ite usmjerenu derivaciju skalarnog polja U (x; y; z) = yz sin x xy cos 3z 2
! ! !
u toµcki T ; 1; 2 u smjeru vektora !
a = i j +2k.
Problem 21. Prona†ite usmjerenu derivaciju skalarnog polja P (x; y; z) = 4e2x y+z
u toµcki
T1 (1; 1; 1) u smjeru toµcke T2 ( 3; 5; 6).
3. Divergencija
!
Divergencija vektorskog polja A u toµcki P de…nirana je kao
I
! !
A dS
!
div A = lim
V !0 V
gdje je integracija po površini beskonaµcno malog volumena koji se saµzima u toµcki P .
12 µ
Divergencija moµze biti prikazana za svako vektorsko polje u proizvoljnom koordinatnom sustavu.
Za razmatranje u kartezijevim koordinatama uzmimo paralelopiped sa stranicama x; y i z paralel-
!
nim sa x; y i z osama. Neka je vektorsko polje A de…nirano u toµcki P smještenoj u prostornom kutu
paralelopipeda s najmanjim vrijednostima koordinata x; y i z koje de…niraju paralelopiped.
! ! ! !
A = Ax i + Ay j + Az k
I
! !
Dabi se pronašao A d S za paralelopiped, svih šest stranica mora biti omotaµc paralelopipeda. Na
!
svakoj stranici d S je usmjeren izvan paralelopipeda. Kako su pojedine stranice okomite na pojedine
!
koordinatne osi, samo jedna komponenta od A će prolaziti kroz dvije paralelne stranice. uzmimo za
stranicu 1 da je okomita na os y. tada je
Z
! !
A dS = Ax (x) y z
lijeva strana
Z
! ! @Ax
A d S = Ax (x + x) y z = Ax (x) + x y z
desna strana @x
tako da je ukupna vrijednost za dvije strane
I
! ! @Ax
A dS = x y z
@x
Istim postupkom bismo dobili rezultate analogne za druge dvije koordinate.
I
! ! @Ax @Ay @Az
A dS = + + x y z
@x @y @z
Kombinacija rezultata uz dijeljenje s V = x y z ! 0 daje
I I
! ! ! !
A dS A dS
! @Ax @Ay @Az
div A (x; y; z) = lim = lim = + +
x y z!0 x y z V !0 V @x @y @z
za pravokutne kartezijeve koordinate. Istim pristupom bismo za cilindriµcne
! 1 @ 1 @A' @Az
div A (r; '; z) = (rAr ) + +
r @r r @' @z
i sferne koordinate dobili
! 1 @ 1 @ 1 @A'
div A (r; ; ') = 2 r2 Ar + (sin A )+
r @r r sin @ r sin @'
Uzimajući u vidu de…niciju operatora nabla (del) koji je de…niran u kartezijevim kordinatama
preko
@ ! @ ! @ !
r= i + j + k
@x @y @z
divergenciju moµzemo pisati i preko operatora nable kao
! @ ! @ ! @ ! ! ! !
r A = i + j + k Ax i + Ay j + Az k
@x @y @z
@Ax @Ay @Az !
= + + = div A
@x @y @z
Napomena: operator nabla de…niran je samo za kartezijev koordinatni sustav.
Divergencijski teorem:
! !
Gaussov zakon glasi: integral po zatvorenoj površini D d S jednak je naboju koji je zatvoren
u toj površini. Ako je poznata funkcija gustoće naboja koju oznaµcavamo sa unutar volumena koji
3. DIVERGENCIJA 13
zatvara površina S, tada naboj zatvoren unutar površine moµzemo prikazati u integralnoj formi kao
I I
! !
D dS = dV = Qu
S V
!
ali kako je po de…niciji = r D vrijedi
I I
! ! !
D dS = r D dV
S V
što je divergencijski teorem poznat kao Gausov divergencijski teorem.

! ! !
Primjer 19. Zadano je vektorsko polje A = 5x2 sin 2x i . Prona†ite div A u toµcki x = 3.
Divergencija je
! ! @Ax @ h 2 x i x 5 2 x
div A = r A = = 5x sin = 10x sin + x cos
@x @x 2 2 2 2
! x 5 2 x 3 45 3
div A = 10x sin + x cos = 30 sin + cos = 30
x=1 2 2 2 x=3 2 2 2
! ! xy ! !
Primjer 20. Zadano je vektorsko polje A (x; y; z) = x2 sin y i xz 2 cos 3 j + xz + 3y 2 k .
!
Prona†ite div A u toµcki T (2; 3; 4).
U kartezijevim koordinatama je
! ! @Ax @Ay @Az
div A (x; y; z) = r A = + +
@x @y @z
@ 2 @ xy @
= x sin y + xz 2 cos + xz + 3y 2
@x @y 3 @z
1 2 2 1
= 2x sin y + x z sin xy + x
3 3
! 22 42
div A (2; 3; 4) = 2 2 sin 3 + sin 2 + 2 = 2
3
!
Primjer 21. Zadano je vektorsko polje u cilindriµcnim koordinatama A (r; '; z) = r sin '!
er +
! !
r2 cos '!
e ' + 2re 5z k . Porna†ite div A u toµcki T 2; 2 ; 0 .
Divergencija u cilindriµcnim kordinatama je

! ! 1 @ 1 @A' @Az
div A (r; '; z) = r A = (rAr ) + +
r @r r @' @z
1 @ 1 @ @
= [r (r sin ')] + r2 cos ' + 2re 5z
r @r r @' @z
1 1 2
= 2r sin ' + r ( sin ') + 2r ( 5) e 5z
r r
= 2 sin ' r sin ' 10re 5z
što u toµcki T ima vrijednost
! 50
div A 2; ; 0 = 2 sin 2 sin 10 2 e = 20
2 2 2
!
Primjer 22. Zadano je vektorsko polje u sfernim koordinatama A (r; ; ') = 5r2 sin !
er +
!
r cot !e + r sin cos '!
e ' . Prona†ite div A u toµcki T 2; 2 ; .
14 µ
Divergencija u sfernim koordinatama je

! ! 1 @ 1 @ 1 @A'
div A (r; ; ') = r A = 2 r2 Ar + (sin A ) +
r @r r sin @ r sin @'
1 @ 2 1 @ 1 @
= r 5r2 sin + (sin r cot ) + (r sin cos ')
r2 @r r sin @ r sin @'
5 sin @ r @ r sin @
= r4 + (cos ) + (cos ') = 20r sin 1 sin '
r2 @r r sin @ r sin @'
pa u toµcki T divergencija ima vrijednost
!
div A 2; ; = 4 2 sin 1 sin = 7
2 2
Problem 22. Prona†ite izraz za divergenciju u cilindriµcnim koordiantama. Za stranice V
uzmite r; r '; z.
Problem 23. Prona†ite izraz za divergenciju u sfernim koordiantama. Za stranice V uzmite
r; r ; r sin '.
! ! ! !
Problem 24. Zadano je vektorsko polje A = 3x + y 2 i + x y 2 j . Prona†ite r A u
T (3; 5).
! ! ! ! !
Problem 25. Zadano je vektorsko polje A = 2xy i + z j + yz 2 k . Prona†ite r A u toµcki
T (2; 1; 3).
! ! ! ! !
Problem 26. Zadano je vektorsko polje A = 4xy i xy 2 j + 5 sin z k . Prona†ite r A u toµcki
T (2; 2; 0).
! !
Problem 27. Zadano je vektorsko polje A = 2r cos2 '! e r + 3r2 sin z !
e ' + 4z sin2 ' k . Prona†ite
!
r A u toµcki T (2; 1; 3).
! ! 2z ! !
Problem 28. Zadano je vektorsko polje A = 10
r 2 e r +5e k . Prona†ite r A u toµcki T (2; '; 1).
! ! ! ! !
Problem 29. Zadano je vektorsko polje A = e5x i + 2 cos y j + 2 sin z k . Prona†ite r A u
ishodištu.
! ! !
Problem 30. Zadano je vektorsko polje A = (5 cos r) !
2r
e + 3ze
r r k . Prona†ite r A u toµcki
T ( ; '; z).
! !
Problem 31. Zadano je vektorsko polje A = 10!
e r +5 sin !e . Prona†ite r A u toµcki T (5; ; ').
! !
Problem 32. Zadano je vektorsko polje A = r! er r2 cot !
e . Prona†ite r A u toµcki
T 2; 3 ; ' .
! 10 sin2 ! !
Problem 33. Zadano je vektorsko polje A = r e r . Prona†ite r A u toµcki T 2; 4 ; 2 .
! !
Problem 34. Zadano je vektorsko polje A = r2 sin e r + (13') !
e + (2r) !
e ' . Prona†ite
!
r A u toµcki T 2; 0; 2 .
! 100 ! !
Problem 35. Pokaµzite da je divergencija elektriµcnog polja E = r e r + 40 k .jednaka nuli.
! ! !
Problem 36. Zadano je vektorsko polje A = sin cos '
r2 e r + e3r cos e + r2 ln ' !
e '.
!
Prona†ite r A u toµcki T 1; 2 ; 3 .
! !
Problem 37. Zadano je vektorsko polje A = r2 tan er + 2
cos ' !
e + '3 sin !
e '.
!
4. ROTACIJA 15
!
Problem 38. Zadano je vektorsko polje A = (ln r) !
e r +(arcsin ) !
e +(arccos ') !
e ' . Prona†ite
!
r A u toµcki T (5; ; 0).
! 5r 2 ! ! !
Problem 39. Zadano je vektorsko polje A = e e r + r cos3 e + sin2 ' cos2 e '.
!
!
Problem 40. Zadano je vektorsko polje A = 3r4 ! e + e2r sin ' !
e r + (5r cos cos ') ! e '.
!
! 3 sin cos ' ! r3 ! sin !
Problem 41. Zadano je vektorsko polje A = r2 er+ cos e + cos ' e ' . Pron-
!
a†ite r A u toµcki T 4; ; 3 .
4. Rotacija
! ! ! !
Neka je F = P i + Q j + R k diferencijabilno vektorsko polje, de…nirano u trodimenzionalnom
! ! !
prostoru. Tada je rotacija od F , (rot F engleska oznaka curl F ) de…nirana kao
! ! @R @Q ! @P @R ! @Q @P !
rot F = r F = i + j + k
@y @z @z @x @x @y
što prikazano preko determinante glasi
! ! !
! i j k
r F = @x @ @ @
@y @z
P Q R
gdje je iskorištena oznaka operatora nabla
@ ! @ ! @ !
r= i+ j+ k
@x @y @z
! ! ! !
Primjer 23. Neka je A (x; y; z) = xz 3 i 2x2 yz j +2yz 4 k diferencijabilno vektorsko polje. Pron-
!
a†ite r A u toµcki T (1; 1; 1).
Rotacija vektorskog polja je
! @ ! @ ! @ ! ! ! !
r A (x; y; z) = i+ j+ k xz 3 i 2x2 yz j +2yz 4 k
@x @y @z
! ! !
i j k !
! !
= @
@x
@
@y
@
@z
= 2x2 y + 2z 4 i + 3xz 2 j + ( 4xyz) k
3 2
xz 2x yz 2yz 4
! ! !
r A (1; 1; 1) = 3 j +4 k
! ! ! !
Primjer 24. Neka je A (x; y; z) = x2 y i 2xz j +2yz k diferencijabilno vektorsko polje. Pron-
!
a†ite r r A u toµcki T (1; 1; 1).
Po de…niciji rotacije je
! @ ! @ ! @ ! ! ! !
r A (x; y; z) = i+ j+ k x2 y i 2xz j +2yz k
@x @y @z
! ! !
i j k !
!
= @
@x
@
@y
@
@z
= (2x + 2z) i x2 + 2z k
2
x y 2xz 2yz
16 µ
pa je rotacija rotacije
! h ! i
r r A (x; y; z) = r r A (x; y; z)
@ ! @ ! @ ! h ! !i
= i+ j+ k (2x + 2z) i x2 + 2z k
@x @y @z
! ! !
i j k
@ @ @ !
= @x @y @z
= (2x + 2) j
2
2x + 2z 0 x 2z
što u toµcki T (1; 1; 1) ima vrijednost
! !
r r A (1; 1; 1) = 4 j
! ! ! !
Problem 42. Dokaµzite da vrijedi jednakost r A+B =r A +r B.
! ! !
Problem 43. Dokaµzite da vrijedi jednakost r A = (r ) A+ r A .
! ! !
Problem 44. Izraµcunajte r A r ako je r A = 0.
Problem 45. Dokaµzite da vrijedi jednakost r (r ) = 0.

!
Problem 46. Dokaµzite da vrijedi jednakost r r A = 0.
! ! ! ! ! ! ! !
Problem 47. Neka su A (x; y; z) = 2yz i x2 y j + xz 2 k i B (x; y; z) = x2 i + yz j xy k
2 3
diferencijabilna vektorska polja i (x; y; z) = 2x yz diferencijabilno skalarno polje. Prona†ite:
!
a): A r ,
!
b): A r ,
! !
c): B r A ,
!
d): A r ,
!
e): A r .
5. Laplasijan
Laplace-ov operator (Laplasijan) de…nira se kao divergencija gradijenta skalarnog polja , odnosno
r r = r2
! ! !
Problem 48. Dokaµzite da vrijedi jednakost r r A = r2 A + r r A
POGLAVLJE 2
ELEKTROSTATIKA
1. Uvod
Elektriµcni naboj je jedno od osnovnih svojstava elementarnih µcestica. Jedinica za elektriµcni
naboj je kulon (Coulomb) ( C = A s). Svaki naboj moµze se izraziti kao cjelobrojni umnoµzak elemen-
tarnog naboja koji iznosi
19
e = 1:60217733 10 C
tako svaki naboj elektriµcno nabijenog tijela, koji moµze biti pozitivan i negativan, moµzemo izraziti kao
Q = ne, gdje je n 2 Z. Elektriµcno neutralno tijelo ima jednak broj pozitivnih i negativnih elementarnih
naboja.
Zakon elektrostatske sile (Coulombov zakon) glasi: sila izme†u dva toµckasta naboja Q1 i
Q2 , koji su me†usobno udaljeni za r, zadana je izrazom
! Q1 Q2 1 Q1 Q2 !
F 12 = k 2 ! r0= r0
r 4 " r2
gdje je ! r 0 - jediniµcni vektor na spojnici naboja usmjeren prema naboju na koji djeluje sila, a " -
elekriµcna permitivnost (dielektriµcnost) dielektrika u koje se nalaze naboji. Dielektriµcna permitivnost
u vakuumu iznosi
12 F
"0 = 8:854187817 10
m
a u dielektriku je
" = "0 "r
gdje je "r - relativna permitivnost sredstva. Konstanta k u vakuumu, a pribliµzno i u zraku iznosi
1 m N m2
k= = 8: 987 5 109 9 109
4 "0 F C2
Jakost elektriµcnog polja u nekoj toµcki prostora se de…nira kao omjer sile na taj naboj i naboja
u toj toµcki
!
! F
E =
Q
N V
Jedinica za jakost elektriµcnog polja je C = m. Jakost elektriµcnog polja toµckastog naboja Q na
udaljenosti r od naboja iznosi
! Q 1 Q!
E = k 2!
r0= r0
r 4 " r2
Ako u prostoru koji razmatramo postoji više naboja koji uzrokuju elektriµcno polje, rezultantno polje
dobije se vektorskim zbrajanjem polja pojedinih naboja. Ako je prostor ispunjen izotropnim dielek-
!
trikom, tada de…niramo vektor elektriµcnog pomaka D izrazom
! ! !
D = " E = "0 " r E
17
18 2. ELEKTROSTATIKA
2. Primjeri
Primjer 25. Dva toµckasta naboja, Q1 = 50 C i Q1 = 30 C smješteni u !
r 1 ( 2; 2; 3) m i
!
r 2 (1; 2; 1) m. Prona†ite silu kojom naboj Q2 djeluje na naboj Q1 .
Udaljenost naboja Q1 od naboja Q2 koji djeluje na njega je
! ! ! ! ! ! ! ! !
r 21 = !
r1 !r2= 2 i +2j 3k m i +2j + k m= 3i 4k m
q
!
j r 21 j =
2 2
( 3 m) + ( 4 m) = 5 m
! ! ! ! !
r 21 3i 4k 3i 4k
(!
r 21 )0 = = q =
j!
r 21 j 2 2 5
( 3) + ( 4)
! 1 Q1 Q2 !
F 21 = 2 ( r 21 )0
4 "0 j!
r j
21
! !!
1 5 10 5 C 3 10 5
C 3i 4k
= 12 1 2
4 (8:85 10 Fm ) (5 m) 5
! !
= 0:33 i 1:36 k N
q
! 2 2
F 21 = ( 0:33) + ( 1:36) N = 1:40 N
Primjer 26. Prona†ite silu na toµckasti naboj Q5 = 10 5 C koji je smješten u toµcki T (0; 0; 3) m,
ako na njega djaluju 4 naboja od Q = 3 10 7 C koji su smješteni na x i y osi u poloµzajima 4 m.
Vektori poloµzaja 4 naboja su
! !
r1 = 4i
! !
r 2 = 4i
! !
r3 = 4j
! !
r 4 = 4j
a vektor poloµzaja naboja na koji raµcunamo silu je
! !
r5 =3k
pa su vektori udaljenosti 4 naboja
! ! ! ! !
r 15 = !
r5 !
r1 =3k 4i = 4 i +3k
! ! ! ! !
r 25 = !
r5 !
r2 =3k 4 i =4 i +3k
! ! ! ! !
r 35 = !
r5 !
r3 =3k 4j = 4j +3k
! ! ! ! !
r 45 = !
r5 !
r4 =3k 4 i =4j +3k
inteziteti svih udaljenosti su jednake

q
j!
2 2
r i5 j = (3) + ( 4) m = 5 m
2. PRIM JERI 19
pa su jediniµcni vektori pojedinih udaljenosti

! ! !
r 15 4 i +3k
(!
r 15 )0 = ! =
jr j
15 5
! ! !
r 25 4 i +3k
(!
r 25 )0 = =
j!
r 25 j 5
! ! !
r 35 4j +3k
(!
r 35 )0 = =
j!
r 35 j 5
! ! !
r 45 4j +3k
(!
r 45 )0 = =
j!
r 45 j 5
Ukupna sila zbroj je svih sila
! ! ! ! !
F = F 15 + F 25 + F 35 + F 45
" #
(!
r 15 )0 (!r 25 )0 (!r 35 )0 (!r 45 )0
= k Q5 Q 2 + ! 2 + ! 2 + !
j!
2
r 15 j j r 25 j j r 35 j j r 45 j
k Q5 Q
= ! 2 [(!r 15 )0 + (!r 25 )0 + (!
r 35 )0 + (!
r 45 )0 ]
j r i5 j
" ! !! ! !! ! !! ! ! !#
k Q5 Q 4 i +3k 4 i +3k 4j +3k 4j +3k
= + + +
j!
2 5 5 5 5
r i5 j
k Q5 Q 1 h ! ! ! ! ! ! ! ! i
= ! 2 4 i +3k +4 i +3k + 4j +3k +4j +3k
j r i5 j 5
k Q5 Q ! 12 k Q5 Q !
= 12 k = k
5 j! j!
2 5 2
r i5 j r i5 j
N m2
12 8: 987 5 109 C2
10 5
C 3 10 7
C !
= 2 k
5 (5 m)
!
= 2:59 k mN
Ukupna sila je u z smjeru, jer su se komponente u x i y smjeru poništile zbog simetrije problema.
Primjer 27. Prona†ite silu na toµckasti naboj Q = 50 C u toµcki T (0; 0; 5) m zbog djelovanja
Q0 = 100 C koji su uniformno raspodijeljeni po kruµznom disku de…niranom s: r 5 m , z = 0.
Kruµzni disk je smješten u ishodište koordinatnog sustava. Površinska gustoća naboja na kruµznom
disku je
Q0 Q0 100 C C
= = 2 = 2 = 4 10 6 2
A r (5 m) m
p
Diferencijalni element naboja koordinata x; y će imati udaljenost od ishodišta x2 + y 2 = , a
!
toµckasti naboj z = (5 m) k . Tada je u cilindriµcnim koordinatama
! ! !
r = e +5k
! !
! e +5k
r0 = p
2 + 25
Diferencijalni element sile na toµckasti naboj, koji prouzrokuje diferencijalni element naboja je
! Q dQ0 ! Q ( dS) !
dF = k r0=k r0
r2 r2
! !
Q ( d d') e +5k
= k 2 + 25
p
2 + 25
Prilikom integriranja radijalna komponenta se poništava (zbog simetrije), a z komponenta je kon-

stantna, pa je ukupna sila jednaka integralu
Z Z2 Z5 !
! ! Q (
d d') 5k
F = dF = k 2 + 25
p
2 + 25
0 0
2 0 5 13
Z2 Z
= 4kQ d' @
5 d
3
A5 !
k
( 2 + 25) 2
0 0
!
= (10 kQ 0:292 89) k
N m2 C ! !
= 2:2989 8: 987 5 109 5 10 5 C 4 10 6
k = (12: 982 N) k
C2 m2
jer je
Z 2 Z5
5 d 5 + 125 5 d
3 = 3 ; 3 = 0:292 89
( 2 + 25) 2
( 2 + 25) 2
( 2 + 25) 2
0
Primjer 28. Prona†ite izraz za elektriµcno polje u toµcki T (x; y; z) koji proizvodi toµckasti naboj
Q smješten u toµcki T1 (x1 ; y1 ; z1 ). Prona†ite izraz ako je naboj Q smješten u ishodištu koodinatnog
sustava.
Vektor i njemu pridruµzeni jediniµcni vektor koji su de…nirani toµckama imaju oblik
! ! ! ! !
r = T1 T = (x x1 ) i + (y y1 ) j + (z z1 ) k
! ! ! !
! r (x x1 ) i + (y y1 ) j + (z z1 ) k
r0 = = q
r 2 2 2
(x x1 ) + (y y1 ) + (z z1 )
!
pa je elektriµcno polje E jednako
! ! !
(x x1 ) i +(y y1 ) j +(z z1 ) k
! p
! Q r0 Q (x x1 )2 +(y y1 )2 +(z z1 )2
E = =
4 "0 r 2 4 "0 (x x1 )2 + (y y1 )2 + (z z1 )2
! ! !
Q (x x1 ) i + (y y1 ) j + (z z1 ) k
= h i3
4 "0 2 2 2 2
(x x1 ) + (y y1 ) + (z z1 )
u slµcaju da je naboj u ishodištu koordinate toµcke T1 su (x1 = 0; y1 = 0; z1 = 0) pa izraz postaje

! ! !
! Q x i +y j +zk
E =
4 "0 [x2 + y 2 + z 2 ] 32
Ako elektriµcno polje prikaµzemo u koordinatama simetrije (sferna simetrija) izraz postaje mnogo
jednostavniji
! Q !er
E =
4 "0 r 2
!
Primjer 29. Prona†ite elektriµcno polje E u toµcki T (0; 0; 5) koje proizvode toµckasti naboji Q1 =
10 7 C smještenog u toµcki T1 (0; 1; 0) i Q2 = 10 5 C smještenog u toµcki T2 (10; 0; 0).
Vektor udaljenosti toµckastih naboja su
! ! ! !
r1 = T1 T = j +5k
! ! ! !
r 2 = T2 T = 10 i + 5 k
2. PRIM JERI 21
pa su jedniniµcni vektori u smjeru spojnice toµckastih naboja i toµcke u kojoj traµzimo jakost elektriµcnog
polja
! ! !
! r1 j +5k
( r 1 )0 = = p
r1 26
! ! ! !
10 i + 5 k 2i + k
(! r 2 )0 = p = p
125 5
pa su jakosti elektriµcnih polja
! !
! Q1 (! r 1 )0 Q1 ! r1 10 7 C j +5k
E1 = = = p 3
4 "0 r12 4 "0 r13 4 8:85 10 12 F m 1 26
! ! V ! ! V
= 6: 78 j +5k = 6:78 j + 33:9 k
m m
! !
! Q2 (! r 2 )0 Q1 ! r2 10 7 C 10 i + 5 k
E2 = = = p
4 "0 r22 4 "0 r23 4 8:85 10 12 F m 1 125
3
! ! V ! ! V
= 0:64 10 i + 5 k = 6:40 i + 3:20 k
m m
! ! ! ! ! V ! ! V
E = E1 + E2 = 6:78 j + 33:9 k + 6:40 i + 3:20 k
m m
! ! V
= 13:18 i + 37:10 k
m
Primjer 30. Dva toµckasta naboja Q1 = 4 C i Q2 = 64 C me†usobno su udaljena d = 30 cm.
Odredite gdje treba postaviti negativni naboj Q3 da bi elektriµcna sila koja djeluje na njega bila jednaka
nuli? Kolika je jakost elektriµcnog polja i elektriµcni potencijal u toj toµcki?
Da bi ukupna elektrostatska sila bila jednaka nuli mora vrijediti
! ! !
F 3 = F 13 + F 23 = 0
gdje je
! 1 Q1 Q2
F 13 =
4 "0 x2
! 1 Q2 Q3
F 23 =
4 "0 (d x)2
Da bi se ove dvije sile poništile moraju biti jednakog iznosa i suprotnog smjera, odakle slijedi da ova
tri naboja moraju leµzati na istom pravcu. Dakle,
Q1 Q2 Q2 Q3
= 2
x2 (d x)
2
(d x) Q3
=
x2 Q1
s
d Q3
1 =
x Q1
d 0:3 m 0:3 m
x = q = q = = 0:06 m
1+ Q3
1+ 64 C 5
Q1 4 C
Primjer 31. U Bohrovu modelu vodikova atoma elektro se oko protona giba po kruµznici polumjera
a0 = 0:5292 10 10 m.
a): Izraµcunajte elektrostatsku silu kojom se privlaµce proton i elektron.
b): Prona†ite elektriµcno polje i potencijal koje proizvodi proton na toj kruµznici.
c): Koliko iznosi potencijalna energija elektrona u tom atomu?

d): Prona†ite moment koliµcine gibanja elektrona.
Rješenje:
a) Elektrostatska sila izme†u elektrona i protona zadana je izrazom
! Qp Qe ! e ( e) !
Fe = k r0=k r0
r2 a20
19 19
N m2 1:6 10 C 1:6 10 C !
= 8: 987 5 109 r0
C2 (0:5292 10 10 m)
2
= 8: 215 6 10 8
N !
r0
gdje je !
r 0 jediniµcni vektor s mjeru vektora poloµzaja elektrona u odnosu na proton. Negativni
predznak znaµci privlaµcnu silu protona na elektron.
b) Elektriµcno polje koje proizvodi proton (u kojem se nalazi elektron) na udaljenosti a0 iznosi
! Qp ! N m2 1:6 10 19 C !
E = k 2 r 0 = 8: 987 5 109 2 2 r0=
a0 C (0:5292 10 10 m)
N ! V !
= 5: 134 7 1011 r 0 = 5: 134 7 1011 r0
C m
Elektriµcno polje je u smjeru vektora poloµzaja elektrona u odnosu na proton. Potencijal na toj
udaljenosti iznosi
Qp N m2 1:6 10 19 C
' = k = 8: 987 5 109 2
a0 C 0:5292 10 10 m
Nm V
= 27:173 = 27:173
C m
c) Potencijalna energija elektrona u polju protona iznosi
Qp Qe N m2 1:6 10 19 C 1:6 10 19
C
Ep = k = 8: 987 5 109 2
a0 C 0:5292 10 10 m
18
= 4: 347 7 10 J = 27:173 eV
d) Moment koliµcine gibanja elektrona je
! !
L = re ! pe
Radijus vektor poloµzaja elektrona je uvijek okomit na koliµcinu gibanja pa po iznosu imamo
L = re pe sin = re me ve = me ve a0
2
gdje brzinu elektrona ve odre†ujemo iz uvjeta Fe = Fcf
e2 me ve2
k =
a20 a0
s
k e2
ve =
me a0
odakle slijedi
s
k e2 p
L = me a0 = e k me a0
me a0
r
19 N m2
= 1:6 10 C 8: 987 5 109 9:11 10 31 kg 0:5292 10 10 m
C2
= 1: 054 10 34 J s
2. PRIM JERI 23
što je zapravo vrijednost reducirane Planckove konstante

34
h 6:6260755 10 Js 34
}= = = 1: 054 6 10 Js
2 2
Primjer 32. U vrhovima kvadrata stranice a = 1 m postavljena su µcetiri jednaka pozitivna naboja
Q = 1 C. Izraµcunajte elektrostatsku silu na svaki naboj i prona†ite ukupnu potencijalnu energiju
sustava.
Rješenje:
Sila se dobiva kao vektorski zbroj pojedinih sila. Zbog simetrije sustava dovoljno je pronaći silu
na jedan naboj, npr. naboj 4 koji se nalazi u poloµzaju T (1 m; 1 m).
! ! ! !
F = F 14 + F 24 + F 34
p p !
Q2 ! Q2 2! 2! Q2 !
= k 2 j +k p 2 i + j +k 2 i
a a 2 2 2 a
" p ! p ! #
Q2 2 ! 2 !
= k 2 +1 i + +1 j
a 4 4
! N m2 10 3 C
2 h ! ! i
F = 8: 987 5 109 1: 353 6 i + j
C2 (1 m)
2
! !
= 12:16 i + j mN
Sila leµzi na pravcu dijagonale i usmjerena je izvan kvadrata. Iznos sile je

! p
F = 12:16 12 + 12 mN = 17:2 mN
Ukupna potencijalna energija svih naboja jednaka je zbroju potencijalnih energija za pojedine
parove:
Ep = (Ep )12 + (Ep )13 + (Ep )14 + (Ep )23 + (Ep )24 + (Ep )34
kQ1 Q2 kQ1 Q3 kQ1 Q4 kQ2 Q3 kQ2 Q4 kQ3 Q4
= + + + + +
d12 d13 d14 d23 d24 d34
Q2 Q2 Q2 Q2 Q2 Q2 Q2 2
= k + p + + + p + =k 4+ p
a a 2 a a a 2 a a 2
2
N m2 10 3 C
= 8: 987 5 109 (5: 414 2) = 48660 J
C2 1m
Primjer 33. Dvije jednake metalne kugle u zraku, svaka mase m = 2 g obješene su u istoj toµcki
na nitima dugaµckim l = 1 m tako da se dodiruju. Dotaknemo li jednu od njih nabijenim staklenim
štapom, kuglice se odbiju tako da niti me†usobno zatvaraju kut = 12 . Odredite elektrostatsku silu
izme†u kuglica, kao i naboj na njima.
! ! !
Na svaku kuglicu djeluju tri sile: elektrostatska F E , teµzina kuglice F G i napetost niti F N . Njihov
zbroj mora biti jednak nuli, tj. vrijedi
! ! !
FE+ FG+ FN =0
ili u skalarnom obliku
FE = FN sin
2
FG = FN cos
2
odnosno
FE
tan =
2 FG
m
FE = FG tan = mg tan 6 = 2 g 9:81 tan 6 = 2:06 N
2 s2
pa naboj kuglice odre†ujemo iz
1 Q2
FE =
4 "0 d 2
p p
Q = d 4 "0 FE = 2l sin 4 " 0 FE
r 2
C
= 2 1 m sin 6 4 8:854 10 12 2:06 N
V
= 3: 17 10 6 C
gdje je d = 2l sin 2 .
Primjer 34. Elektriµcni je naboj raspore†en duµz beskonaµcnog pravca sa konstantnom linijskom
!
gustoćom naboja . Prona†ite izraz za jakost elektriµcnog polja E i proizvoljnoj toµcki prostora.
S obzirom da imamo jednoliko raspore†eni naboj duµz beskonaµcnog pravca, simetrija problema je
cilindriµcna. Stoga, koristeći cilindriµcne koordinate, sa linijom naboja na osi z dobivamo za proizvoljnu
toµcku prostora P
!!
! dQ ! r0 dQ 1 !e zk
dE = = p
4 "0 r 2 4 "0 ( 2 + z 2 ) 2 + z2
Kako za svaki idiferencijalni element naboja dQ = dz u toµcki z postoji elementarni naboj dQ u toµcki
z, ukupna z komponenta (zbog simetrije) išµcezava. Tada je
Z1 ! Z1 !
! dz e dz zk
E = +
4 "0 ( 2 + z 2 ) 23 4 "0 ( 2 + z 2 ) 23
1 1
| {z }
=0
0 1 1 " #1
Z
@ dz !
A e = 1 z !
= 3 2
p e
4 "0 2
( +z ) 2 2 4 " 0 2 + z2
1 1
2! 1!
= e = e
4 "0 2 2 "0
Primjer 35. Na pravcu opisanom x = 2 m; y = 4 m smješten je uniformno raspore†eni linijski
C !
naboj gustoće = 2 10 8 m . Odredite elektriµcno polje E u toµcki P ( 2; 1; 4) m.
Toµcke na pravcu su zadane izrazom T (2; 4; z) pa je vektor udaljenosti izme†u toµcke na pravcu
koja je projekcija toµcke P jednaka
! ! ! ! ! ! ! !
r = (Px x) i + (Py y) j + (z z) k = ( 2 2) i + [ 1 ( 4)] j = 4 i + 3 j
! ! ! !
! 4 i +3j 4 i +3j
r0 = q =
2 5
( 4) + 32
!
pa je jakost elektriµcnog polja E jednaka
C ! !
! ! 2 10 8 m 4 i +3j
E = r0=
2 "0 r 2 8:85 10 12 F m 1 5 m 5
! !!
4 i +3j V ! ! V
= 71: 935 = 57:55 i + 43:16 j
5 m m
2. PRIM JERI 25
Primjer 36. Naboj je raspore†en duµz osi z izme†u z = 10 s jednolikom linijskom gustoćom
C
naboja = 10 6 m . Odredite jakost elektriµcnog polja u toµcki T (5; 0; 0).
Diferencijalni element naboja jednak je dQ = dz. Pa je udaljenost diferencijalnog elementa
naboja od toµcke T jednak
! ! !
r = 5i zk
! ! ! !
! 5i zk 5i zk
r0 = p = p
52 + z 2 25 + z 2
Jakost elektriµcnog polja je
! ! ! !
! dQ ! r0 dz 5i zk 4 i +3j
dE = = p =
4 "0 r 2 4 "0 (25 + z 2 ) 25 + z 2 2 8:85 10 12 F m 1 5 m 5
Zbog simetriµcnosti problema u ukupnom elektriµcnom polju išµcezava z komponenta, pa slijedi,
Z10 ! ! Z10
! dz 5i zk dz ! !
E = p = 3 5i zk
4 "0 (25 + z 2 ) 25 + z 2 4 " 0 (25 + z ) 2 2
10 10
0 1 0 1
Z10 Z10
= @ 5 dz
3
A i! @ zdz
3
A! k
4 "0 (25 + z 2) 2 4 "0 (25 + z 2) 2
10 10
! 2 0 13
10
5 1 z ! 4 p 10 @q 10 A5 !
= p i = i
4 "0 25 z 2 + 25 10 20 "0 102 + 25 2
( 10) + 25
!
C
! 10 6 m ! V !
= p i = p i = 3217 i
5 5 "0 5 5m 8:85 10 12 Fm 1 m
jer je
Z
dz 1 z
3 = p
(25 + z 2 ) 2 25 z + 25
2
Z10
zdz
3 = 0
10
(25 + z 2 ) 2
!
Primjer 37. Prona†ite jakost elektriµcnog polja E koje proizvodi naboj površinske gustoće koji
je jednoliko raspore†en po ravnini.
Radi pojednostavljenja raµcuna, pretpostavilja se da je ravnina okomita na os z i de…nirana s z = 0
(xy-ravnina). Prelaskom u cilindriµcne koordinate jenadµzba ravnine postaje ( ; '; 0) pa slijedi
!
! d d' R 0
dE =
4 "0 R 2
gdje je
! ! !
R = e +zk
! !
! e +zk
R0 = p
2 + z2
pa je
! !
! d d' e +zk
dE = p
4 "0 ( 2 + z2) 2 + z2
Simetrija s obzirom na os z poništava sve radijalne komponente, pa preostaje

0 2 10 1 1
Z2 Z1 ! Z Z
!
E =
d d' 1
p
zk
=
z @
d'A @
d
3
A!k
4 "0 2 + z2 2 + z2 4 "0 2 2
0 0 0 0
( + z ) 2
" #1
z 1 ! z 1 1 ! ! !
= 2 p k = 2
k = k = n
4 "0 2
z + 2 2"0 1 z 2"0 2"0
0
gdje je !
n jediniµcni vektor normalan na ravninu.
Primjer 38. Ravnina zadana jednadµzbom y = 3 (xz-ravnina) jednoliko je nabijena nabojem
površinske gustoće = 10 5 mC2 . Prona†ite funkciju elektriµcnog polja u prostoru.
Ravnina dijeli prostor u dvije domene. Razmotrimo prvo dio prostora de…niranog s y > 3:
C
! ! ! 10 5 m2 ! ! V
E = n = j = 12 1)
j = 5:65 105 j
2"0 2"0 2 (8:85 10 Fm m
a za dio prostora de…niranog s y < 3:
! ! ! V
E = j = 5:65 105 j
2"0 m
Primjer 39. Dvije jednoliko nabijene ravnine površinskom gustoćom naboja , zadane jednadµzbom
x= 1. Odredite funkciju elektriµcnog polja u svim podruµcjima prostora.
!
Elektriµcno polje E usmjereno je u smjeru normalnog vektora na ravninu. Normalni vektor na
ravnine je u smjeru osi x, pa cijeli prostor dijelimo u 3 regiona. Tada je
8 ! ! !
>
< 2"0 i 2"0 i = "0 i x< 1
! ! !
E = i + i = 0 1 <x<1
>
:
2"0
! 2"0
! !
2"0 i + 2"0 i = 2"0 i 1<x
!
Primjer 40. Prona†ite intezitet elektriµcnog polja E , u toµcki T (0; '; z) u cilindriµcnim koordi-
natama, koje stvara jednoliko nabijeni disk površinske gustoće naboja de…niran izrazom a,
z = 0. Izraµcunajte vrijednost elektriµcnog polja u toµcki z = h.
Vektor poloµzaja je
! ! !
r = e +zk
! !
! e +zk
r0 = p
2 + z2
Uz element naboja dQ = ds imamo za diferencijalni element jakosti elektriµcnog polja

! !
! dQ ! dS ! d d' e +zk
dE = r 0 = r 0 = p
4 "0 r 2 4 "0 r 2 4 "0 ( 2 + z 2 ) 2 + z2
pa je nakon integracije, uz išµcezavanje radijalne komponente

02 1 a
Z Z Z
! ! @ d'A d ! !
E = dE = 3 e +zk
4 "0 2
( +z ) 2 2
0 0
20 a 1 0 a 1 3
Z 2 Z
= 2 4@
d
3
!
A e +z@ d
3
A!
k5
4 "0 ( 2 + z 2 ) 2
( 2 + z 2 ) 2
0 0
!a
z 1 ! z 1 1 !
= p k = p + k
2"0 2 +z 2 2"0 2
a +z 2 z
0
2. PRIM JERI 27
što za z = h daje
! h 1 1 !
E = p + k
2"0 a2 + h2 h
Naglasimo da za vrijednosti polumjera diska koji teµzi beskonaµcnosti a ! 1, dobivamo izraz za ravninu
! !
E = k
2"0
Primjer 41. Naboj se nalazi na kruµznom disku de…niram izrazom a, z = 0 s površinskom
gustoćom naboja = 0 sin2 '. Odredite jakost elektriµcnog polja u toµcki T (0; '; z = h).
Uz element naboja dQ = ds imamo za diferencijalni element jakosti elektriµcnog polja
2 ! !
! dQ ! 0 sin ' d d' e +zk
dE = r 0 = p
4 "0 r 2 4 "0 ( 2 + z 2 ) 2 + z2
pa je
02 1 a
Z Z Z
! ! 0 @ sin2 'd'A d ! !
E = dE = 3 e +zk
4 "0 ( 2 + z2) 2
0 0
20 a 1 0 1 3
Z 2 Za
= 4@ d
3
A!
e +z@
d
3
A!
k5
4 "0 ( 2 + z2) 2 ( 2 + z2) 2
0 0
!a
z 1 ! z 1 1 !
= p k = p + k
4"0 2 + z2 4"0 a2 +z 2 z
0
uz
Z
' 1
sin2 'd' = ( + sin 2')
2 4
Z2
sin2 'd' = 0 =
4 4
0
Što za z = h daje
! h 1 1 !
E = p + k
4"0 a2 +h 2 h
Naglasimo, iako distribucija naboja nije jednolika, još uvijek je simetriµcna u odnosu na radijalni
dio, pa sve komponente radijalnog dijela išµcezavaju.
Primjer 42. Elektriµcni naboj Q jednoliko je raspore†en u volumenu kugle polumjera R. Prim-
jenom Gaussova zakona izraµcunajte jakost elektriµcnog polja u toµckama:
a): unutar kugle (r < R),
b): na površini kugle (r = R),
c): izvan kugle (r > R),
d): Prikaµzite gra…µcki jakost elektriµcnog polja ovisno o udaljenosti za r ( cm) ako je Q = 1n C i
R = 10 cm.
Rješenje:
a) Ako je unutar kugle polumjera R ravnomjerno raspore†en naboj Q tada je prostorna gustoća
naboja unutar kugle jednaka
Q
= 4
3 R3
Za toµcke unutar kugle (r < R) zamišljena ploha je kugla polumjera r koja unutar sebe sadrµzi koliµcinu
naboja
Q 4 3 r 3
Q (r) = V (r) = 4 r =Q
3 R3 3 R
Gaussov zakon daje
I
! !
D d S = "0 E (r) 4 r2 = Q (r)
S
pa je
3
1 Q (r) Q Rr Q
E (r) = = k =k 3 r
4 "0 r 2 r2 R
N m2 10 9 C
E (r) = 8: 987 5 109 3 r
C2 (10 cm)
V r
= 89:875
m cm
Dobivena ovisnost je linearna.
b) Za toµcke na površini kugle (r = R) vrijedi
Q N m2 10 9
C
E (R) = k = 8: 987 5 109
R 2
C2 (0:1 m)
2
V
= 898:75
m
ovaj izraz se slaµze sa izrazom pod a) za (r = R).
c) Za toµcke izvan kugle vrijedi
I
! !
D d S = "0 E (r) 4 r2 = Q
S
1 Q Q
E (r) = 2
=k 2
4 "0 r r
N m2 10 9
C
= 8: 987 5 109
C2 r 2
cm
kV 1
= 89:87 5
m r 2
cm
dobivena ovisnost je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti.

d) Gra…µcki prikaz ovisnosti daje:
8 Q
< r < R; k R3 r
E (r) = r = R; k RQ2
:
r>R k rQ2
Primjer 43. Elektriµcni naboj Q jednoliko je raspore†en u volumenu kugle polumjera R. Izraµcu-
najte elektriµcni potencijal:
a): unutar kugle (r < R),
b): na površini kugle (r = R),
c): izvan kugle (r > R),
d): Prikaµzite gra…µcki jakost elektriµcnog polja ovisno o udaljenosti za r ( cm) ako je Q = 1n C i
R = 10 cm.
2. PRIM JERI 29
Rješenje:
Potencial je integral jakosti elektriµcnog polja
Zr
' (r) = E (r) dr
rr
gdje je rr referentna toµcka za koju je potencijal jednak nuli. Odaberimo da je rr = 1. Tada je:
a) Unutar kugle (r < R)
Zr ZR Zr
' (r) = E (r) dr = E (r) dr E (r) dr
1 1 R
ZR Zr ZR Zr
Q Q dr Q
= k 2 dr k 3 rdr = kQ k 3 rdr
r R r2 R
1 R 1 R
R r
1 Q r2
= kQ k
r 1 R3 2 R
1 1 Q r2 R2
= kQ k 3
R 1 R 2 2
Q Q
= k k 3 r 2 R2
R 2R
što daje
Q 3 1 r 2
' (r) = k
R 2 2 R
3 1 r2 (cm)
= 89:875 V
2 2 100
b) Na površini kugle (r = R) izraz daje
" #
2
Q 3 1 R Q
' (R) = k =k
R 2 2 R R
N m2 10 9 C
= 8: 987 5 109 = 89:875 V
C2 0:1 m
c) Izvan kugle (r > R) imamo
Zr Zr r
Q 1 1 1
' (r) = E (r) dr = k dr = kQ = kQ
r2 r 1 r 1
1 1
Q N m2 10 9
C 1
= k = 8: 987 5 109 = 898:75 V
r C2 r r ( cm)
d) Gra…µcki prikaz potencijala daje:
POGLAVLJE 3
µ
ELEKTRICNI FLUKS I GAUSSOV ZAKON
1. Uvod
Elektriµcni tok kroz površinu S de…nira se plošnim integralom
ZZ
! !
D = D dS
S
Gaussov zakon kaµze da je ukupni elektriµcni tok kroz zatvorenu plohu S jednak algebarskom
zbroju elektriµcnih naboja koji se nalaze unutar volumena kojeg ta ploha ome†uje
I
! ! X
D dS = Qi
S i
2. Primjeri
Primjer 44. Prona†ite naboj u volumenu de…niranom pomoću izraza 0 x 1 m, 0 y 1 m,
0 z 1 m, ako je volumna gustoća naboja u tom regionu = 6x2 y mC3 . Što bi se promijenilo ako bi
uveli ograniµcenje za 1 y 0?
Diferencijalni element naboja de…niran je s dQ = dV pa je
0 1 1 1 1 0 1 1 0 1 11
ZZZ Z Z Z Z Z Z
@ A C @ @ C
Q = dV = 2
6x y dxdydz =6 2
x y dxdy dz AA
m3 m3
V 0 0 0 0 0 0
0 1 1 0 1 1
Z Z1 Z
C 1 C 1 C
= 6 @ dx x2 y dy A (1 m) 3 = 6 @ x2 dxA m 2
= m 3
m 2 m 3 m
0 0 0
6
= 10 C
Ako uvrstimo ograniµcenje 1 y 0 dobivamo
0 1 0 1 1
Z Z Z
C
Q=@ 6x2 y dxdydz A 3 = 10 6
C
m
0 1 0
Primjer 45. Prona†ite ukupni ‡uks kroz zatvorenu površinu S u kojoj je zatvorena distribucija
naboja na ravnom disku polumjera r = 10 m, pri µcemu je površinska gustoća naboja zadana s =
sin2 ' C
2 m2 ?
Ukupni ‡uks kroz zatvorenu površinu jednak je ukupnom naboju unutar volumena koji ta površina
ome†uje
0 2 1
I Z2 Z10 Z Z10
sin2 ' 1
= Q= dS = d d' = @ sin2 'd' d A
2 2
S 0 0 0 0
1
= 10 = 5 C
2
31
32 µ
3. ELEKTRI CNI FLUKS I GAUSSOV ZAKON
gdje je
Z10
10
d = j0 = 10 0 = 10
0
Z2 Z2 2
2 1 1 1 1
sin 'd' = (1 cos 2') d' = ' sin 2' = [2 0] =
2 2 2 0 2
0 0
Primjer 46. Kruµzni disk polumjera r = 1 m sa površinskom gustoćom naboja = sin ' mC2 nalazi
se unutar zatvorene površine S. Prona†ite ukupni ‡uks kroz površinu S?
Ukupni ‡uks jednak je
02 1 0 10 1
I Z2 Z10 Z Z
= Q= dS = sin ' d d' = @ sin 'd'A @ d A
S 0 0 0 0
02 1
Z
= 50 @ sin 'd'A = 0 C
0
gdje je korišteno
Z10 2 10
102 0
d = = = 50
2 0 2 2
0
Z2
2
sin 'd' = cos xj0 = ( cos 2 ) ( cos 0) = 1+1=0
0
Primjer 47. Dva jednaka uniformna linijska naboja nalaze se na osi x i y sa linijskom gustoćom
C !
naboja = 3 10 5 m . Odredite vektor elektriµcnog toka D u toµcki T (3; 3; 3) m.
Udaljenost razmatrane toµcke od pojedinih osi s linijama naboja iznosi
! h ! ! !i ! !
d 1 = (3 3) i + (3 0) j + (3 0) k m = 3 j + 3 k m
! p
d 1 = 3 2m
! h ! ! !i ! !
d 1 = (3 0) i + (3 3) j + (3 0) k m = 3 i + 3 k m
! p
d 1 = 3 2m
Razmotrimo prvo utjecaj linijskog naboja na osi x,

! !! C ! !!
! ! j + k 3 10 5 m j + k
D1 = e d1 = p = p p
2 d1 2 d1 2 2 3 2m 2
6 ! ! C ! ! C
= 2:5 10 j + k 2
= 2:5 j + k
m m2
dok je osi y
! !! C ! !!
! ! i + k 3 10 5 m i + k
D2 = e d2 = p = p p
2 d2 2 d2 2 2 3 2m 2
6 ! ! C ! ! C
= 2:5 10 i + k = 2:5 i + k
m2 m2
2. PRIM JERI 33
Ukupni elektriµcni tok je

! ! ! ! ! ! C
D = D 1 + D 2 = 2:5 i + j + 2 k
m2
Primjer 48. Jednoliki linijski naboj = 4 mC i koncentriµcni kruµzni cilindar polumjera r = 2 m
koji ima površinsku gustoću naboja = 2 mC2 smješteni su uzduµz osi z . Obadvije raspodjele naboja
!
su beskonaµcne. Koristeći Gaussov zakon prona†ite D u cijelom prostoru.
Koristeći posebnu Gaussovu površinu unutar cilindra (koaksijalni cilindar manjeg polumjera) sli-
jedi
! ! ! !
D = "0 E = " 0 e = e ; 0 2
2 "0 2
Koristeći cilindar većeg polumjera dobivamo
I
! !
Qunut: = D dS
S
L + 2 r L = D (2 L)
odakle je
! +2 r !
D= e ; 2<
2
što uz numeriµcke podatke daje
C
! 4 ! 2 C
D = m
e = !e ; 0 2
2 ( m) m2
C
! 4 m +2 2m 2 mC2 2! C
D = !
e = e ; 2<
2 ( m) m2
Primjer 49. Volumen zadan cilindriµcnim koordinatama izme†u unu = 2 m i izv = 4 m ispunjen
!
je jednolikom gustoćom naboja Q . Koristeći Gaussov zakon prona†ite vektor elektriµcnog toka D u
cijelom prostoru.
Koristeći Gaussov zakon slijedi: za < 2m
Q = D 2 L=0
! C
D = 0
m2
za 2 m 4m
2 2
Q L unu = D 2 L
2
! Q 4 ! C
D = e
2 m2
za > 4m
2 2
Q L izv unu =D 2 L
2 2
! Q izv unu ! Q 42 22 ! 6 Q ! C
D= e = e = e
2 2 m2
Primjer 50. Volumen sfere r a sadrµzi uniformnu gustoću naboja . Koristeći Gaussov zakon
!
odredite gustoću elektriµcnog toka D. Koji toµckasti naboj u ishodištu bi rezultirao istom vrijednoš́cu za
!
D za r > a?
34 µ
3. ELEKTRI CNI FLUKS I GAUSSOV ZAKON
Za Gaussovu površinu uzmimo sferu polumjera r a. Tada je

I
! !
Qunu = D dS
S
4 3
V = r = D 4 r2
3
! r !
D = er
3
Za toµcke prostora izvan raspodjele naboja (izvan sfere r = a) vrijedi
I
! !
Qunu = D dS
S
4 3
V = a = D 4 r2
3
! a3 1 !
D = er
3 r2
Da bi polje elektriµcnog toka koje prouzrokuje toµckasti naboj u ishodištu bilo isto, naboj bi trebao biti
Q Q
D = =
Ssf ere 4 r2
a3 1 4
Q = D 4 r2 = 4 r2 = a3
3 r2 3
!
odakle slijedi da je toµckasti naboj koji prouzrokuje isti D izvan sfere isti kao i ukupni naboj sadrµzan
u volumenu sfere.
POGLAVLJE 4
ELEKTROSTATSKO POLJE: RAD, ENERGIJA I

POTENCIJAL
1. Uvod
!
Rad elektriµcne sile pri pomjeranju naboja Q iz toµcke A u toµcku B u elektriµcnom polju jakosti E
jednak je
ZB
!
WAB = Q E d!
s = Ep (!
r A) Ep (!
r B ) = Q ('A 'B ) = Q UAB
A
gdje je d!s - pomak naboja, 'A 'B = UAB - razlika potencijala (napon) izme†u tih toµcaka. Poten-
!
cijalna energija naboja Q u toµcki A elektriµcnog polja jakosti E jednaka je
ZA
!
Ep (!
r A) = Q E d!
s
Ar
a potencijal te toµcke
ZA
Ep (!
r A) ! !
'A = = E ds
Q
Ar
gdje je Ar referentna toµcka u kojem je prema de…niciji potencijal jednak nuli. To je obiµcno toµcka u
beskonaµcnosti (za raspodjele naboja), toµcka na površini Zemlje (u većini primjena), ali moµze biti i
neka druga proizvoljno odabrana toµcka1 . Jedinica za elektriµcni potencijal je volt V = CJ . Uzajam-
napotencijalna energija dvaju toµckastih naboja Q i Q’na udaljenosti r jest
1 Q Q0
Ep =
4 " r
Za veći broj nabijenih µcestica potencijalna energija jednaka je zbroju potencijalnih energija svih parova
µcestica, priµcemu treba obratiti paµznju da se potencijalna energija svakog pojedinog para raµcuna samo
jedanput. Potencijal toµckastog naboja Q na udaljenosti r od naboja jest
1 Q
'=
4 "r
Kad polje ovisi samo o r (tj. polje je funkcija udaljenosti E = E (r)), jakost elektriµcnog polja i
elektriµcni potencijal moµzemo povezati relacijom
d'
E (r) =
dr
pa za toµckasti naboj jakost elektriµcnog polja iznosi
1 Q
E=
4 " r2
1 Uporediti sa odabiranjem referantnog nultog nivoa potencijalne energije u gravitacijskim poljima.
35
36 4. ELEKTROSTATSKO POLJE: RAD, ENERGIJA I POTENCIJAL
Ako imamo homogeno elektriµcno polje jakost polja iznosi

' 'B U
E= A =
d d
gdje je d - razmak ekvipotencijalnih ploha µciji su potencijali 'A i 'B .
U općem sluµcaju jakost elektriµcnog polja zadana je vektorom gradijenta potencijala ' (x; y; z) :
!
E = grad ' = r'
gdje je vektor gradijenta de…niran kao
@' ! @' ! @' ! @ ! @ ! @ !
grad ' = r' = i + j + k = i + j + k '
@x @y @z @x @y @z
| {z }
=grad
Elektriµcni dipol µcine dva naboja suprotna predznaka a jednaka iznosa, me†usobno udaljena za
l. Vektor
! !
p =Q l
nazivamo dipolnim momentom, a ima smjer od negativnog ka pozitivnom naboju. Za više naboja
dipolni moment se de…nira kao
X
!
p = Q ! r
i i
i
gdje je !
r i - vektor poloµzaja i-tog naboja. Jedinica dipolnog momenta je ( C m). Moment para sila na
dipol u homogenom elektriµcnom polju je
! !
M =! p E
!
a potenialna energija elektriµcnog dipola u elektriµcnom polju jakosti E iznosi
!
Ep = ! p E
Elektriµcni kapacitet vodiµca s nabojem Q i na potencijalu ' jednak je
Q
C=
'
dok je kapacitet dvaju vodiµca koji µcine kondenzator
Q
C=
U
gdje je Q - naboj na jednoj od ploµca, a U = '1 '2 razlika potencijala izme†u ploµca. Kapacitet
ploµcastog kondenzatora iznosi
S
C = "0 "r
d
gdje je S površina ploµca, d - razmak izme†u ploµca, a "r - relativna elektriµcna permitivnost dielektrika
kojim je ispunjen prostor izme†u ploµca kondenzatora.
Paralelni spoj niza od n kondenzatora, daje kondenzator kapaciteta
Xn
C= Ci
i=1
a za serijski spoj vrijedi
Xn
1 1
=
C i=1
Ci
Energija uskladištena u elektriµcki nabijenom kondenzatoru kapaciteta C s nabojem Q i naponom U
iznosi
CU 2 Q2 QU
W = = =
2 2C 2
2. PRIM JERI 37
Gustoća energije elektrostatkog polja je

W 1 1 1
w= = "0 "r E 2 = D2 = ED
V 2 2"0 "r 2
Vektor elektriµcnog pomaka moµze se de…nirati i kao
! ! !
D = "0 E + P
! !
gdje je P - vektor polarizacije dielektrika. Elektriµcna polarizacija P ukupni je dipolni moment
jediniµcnog volumena dielektrika, a njezina normalna komponenta iznosom je jednaka plošnoj gustoći
naboja na površini dielektrika koji se nalazi u elektriµcnom polju:
!
p=P ! n
gdje je !
n - jediniµcni vektor normalan na plohu dielektrika.
2. Primjeri
! ! ! V
Primjer 51. Zadano je elektriµcno polje E = 4x i 10y j m , prona†ite rad koji uµcini toµckasti
naboj q = +5 C koji se giba:
a): od toµcke T1 (2; 0; 0) m do toµcke T2 (0; 0; 0) m i zatim od T2 (0; 0; 0) m do toµcke T3 (0; 2; 0) m;
b): od toµcke T1 (2; 0; 0) m do toµcke T3 (0; 2; 0) m duµz pravca koji ih spaja.
a) duµz osi x, vrijedi y = dy = dz = 0 pa je rad od toµcke T1 do toµcke T2 jednak
! !
d l = dx i
! ! h ! !i !
dW = q E d l = 5 4x i 10y j dx i = 20x dx
dok je duµz y osi, gdje vrijedi x = dx = dz = 0, rad od toµcke T2 do toµcke T3 jednak
! ! h ! !i !
dW = q E d l = 5 4x i 10y j dy j = 50y dy
Ukupni rad jednak je

Z0 Z2 0 2
x2 y2
W = 20x dx + 50y dy = 20 + 50
2 2 2 0
2 0
02 22 22 02
= 20 + 50 = 40 + 100 = 140 J
2 2 2 2
b) Jednadµzba pravca koja spaja toµcke T1 i T2 je
x = 2 2t
y = 2t
z = 0
uz vrijedost parametra 0 t 1. Tada je
! ! h ! !i h ! !i
dW = q E d l = 5 4 (2 2t) i 10 (2t) j ( 2dt) i + (2dt) j
h ! !i h ! !i
= ( 40 + 40t) i + (100t) j ( 2dt) i + (2dt) j
= (80 + 120t) dt = 40 (2 + 3t) dt
pa je rad
Z1 1
t2 3
W = 40 (2 + 3t) dt = 40 2t + 3 = 40 2+ 0 = +140 J
2 0 2
0
Primjer 52. Prona†ite rad koji uµcini toµckasti naboj Q = 1 C koji se giba od ishodišta do toµcke
T 2; 4 ; 2 izraµzenim u sfernim koordinatama, u elektriµcnom polju opisanom
! r
! 1 ! V
E = 2e 4 er+ e'
r sin m
U sfernim koordinatama element duljine jednak je

!
d l = dr!
e r + rd !
e + r sin !
e'
pa je izvršeni rad
Z Z
! ! 1
2e 4 ! ! (dr!
e r + rd !
e + r sin !
r
W = Q E dl = Q er+ e' e ')
r sin
2 3
Z2 Z2 h i
6 r 1 7 r 2
= Q 4 2e 4 dr + r sin d 5 = Q 8e 4
0
+ j02
r sin
0 0
nh 2
i o
= Q 8e 4 ( 8) + 0 = 1 C 4:72 V = 4:72 J
2
U ovom sluµcaju polje izvrši rad nad µcesticom. Isti rad bi dobili da smo odabrali putanju µcestice po
pojedinim koordinatama gdje su druge dvije koordinate konstantne.
!
Primjer 53. Zadano je elektriµcno polje E = kr ! e r u cilindriµcnim koordinatama. Pokaµzite da
je izvršeni rad potreban da bi µcesticu naboja Q premjestili iz toµcke radijalne udaljenosti r do toµcke
radijalne udaljenosti n r nezavisan od r (gdje je n 2 R+ ).
Zadano elektriµcno polje ima samo radijalnu komponentu, pa je izvršeni rad
! ! k
dW = QE d l = QEr dr = Q dr
r
Zn r
dr 2r
W = kQ = kQ ln rjr = kQ [ln (nr) ln r]
r
r
= kQ ln n
što ne zavisi od r.
Primjer 54. Za jednoliko raspore†eni linijski naboj gustoće = 1 nmC smješten na osi z, prona†ite
UAB gdje je A 1 m; 2 ; 0 i B (10 m; ; 5 m). Ako je toµcka C (20 m; ; 15 m) prona†ite UBC i UAC i
uporedite sa sumom potencijala UAC = UAB + UBC .
Razlika potencijala zadana je s
ZA
! !
UAB = E dl
B
gdje je za linijsko raspore†eni naboj
! ! V
E = er
2 "0 r m
2. PRIM JERI 39
Kako elektriµcno polje koje proizvodi linijski naboj ima samo radijalnu komponentu, skalarni pro-
!
dukt s d l rezultira s Er dr, pa je UAB
ZA ZA
! ! ! !
UAB = E dl = er dr!
e r + rd'!e ' + dz k
2 "0 r
B B
Z1 Z1
dr 1
= dr = = ln rj10
2 "0 r 2 "0 r 2 "0
10 10
10 9 C 1 1
= ln m= 17:98 V ln = 41:40 V
2 8:85 10 12 F m 1 10 10
Zatim su potencijali
ZA
! ! 1 1
UAC = E dl = ln rj20 = 17:98 V ln = 53:86 V
2 "0 20
C
ZB
! ! 10 10
UBC = E dl = ln rj20 = 17:98 V ln = 12:46 V
2 "0 20
C
UAB + UBC = 41:40 V + 12:46 V = 53:86 V = UAC
! !
Primjer 55. Zadano je elektriµcno polje E = 32 r2 e r
V
m u sfernim koordinatama, prona†ite
potencijal prona†ite razliku potencijala UAB ako je A 1 m; ; 2 i B (4 m; 0; ).
Ekvipotencijalne plohe su koncentriµcne sferine ljuske. Uzmimo dvije sferine ljuske za toµcku A je
r = 1 m i za toµcku B je r = 4 m. Tada je
ZA ZA
! ! 32 !
UAB = E dl = er (dr!
e r + rd !
e + r sin ! e ')
r2
B B
Z1 1
32 32 32 32
= dr = = = 24 V
r2 r 4 1 4
4
Primjer 56. Naboj od 40 n C jednoliko je raspore†en duµz kruµznog prstena polumjera = 3 m, µcije
je središte smješteno u ishodište koordinatnog sustava, a ravnina prstena je xy ravnina. Prona†ite
potencijal u toµcki T (0; 0; 4 m). Usporedite dobiveni rezultat s rezultatom ako bi ukupni naboj bio
smješten u ishodište kao toµckasti naboj.
Potencijal dobiven od linijskog naboja zadan je s
Z
dl
U=
4 "0 r
gdje je
Q Q 4 10 8 C C
= = = = 2:12 10 9
l 2 2 3m m
Vektor udaljenosti toµcke od diferencijalnog elementa naboja je
p q
2 + z2 = 2 2
r= (3 m) + (4 m) = 5 m
uz element duljine dl = rd', slijedi
Z2 Z2 C
d' 2:12 10 9 m 3m
U = = d' = (2 )
4 "0 R 4 "0 R 4 (8:85 10 12 F m 1 ) 5 m
0 0
= 71:86 V
Ako bi ukupni naboj bio smješten u ishodište, potencijal bi bio

20 n C
Q 3 m
U= = = 71:94 V
4 "0 r 4 (8:85 10 12 F m 1) 5m
Primjer 57. Naboj raspodjeljen unutar volumena V sa gustoćom ima energiju elektriµcnog polja
Z
1
WE = U dV
2
V
Pokaµzite da je tom prikazu ekvivalentan izraz

Z
1
WE = "E 2 dV
2
V
Pretpostavimo sferu polumjera R i volumena VS koja u potpunosti sadrµzi volumen V u kojem je

raspodjela naboja . Kako raspodjela naboja izvan volumena V išµcezava vrijedi
Z Z Z
1 1 1 !
WE = U dV = U dV = r D U dV
2 2 2
V VS VS
Pomoću vektorskog identiteta

! ! !
r UA = A rU + U r A
! ! !
U r A = r UA A rU
dobivamo
Z Z
1 ! 1 !
WE = r U D dV D rU dV
2 2
VS VS
Ovaj prikaz vrijedi za proizvoljno veliki polumjer zamišljene sfere, pretpostavimo da R ! 1. Prvi
integral na desnoj strani, pomoću divergencijskog teorema, jednak je površinskom integralu po površini
sfere
Z I
1 ! 1 ! !
r U D dV = U D dS
2 2
VS Ssf ere
Ako zatvorena sfera postaje veoma velika, raspodjela naboja unutar volumena V postaje sve
!
više nalik toµckastom naboju. Tada, na površini sfere, D opada proporcinalno Rk2 i U proporcionalno
k 1 2
R . Dakle, integrand opada s R3 . Kako površina zamišljene sfere raste s R slijedi da vrijednost
1
integrala opada s R odnosno
I
! !
lim U D dS = 0
R!1
Ssf ere
Preostali integral daje

Z Z
1 ! 1 ! !
WE = D rU dV = D E dV
2 2
VS VS
! !
i uz zamjenu D = " E dobiva se
Z Z !
1 ! 1 D2
WE = " E 2 dV = dV
2 2 "
VS VS
2. PRIM JERI 41
Primjer 58. Zadana je funkcija potencijala U = 5x + 12y ( V) u slobodnom prostoru. Pron-

a†ite uskladištenu energiju u volumenu 1 m3 smještenog u ishodištu koordinatnog sustava. Ispitajte
vrijednosti i za iste volumene smještene drugdje u prostoru.
Elektriµcno polje opisano je izrazom
! @U ! @U ! @U ! ! ! V
E = rU = i + j + k = 5 i + 12 j
@x @y @z m
V
Iznos elektriµcnog polja je konstantno i ima vrijednost E = 13 m , a smjer je isti u cijelom prostoru.
Ukupna uskladištena energija u cijelom prostoru bila bi beskonaµcna (što bi odgovaralo elektriµcnom
polju beskonaµcnog paralelnog kondenzatora,), dok je uskladištena energija volumena 1 m3 smještenog
u ishodište jednaka
2
1 2 1 V J
wE = "E = 8:85 10 12 F m 1 13 = 7:48 10 10 3
2 2 m m
Z Z Z
1 2 1 2 1
WE = wE dV = "E dV = "E dV = "E 2 V
2 2 2
J
= 7:48 10 10 3 1 m3 = 7:48 10 10 J
m
S obzirom da je elektriµcno polje konstantno kroz cijeli prostor, konstantna je i uskladištena energija
po volumena bez obzira na poloµzaj.
Primjer 59. Elektriµcno polje izme†u dva koncentriµcna cilindriµcna vodiµca u r = 0:01 m i r = 0:1 m
!
je zadano sa E = 10r !
6
V
er m , rubna podruµcja zanemarite. Prona†ite energiju uskladištenu po 0:5 m
duljine vodiµca, uz pretpostavku slobodnog prostora.
Diferencijalni volumen u cilindriµcnim koordinatama je
dV = rdrd dz
Uskladištena energija elektriµcnog polja jednaka je
Z Z Z2
l+0:5 Z0:1 2
1 ! "0 106
WE = "0 E 2 dV = rdrd dz
2 2 r
VS l 0 0:01
0 l+0:5 1 0 2 1 0 0:1 1
Z Z Z
1012 "0 @ A @ A @ dr A
= dz d
2 r
l 0 0:01
10 12
"0 h i
l+0:5 2 0:1
= zjl 'j0 ln rj0:01
2
V2
1012 m2 8:85 10 12
Fm 1
= (0:5 2 ln 10) m3 = 32 J
2
Primjer 60. Na površini vodljive sfere polumjera a, centrirana u ishodištu, ima potencijalno polje
de…nirano s
U0 ; r a
U= U0 a
r ; r >a
sa referentnom nulom potencijala u beskonaµcnosti. Prona†ite funkciju uskladištene energije koju
reprezentira ovaj potencijal.
Elektriµcno polje je
! 0; r a
E = rU = U0 a !
r2 e r ; r>a
podijelimo li cijeli prostor na dva regiona, jedan unutar sfere polumjera a i drugi izvan, slijedi
Z
1
WE = "0 E 2 dV
2
V
Z2 Z Za Z2 Z Z1 2
"0 U0 a "0
= (0) r2 sin drd d' + r2 sin drd d'
2 r2 2
0 0 0 0 0 a
0 2 10 10 1 1
Z Z Z
U02 a2 "0 @ A @ A @ dr A
= 0+ d' sin d
2 r2
0 0 a
1
U02 2
a "0 1 1
= (2 ) ( cos j0 ) = U02 a2 "0 2 = 2 "0 U02 a
2 r a a
Naglasimo da je ukupni naboj na površini sfere po Gaussovu zakonu jednak
"0 U0 a
Q = DS = 4 a2 = 4 "0 U0 a
a2
dok je potencijal na površini jednak
U = U0
tako da je
1 1
WE = QU = (4 "0 U0 a) (U0 ) = 2 "0 U02 a
2 2
što je identiµcan rezultat onome za uskladištenu energiju na kondenzatoru (u našem sluµcaju sfernom
kondenzatoru sa drugom plohom s beskonaµcnim polumjerom).
POGLAVLJE 5
µ
ELEKTRICNA µ
STRUJA, GUSTOĆA STRUJE I VODICI
1. Uvod
Jakost struje (Ohmov zakon): Elektriµcna je struja usmjereno gibanje nositelja naboja, s jednog
mjesta na drugo, kroz odre†eni popreµcni presjek vodiµca. Nositelji naboja u metalima su elektroni, a u
tekućinama i plinovima to su pozitivni i negativni ioni dok su u poluvodiµcima elektroni i elektronske
šupljine. Jakost elektriµcne struje de…nira se izrazom
Q dQ C
I = lim = [A = ]
t!0 t dt s
!
gdje je Q naboj koji pro†e kroz popreµcni presjek vodiµca u vremenu t. Gustoća struje J u nekoj
toµcki vodiµca de…nira se kao vektor u smjeru gibanja pozitivnoga naboja pomoću
! !
dI = J d S
!
gdje je d S element površine u smjeru normale na površini popreµcnog presjeka. Ako je tok kroz presjek
na površinu konstantan, gustoću struje de…niramo kao
I
J=
S
U metalnim vodiµcima jakost struje proporcionalna je naponu - Ohmov zakon
U
I=
R
Otpor vodiµca R iskazuje se u ohmima = VA . Reciproµ
cna vrijednost otpora je vodljivost G i
A 1
iskazuje se u simensima S = V = .
Otpor homogenoga omskog vodiµca u obliku µzice duljine l, popreµcnoga presjeka S, izra†enoga od
materijala otpornosti jest
l
R=
S
Elektriµcna otpornost materijala iskazuje se u ommetrima ( m). Reciproµcna vrijednost otpornosti
S
materijala je elektriµcna provodnost materijala koja se iskazuje u simensima po metru m = 1m .
Uoµcimo da otpor i vodljivost ovise o vrsti i obliku materijala, dok elektriµcna otpornost i provodnost
materijala ovise samo o vrsti materijala od kojeg je vodiµc izra†en.
Ovisnost otpornosti materijala o temperaturi aproksimativno je opisana izrazom
= 0 [1 + (t t0 )]
gdje je 0 otpornost na temperaturi t0 (obiµcno 0 C), otpornost na temperaturi t, a temperaturni
koe…cijent otpora materijala. Gustoću struje u metalima moµzemo izraziti kao
!
J = ne! v d
gdje je !
v d drift-brzina elektrona, n koncentracija slobodnih elektrona (broj elektrona po jedinici
volumena vodiµca) i e elementarni naboj. Gustoća struje proporcionalna je jakosti elektriµcnoga polja
u svakoj toµcki vodiµca, pa pišemo
! ! !
J = ne e E = E
! !
E = J
43
44 µ
5. ELEKTRI CNA µ
STRUJA, GUSTO ĆA STRUJE I VODI CI
gdje je e pokretljivost elektrona, a provodnost materijala. Ovo je Ohmov zakon u mikroskopskom

obliku.
Kircho¤ova pravila. Ohmov zakon za zatvoreni strujni krug u kojemu se nalazi izvor elektro-
motorne sile " i unutarnjega otpora Ru te vanjskog otpora R jest
"
I=
R + Ru
gdje je I jakost struje u tom krugu. Napon izvora prikljuµcenoga u strujni krug smanji se zbog pada
napona na unutarnjem otporu izvora i iznosi
U =" IRu
Za sloµzenije strujne krugove vrijede dva Kircho¤ova pravila:
I. Kircho¤ovo pravilo - algebarski zbroj jakosti struja u nekom µcvorištu jednak je nuli
X n
Ii = 0
i=1
pri µcemu struje koje ulaze u µcvorište raµcunamo pozitivnima, a koje izlaze iz µcvorišta negativnima.
II. Kircho¤ovo pravilo - u svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila jednak je
zbroju svih padova napona na otporima
Xn n
X
Ii Ri = "i
i=1 i=1
Pri primjeni Kircho¤ovih pravila prvo proizvoljno odaberemo smjer struja i smjer obilaµzenja petlji,
zatim elektromotornu silu uzimamo pozitivnom ako bi dala struju u odabranome smjeru kada bi bila
sama u tome strujnome krugu. Pad napona IR je pozitvan ako je smjer struje kroz taj otpor jednak
smjeru obilaµzenja petlje, inaµce je negativan. Ako u rezultatu dobijemo negativnu vrijednost za jakost
struje u nekom dijelu strujnoga kruga, potrebno je u poµcetku odabrani smjer za tu struju promjeniti.
Ukupni (ekvivalentni) otpor serijski spojenih vodiµca jednak je
n
X
R = R 1 + R2 + + Rn = Ri
i=1
a za paralelni spoj vodiµca vrijedi
X 1 n
1 1 1 1
= + + + =
R R1 R2 Rn i=1
Ri
Rad i snaga elektriµcne struje. Rad elektriµcne struje za vrijeme t u dijelu strujnoga kruga
odre†en je izrazom
W =U I t
gdje je U napon izme†u krajeva promatranoga dijela strujnoga kruga, a I jakost struje. Snaga
elektriµcne struje je
P =U I
što moµzemo izraziti i kao
U2
W = I 2 Rt = t
R
U2
P = I 2R =
R
U izraµzavanju rada elektriµcne struje upotrebljava se još i jedinica ( kWh = 3:6 MJ).
Elektriµcna struja u tekućinama i plinovima. Kad se u elektrolit stave pozitivna elektroda
(anoda) i negativna elektroda (katoda), poteµce struja, a ioni se taloµze na pripadnoj elektrodi. Masa
m izluµcene tvari na svakoj elektrodi je
m=k Q=k I t
2. PRIM JERI 45
gdje je Q preneseni elektriµcni naboj, I jakost struje, a t vrijeme, dok je k elektrokemijski ekvivalent
tvari zadan relacijom
1M
k=
F z
gdje je z cijeli broj koji oznaµcava omjer naboja ina i elementarnoga naboja (valencija), M molarna
masa tvari, a F Faradayeva konstanta jednaka umnošku elementarnoga naboja i Avogadrove konstante
F = eNA = 1:60217733 10 19 C 6:0221367 1023 mol 1
As
= 96485 (1.1)
mol
Plinovi vode elektriµcnu struju ako u njima postoji dovoljan broj iona i dovoljno jako elektriµcno
polje. Ioni u plinu nastaju primarnom i sekundarnom ionizacijom. Primarnu ionizaciju izazivaju
vanjski uzroci (elekrtomagnetsko zraµcenje i dr.). Sekundarnu ionizaciju izazivaju sudari iona s atomima
i molekulama plina, te ona omogućava samostalno vo†enje struje.
Energija ionizacije je energija koju je potrebno dovesti atomu ili molekuli plina da bi se od
nje otrgnuo elektron. Elektriµcna struja moµze prolaziti i kroz vakuum i vrlo razrije†ene plinove ako
se negativnoj elektrodi (katodi) zagrijavanjem dovede dovoljna koliµcina energije. Ta se pojava naziva
termionskom emisijom, a energija koju je potrebno dovesti elektronu da bi napustio metal naziva
se radom izlaza.
2. Primjeri
Primjer 61. Izraµcunajte vrijedost elektriµcnog polja i gustoću struje koje prouzrokuju driftnu brzinu
od vd = 3:42 10 3 ms u srebru?
S 3 m2
Za srebro je = 6:17 107 m i = 5:6 10 V s , pa je
vd 3:42 10 3 ms V
E = = m2
= 0:61
5:6 10 3 V s
m
S V A
J = E = 6:17 107 0:61 = 3:76 2
m m m
Primjer 62. Bakrenim vodiµcem promjera d = 1:13 mm i duljine l = 10 m teµce struja jakosti
I = 10 A. Prona†ite intezitet elektriµcnog polja E, drift brzinu vd , pad napona U i otpornost vodiµca.
Popreµcni presjek vodiµca je
2
d2 (1:13 mm)
S= = = 1 mm2 = 10 6
m2
4 4
pa je
I 10 A A A
J= = = 10 = 107 2
S 1 mm2 mm2 m
S
Za bakar je = 5:8 107 m , pa vrijedi
J 106 mA2 V
E = = 7 S
= 0:17
5:8 10 m m
V
U = E l = 0:17 10 m = 1:7 V
m
U 1:7 V
R = = = 0:17
I 10 A
3 m2
Elektronska vodljivost (mobilnost) u srebru je = 3:2 10 Vs, pa iz = slijedi za gustoću
elektrona u srebru
S
5:8 107 m C
= = m2
= 1:81 1010 3
3:2 10 3 V s
m
46 µ
5. ELEKTRI CNA µ
te iz J = vd za drift brzinu dobivamo

J 107 mA2 4 m mm
vd = = C
= 5:52 10 = 0:552
1:81 1010 m3
s s
Primjer 63. Izraµcunajte gustoću struje i pokretljivost slobodnih elektrona u bakrenoj µzici duljine
g kg
d = 100 m kada je na njezinim krajevima napon U = 220 V ( Cu = 8:9 cm 3 , M = 6:36 10 2 mol ,
8
= 1:7 10 m).
Rješenje:
Gustoću struje dobivamo iz veza izme†u gustoće struje i jakosti elektriµcnoga polja
1 U
J = ne E = E = E= (2.1)
d
220 V A
= 8
= 1: 29 108 2
1:7 10 m 100 m m
Koncentraciju elektrona u bakrenoj µzici, uz pretpostavku da svaki atom daje po jedan slobodni elek-
tron, moµzemo dobiti povezujući koncentraciju sa gustoćom bakra. Ta veza je opisana zakonom
m
N n0 N A NA m NA
n = = = M = (2.2)
V V V V M
23 atoma kg
NA Cu 6:02 10 8900 m 3
= = mol
kg
= 8: 43 1028 m 3
M 6:36 10 2 mol
Pokretljivost elektrona dobivamo iz
1 1
= = 8
ne 1:7 10 m 8: 43 1028 m 3 1:6 10 19 C
2
A s ili m2
= 4: 36 10 3 = 4: 36 10 3
kg Vs
Primjer 64. Dugi bakreni vodiµc ima kruµzni popreµcni presjek promjera d = 3 mm i vodi struju
jakosti I = 10 A. Koliki postotak vodljivih elektrona mora proći (biti premješten sa drugim elektronima)
svake sekunde u l = 1 mm duljine vodiµca?
Pretpostavljajući 1 elektron po atomu bakra, broj elektrona po jedinici volumena je
kg
NA Cu 6:02 1023 atoma 8900 m 3
Ne = = mol
= 8: 43 1028 m 3
M 6:36 10 2 kg
mol
Broj elektrona u 1 mm duljine je

2
d2 (3 mm)
N = Ne V = Ne l = 8: 43 1028 m 3
1 mm = 5:96 1020
4 4
dok u jakosti struje I = 10 A svake sekunde pro†e kroz nepomiµcnu toµcku popreµcnog presjeka vodiµca
C 1 elektron elektrona
NeI = 10 = 6:25 1019
s 1:6 10 19 C s
što je
NeI 6:25 1019 elektrona
s 1 1
= = 0:1049 s = 10:49% s
Ne 5:96 1022
Primjer 65. Prona†ite vodljivost n-tipa geranijuma (Ge) na temperaturi od T = 300 K, pret-
kg
postavljajući 1 donorski atom na 108 atoma. Gustoća germanijuma iznosi Ge = 5320 m 3 , a atomska
kg
teµzina je M = 72:6 kmol .
2. PRIM JERI 47
Nositelji naboja u n-tipu poluvodiµckog materijala su elektroni. Kako 1 mol supstance sadrµzi
NA = 6:02 1023 mol 1 atoma, gustoća nositelja naboja je dana s
1 kg
NA Cu 1 6:02 1023 mol 5320 m 3 1 elektrona
Ne = = = 4:41 1020
M 10 8
72:6 10 3 kg 108 m3
mol
Intrisiµcna koncentracija ni za germanij pri 300 K je ni = 2:5 1019 m 3

. Kako je
n2i = Ne Nh
za broj ”rupa” dobivamo
2
n2 2:5 1019 m 3
Nh = i = = 1:41 1018 m 3 Ne
Ne 4:41 1020 m 3
Iz tog razloga, vodljivost će kontrolirati donirani elektroni, pa je dominantni doprinos vodljivosti
upravo elektronski koji iznosi
A s2 S
Ne e e = 4:41 1020 m 3
1:6 10 19
C 0:38 = 26:81
kg m
Primjer 66. U cilindriµcnom vodiµcu polumjera r = 1 mm, gustoća struje se mijenja u odnosu na
udaljenost os koaksijalne osi po zakonu J = 104 e 100r mA2 . Prona†ite ukupnu struju kroz vodiµc.
Ukupna struja kroz vodiµc jednaka je
0 2 1 0 0:001 1
Z Z Z2 0:001
Z Z Z
! !
I = J dS = JdS = 104 e 100r
rdrd' = 104 @ d'A @ e 100r
rdrA
S S 0 0 0 0
" 0:001
#
100r
e (100r + 1) 3
= 2 104 = 2 1 = 29:4 mA
10000 0 e2
Primjer 67. Prona†ite struju kroz djelić ravnine x = 0 de…niranog s 4 y 4 i 0:2 z
! ! A
0:2 m ako je gustoća struje J = 10 cos (2y) i m2 .
Jakost struje jednaka je

0 10 1
Z Z0:2 Z4 Z0:2 Z4
! ! ! ! B C
I = J dS = 100 cos (2y) i dydz i = @ dz A @ 10 cos 2y dy A
S 0:2 4
0:2 4
0:2
= zj 0:2 5 sin 2yj 4 = 0:4 5 sin sin = 4A
4 2 2
!
Primjer 68. Gustoća struje zadana je izrazom J = 100 sin ! er A
m2 u sfernim koordinatama.
Prona†ite jaost struje kroz površinu sfere polumjera r = 5 cm.
Diferencijalni element površine u sfernim koordinatama je
!
d S = r2 sin d d' ! er
pa je
0 2 10 1
Z Z2 Z Z Z
! !
I = J dS = I = (100 sin !
e r ) r2 sin d d' !
e r = 100r2 @ d'A @ sin2 d A
S 0 0 0 0
2
1 1 2
= 100r2 sin 2 ( cos j0 ) = 100 (0:05 m) 2 = 2:47 A
2 2 0 2
Primjer 69. Pokaµzite da je otpor vodiµca konstantnog popreµcnog presjeka S i duljine l zadan
izrazom R = Sl = lS uz pretpostavku jednolike raspodjele struje.
48 µ
5. ELEKTRI CNA µ
Konstantni popreµcni presjek duµz duljine l razultiraju konstantno elektriµcno polje E, i pad napona
Z Z
! ! !
U= E d l = E d l = El
ako je stuja jednoliko raspodjeljena po cijeloj površini S tada je

Z
! !
I= J dS = J S = E S
gdje je vodljivost. Tada je

U El l
R= = =
I ES S
Primjer 70. Odredite otpor izolatora duljine l kaksijalnog kabla popreµcnog presjeka S.
Pretpostavimo ukupnu jakost stuje I iz unutrašnjosti vodiµca prema vanjskom dijelu vodiµca. Tada
je na radijalnoj udaljenosti r
I I
J = =
S 2 r l
J I
E = =
2 r l
Razlika napona izme†u vodiµca je tada
Za Za Za
I I dr I a
UAB = Edr = dr = = ln rjb
2 r l 2 l r 2 l
b b b
I a I b
= ln = ln
2 l b 2 l a
pa je otpor
I
U ln b 1 b
R= = 2 l a = ln
I I 2 l a
Primjer 71. Dva koncentriµcna cilindriµcna vodiµca, polumjera ra = 0:02 m i rb = 0:05 m ima
! !
gustoću naboja sa = 8 10 9 mC2 i sb tako da izme†u dva cilindra postoje polja E i D, ali drugje
! !
išµcezavaju. Prona†ite sb i napišite prikaz za polja E i D izme†u cilindara.
Zbog simetrije, polje izme†u cilindara mora biti radijalno i funkcija polja ovisiti samo o r. Tada
je za ra < r < rb
! 1 d !
r D= ( r Dr ) = 0 =) r Dr = c
r dr
Da bismo izraµcunali konstantu c iskoristimo µcinjenicu da je Dn = Dr = sa u r = ra + 0, odnosno
9 C 10 C
c = rDr = r sa = (0:02 m) 8 10 = 1:6 10
m2 m
pa je
! 1:6 10 10 ! C
D = er
r m2
! 1:6 10 10
!
! D r e r mC2 18:08 ! V
E = = = er
"0 8:85 10 12 F m 1 r m
1:6 10 10 C
9 C
pa se gustoća naboja sb dobiva iz 0:05 m
m
= 3: 2 10 m2
C
c 1:6 10 10 m nC
sb = Dn jr=rb = Dn jr=rb 0 = = = 3:2
rb 0:05 m m2
Primjer 72. Odredite potencijale toµcaka A,B,C,D,E u strujnome krugu kao i napon izme†u toµcaka
B i D ako je:
2. PRIM JERI 49
a): uzemljen minus pol akumulatora,

b): uzemljen plus pol akumulatora.
Zanemarite unutarnji otpor akumulatora, a potencijal uzmljene toµcke iznosi nula.
Rješenje:
Jakost struje u krugu je
U 24 V 24 V
I=P = = 0:5 A
R RBC + RCD + RDE + REA 16 + 8 + 10 + 14
Tada su potencijali:
a): uzemljen minus pol akumulatora
'A = 0V
'B = 24 V
'C = 'B UBC = 24 V 16 0:5 A = 16 V
'D = 'C UCD = 16 V 8 0:5 A = 12 V
'E = 'D UDE = 12 V 10 0:5 A = 7 V
UBD = 'B 'D = 24 V 12 V = 12 V = UBC + UCD
b): uzemljen plus pol akumulatora
'B = 0V
'C = 'B UBC = 0 V 16 0:5 A = 8 V
'D = 'C UCD = 8 V 8 0:5 A = 12 V
'E = 'D UDE = 12 V 10 0:5 A = 17 V
'A = 'E UEA = 17 V 14 0:5 A = 24 V
UBD = 'B 'D = 0 V ( 12 V) = 12 V = UBC + UCD
Primjer 73. Na akumukator elektromotorne sile 12 V i zanemariva unutarnjega otpora prikljuµcen

je bakeni vodiµc = 1:68 10 8 m duljine l = 2:5 m. Kolika je srednja brzina usmjerenog gibanja
slobodnih elektrona u smjeru elektriµcne sile, tzv. drift-brzina vd ? Pretpostavka je da je koncentracija
slobodnih elektrona u bakru n = 8:5 1028 m 3 . Procjenite kolika je i termiµcka brzina vt uz pretpostavku
da je kinetiµcka energija elektrona reda veliµcine 3kT
2 i temperature T = 290 K .
Rješenje:
Jakost struje kroz vodiµc presjeka S je
I = J S = nevd S
Budući da je
U U US
I= = l =
R S
l
dobivamo
US U
nevd S = =) vd =
l ne l
12 V
vd =
8:5 1028 m 3 1:602 10 19 C 1:68 10 8 m 2:5 m
2 m cm
= 2: 098 2 10 2
s s
50 µ
5. ELEKTRI CNA µ
3kT
Uz pretpostavku da je na temperaturi T prosjeµcna kinetiµcka energija elektrona reda veliµcine 2
(kvantna mehanika daje nešto drugaµciji rezultat), dobivamo
r
me vt2 3kT 3kT
= =) vt =
2 2 me
s
J
3 1:3806568 10 23 K 290 K m
vt = = 1: 148 3 105
9:1093897 10 31 kg s
Usmjerena drift-brzina mnogo je manja od kaotiµcne termiµcke brzine elektrona, me†utim usmjerena je,
te iz tog razloga uzrokuje mjerljivu elektriµcnu struju kroz metal.
Primjer 74. Kabel promjera d = 3:5 mm i duljine l = 50 m ima otpor R = 1 pri temperaturi
T0 = 30 C. Kolika je otpornost materijala pri toj temperaturi? Koliki su otpor i otpornost na
temperaturama T1 = 20 C i T2 = 100 C? Temperaturni koe…cijent pri 0 C iznosi 0 = 5:1 10 3 K 1
Rješenje:
Popreµcni presjek kabela iznosi

2
d2 (3:5 mm) 6
S= = = 9: 621 1 10 m2
4 4
Otpornost materijala dobijemo iz
R30 S
30 l
R30 = =) 30 =
S l
1 9: 621 1 10 6 m2
30 = = 1: 924 2 10 7 m
50 m
Pretpostavljajući linearnu promjenu otpora s temperaturom (pretpostavka koja općenito vrijedi samo
za male promjene temperature), dobivamo otpor kabela na T1 = 20 C
R30 1
R 20 = = 1 = 0:796 81
1+ 0 T 1 + 5:1 10 3 K 50 K
Otpornost materijala na toj temperaturi je
301: 924 2 10 7 m 7
20 = = = 1: 533 2 10 m
1+ 0 T 1 + 5:1 10 3 K 1 50 K
Otpor na temperaturi T2 = 100 C iznosi
3 1
R100 = R30 (1 + 0 T) = 1 1 + 5:1 10 K 70 K
= 1: 357
a otpornost
7 3 1
100 = 30 (1 + 0 T ) = 1: 924 2 10 m 1 + 5:1 10 K 70 K
7
= 2: 611 1 10 m
Budući da su promjene dimenzija vodiµca pri promjeni temperature zbag manjeg temperaturnog koe…-
cijenta (koji je reda 10 5 K 1 ), mnogo manje nego promjene otpora te ih moµzemo zanemariti, otpor
moµzemo raµcunati i ovako:
l 50 m
R100 = 100 = 2: 611 1 10 7 m
S 9: 621 1 10 6 m2
= 1: 357 0
Primjer 75. Otpori R1 = 10 k i R2 = 20 k s pozitivnim temperaturnim koe…cijentom 1 =
0:002 K 1 spojeni su paralelno. Njima je serijski spojen otpor R3 = 500 s negativnim temperaturnim
koe…cijentom 2 = 0:07 K 1 . Izraµcunajte ekvivalentni otpor te kombinacije. Koliki je temperaturni
koe…cijent spoja otpora?
2. PRIM JERI 51
Rješenje:
Pri promjeni temperature otpor se mijenja po zakonu
R1 = R10 (1 + 1 T)
R2 = R20 (1 + 1 T)
R3 = R30 (1 + 2 T)
Ekvivalentni je otpor zadane kombinacije otpora

1
1 1 R1 R2
R = R12 + R3 = + + R3 = + R3
R1 R2 R1 + R 2
10 k 20 k
= + 500 = 7166: 7
10 k + 20 k
Promjena otpora zadane kombinacije u ovisnosti o temperaturi je
R10 (1 + 1 T ) R20 (1 + 1 T )
R = + R30 (1 + 2 T )
R10 (1 + 1 T ) + R20 (1 + 1 T )
R10 R20
= (1 + 1 T ) + R30 (1 + 2 T )
R10 + R20
R10 R20 R10 R20
= + R30 + 1 + R30 2 T
R10 + R20 R10 + R20
10 k 20 k
= + 500
10 k + 20 k
10 k 20 k
+ 0:002 K 1 + 500 0:07 K 1 T
10 k + 20 k
3
= [7166: 7 + ( 21:667) T ] = 7166:7 1 + 3 10 T
Otpor zadane kombinacije otpora ovisi o temperaturi i to s temperaturnim koe…cijentom = 3

10 3 K 1 , dakle porastom temperature otpor zadane kombinacije opada.
Primjer 76. Bakrena µzica Cu = 1:7 10 8 m i µzeljezna µzica F e = 10 7 m jednakog popreµcnog

presjeka i jednake duljine spojene su paralelno na izvor napona U zanemariva unutarnjega otpora.
Kako se odnose jakosti struja u te dvije µzice? Kako se odnose jakosti struja ako njima paralelno
spojimo i aluminijsku µzicu Al = 2:7 10 8 m jednakog popreµcnog presjeka i jednake duljine?
Rješenje:
Jakosti struja kroz otpore RCu i RF e odre†ujemo iz ove dvije jednadµzbe:
I = ICu + IF e
U = ICu RCu = IF e RF e = konst:
te dobivamo
ICu RCu = (I ICu ) RF e

RF e
ICu = I
RCu + RF e
RCu
IF e = I
RCu + RF e
pa je
l
ICu RF e Fe S Fe 10 7 m
= = l
= = 8
= 5: 882 4
IF e RCu Cu S Cu 1:7 10 m
52 µ
5. ELEKTRI CNA µ
U primjeru spoja kada dodamo aluminijsku µzicu dobivamo

I = ICu + IF e + IAl
ICu RCu = IF e RF e = IAl RAl
RAl RF e
ICu = I
RCu RF e + RCu RAl + RF e RAl
RAl RCu
IF e = I
RCu RF e
IAl = I
odnosno omjer jakosti struja iznosi
ICu : IF e : IAl = RAl RF e : RAl RCu : RCu RF e
= Al F e : Al Cu : Cu F e
= (5:88) : (1) : (3:7)
Primjer 77. Serijski spoj dvaju otpora R1 = 10 k i R2 = 25 k spojen je na izvor napona
U = 24 V zanemariva unutarnjega otpora. Koliki je pad napona na otporu R1 . Koliki će pad napona
na tom otporu izmjeriti voltmetar unutarnjega otpora Rv = 10 k . Koliki je pad napona za unutarnji
otpor Rv0 = 200 k .
Rješenje:
Jakost struje kroz strujni krug, kada nije prikljuµcen voltmetar, iznosi
U 24 V 4
I= = = 6: 857 1 10 A
R 1 + R2 10 k + 25 k
Pad napona na otporu R1 iznosi
4
U1 = R1 I = 10 k 6: 857 1 10 A = 6: 857 1 V
Kada se izme†u toµcaka A i B prikljuµci voltmetar otpora Rv = 10 k koji je paralelno spojen otporu
R1 , ekvivalentni otpor spoja je
! 1
X 1 R1 Rv 10 k 10 k
Rekv = = = = 5k
i
R i R 1 + R v 10 k + 10 k
Struja kroz strujni krug u ovom sluµcaju iznosi
U 24 V
I0 = = = 0:8 mA
Rekv + R2 5 k + 25 k
Pad napona izme†u toµcaka A i B jest
U10 = Rekv I 0 = 5 k 0:8 mA = 4 V
pa voltmetar pokazuje 4 V. Na isti naµcin dolazimo do rezultata za unutarnji otpor Rv0 = 200 k :
R1 Rv 10 k 200 k
Rekv = = = 9523: 8
R 1 + Rv 10 k + 200 k
U 24 V
I0 = = = 6: 951 7 10 4
A
Rekv + R2 9523: 8 + 25 k
= 0:69517 mA
U10 = Rekv I 0 = 9523: 8 0:69517 mA = 6:6207 V
Zakljuµcujemo: mjerenjem voltmetrom većega unutarnjega otpora pogreška je mjerenja manja.
Primjer 78. Otpori R1 (AB) = R2 (AC) = R2 (BC) = 20 k spojeni su u trokut ABC. Odred-
0 0 0
ite ekvivalentni spoj u zvijezdu otpora RAB ; RAC ; RBC ?
2. PRIM JERI 53
Rješenje:
Da bi ta dva spoja bila ekvivalentna, otpor trokuta izme†u pojedinih toµcaka mora biti isti. Otpor
trokuta izme†u toµcaka A i B je
1
1 1 1 1
= + +
RAB R1 R2 R3
R1 (R2 + R3 )
RAB =
R 1 + R2 + R 3
a otpor zvijezde izme†u tih toµcaka je
0
RAB = R10 + R20
pa je
R1 (R2 + R3 )
= R10 + R20
R1 + R 2 + R3
Analogno dolazimo do jednadµzbi
R2 (R1 + R3 )
= R20 + R30
R1 + R 2 + R3
R3 (R1 + R2 )
= R10 + R30
R1 + R 2 + R3
Imamo tri jednadµzbe s tri nepoznate, µcije rješenje daje vrijednosti otpora
R1 R3 20 k 20 k 20
R10 = = = k
R 1 + R2 + R 3 20 k + 20 k + 20 k 3
R1 R2 20
R20 = = k
R 1 + R2 + R 3 3
R2 R3 20
R30 = = k
R 1 + R2 + R 3 3
Primjer 79. Kolika je jakost elektriµcnog grijaµca u bojleru prikljuµcenom na napon U = 220 V koji
zagrije V = 50 l vode od T1 = 290 K do T2 = 350 K za vrijeme od t = 1h? Koliki je otpor grijaµca
bojlera?
Rješenje:
Uz pretpostavku da nema gubitaka energije, odnosno da se sva elektriµcna energija pretvori u
toplotnu energiju zagrijavanja vode, utrošena energija je
Q = mcp T = V cp (T2 T1 )
kg J
= 1000 3 0:05 m3 4186 60 K
m kg K
= 1: 255 8 107 J = 12:558 MJ
Snaga je tada
Q 12:558 MJ
P = = = 3488: 3 W
t 3600 s
a otpor grijaµca je
2
U2 (220 V)
R= = = 13: 875
P 3488: 3 W
Primjer 80. Solarni ploµca sastoji se od 100 ćelija, površina pojedine ćelije iznosi S = 100 cm2 .
Ako na panel upada Sunµcevo zraµcenje snage I = 0:76 kWm2 , ploµca daje napon U = 24 V i struju I = 4 A.
Izraµcunajte e…kasnost solarne ploµce?
54 µ
5. ELEKTRI CNA µ
Rješenje:
Budući da je površina solarne ploµce S = 100 0:01 m2 = 1 m2 , na ploµcu upada snaga
kW
P = IS = 0:76 2 1 m2 = 760 W
m
Pretvarajući Sunµcevu energiju u elektriµcnu, solarne ploµce daju snagu
P 0 = U I = 24 V 4 A = 96 W
E…kasnost (koe…cijent korisnosti) pretvorbe je
P0 96 W
= = = 0:126 32 = 12:632%
P 760 W
Primjer 81. Koliki je gubitak snage u aluminijskom vodu gradske mreµze napona U = 220 V ako
je presjek voda S = 25 mm2 , duljina voda l = 200 m i potrošnja snage P = 10 kW? Koliki je postotak
pada napona u vodu = 2:8 10 8 m ?
Rješenje:
Gubitak u vodu je Jouleova toplina, kako vod ima dvije µzice, vrijedi
2l
PG = I 2 R = I 2
S
Snaga je jednaka P = U I, pa je
PG I 2 S2l UI l P l
= = 2 2S = 2
P UI U SU 2
10 kW 2:8 10 8 m 200 m 2
= 2 2 = 2: 946 3 10 = 2:9463%
25 mm2 (220 V)
Pad napona zbog gubitaka je
UV IRV I 2 RV PG
= = = = 0:029463 = 2:9463%
U U UI P
UV = 0:029463 U = 0:029463 220 V = 6: 481 9 V
POGLAVLJE 6
µ
KAPACITET I DIELEKTRICNI MATERIJALI
1. Uvod
2. Primjeri
Primjer 82. Ploµcasti kondezator kapaciteta C = 100 pF ispunjen je izolatorom relativne elektriµcne
permitivnosti "r = 3 i prikljuµcen na izvor napona U = 1000 V. Ako je provodnost tog izolatora
= 5 10 11 1m , kolika je jakost struje koja se javlja izme†u ploµca zbog toga što dijelektrik nije
savršen izolator?
Rješenje:
Kapacitet je ploµcastog kondenzatora
S "S
C=" =) d =
d C
jakost elektrtiµcnog polja izme†u ploµca iznosi
U U UC
E= = "S =
d C
"S
Iz veze gustoće struje i elektriµcnoga polja, uz pretpostavku da vrijedi Ohmov zakon slijedi
UC
J = E=
"S
UC
I = J S=
"
1 1000 V 100 pF
= 5 10 11 = 1: 666 7 10 18 A
m 3
Primjer 83. Pokaµzite da paralelno spojeni kondenzatori imaju kapacitet Cuk = C1 + C2 , a da
serijski spojeni kondenzatori imaju reciproµcnu kapacitivnost C1uk = C11 + C12 .
Za paralelni spoj kondenzatora:
Zbog toga što je razlika napona U koja dolazi na dva dielektrika, elekrtiµcno polje je
! ! U
E1 = E2 = ! en
d
i vektor dielektriµcnog pomaka
! !
D1 D2 U
= = ! en
"0 "r1 "0 " r2 d
gdje je !e n normala na gornju ravninu. Kako je Dn = v, gustoće naboja sa dvije strane gornje
ravnine su
U U
s1 = " 0 " r 1 ; s2 = " 0 " r 2
d d
a ukupni naboj je
U U S1 S2
Q= s1 S 1 + s2 S 2 = " 0 "r1 S1 + "0 "r2 S2 = U "0 "r 1 + "0 "r2
d d d d
55
56 µ
6. KAPACITET I DIELEKTRI CNI M ATERIJALI
pa je kapacitet
Q S1 S2
Cuk = = "0 "r1 + "0 " r2 = C1 + C2
U d d
što je i pretpostavljeno.
Za serijski spoj otpora:
Neka je +Q naboj na gornjoj ravnini. Tada je
! Q!
D= en
S
svugdje izme†u ravnina, tako je
! Q ! ! Q !
E1 = e n; E 2 = en
"0 "r 1 S "0 "r 2 S
Razlika napona izme†u dva dielektrika je
Q d1 Q d2
U1 = E1 d1 = ; U2 = E2 d2 =
" 0 "r1 S "0 "r2 S
Q d1 Q d2 d1 d2
U = U1 + U2 = + =Q +
"0 " r1 S "0 "r2 S "0 "r1 S "0 "r2 S
1 U d1 d2 1 1
= = + = +
C Q " 0 "r1 S "0 "r 2 S C1 C2
Primjer 84. Prona†ite kapacitet koaksijalnog kondenzatora duljine l, gdje unutrašnji vodiµc ima
polumjer a i vanjski polumjer b.
Uz zanemarivanje rubnih dijelova, Gaussov zakon pretpostavlja da je d _ 1r izme†u vodiµca. U
r = a, D = s gdje je s (pretpostavimo) pozitivna površinska gustoća naboja unutar vodiµca. Zapravo
je
! a !
D = s er
r
!
! D a !
E = = s er
" "0 "r r
a razlika napona izme†u vodiµca
Za Za Za
! ! sa ! ! sa
Uab = E dl = er dr e r = dr
"0 "r r "0 "r r
b b b
Za
sa dr sa a sa a a b
= = ln rjb = ln = s ln
" 0 "r r "0 "r "0 "r b "0 "r a
b
pa je ukupni naboj u unutrašnjosti vodiµca jednak
Q= s S= s (2 a l)
odnosno kapacitet
Q s (2 a l) 2 "0 " r
C= = sa b
= l
U "0 "r ln a ln ab
Primjer 85. Prona†ite kapacitet kondenzatora koji ima oblik paralelne ploµce, a saµcinjen je od
dva dielektrika, "r1 = 1:5 i "r2 = 3:5, od kojih svaki zauzima polovicu volumena. Površina ploµce je
S = 4 m2 , a njena debljina d = 5 mm.
Ovo je zapravo paralelno spajanje kondenzatora, pa za površinu S1 (kondenzrator 1) imamo
" 0 " r 1 S1 8:85 10 12 F m 1
(1:5) 2 m2 9
C1 = = 3
= 5: 31 10 F
d 5 10 m
2. PRIM JERI 57
sliµcno se dobiva i za drugi kondenzator

" 0 " r 2 S2 8:85 10 12 F m 1
(5:5) 2 m2 8
C2 = = 3m
= 1: 95 10 F
d 5 10
pa je ukupni kapacitet jednak
9 8 8
C = C1 + C2 = 5: 31 10 F + 1: 95 10 F = 2:48 10 F
Primjer 86. Prona†ite kapacitet kondenzatora koji ima oblik šupljeg valjka, polumjer koaksijalne
šupljine je a dok je vanjski polumjer b, a saµcinjen je od dva razliµcita dielektrika, "r1 i "r2 , od kojih
svaki zauzima polovicu volumena.
! !
Me†uplošna pšovršina dielektrika je paralelna s D i E , pa kon…guraciju moµzemo razmatrati kao
dva paralelna kondenzatora. Odavde slijedi
"0 " r 1 l "0 " r 2 l 2 "0 " r l
C = C1 + C2 = + =
ln ab ln ab ln ab
gdje je "r = 12 ("r1 + "r2 ). Ova dva dielektrika nalikuju jednom dielektriku koji ima srednju dielek-
triµcnu permitivnost.
Primjer 87. Prona†ite pad napona kroz dvoslojnu dielektriµcnu ploµcu površine S = 1 m2 , debljine
sloja 1 d1 = 5 mm elektriµcne permitivnosti "r1 = 5 i sloja 2 debljine d2 = 12 mm s elektriµcnom
permitivnosti "r2 = 1, ako je na krajevima dodan napon od U = 1000 V.
Ove dvije površine su u serijskoj vezi pa je ukupni kapacitet jednak
" 0 " r 1 S1 "0 (5) 1 m2
C1 = = = 1000"0 = 1000 m 8:85 10 12 F m 1 = 8:85 10 9 F
d 5 10 3 m
" 0 " r 2 S2 "0 (1) 1 m2 250 250
C2 = = = "0 = m 8:85 10 12 F m 1 = 7:37 10 10 F
d 12 10 3 m 3 3
C1 C2 1000 m "0 250

3 m "0 1000 10
C= = 250 = m "0 = 6: 81 10 F
C1 + C2 1000 m "0 + 3 m "0 13
!
Dielektriµcni pomak D kroz kondenzator je
Q CU 6: 807 7 10 10 F 1000 V 7 C
Dn = s = = = = 6: 81 10
S S 1 m2 m2
pa je
D 6: 81 10 7 mC2 V
E1 = = 12 1
= 1:54 104
"0 "r1 8:85 10 Fm 5 m
D 6: 81 10 7 mC2 V
E2 = = = 7:69 104
"0 "r2 8:85 10 12 F m 1 1 m
odakle je razlika napona na slojevima
V
U1 = E1 d1 = 1:54 104 5 mm = 77 V
m
V
U2 = E2 d2 = 7:69 104 12 mm = 923 V
m
Primjer 88. Prona†ite pad napona na svakom dielektriku, ako je ukupni pad napona U = 1000 V,
koji su dio popunjenog cilindra kuta ' unutrašnjeg polumjera r1 = 3 cm i vanjskog r2 = 5 cm µcije su
dielektriµcne permitivnosti "r1 = 5 i "r2 = 10. Dielektriµcna me†upovršina je postavljena na sredini
dielektrika.
58 µ
6. KAPACITET I DIELEKTRI CNI M ATERIJALI
Raspodjela napona jednaka je kao i kod punih cilindara. Ako se uzme segment s kutom ', u
odnosu na puni cilindar kapacitet će biti u odnosu 2' . Tako je
2 "0 " r 1 l ' "0 "r1 l 8:85 10 12 F m 1
5 10
C1 = = '= l ' = 1:54 10 l ' ( F)
ln 34 cm
cm
1 1
ln 2 (r1 +r2 ) 2 ln 2 (r1 +r2 )
r1 r1
2 "0 " r 2 l ' "0 "r1 l 8:85 10 12 F m 1
5 10
C2 = = '= = 1:98 10 l ' ( F)
ln 1 (rr+r
2
)
2 ln 1 (rr+r
2
)
ln 45 cm
cm
2 1 2 2 1 2
Kako je Q = C1 U1 = C2 U2 i U = U1 + U2 slijedi
C2 1:98 10 10 l ' ( F)
U1 = U= 10 ) l '
100 V = 562:5 V
C1 + C2 (1:54 10 ( F) + (1:98 10 10 ) l ' ( F)
C1 1:54 10 10 l ' ( F)
U2 = U= 100 V = 437:5 V
C1 + C2 (1:54 10 10 ) l ' ( F) + (1:98 10 10 ) l ' ( F)
Primjer 89. Kondenzator C = 12 pF i otpornik R = 100 spojeni su serijski na napon U = 24 V.
Koliki je naboj na kondenzatoru u trenutku kada jakost struje kroz krug iznosi I = 0:1 A? Kojom
snagom e uskladištuje elektrostatska energija u tom trenutku?
Rješenje:
Napon izme†u toµcaka sa strana kondenzatora i otpornika iznosi
Q
U = IR +
C
odakle je
Q = U C IRC = 24 V 12 pF 0:1 A 100 12 pF
= 1: 68 10 10 A s = 16:8 n C
Snaga je vremenska derivacija energije
dEel dQ Q 16:8 10 9 C
P = = Ukond: = I= 0:1 A = 140 W
dt dt C 12 pF
Primjer 90. Kondenzator kapaciteta C = 50 F nabijen je spajanjem na izvor napona U0 =
200 V, odspojen od izvora i izbijan preko otpornika otpora R = 1 k . Kolika je vremenska konstanta
tog kruga? Nakon koliko vremena se kondenzator isprazni za 95% poµcetnog naboja? Kolika se termiµcka
energija pritom razvije u otporniku?
Rješenje:
Prije praµznjenja kondezator ima naboj i napon
6
Q0 = CU0 = 50 10 F 200 V = 0:01 C
U0 = 200 V
Prilikom praµznjenja mijenjaju se naboj i napon prema izrazima
t Q
Q = Q0 e RC =) t = RC ln
Q0
t Q
U = U0 e RC =) U = U0
Q0
Vremenska konstanta tog kruga iznosi
6
= RC = 1 k 50 10 F = 0:05 s
Kondenzator se isprazni za 95%, tj.
Q = Q0 0:95Q0 = 0:05Q0
2. PRIM JERI 59
zato je potrebno vrijeme

Q
t = RC ln = ln 0:05 = 0:05 s ln 0:05 = 0:149 79 s
Q0
Napon je u tom trenutku
t Q
U = U0 e RC = U0
= 0:05U0 = 0:05 200 V = 10 V
Q0
Promjena elektrostatske energije kondenzatora (odnosno razvijena toplina)
1 1 Ch 2 2
i
E = CU02 CU 2 = U0 (0:05U0 )
2 2 2
2 2
CU0 5 10 5 F (200 V)
= (0:9975) = 0:9975
2 2
= 0:997 5 J
ili kao
Q20 Q2
E= = 0:9975 J
2C 2C
Primjer 91. U jednoj litri vode otopljeno je n = 0:05 mol NaCl. Kolika je vodljivost te otopine
m2 m2
ako je pokretljivost N a+ iona N a+ = 4 10 8 V s , a pokretljivost Cl iona Cl = 6 10 8 V s?
Rješenje:
Veza izme†u vodljivosti i pokretljivosti nositelja naboja je
= ne ( N a+ + Cl )
Koncentraciju nositelja naboja odre†ujemo iz koncentracije otopine po jedinici volumena:
mol
n = 0:05 103 3 6:0221367 1023 mol 1 = 3: 011 1 1025 m 3
m
Uvrštavajući ove podatke dobivamo
m2
= 3: 011 1 1025 m 3
1:60217733 10 19
C (4 + 6) 10 8
Vs
C 1 1
= 0:482 43 = 0:48243 m
Vms
1
= = 2: 072 8 m
POGLAVLJE 7
µ
LAPLACEOVA JEDNADZBA
1. Uvod
2. Primjeri
Primjer 92. Potencijal na n1 dijelu ruba kruga ima vrijednost V1 , a drugdje nula. Prona†ite
potencijal u središtu kruga, gdje unutrašnji dio kruga nema naboja. Prona†ite potencijal ako je krug
podijeljen na n dijelova ali s razliµcitim vrijednostima potencjala.
Oznaµcimo potencila u središtu kruga s Vs . Laplaceova jednadµzba dozvoljava superpoziciju rješenja.
Ako napravimo superpoziciju n dijelova s potencijalom V1 rezultat će zbog simetrije, jer svaki dio daje
jednak potencijal u središtu kruga, imati jedinstveno rješenje V = V1 svugdje unutar kruga, pa tako
i u središtu kruga. Zapravo je
nVs = V1
V1
Vs =
n
Ako sada uzmemo razliµcite vrijednosti na svakom dijelu kruga, rješenje opet dobivamo superpozi-
cijom problema
V1 V2 Vn V 1 + V2 + Vn
Vs = + + =
n n n n
što je teorem srednje vrijednosti u posebnom sluµcaju. Uz ' = 2n slijedi
1
Vs = (V1 ' + Vn ' + Vn ')
2
odnosno, u graniµcnoj vrijednosti n ! 1
Z2
1
Vs = V (') d'
2
0
što je opća formulacija teorema srednje vrijednosti. Potpuno identiµcno se moµze teorem izraziti i za
sferu, samo se umjesto ravninskog kuta uzima prostorni kut.
Primjer 93. Prona†ite funkciju potencijala za podruµcje izme†u dva paralelna kruµzna diska okomita
na os z, uz zanemarenje rubnih podruµcja.
Kako V nije funkcija zavisna o varijablama r i ', Laplaceova jednadµzba se reducira na
d2 V
=0
dz 2
µcije rješenje je
V = Az + B
pa paralelni kruµzni diskovi imaju funkciju potencijala identiµcnu potencijalu za paralelne ravnine. Za
drugi izbor osi rješenje bi bilo V = Ax + B ili V = Ay + B.
61
POGLAVLJE 8
MAGNETIZAM
1. Uvod
!
Magnetska sila F na naboj Q koji se giba brzinom ! v u magnetskom polju indukcije (gustoće
!
magnetskog toka) B , jest
! !
F = Q!v B
! !
F = F = QvB sin ^! v ; B = DvB sin
Jedinica za magnetsku indukciju je tesla T = Akgs2 . Na element duljine vodiµca d!

s , kojim teµce
!
struja jakosti I, magnetsko polje indukcije B djeluje silom
! !
d F = I d!s B
Ako je polje homogeno, tada je sila na ravni vodiµc duljine l
! ! !
F = I l B
F = BIl sin
!
gdje je - kut izme†u smjera kojim teµce struja kroz vodiµc i smjera vektora magnetske indukcije B .
Sila kojom dva ravna paralelna vodiµca djeluju jedan na drugi iznosi
I1 I2
F = 0 r l
2 r
gdje su I1 ; I2 - jakosti struja u vodiµcima, l - duljina vodiµca, r - njihova me†usobna udaljenost, a r -
relativna permeabilnost sredstva. Konstanta
6 N Tm
0 = 1:2566370614 10 2 =4 10 7
A A
je apsolutna permeabilnost vakuuma. Ako struje u vodiµcima imaju isti smjer tada je sila privlaµcna,
ako je smjer suprotan sila je odbojna.
Magnetsko polje
Za opisivanje magnetskog polja koristimo tri …zikalne veliµcine i to: vektor magnetske indukcije
! ! !
(gustoća magnetskog toka) B , vektor jakosti magnetskog polja H i vektor magnetizacije M . Mag-
netsku indukciju B i jakost magnetskog polja H povezujemo relacijom
B= 0 rH
= H
! ! !
Veza izme†u vektora B ; H i M jest
! ! !
B = 0 H +M
A !
Jedinica za jakost magnetskog polja, kao i magnetizaciju je m . Najµcešće je magnetizacija M srazm-
jerna jakosti magnetskog polja
! !
M = mH
gdje je m - magnetska susceptibilnost materijala
m = r 1
63
64 8. M AGNETIZAM
Magnetski tok je plošni integral vektora magnetske indukcije

Z
! !
B = B dS
S
jedinica za magnetski tok je veber [ Wb]. Ako je polje homogeno, u odnosu na neku ravnu površinu
!
( B je konstanta koju moµzemo izvući ispred integrala), pa je magnetski tok
! ! ! !
B = B S = BS cos ^ B ; S = BS cos
Biot-Savartov zakon: Magnetska indukcija, koju proizvodi diferencijalni element struje I d! s

iznosi
! I d!s ! r0
dB = 2
4 r
gdje je !
r - radijus-vektor od elementa vodiµca do poloµzaja toµcke u kojoj raµcunamo magnetsku indukciju
! ! !
B , a r 0 = rr - jediniµcni vektor, I jakost struje i d!
s - vektor duljine diferencijalnog elementa vodiµca.
Magnetska indukcija na udaljenosti a od ravnog vodiµca kojim teµce struja jakosti I iznosi
I
B=
2 a
Struja jakosti I koja teµce kruµznim zavojem polumjera R, uzrokuje u središtu zavoja magnetsku in-
dukciju
I
B=
2R
a unutar zavojnice duljine l, sa N zavoja
I
B=N
l
gdje ovaj izraz vrijedi toµcno za prstenastu zavojnicu (toroid), a priblµzno za valjkastu zavojnicu
(solenoid), to bolje što je polumjer zavojnice manji u odnosu na duljinu zavojnice l.
Ampèreov zakon glasi: Cirkulacija (linijski integral po zatvorenoj krivulji) vektora jakosti
magnetskog polja jednaka je zbroju jakosti struja obuhvaćenih tom krivuljom
I n
! ! X
H ds = Ii
K i=1
Induktivitet - Faradayev zakon indukcije: Inducirana elektromotorna sila u zavoju jednaka

je negativnoj brzini promjene magnetskog toka kroz zavoj
d
"i =
dt
Giba li se vodiµc duljine l brzinom v u homogenome magnetskom polju indukcije B, inducirana elek-
tromotorna sila je
!
" = Blv sin ^!
i v ; B = Blv sin
Magnetski tok kroz površinu ome†enu nekim zavojem proporcionalan je jakosti struje I kroz taj zavoj
=LI
Wb Vs
gdje je L - koe…cijent samoindukcije (induktivitet). Jedinica za induktivitet je H = A = A . Za
zavojnicu duljine l, popreµcnog presjeka S koja ima N zavoja, induktivitet je
N 2S
L= 0 r
l
Elektromotorna sila samoindukcije uzrokovana je promjenom jakosti struje I
d dI
"L = = L
dt dt
2. PRIM JERI 65
Ako su dvije zavojnice induktivno povezane, tada će promjena jakosti struje I1 u primarnoj
zavojnici inducirati elektromotornu silu u sekundarnoj
dI1
"2 = L12
dt
gdje je L12 - koe…cijent uzajamne indukcije.
Energija magnetskog polja zavojnice induktiviteta L, kroz koju teµce struje jakosti I, jest
1 2
W = LI
2
a gustoća energije magnetskog polja je
1 2 1 1
w= 0 rH = B2 = BH
2 2 0 r 2
2. Primjeri
Primjer 94. Proton naboja e = 1:6 10 19 C i mase mp = 1:67 10 27 kg i alfa µcestica (q = 2e; m = 4mp )
ubrzani naponom U = 1 kV opisuju kruµznu putanju u magnetskom polju B = 0:1 T. Izraµcunajte polum-
jere tih putanja i frekvenciju kruµzenja.
Rješenje:
Centripetalnu silu za kruµzno gibanje daje magnetska sila
mv 2
= QvB
R
µ
Cestica ubrzana naponom U imati će brzinu
1
= QU mv 2
r 2
2QU
v =
m
odakle za polumjer putanje i frekvenciju µcestice dobivamo
q s
2QU
mv 2
mv m m 1 2mU
R = = = =
QvB QB QB B Q
q v
2QU u 2QU r
v m But m B Q2 QB
f = = q = 2mU
= 2
=
2 R 2 1 2mU 2 Q
2 m 2 m
B Q
što za proton (Q = e; m = mp ) daje:

r r
1 2mp U 1 2 1:67 10 27 kg 103 V 2
Rp = = = 4: 57 10 m
B e 0:1 T 1:6 10 19 C
eB 1:6 10 19 C 0:1 T
fp = = = 1:53 106 Hz = 1:53 MHz
2 mp 2 1:67 10 27 kg
a za alfa µcesticu
s r r
1 2m U 1 2 4mp U p 1 2mp U
R = = = 2
B Q B 2e B e
p
= 2Rp = 6: 46 10 2 m
Q B 2eB 1 eB 1
f = = = = fp = 7:65 105 Hz = 765 kHz
2 m 2 4mp 2 2 mp 2
66 8. M AGNETIZAM
Primjer 95. Snop jednostruko nabijenih iona razliµcitih brzina ulazi kroz pukotinu A u prostor s
V
okomito ukrštenim homogenim elektriµcnim i magnetskim poljem jakosti E = 5 105 m i B = 1 T. U
tom selektoru brzine samo µcestice odre†ene brzine prolaze neotklonjeno i kroz pukotinu A’ iza koje se
nalazi homogeno magnetsko polje B 0 = 0:5 T usmjereno tako da je bezina µcestice stalno okomita na
njega. Izraµcunajte mase iona ako su polumjeri putanja µcestica R1 = 0:201 m i R2 = 0:341 m.
Rješenje:
Ovaj primjer prikazuje rad spektroskopa masa, ure†aja za odvajanje µcestica s razliµcitim masama.
Na µcesticu u prostoru izme†u pukotina A i A’djeluju elektriµcna Fe = QE i magnetska sila Fm = QvB.
Ioni µcija brzina zadovoljava uvjet
E
QE = QvB =) v =
B
neće biti otklonjeni i nesmetano će proći kroz pukotinu A’u prostor s magnetskim poljem B’. Tu će
zbog djelovanja magnetske sile (koja djeluje kao centripetalna sila) gibati se kruµzno po polumjeru R
mv 2
= QvB 0
R
QvB 0 R QB 0 R QB 0 R QBB 0 R
m = = = E
=
v2 v B
E
odakle je
QBB 0 R1 1:9 10 19
C 1 T 0:5 T 0:201 m 26
m1 = = V
= 3: 819 10 kg 23 u
E 5 105 m
QBB 0 R2 1:9 10 19
C 1 T 0:5 T 0:341 m 26
m2 = = V
= 6: 479 10 kg 39 u
E 5 105 m
Primjer 96. Duga valjkasta zavojnica ima 20 zavoja po centimetru duljine. Primjenom Am-
pèreova zakona odredite jakost magnetskog polja unutar zavojnice kada kroz nju teµce struja jakosti
I = 0:05 A.
Rješenje:
Primjenom Ampèreova zakona
I
! !
H d l = NI
K
na zamišljenoj integracijskoj krivulji K koju odabiremo radi simetriµcnosti kao kvadrat stranice a. U
dugoj valjkastoj zavojnici magnetske silnice unutar zavojnice su pravci paralelni koaksijalnom pravcu,
a izvan zavojnice su nula (zanemarive). Integriranjem dobivamo
I ZB ZC ZD ZA
! ! ! ! ! ! ! ! ! !
H dl = H dl + H dl + H dl + H dl
K A B C D
ZB ZC ZD ZA
3
= H cos 0 dl + H cos dl + H cos dl + H cos dl
2 2
A B C D
| {z } | {z } | {z }
! ! =0; H=0 ! !
=0; H ?d l =0; H ?d l
I
! ! Na
H dl = Ha = I
l
K
Na
gdje je l broj zavoja koji obuhvaća zamišljeni kvadrat. Odavde slijedi da je
N 20 A
H= I= 0:05 A = 100
l 10 2 m m
2. PRIM JERI 67
Primjer 97. U dugoj šupljoj valjkastoj zavojnici promjera r = 5 cm i duljine l = 80 cm sa

1000 zavoja teµce struja jakosti I = 0:5 A. Izraµcunajte magnetsku indukciju unutar zavojnice, gustoću
energije magnetskog polja i ukupnu magnetsku energiju.
Rješenje:
Magnetska indukcija B unutar duge zavojnice (2r l) iznosi
N T m 1000
B= 0 I = 4 10 7 0:5 A = 7:85 10 4
T
l A 0:8 m
Gustoća energije magnetskog polja jest
4 2
B2 7:85 10 T J
w= = 7 Tm
= 0:245
2 0 2 4 10 A
m3
Volumen zavojnice iznosi
2
V = B l = r2 l = (0:05 m) 0:8 m = 6: 28 10 3
m3
Ako zanemarimo promjenu magnetskog polja pri krajevima zavojnice, tada bi gustoća energije mag-
netskog polja bila konstantna i ukupnu energiju bi dobili kao
J
W = w V = 0:245 6: 28 10 3 m3 = 1:54 10 3 J = 1: 54 mJ
m3
Primjer 98. Pravocrtni vodiµc duljine l = 2 m i otpora R1 = 10 spojen je preko metalnih traµcnica
na akumulator elektromotorne sile " = 12 V i unutrašnjeg otpora Ru = 2 . Vodiµc i traµcnice nalaze
se u homogenome magnetskom polje indukcije B = 1 T, tako da je polje okomito na površinu petlje.
Nakon zatvaranja strujnoga kruga vodiµc se poµcinje gibati i postigne stalnu brzinu v0 = 1 ms . Kolike su
jakost struje i magnetska sila u poµcetnom trenutku zatvaranja strujnoga kruga? Kolika je jakost struje
kroz vodiµc kada brzina gibanja postane konstantna? Kolika je otporna sila? Otpor vodova zanemarite.
Rješenje:
U trenutku kada se vodiµc poµcinje gibati jošnema inducirane elektromotorne sile, te je jakost struje
u krugu
" " 12 V
I= = = = 1A
R 1 + Ru R 10 + 2
Magnetska sila iznosi
F = BIl = 1 T 1 A 2 m = 2 N
Gibanjem vodiµca inducira se elektromotorna sila iznosa
"i = Blv
Primjenom drugoga Kircho¤ova zakona raµcunamo jakost struje
" "i = IR
" Blv0 = I0 R
" Blv0 12 V 1 T 2 m 1 ms
I0 = = = 0:83 A
R 12
Vodiµc postigne konstantnu brzinu kada se izjednaµce magnetska sila i sila trenja klizanja. Odavde
slijedi
Fm = Ftr = BI0 l = 1 T 0:83 A 2 m = 1:66 N
Primjer 99. Komad metalnog vodiµca duljine l = 0:5 m i mase m = 0:1 kg moµze klizati preko
dviju usporednih metalnih traµcnica okomito na vertikalno homogeno magnetsko polje B = 1 T. Ako u
poµcetnom trenutku klizaµc dobije brzinu v0 = 1 ms koliki put će prevaliti dok se ne zaustavi? Koliki će
biti put i brzina u trenutku t = 1 s? Otpor strujnoga kruga iznosi R = 2 .
68 8. M AGNETIZAM
Rješenje:
Za vrijeme dt vodiµc napravi put od ds = vdt i pri tome se površina promijeni za dS = lvdt. Zbog
toga promjena magnetskog polja iznosi
d = BdS = Blvdt
te je inducirana elektromotorna sila
d
"= = Blv
dt
Jakost struje kroz krug iznosi
"
I=
R
pa na klizaµc djeluje magnetska sila u smjeru suprotnome gibanju
Blv B 2 l2 v
F = BIl = B l= = bv
R R
2 2
B 2 l2 (1 T) (0:5 m) kg
b = = = 0:125
R 2 s
gdje je b konstanta.Vektroski bi bilo
!
F = b! v
Drugi Newtonov zakon za to gibanje daje
d2 s dv
F =m =m = bv
dt2 dt
uz poµcetne uvjete t = 0, s = 0, v = v0 . Rješavanjem jednadµzbe dobivamo
dv
m = bv
dt
Zv Zt
dv b
= dt
v m
v0 0
v b t b
ln vjv0 = tj =) ln v ln v0 = (t 0)
m 0 m
v b v b
ln = t =) = e mt
v0 m v0
b
v = v0 e mt
odakle je prije†eni put jednak

Zt Zt t
b mv0 b mv0 b b
s = vdt = v0 e mt dt = e mt = e mt e m 0
b 0 b
0 0
mv0 b mv0 b mv0 R b
= 1 e mt = 1 e mt = 1 e mt
b B 2 l2 B 2 l2
R
Ukupni prije†eni put iznosi
mv0 R 0:1 kg 1 ms 2
suk = 2 2 = 2 2 = 0:8 m
B l (1 T) (0:5 m)
U trenutku t = 0:1 s brzina i prije†eni put iznose
B 2 l2 m (1 T)2 (0:5 m)2
1s m
v = v0 e Rm t = 1 e 0:1 kg 2 0:29
s s
B 2 l2 (1 T)2 (0:5 m)2
t 1s
s = suk 1 e Rm = 0:8 m 1 e 0:1 kg 2 = 0:57 m
POGLAVLJE 9
µ
IZMJENICNA STRUJA
1. Uvod
Ako se tanka zavojnica (okvir) od N zavoja površine S jednoliko vrti kutnom brzinom ! = 2 f =
2
T u homogenome magnetskom polju indukcije B, inducira se sinusoidalna izmjeniµcna elektromotorna
sila:
d
"= N = N BS! sin !t = "m sin !t
dt
Ovisnost izmjeniµcnoga napona i struje o vremenu opisuje se izrazom
u = Um sin (!t + ')
i = Im sin !t
gdje su Um ; Im maksimalne vrijednosti (amplitude) napona i struje, a ' je fazni kut izme†u napona
i struje.
Efektivna vrijednost I de…nira se kao jakost koju bi morala imati istosmjerna struja konstantne
jakosti I, koja bi u jednakom vremenskom intervalu proizvela isti toplinski uµcinak na nakom omskom
otporu kao i promatrana izmjeniµcna struja.
Im
I=p
2
Analogno de…niramo i efektivnu vrijednost napona
Um
U= p
2
Ohmov zakon za izmjeniµcnu struju glasi:
U
I=
Z
gdje je Z ukupni otpor (impedancija) u krugu izmjeniµcne struje i de…nirana je izrazom
q
2
Z = R2 + (XL XC )
1
gdje je R - radni otpor, XL = L! - induktivni otpor, a XC = C! µ
- kapacitivni otpor. Cesto se struja,
napon i impedancija simboliµcki prikazuju kompleksnim brojevima radi lakšeg raµcunanja
i = Im ej!t
u = Um ej(!t+')
Z = R + j (XL XC )
p
gdje je j = 1 - imaginarna jedinica (matematiµcki i ali zbog oznake jakosti struje po dogovoru
koristimo oznaku j).
Pri paralelnome spajanju otpora praktiµcnije je raµcunati s vodljivostima. Ukupna vodljivost Y = Z1
jednaka je
q
2
Y = G2 + (BL BC )
gdje je G - omska vodljivost, BL - induktivna vodljivost i BC - kapacitivna vodljivost.
69
70 µ
9. IZM JENI CNA STRUJA
Ako trenutnu vrijednost jakosti struje u krugu oznaµcimo sa i = Im sin !t, tada će trenutna vri-
jednost napona biti u = Um sin (!t + '), gdje je fazni pomak ' napona u odnosu prema struji izraµzen
sa
1
XL XC L! C!
tan ' = =
R R
Srednja vrijednost snage izmjeniµcne struje iskazuje se izrazom
P = U I cos '
Produkt
Pp = U I
naziva se prividnom snagom i izraµzava se u voltamperima ( V A). Reaktivna (jalova) snaga je
Pr = Pp sin '
Jedinica za reaktivnu (jalovu) snagu izmjeniµcne struje jest var ( V A = var = W). Prividna snaga
jednaka je korijenu zbroja kvadrata radne i reaktivne snage
p
Pp = P 2 + Pr2
Za idealni transformator (bez gubitaka) vrijedi
U1 I2 N1
= =
U2 I1 N2
gdje su U1 ; I1 ; N1 i U2 ; I2 ; N2 napon, jakost struje i broj zavoja primarne odnosno sekundarne zavo-
jnice.
Naponi pojedinih faza trofaznog sustava jesu
uR = Um sin !t
2
us = Um sin !t
3
4
ur = Um sin !t
3
dok je napon nul-voda jednak nuli jer je taj vod uzemljen.
2. Primjeri
Primjer 100. Serijski spoj omskog otpora R = 300 i kondenzatora kapaciteta C = 7:957 F
spojen je na gradsku mreµzu efektivne vrijednosti napona U = 220 V i frekvencije = 50 Hz. Koliki je
trenutni pad napona na svakome od otpora u trenutku kada je jakost struje i = 0:5 A?
Rješenje:
Kapacitivni otpor iznosi
1 1
XC = = = 400
C! 7:9577 10 6 F 100 Hz
Ukupni otpor (impedancija) iznosi
q q
2 2
Z = R2 + XC2 = (300 ) + (400 ) = 500
Maksimalna vrijednost struje iznosi
p
Um 220 V 2 311: 13 V
Im = = = = 0:622 25 A
Z 500 500
te je vremenska ovisnost jakosti struje zadana izrazom
i (t) = Im sin !t = 0:622 25 A sin (100 t)
2. PRIM JERI 71
gdje je kut izraµzen u radijaima. Fazni kut izme†u napona i struje iznosi
XC 400 4
' = arctan = arctan = arctan
R 300 3
= 0:927 3 rad = 53: 129
te je napon zadan izrazom
u = Um sin (!t + ') = 311:13 V sin (100 t 0:927 3)
Struja ima vrijednost i (t1 ) = 0:5 A u trenucima kada je
i (t1 ) 0:5 A
sin !t1 = = = 0:803 54
Im 0:622 25 A
odnosno
!t1 =
arcsin 0:803 54 = 0:933 22 rad
1 0:933 22 3
t1 = arcsin 0:803 54 = = 2: 970 5 10 s
! 100
i vrijednost i (t2 ) = 0:5 A kada je
i (t2 ) 0:5 A
sin !t2 = = = 0:803 54
Im 0:622 25 A
odnosno
!t2 = arcsin ( 0:803 54) = 0:933 22 rad
kako bi dobili pozitivni trenutak vremena dodati ćemo period
( !t2 =
0:933 22) rad = 2: 208 4 rad
1 2: 208 4 3
t2 = arcsin 0:803 54 = = 7: 029 6 10 s
! 100
Naponi su u tim trenucima:400 0:62225 A (0:595 27) = 148: 16 A
t = t1 = 2: 970 5 10 3 s
uR = Im sin !t1 R = 0:5 A 300 = 150 V
uC = XC Im sin !t1 = 400 0:62225 A ( 0:595 25)
2
= 148: 16 V
u = uR + uC = 150 V + ( 148: 16 V) = 1:84 V
t = t2 = 7: 029 6 10 3 s
uR = Im sin !t2 R = 0:5 A 300 = 150 V
uC = XC Im sin !t2 = 400 0:62225 A (0:595 27)
2
= 148: 16 V
u = uR + uC = 150 V + 148: 16 V = 298:16 V
Primjer 101. Koaksijalni kabel unutarnjeg polumjera R1 = 0:5 mm, vanjskog polumjera R2 =
3 mm, duljine l = 30 m, s izolatorom relativne elektriµcne permitivnosti "r = 3, spojen je na gradsku
mreµzu izmjeniµcnog napona U = 220 V. Kolika je jakost struje kroz kabel?
Rješenje:
Kapacitet koaksijalnog kabela jest
12 1
2 "0 " r 2 8:854187817 10 Fm
C = R2
l= 3 mm 30 m
ln R1 ln 0:5 mm
10
= 9: 314 7 10 F 93 nF
72 µ
1 3: 417 3 106 m2
Kapacitivni je otpor kabela 9: 314 7 10 10 F 100 Hz = A2 s3 kg
1 1
XC = = = 3: 417 3 M
C! 9: 314 7 10 10 F 100 Hz
Pa je jakost struje
U 220 V
I= = = 6: 437 8 10 5 A
XC 3: 417 3 M
Primjer 102. Omsko trošilo snage P = 15 kW spojeno je preko dugoga dvoµzilnoga kabela ukupnog
otpora R = 0:4113 9 na izvor izmjeniµcnoga napona. Koliki je napon izvora izmjeniµcne struje ako je
gubitak energije u kabelu 15% ulazne energije?
Rješenje:
Na trošilo dolazi 85% energije koju šalje izvor, ta je ulazna snaga
15 kW
Pu = = 17: 647 kW
0:85
a gubitak u kabelu je
Pg = Pu P = 2:647 kW
Kako je gubitak u kabela zapravo gubitak na Jouleovu toplinu, vrijedi
Pg = I 2 R
odakle je jakost struje
r r
Pg 2:647 kW
I= = = 80:214 A
R 0:41139
Ulazna snaga je
Pu = Ui I
odakle je
Pu 17: 647 kW
Ui = = = 220 V
I 80:214 A
Primjer 103. U strujnome krugu napon i struja se mijenjaju prema zakonu
u (t) = Um sin !t
i (t) = Im sin (!t + ')
1
gdje je ! = 100 s , Um = 110 V, Im = 2 A, a kut izme†u napona i struje iznosi:
a): ' = 0 ,
b): ' = 6 ,
c): ' = 2 . Izraµ cunajte minimalnu, maksimalnu i srednju vrijednost snage. Nacrtajte
u (t) ; i (t) i P (t) dijagrame.
Rješenje:
Trenutna vrijednost snage jednaka je
P (t) = u (t) i (t) = Um sin !t Im sin (!t + ') = Um Im sin (!t + ') sin !t
p p
Budući da je Um = 2U , i Im = 2I , gdje su U; I - efektivne vrijednosti napona i struje, te
1
sin (!t + ') sin !t = [cos ' cos (2!t + ')]
2
vrijedi
P (t) = U I [cos ' cos (2!t + ')]
Minimalna vrijednost snage je
Pmin = U I (cos ' 1)
2. PRIM JERI 73
a maksimalna vrijednost je
Pmax = U I (cos ' + 1)
dok je srednja snaga jednaka
ZT ZT
1 1
P = P (t) dt = U I [cos ' cos (2!t + ')] dt
T T
0 0
ZT ZT
UI UI
= [cos ' cos (2!t + ')] dt = U I cos ' cos (2!t + ') dt
T T
0 0
| {z }
=0
= U I cos '
a): Ako je fazni pomak izme†u napona i struje ' = 0, trošilo u krugu je µcisti omski (aktivni)
otpor, vrijedi
Pmin = U I (cos 0 1) = 0 W
Pmax = U I (cos 0 + 1) = 2U I = Um Im = 110 V 2 A = 220 W
Pmax
P = U I cos 0 = U I = = 110 W
2
b): Ako je ' = 6 , u krugu je aktivni i pasivni (reaktivni) otpor, a snaga je
Pmin = U I cos 1 = 110 W (0:866 03 1) = 14: 737 W

6
Pmax = U I cos + 1 = 110 W (0:866 03 + 1) = 205: 26 W
6
P = U I cos
= 110 W 0:866 03 = 95: 263 W
6
c): Ako je ' = 2 , u krugu je samo reaktivni (induktivni ili kapacitivni) otpor. Tada je
cos 2 = 0, pa je
Pmin = Pmax = U I = 110 var

P = 0W
Srednja snaga jednaka je nuli. Tijekom jedne polovine perioda energija prelazi iz izvora u
reaktivni element (u obliku elektrostatske odnosno magnetske energije), dok se tijekom druge
polovine perioda ista vraća u izvor.
Primjer 104. Omski otpor R = 50 i induktivni otpor XL = 150 spojeni su paralelno na izvor
izmjeniµcnog napona. Kolike su ukupna vodljivost i ukupna impedancija tog spoja?
Rješenje:
Zadatak moµzemo riješiti na dva naµcina. Prvi naµcin je preko vodljivosti, a drugi rješavanjem mreµza
izmjeniµcne struje, odnosno prikazom preko kompleksnih brojeva. Ukupna vodljivost je
s
q 2 2
1 1 1
Y = G2 + BL2 = + = 0:02 108 2
50 150
a impedancija je reciproµcna vrijednost vodljivosti
1 1
Z= = 1 = 47: 434
Y 0:02 108 2
Drugi naµcin je:
I = Im ej!t ; U = Um ej(!t+')
74 µ
u tzv. Argandovu dijagramu u kojem je apscisa realna, a ordinata imaginarna os. Impedancija i
vodljivost mogu se prikazati kao kompleksni brojevi, što u našem primjeru slijedi
1 1 1
G = = = 0:02
R 50
1 1 1
BL = = = j6:6667 10 3
jXL j 150
1
Y = (0:02 j0:0066667)
q
2 2 1 1
jY j = (0:02) + ( 0:0066667) = 4: 444 4 10 4
1 1 (0:02 + j0:0066667)
Z = = 1 =
Y (0:02 j0:0066667) 4: 444 4 10 4
= 2250 (0:02 + j0:0066667) = (45 + j15)
p
jZj = 452 + 152 = 47: 434
Primjer 105. Omski otpor R = 10 i induktivni otpor XL = 25 serijski su spojeni na grad-
sku mreµzu. Izraµcunajte impedanciju,te ukupnu, omsku i induktivnu vodljivost tog spoja. Koliki je
ekvivalentni paralelni spoj omskog i induktivnog otpora?
Rješenje:
Impedancija, prikazana u kompleksnoj ravnini, iznosi
Z =
(10 + j25)
p
jZj = 102 + 252 = 26: 926
25 2
Vodljivost je reciproµcna vrijednost impedancije 725 = 3: 448 3 10
1 1 10 j25 1
Y = = =
Z (10 + j25) 102 + 252
1
= (0:013793 j0:0 34483)
Budući da je komplekna vodljivost jednaka
Y =G j (BL BC )
1 1
omska vodljivost je G = 0:013793 , a reaktivna (induktivna) vodljivost je BL = 0:0 34483 .
0 1
Taj je spoj ekvivalentan paralelnome spoju omskog otpora R = G = 72: 501 i induktivnoga otpora
XL0 = B1L = 29 .
Primjer 106. Na izmjeniµcni napon U = 220 V u seriju su spojeni omski otpor R = 9 , induktivni
otpor XL = 6 i kapacitivni otpor XC = 3 . Izraµcunajte impedanciju, fazni kut izme†u napona i
struje te snagu. Napišite izraz za struju u trenutku kada je napon jednak u = (100 + j196) V.
Rješenje:
Impedancija, prikazana u kompleksnoj ravnini, iznosi
Z9 + j6 = j3 = (9 + j3)
p p
jZj = 92 + 32 = 3 10 = 9: 486 8
Fazni kut izme†u napona i struje iznosi
1
L! C! XL XC 6 3 1
tan ' = = = =
R R 9 3
1
' = arctan = 0:321 75rad = 18: 435
3
Snaga je jednaka
2
U2 (220 V)
P = U I cos ' = cos ' = cos 18:435 = 4840 W
Z 9:4868
2. PRIM JERI 75
Ako je napon u = (100 + j196) V, trenutna je vrijednost struje

u (100 + j196) V (100 + j196) (9 j3) V
i = = =
Z (9 + j3) (9 + j3) (9 j3)
1488 + 1464i
= A = (16: 533 + 16: 267i) A
q 90
2 2
jij = (16: 533) + (16: 267) A = 23: 194 A
Primjer 107. Induktivni motor snage P = 1 kW, prikljuµcen je na gradsku mreµzu napona U =
220 V i frekvencije f = 50 Hz, te ima e…kasnost od = 85% i faktor snage 0:8. Odredite impedanciju,
fazni kut te prividnu, radnu i reaktivnu snagu. Koliki je kondenzator potreban da bi se faktor snage
podigao na 0:95? Kolika je reaktivna snaga potrebna za tu kompenzaciju? Kolika je jakost struje kroz
takav kompenzirani motor?
Rješenje:
Snaga koju motor uzima pri punom opterećenju iz izvora je
P 1000 W
Pu = = = 1176: 5 W
0:85
što odgovara prividnoj snazi
Pu 1176:5 W
Pp = = = 1470:6 W
cos ' 0:8
gdje je cos ' = 0:8 - faktor snage. Kroz motor teµce struja jakosti
Pp 1470:6 W
I1 = = = 6: 684 5 A
U 220 V
pa je impedancija kruga
U 220 V
Z= = = 32:912
I1 6: 684 5 A
od µcega je aktivni (omski) dio
R = Z cos ' = 32:912 0:8 = 26: 330
a reaktivni (induktivni) dio
XL = Z sin ' = 32:912 0:6 = 19: 747
Fazni kut iznosi
' = arccos 0:8 = 0:643 5rad = 36: 87
Dodavanjam paralelnoga kondenzatora kapaciteta C faktor snage poraste na
cos '0 = 0:95 =) '0 = 0:31756 rad = 18:195
tan '0 = 0:328 68
Iz izraza za fazni kut dobivamo
XL XC
I1 sin ' I2
tan '0 = =
R I1 cos '
XC = XL R tan '0 = 19: 747 26: 330 0:328 68
= 11: 093
pa je potrebni kapacitet kondenzatora
1 1 6
C= = 1
= 286:9 5 10 F
XC ! 11: 093 100 s
Struja kroz kondenzator je
I2 = I1 (sin ' tan '0 cos ') = 6: 684 5 A (0:6 0:328 68 0:8)
= 2: 253 1 A
76 µ
odakle je po kosinusovu pouµcku ukupna struja

r
I = I12 + I22 2I1 I2 cos '0 = 5: 566 5 A
2
Pa je reaktivna snaga u kondenzatoru
Pr = U I sin '0 = 220 V 5: 566 5 A sin 18:195
= 382: 39 var ( W)
Primjer 108. Omski otpor R = 20 spojen je paralelno s induktivnim otporom XL = 50 . Taj
je spoj prikljuµcen u seriju s kondenzatorom reaktivnog otpora XC = 10 i spojen na gradsku mreµzu.
Izraµcunajte impedanciju, struju i faktor snage.
Rješenje:
Vodljivost paralelnog spoja omskog i induktivnog otpora iznosi
1 1 1 1
Y0 = + = (0:05 j0:02)
20 j50
te je impedancija tog paralelnog spoja
1 1 0:05 + j0:02
Z0 = = 1 =
Y0 (0:05 j0:02) 0:052 + 0:022
= (17: 241 + j6: 896 6)
Ukupna impedancija iznosi
Z = Z 0 jXC = (17: 241 + j6: 896 6) j10
= (17: 241 j3: 103 4)
Jakost struje u krugu jest
U 220 V
I = = = (12: 360 + 2: 224 8i) A
Z (17: 241 j3: 103 4)
p
jij = 12: 362 + 2: 224 82 A = 12: 559 A
Faktor snage za ovaj krug iznosi
X 3:1034
tan ' = = = 0:18
R 17:241
' = arctan ( 0:18) = 0:178 09 rad = 32:056
cos ' = cos 32:056 = 0:984 18
Primjer 109. Impedancija jednofaznih vodova od izvora do potrošaµca za oba voda iznosi Z =
(5 + j3) . Na vodove je spojeno induktivno trošilo kojim teµce struja jakosti I = 1:5 A uz napon
U = 220 V i faktor snage cos ' = 0:73. Odredite napon izvora.
Rješenje:
Kut izme†u napona i struje na trošilu je
' = arccos 0:73 = 0:752 47 rad = 43:112
Ako struju kroz trošilo prikaµzemo izrazom
I = 1:5 (5 + j0) A
te napon na trošilu sa
U = 220 V (cos 43:112 + j sin 43:112) = (160: 6 + j150: 36) V
uz impedanciju vodova
Z =(5 + j3)
p
jZj = 52 + 32 = 5:831
2. PRIM JERI 77
dobivamo pad napona na vodovima:

Uv = IZ = 1:5 (5 + j0) A (5 + j3) = (37: 5 + j22: 5) V
Ulazni napon (napon izvora) je jednak
Ui = U + Uv = (160: 6 + j150: 36) V + (37: 5 + j22: 5) V
= (198: 1 + j172: 86) V
jUi j = j198: 1 + j172: 86j = 262:91 V
Primjer 110. Jednofazni je transformator prividne snage Pp = 150 kV A (pri punom opterećenju).
Gubici u µzeljeznoj jezgri iznose 1:2 kW i praktiµcno ne ovise o opterećenju. Gubici u bakrenoj µzici
(Jouleovo zagrijavanje) pri punom opterećenju su 1:5 kW i proporcionalni su kvadratu snage. Faktor
snage transformatora je cos ' = 0:85. Izraµcunajte e…kasnost transformatora pri punom opterećenju i
pri pola opterećenja. Kada je e…kasnost transformatora maksimalna?
Rješenje:
E…kasnost je
P P
= =
Pu P + PCu + PF e
Pri punom opterećenju Pp = 150 kV A, P = Pp cos ' = 150 kV A 0:85 kW = 127: 5 kW, gubici su
PCu = 1:5 kW, PF e = 1:2 kW te je ulazna snaga
Pu = P + PCu + PF e = 127:5 kW + 1:5 kW + 1:2 kW = 130: 2 kW
i e…kasnost
P 127:5 kW
== = 0:979 26 = 97:93%
Pu 130: 2 kW
Pri pola opterećenja
P 127:5 kW
P0 = = = 63: 75 kW
2 2
gubici u µzeljeznoj jezgri su isti, tj. iznose PF e = 1:2 kW, gubici u bakrenoj µzici su µcetiri puta manji,
0
tj. iznose PCu = 0:375 kW, pa je ulazna snaga jednaka
Pu0 = P 0 + PCu
0
+ PF e = 63:75 kW + 0:375 kW + 1:2 kW = 65: 325 kW
i e…kasnost
0 P0 63:75 kW
= = = 0:975 89 = 97:59%
Pu0 65:325 kW
Da bi pronašli maksimum e…kasnosti moramo pronaći e…kasnost kao funkciju snage, odnosno kako je
PCu = kP 2 proporcionalan kvadratu snage, a PF e = konst: jer ne ovisi o snazi, vrijedi:
P
=
P + kP 2 + PF e
Funkcija ima maksimum kada je
d PF e kP 2 2
= 2 = 0 =) PF e = PCu = kP = 1:2 kW
dP (P + kP 2 + PF e )
tj. kada su gubici u µzeljeznoj jezgri jednaki gubicima u bakrenoj µzici. U našem sluµcaju to je
PCu 1:5 kW 5 1
k= = 2 = 9: 227 2 10 ( kW)
P2 (127:5 kW)
odakle je
s
1:2 kW
P = 1
9: 227 2 10 5 ( kW)
78 µ
ili
r
1:2
P = 127:5 kW = 114: 04 kW
1:5
pa je
114: 04 kW
= = 0:979 39 = 97:94%
114: 04 kW + 1:2 kW + 1:2 kW
Primjer 111. Na trofaznu gradsku mreµzu prikljuµcene su tri impedancije Z1 = (8 + j6) , Z2 =
(8 j6) i Z3 = 10 u zvijezdu izme†u faza R; S; T i nul-vodiµca. Kolike su jakosti struja i snage
pojedinih vodiµca?
Rješenje:
Naponi izme†u tri linije i nul-vodiµca su
' = 0 ! UR = 220 V (cos ' + j sin ') = 220 (1 + j0) V
p !
2 2 2 1 3
' = ! US = 220 V cos + j sin = 220 +j V
3 3 3 2 2
= ( 110 + j190: 53) V
p !
4 4 4 1 3
' = ! UT = 220 V cos + j sin = 220 j V
3 3 3 2 2
= ( 110 j190: 53) V
Jakosti struja su
UR 220 V 220 (8 j6)
IR = = = A = (17:6 j13:2) A
Z1 (8 + j6) 100
jIR j = j17:6 j13:2j A = 22 A
US ( 110 + j190: 53) V ( 110 + j190: 53) (8 + j6)
IS = = = A
Z2 (8 j6) 100
= (2:63 j21:84) A
jIS j = j2:63 j21:84j A = 22 A
UT ( 110 j190: 53) V
IT = = = ( 11 j19:053) A
Z3 10
jIT j = j 11 j19:053j A = 22 A
Struja kroz nul-vodiµc jej9:23 i54: 093j = 54: 875
In
= [(17:6 + 2:63 11) + j ( 13:2 21:84 19:053)] A
A
= (9:23 j54: 093) A
In = j9:23 j54: 093j A = 54: 875 A
Snaga u svakoj od faza dobije se mnoµzenjem omskog otpora i kvadrata efektivne jakosti struje:
2 2
PR = IR RR = (22 A) 8 = 3872 W
2
PS = IS2 RS = (22 A) 8 = 3872 W
2
PT = IT2 RT = (22 A) 10 = 4840 W
POGLAVLJE 10
ELEKTROMAGNETSKI VALOVI
1. Uvod
Vlastita frekvencija titrajnoga kruga s kapacitetom C i induktivitetom L te zanemarivim omskim
otporom opisuje se Thomsonovom formulom:
1
f= p
2 LC
U sluµcaju postojanja omskog otpora
r
1 R2 C
f= p 1
2 LC L
Zakoni elektromagnetizma mogu se napisati u µcetiri Maxwellove jednadµzbe koje u integralnom
obliku glase:
I
! !
(1) D dS = Q
S
I
! !
(2) B dS = 0
S
I ZZ
! ! d ! !
(3) E ds = dt B dS
K S
I ZZ
! ! d ! !
(4) H ds =I+ dt D dS
K S
Iz Maxwellovoh jednadµzbi moµze se kombiniranjem dobiti valna jednadµzba za širenje elektromag-
netskih valova. Na primjer, ako se val širi u proizvoljno odabranom smjeru, recimo osi z, jednadµzbe
su:
@ 2 Ex 1 @ 2 Ex
= 0
@z 2 v 2 @t2
@ 2 By 1 @ 2 By
= 0
@z 2 v 2 @t2
1
gdje je v = (" ) 2
- brzina širenja elektromagnetskog vala. U vakuumu ta brzina iznosi
m m
v = c = 2:99792458 108 3 108
s s
Rješenje valnih jednadµzbi inaju oblik
! !
E = [E0 f (z vt)] i
! !
B = [B0 f (z vt)] j
gdje je f - proizvoljna funkcija. Vektori elektriµcnoga i magnetskoga polja u elektromagnetskom valu
uvijek su me†usobno okomiti, a okomiti su i na smjer širenja vala. Najjednostavniji oblik valnog
79
80 10. ELEKTROM AGNETSKI VALOVI
gibanja je harmoniµcki ravni val kji opisujemo jednadµzbama:

h z i
Ex = E0 sin ! t = E0 sin (!t kz)
h v i
z
By = B0 sin ! t = B0 sin (!t kz)
v
gdje je k = 2 = !
v - valni broj, a ! = 2 f - kruµzna frekvencija vala. Kao i za mehaniµcke valove i
ovdje vrijedi
!
v= f=
k
U elektromagnetskom valu veza izme†u elektriµcnog i magnetskog polja jest
E
B=
v
Gustoća toka energije elektromagnetskog vala iskazuje se Poyntingovim vektorom
! ! ! 1! !
S =E H = E B
i predstavlja energiju koju elektromagnetski val prenese u jedinici vremena kroz jediniµcnu površinu.
Za monokromatski sinusoidalni val srednja vrijednost iznosa Poyntingova vektora iznosi
1
S= E0 H0
2
2. Primjeri
Primjer 112. Iz zakona oµcuvanja energije izvedite frekvenciju za titrajni LC-krug.
Rješenje:
Q2
Ukupna elektrostatska energija kondenzatora kapaciteta C iznosi E = 2C , a energija zavojnice
E = 12 LI 2 gdje je I = dQ
dt . Ukupna energija ova dva elementa po zakonuoµ
c uvanja energije glasi
Q2 1 d
+ LI 2 = konst: =
2C 2 dt
2Q dQ
dt 1 dI
+ L 2I = 0
2C 2 dt
QI dI
+ LI = 0 = : LI
C dt
dI 1
+ Q = 0
dt LC
dQ
uz korištenje identiteta I = dt slijedi
d2 Q 1
+ Q=0
dt2 LC
ovo je valna jednadµzba uz frekvenciju titranja
1 1
!2 = =) ! = p
LC LC
Primjer 113. Izraµcunajte rezonantnu frekvenciju strujnoga kruga, koji ima paralelno povezan
kondenzator kapaciteta C = 900 nF sa serijski povezanom zavojnicom induktiviteta L = 11: 258 H i
otpora
a): R = 0 i
b): R = 200 .
2. PRIM JERI 81
Rješenje:
Ukupna impedanca serijskog spoja zavojnice i omskog otpora iznosi
Z = R + jXL
pa je vodljivost tog spoja
1 1 1
Ys = = =
Z R + jXL R + j!L
Ukupna vodljivost iznosi
1 (R j!L)
Y = YC + Ys = j!C + = j!C +
R + j!L (R + j!L) (R j!L)
1 R XL R 1 XL
= j + 2 j 2 = 2 +j
XC R + XL2 R + XL 2 R + XL 2 XC R + XL2
2
Rezonancija nastupa kad je vodljivost minimalna, tada su struja i napon u fazi, a imaginarni
dio vodljivosti jednak je nuli:
1 XL 1 XL
2 = 0 =) = 2
XC 2
R + XL XC R + XL2
Rezonantna frekvencija je
!L
!C = =) R2 C + ! 2 L2 C = L
R2 + ! 2 L2
L R2 C 1 R2 C
!2 = = 1
L2 C LC L
r
1 R2 C
! = p 1
LC L
a): Ako je R = 0 imamo idealni LC-krug i rezonantna frekvencija je
1 1
!0 = p =p = 314: 16 s 1
LC 11: 258 H 900 nF
f0 = 50 Hz
b): Ako je R = 2 k dobivamo
r r
1 R2 C R2 C
!r = p 1 = !0 1
LC L L
s
2
(2 k ) 900 nF
= 314: 16 s 1 1 = 259: 11 s 1
11: 258 H
fr = 41: 24 Hz
Primjer 114. Dokaµzite da elektromagnetsko polje Ex = E0 sin (!t kz), Ey = Ez = 0; Bx = 0,
By = B0 sin (!t kz), Bz = 0 u prostoru bez struja i naboja zadovoljava Maxwellove jednadµzbe u
posebnom sluµcaju - kad je zatvorena ploha kocka brida a, a zatvorena krovulja stranica te kocke.
Rješenje:
Prve dvije Maxwellove jednadµzbe glase
I I
! ! ! !
E d S = Q; B dS = 0
S S
I
! !
pri µcemu je zatvorena ploha S kocka brida a. Kako je smjer elektriµcnog polja u smjeru osi x, E dS
S
! !
razliµcit je od nule samo za stranice okomite na os x, a na svim ostalim stranicama je E d S =
! ! !
0 E ?d S . Tok vektora E kroz stranicu CDEF je
Z Z Za Za
! ! E0 a
E dS = dy E0 sin (!t kz) dz = [cos (!t ka) cos !t]
k
CDEF 0 0
! ! ! !
jer je E kd S . Na donjoj strani te kocke (ABGO) E i d S su antiparalelni, pa je
Z Z Za Za
! ! E0 a
E dS = dy E0 sin (!t kz) dz = [cos (!t ka) cos !t]
k
CDEF 0 0
!
Ukupni tok vektora E po zatvorenoj plohi (kocki) jednak je
I Z Z Z Z
! ! ! ! ! !
E dS = E dS + E dS = 0
S CDEF CDEF
µcime je dokazano da elektriµcno polje zadovoljava prvu Maxwellovu jednadµzbu. Sliµcno raµcunajući tok
!
vektora B , moµzemo dokazati da i magnetsko polje zadovoljava drugu Maxwellovu jednadµzbu. Kako
I
! !
je smjer magnetskog polja u smjeru osi y, B d S razliµcit je od nule samo za stranice okomite na os
S
! ! ! ! !
y, a na svim ostalim stranicama je B d S = 0 B ?d S . Tok vektora B kroz stranicu ABCD je
Z Z Za Za
! ! B0 a
B dS = dx B0 sin (!t kz) dz = [cos (!t ka) cos !t]
k
ABCD 0 0
! ! ! !
jer je B kd S . Na drugoj strani te kocke (EFGO) B i d S su antiparalelni, pa je
Z Z Za Za
! ! B0 a
B dS = dx B0 sin (!t kz) dz = [cos (!t ka) cos !t]
k
EF GO 0 0
!
Ukupni tok vektora B po zatvorenoj plohi (kocki) jednak je
I Z Z Z Z
! ! ! ! ! !
B dS = B dS + B dS = 0
S ABCD EF GO
µcime je dokazano da elektriµcno polje zadovoljava drugu Maxwellovu jednadµzbu. Da bismo pokazali da
zadano elektriµcno i magnetsko polje zadovoljavaju treću Maxwellovu jednadµzbu, najprije izraµcunajmo
! !
tok vektora B , npr. kroz stranicu ADBC, zatim cirkulaciju vektora E po rubu te stranice i dobivene
rezultate uvrstiti u treću Maxwellovu jednadµzbu:
I Z Z
! ! d ! !
E ds = B dS
dt
ABCDA ABCD
! ! !
Tok vektora B , zbog paralelnih smjerova B i d S , jest
Z Z Za Za
! ! B0 a
B dS = B0 sin (!t kz) dx dz = [cos (!t ka) cos !t]
k
ABCD 0 0
2. PRIM JERI 83
!
Cirkulacija vektora E je
I Z Z Z Z
! ! ! ! ! ! ! ! ! !
E ds = E ds + E ds + E ds + E ds
ABCDA AB BC CD DA
Za Z0
= E0 sin (!t ka) + E0 sin (!t)
0 a
= E0 a [sin (!t ka) sin (!t)]
Uvrstimo li dobivene rezultate u treću Maxwellovu jednadµzbu dobivamo
I Z Z
! ! d ! !
E ds = B dS
dt
ABCDA ABCD
d B0 a
E0 a [sin (!t ka) sin (!t)] = f [cos (!t ka) cos !t]g
dt k
B0 a!
= [sin (!t ka) sin (!t)]
k
Budući da za elektromagnetski val v = !k i B0 = Ev0 vidimo da zadani elektromagnetski val zadovoljava
!
treću Maxwellovu jednadµzbu. Sliµcno bismo mogli dokazati i da cirkulacija vektora B , npr. po rubu
!
EDCFE, jednaka vremenskoj derivaciji toka vektora E kroz stranicu EDCF pomnoµzenoj sa " .
!
Primjer 115. Magnetsko polje monokromatskog ravnog vala u vakuumu zadano je izrazom B =
!
B0 sin ! t xc k pri µcemu je B0 = 5 10 10 T i ! = 1010 s 1 . Izraµcunajte: frekvenciju, valnu
duljinu i valni broj, te elektriµcno polje i srednju gustoću energijskog toka vala.
Rješenje:
Iz ! = 2 f = 1010 s 1
dobivamo da je frekvencija vala jednaka
9
f = 5 10 Hz
Valna duljina je
c 3 108 ms 2
= = = 6 10 m = 6 cm
f 5 109 Hz
a valni broj
2 2
k= = = 104: 72 m 1
6 10 2 m
Amplitudu elektriµcnog polja dobivamo iz
m V
E0 = cB0 = 3 108 5 10 10 T = 0:15
s m
pa je elektriµcno polje zadano izrazom
! !h x i V
E = j 0:15 sin ! t
c m
7 1
pa je gustoća energijskog toka jednaka srednjoj vrijednosti Poyntingovog vektora10 TmA =
1:0 10 7 m
A2 s2 kg
1 1 V
S = E0 B 0 = N
0:15 5 10 10 T
2 2 4 10 A27 m
W
= 2: 984 2 10 5 2
m
Primjer 116. Izraµcunajte amplitudu elektriµcnoga i magnetskoga polja u Sunµcevu zraµcenju na
Zemljinoj površini koristeći podatak da okomita površina, u odnosu na Sunµceve zrake, od S = 1 m2
primi snagu od 1:36 kW.
Rješenje:
Srednja vrijednost gustoće toka energije elektromagnetskog vala, tj. snaga po jediniµcnoj površini,
jednaka je srednjoj vrijednosti Poyntingova vektora:
r
1 1 "0 2 "0 c 2 c
S= E0 B 0 = E0 = E0 = 0 H02
2 2 0 2 2
zbog E = vB = vH. Odavde je elektriµcno polje
W
2S 2 1360 m 2 V2
E02 = = F m
= 1: 024 0 106
"0 c 8:854187817 10 12
m 3 108 s
m2
V
E0 = 1011: 9
m
i magnetsko polje
W
2S 2 1360 m 2 A2
H02 = = N m
= 7: 215
0 c 4 10 7 A2 3 108 s
m2
A
H0 = 2:6861
m
Magnetsko polje smo mogli dobiti i iz
r s
4 10 7 N
E0 0 A2
= = 12 F
= 376: 73
H0 "0 8:854187817 10 m
V
E 1011: 9 m A
H0 = q0 = = 2: 6861
0 376: 73 m
"0

Opca Fizika 2 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Opca Fizika 2 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ELEKTRICITET I MAGNETIZAM

Poglavlje 1. MATEMATICKI µ UVOD 1

Skripta je namijenjena studentima …zike.

1. Koordinatni sustavi i diferencijalni elementi

1.1. Kartezijev pravokutni koordinatni sustav (x; y; z).

Svaki proizvoljni vektor, brzinu i ubrzanje prikazujemo pomoću komponenti

x = cos '; y = sin '; z = z

Plohe konstante su = const:, cilindar

Za toµcku na z osi (x = 0; y = 0) kaµzemo da je ' neodre†eno, pa je ta toµcka nazvana singularnom

Primjer 2. Dokaµzite da je cilindriµcni koordinatni sustav ortogonalan.

Vektor poloµzaja proizvoljne toµcke u cilindriµcnom koordinatnom sustavu je

pa su jediniµcni vektori u ovim smjerovima jednaki

Vektor poloµzaja proizvoljne toµcke u sfernom koordinatnom sustavu je

pa su jediniµcni vektori u ovim smjerovima jednaki

Obrnuti prikaz jednak je

Ovo se moµze prikazati kao

iz ovih jednadµzbi dobiva se

dx = cos ' d sin ' d'

i cikliµcki (1; 2; 3). U cilindriµcnim koordinatama

i odredite Jacobian za cilindriµcni i sferni sustav.

@ h 1i! @ h 2 1i! @ h 2 1i!

Primjer 15. Pokaµzite da vrijedi rrn = nrn 2 !

uz jediniµcni vektor u smjeru vektora !

Problem 2. Neka je (x; y; z) = 2xyz x2 y 3 z 4 skalarno polje. Prona†ite r i jr j u toµcki

što je divergencijski teorem poznat kao Gausov divergencijski teorem.

Divergencija u cilindriµcnim kordinatama je

Divergencija u sfernim koordinatama je

Problem 45. Dokaµzite da vrijedi jednakost r (r ) = 0.

Udaljenost naboja Q1 od naboja Q2 koji djeluje na njega je

Vektori poloµzaja 4 naboja su

a vektor poloµzaja naboja na koji raµcunamo silu je

pa su vektori udaljenosti 4 naboja

inteziteti svih udaljenosti su jednake

pa su jediniµcni vektori pojedinih udaljenosti

Prilikom integriranja radijalna komponenta se poništava (zbog simetrije), a z komponenta je kon-

u slµcaju da je naboj u ishodištu koordinate toµcke T1 su (x1 = 0; y1 = 0; z1 = 0) pa izraz postaje

c): Koliko iznosi potencijalna energija elektrona u tom atomu?

što je zapravo vrijednost reducirane Planckove konstante

Sila leµzi na pravcu dijagonale i usmjerena je izvan kvadrata. Iznos sile je

Simetrija s obzirom na os z poništava sve radijalne komponente, pa preostaje

Uz element naboja dQ = ds imamo za diferencijalni element jakosti elektriµcnog polja

pa je nakon integracije, uz išµcezavanje radijalne komponente

dobivena ovisnost je obrnuto proporcionalna kvadratu udaljenosti.

Razmotrimo prvo utjecaj linijskog naboja na osi x,

Ukupni elektriµcni tok je

Za Gaussovu površinu uzmimo sferu polumjera r a. Tada je

ELEKTROSTATSKO POLJE: RAD, ENERGIJA I

1 Uporediti sa odabiranjem referantnog nultog nivoa potencijalne energije u gravitacijskim poljima.

Ako imamo homogeno elektriµcno polje jakost polja iznosi

Gustoća energije elektrostatkog polja je

Ukupni rad jednak je

U sfernim koordinatama element duljine jednak je

Zadano elektriµcno polje ima samo radijalnu komponentu, pa je izvršeni rad

Razlika potencijala zadana je s

gdje je za linijsko raspore†eni naboj

Ako bi ukupni naboj bio smješten u ishodište, potencijal bi bio

Pokaµzite da je tom prikazu ekvivalentan izraz

Pretpostavimo sferu polumjera R i volumena VS koja u potpunosti sadrµzi volumen V u kojem je

Pomoću vektorskog identiteta

Preostali integral daje

Primjer 58. Zadana je funkcija potencijala U = 5x + 12y ( V) u slobodnom prostoru. Pron-

gdje je e pokretljivost elektrona, a provodnost materijala. Ovo je Ohmov zakon u mikroskopskom

te iz J = vd za drift brzinu dobivamo