RAZVOJ PRIVATNE SIGURNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

U razdoblju od 1996. do 2002. godine u Bosni i Hercegovini se bilježe prva

samoorganizovanja od strane privatnih poslovnih kompanija, kako bi na što efikasniji način
zaštitile vlastitu imovinu. Prije svega, može se reći da je ovo u određenoj mjeri predhodilo
donošenju zakona o privatizaciji preduzeća na entitetskim nivoima. Treba svakako naznačiti da
spomenuti zakoni nisu davali posebna ovlaštenja preduzećima koje bi primjenom istih imale
pravo da štite imovinu i lica svojih kompanija. Međutim, ovaj uslovno rećeno propust iskoristile
su susjedne sigurnosne kompanije koje su bile angažirane od strane privatnih poslovnih
kompanija kako bi štitili lica i imovinu istih. Prva ovakva kompanija koja je djelovala na
teritoriji Bosne i Hercegovine bila je hrvatska firma „Soko“ koja je osnovana 1995. godine.

U Federaciji Bosne i Hercegovine već 1996. godine započela je rad prva bh. privatna
agencija „Glock Sigurnost“, međutim privatizacija sigurnosnog sektora u Bosni i Hercegovini
dakako obilježila je 2002. godina. Ove agencije prije svega pružaju usluge zaštite imovine,
transporta novca i drugih vrijednosti, obezbjeđenje javnih skupova, instaliranje i održavanje
alarmnih sistema i dr. Zakon o agencijama za zaštitu ljudi i imovine u FBiH je posljednji put
izmjenjen 2008. godine i nosi novi naziv koji glasi Zakon o agencijama i unutrašnjim službama
za zaštitu ljudi i imovine.

Sektor privatne sigurnosti u entitetu RS također pratimo još od 1996. godine kada nije bio
zakonski uređen, međutim kao i u entitetu FBiH zakonski je regulirana 2002. godine.
Na području Brčko Disktrikt Bosne i Hercegovine privatna sigurnost uspostavljena je
14.07.2004. godine, zakonom o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj
detektivskoj djelatnosti. Ovaj zakon definira djelatnost privatnih sigurnosnih agencija koji se
prije svega odnosi na zaštitu ljudi i imovine fizičkim i tehničkim obezbjeđenjem, kao i načinu
poslovanja detektivskih agencija
Treba naznačiti da vidimo značajne razlike u zakonima koji reguliraju privatnu sigurnosnu
djelatnost. Prije svega zakon o agencijama za obezbjeđenje lica i imovine i privatnoj detektivskoj
djelatnosti u RS i DB skoro identično određuju ovu djelatnost to se svakako primjeti i u nazivu
istog. Federacija Bosne i Hercegovine nema djelatnost privatnog detektiva u odnosu na RS i DB,
dok RS i DB nemaju u svojim zakonima djelatnost unutrašnjih službi zaštite. Iz svega navedenog
jasno je vidljivo da je neophodno prije svega donošenje jedinstvenog zakona na državnom nivou,
a nakon toga svakako harmonizacija istog sa reguliranjem privatne sigurnosti.