Fiskalna i

monetarna politika
1. Fiskalna politika i fiskalna
pravila
 Uloga fiskalne politike u pogledu poticanja rasta je:
1. kako djelotvorno usmjeriti proračunska sredstva u
razvojno važna područja
2. kako smanjiti fiskalni deficit i prisutnost države u
gospodarstvu

 Glavni fiskalni instrument u svakoj državi je državni

proračun
 Pridruživanjem Europskoj uniji raste značaj
fiskalne politike obzirom da monetarna politika
gubi svoj suvrenitet

 Fiskalna politika je korištenje javnih (državnih ili

društvenih) prihoda i rashoda za financiranje
općih i zajedničkih potreba kojima se ostvaruju
širi ciljevi ekonomske politike

 Fiskalna politika je upravljanje proračunskim

prihodima i rashodima
 Cilj svake države je:
1. postići gospodarski rast uz istodobno
2. visoku zaposlenost i
3. nisku inflaciju

 prethodno je u potpunosti ostvarivo jedino uz

kombinaciju instrumenata fiskalne politike

 Polazeći od prethodno navedenih ciljeva,

glavne funkcije fiskalne politike su: alokacija,
distribucija i stabilizacija
Alokacija

 iz državnog proračuna izdvajaju se sredstva za

javne potrebe (npr. nacionalna obrana,
izgradnja autocesta.. )
 ukupno raspoloživa sredstva raspodjeljuju se na
zajedničku i ostalu potrošnju
 prevedeno, financira se ponuda javnih dobara i
usluga
Distribucija

 preraspodjela dohotka i bogatstva kojom se

omogućava pravednija raspodjela ( u društveno
prihvatljivim granicama)
 ravnomjerniju socijalnu distribuciju javne potrošnje
putem npr. socijalnih pomoći

Stabilizacija

 u cilju održavanja: visoke stope zaposlenosti;

stabilnosti cijena; stope gospodarskog rasta;
rezultata razmjene sa inozemstvom
Instrumenti fiskalne politike

 Promjene u vrsti i visini javnih prihoda i rashoda

provode se primjenom:
1. automatskih stabilizatora;
2. formule elastičnosti;
3. diskrecijskih mjera

 AUTOMATSKI STABILIZATOR = oni javni prihodi i

rashodi koji automatski, bez neposrednog utjecaja
države reagiraju na promjene u privatnoj sferi
 porez na dohodak najvažniji automatski stabilizator
 FORMULA ELASTIČNOSTI
 propisima utvrđene mjere politike javnih prihoda
i rashoda koje će se poduzeti ukoliko dođe do
promjena u stopi nezaposlenosti, razini cijena,
stopi BDP-a

 DISKRECIJSKE MJERE
 nadležna državna tijela poduzimaju ih prema
vlastitoj procjeni
 nisu unaprijed utvrđene
 vrsta i vrijeme primjena ovisi o vrsti i veličine
poremećaja u gospodarstvu
Učinci fiskalne politike
 Dva temeljna učinka fiskalne politike:
1. ekspanzivni (povećanje javne potrošnje i
smanjenje poreza)
2. restriktivni (smanjenje javne potrošnje i
povećanje poreza)

 Ekspanzivna se koristi kada gospodarstvo ne

raste dovoljno brzo ili je nezaposlenost prevelika
 Restriktivna se koristi kada je visoka inflacija, a
prije svega usmjerena je na smanjenje prihoda i
rashoda javnog sektora
 Smanjivanje razlika u visini dohotka se temelji
na korištenju progresivnih poreznih stopa, raznih
oslobađanja i olakšica kao i diferenciranog
oporezivanja dijelova dohotka
 oni čija je ekonomska snaga veća, snose i
postotno veći teret
 Redistribucija imovine kroz poreze na
nasljedstva, oporezivanje imovine do određene
visine
 smanjenje imovine za određene vlasnike, ili
olakšano stjecanje za one koji njome ne
raspolažu
 Povećanje ili smanjenje uvoza - mjerama
fiskalne politike
Državni proračun

 glavni instrument fiskalne politike u svakoj državi

 Državni proračun je sustavni pregled planiranih
prihoda i rashoda neke države u određenom
vremenskom razdoblju,
 Formulira ga vlada, a prihvaća parlament tj.
Sabor RH
 Eng. budget, od latinske riječi bulga, koja
označava kožnu torbu u kojoj ministar financija
nosi prijedlog prihoda i izdataka države za
iduće razdoblje parlamentu na usvajanje
 Državni proračun
 Proračun može biti:
1. Uravnotežen - prihodi su jednaki rashodima
2. Neuravnotežen koji može biti:
a) Ako su prihodi veći od rashoda (proračunski suficit)
b) Ako su prihodi manji od rashoda (proračunski deficit)
 U malim zemljama, kao Hrvatska, veliki proračun
prepreka je razvoju
 Kako su kreditna sredstva limitirana, alternativni izvor
sredstava su porezi
 Visoki porezi - negativan učinak na investicije
Javni rashodi
 svi izdaci države radi obavljanja njezinih
ustavom i zakonom određenih funkcija
 Javni rashodi trebaju biti u funkciji općeg
interesa i provoditi se na načelu umjerenosti i
štednje.
 Uravnotežen proračun je osnovni preduvjet
makroekonomske stabilnosti
 Ipak, proračunski deficit može biti instrument
ekonomske politike i koristi se u mnogim
državama
 Ako se proračunski deficit financira
zaduživanjem kod središnje banke bez pokrića,
odnosno tiskanjem novca rezultat je inflacija
 U situaciji nezaposlenosti, standardno se
preporuča povećati proračunsku potrošnju, a u
situaciji inflacije smanjiti

 Deficit na proračunu tekućih javnih prihoda i

rashoda znači da se sredstva javnog duga
koriste za tekuću potrošnju što je neprihvatljivo
 Deficit u proračunu kapitalnih javnih prihoda i
rashoda, znači povećanje društvenog kapitala
koji ostaje na raspolaganju budućim
generacijama i to je prihvatljivo

 Razlikovanje ova dva deficita je važno

 Proračunski deficiti financiraju se na dva
načina:
1. prodaja imovine (prihodi od privatizacije)
2. zaduživanje (kratkoročno i dugoročno)
 Kao vlasnici duga javljaju se: banke,
osiguravajuća društva, privatne kompanije,
međunarodne financijske institucije
 Fiskalna politika - rijedak instrument
makorekonomske politike koji je ostao pod
nadležnosti zemalja članica Europske
monetarne unije
 Fiskalna disciplina je uvedena kroz
ograničenja
Maastrichtski kriterij
konvergencije
 Konvergencija = postepeno kretanje prema
ravnoteži

1. Stabilnost cijena - stopa inflacije ne smije

prelaziti 1,5% boda prosječne stope inflacije triju
država članica s najmanjom inflacijom
2. Kamatne stope - prosječna dugoročna
nominalna kamatna stopa ne smije biti viša od
2% boda u odnosu na kamatne stope triju
zemalja Unije s najnižom stopom inflacije
3. Deficit proračuna opće države - udio
proračunskog deficita opće države u BDP-u ne
smije prelaziti 3%

4. Državni dug - udio bruto duga opće države u

BDP-u ne smije prijeći 69%

5. Stabilnost tečaja - nacionalna valuta ne smije

devalvirati u prethodne dvije godine i mora se
nalaziti unutar tečajnih raspona utvrđenih
Europskim monetarnim sustavom (± 2,25%)
Glavna načela pakta o stabilnosti
i rastu

1. Zemlje su dužne težiti uravnoteženom

proračunu

2. Novčane kazne do visine od najviše 0,5%

BDP-a za zemlje čiji proračunski deficit prelazi
3% BDP-a

3. Izuzetak od kazne zemlje koje su se susrele s

"izvanrednim okolnostima"
2. Fiskalna politika RH

 Javna potrošnja u RH financira se preko tri razine:

1. Državni proračun - ministarstva, državne agencije,
ostali koji se financiraju iz državnog proračuna
2. Proračuni izvanproračunskih fondova - Hrvatske
vode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Hrvatske ceste, Hrvatski fond za
privatizaciju, Državna agencija za osiguranje
štednih uloga i sanaciju banaka
3. Proračuni lokalnih jedinica - županije, općine,
gradovi i Grad Zagreb
 Sva tri proračuna čine cijelinu odnosno
proračun opće države

 Proračun opće države ne prolazi proceduru kao

državni proračun, ali je važan pokazatelj koliko
je država prikupila i koliko potrošila.

 Pri konsolidaciji proračuna eliminiraju se

međusobne transakcije novca.

 Konsolidirani proračun opće države rezultat je

konsolidacije između svih triju dijelova
 Ukupni prihodi proračuna konsolidirane opće
države u 2007. godini iznosi 126,7 mlrd. kn.

 Državni proračun - 85,4% prihoda

 Jedinice lokalne i regionalne samouprave -10,5%
 Izvanproračunski fondovi - 3,9%

 Najvažniji prihod državnog proračuna čine razni

porezi i to posebno porez na dodanu vrijednost i
doprinosi za socijalno osiguranje
Tablica 1. Struktura prihoda državnog proračuna Republike Hrvatske od 2003. do 2007. godine (u mil. kn)
Stavke 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

PRIHODI 75.076,9 79.445,4 85.653,0 95.235,6 108.320,6

Porezi 44.563,3 47.744,7 50.687,5 58.469,1 64.234,5

Porezi na dohodak, dobit i 6.095,6 6.349,2 7.057,1 8.515,6 10.589,1
kapitalnu dobit

Porezi na imovinu 318,6 307,1 375,5 482,3 578,6

Porezi na dobra i usluge1 33.967,5 39.483,1 41.323,0 47.546,2 51.099,9

Porezi na međunarodnu trgovinu i 4.178,5 1.585,1 1.562,9 1.588,5 1.641,5
transakcije

Ostali porezi 3,0 20,0 369,1 336,5 325,4

Socijalni doprinosi 27.666,9 29.061,9 31.301,3 33.877,1 37.203,5

Pomoći - 50,0 27,5 195,9 428,0

Ostali prihodi 1.039,8 763,1 3.636,6 2.693,3 6.454,5

BDP tekuće cijene 198.422,0 214.983,0 231.349,0 250.590,0 275.078,0

Udio prihoda u BDP-u (%) 36,9 37,0 38,0 39,4

Porezi na dobra i usluge obuhvaćaju opće poreze na dobra i usluge, PDV, porez na prodaju,
trošarine, poreze na posebne usluge te ostale poreze.

Izvor: Ministarstvo financija (2004); Ministarstvo financija (2008a)

 Od 2003. do 2007. godine prihodi državnog
proračuna su porasli za 40%
 Struktura prihoda proračuna RH odstupa od
zemalja članica EU-a
 U Hrvatskoj je izuzetno nizak udio poreza na
dohodak i dobit, a vrlo visok udio u potrošnim
porezima
 Udio proračunskih prihoda u BDP-u pokazatelj je
poreznog opterećenja koje povećanjem utječe
na povećanje troškova poslovanja i smanjuje
konkurentnost, a utječe i na smanjivanje
životnog standarda
 u prethodnoj tabeli gotovo 40%
Tablica 2. Struktura rashoda državnog proračuna Republike Hrvatske (u mil. kn)

Stavke 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

RASHODI 80.446,6 83.145,1 87.857,5 95.950,0 108.007,6

Naknade zaposlenima 21.225.8 22.334,9 23.182,6 24.313,8 27.545,1

Korištenje dobara i usluga 4.170,6 4.501,1 4.951,9 6.069,1 7.162,4

Kamate 3.587,3 3.652,2 4.387,0 4.713,6 4.535,0

Subvencije 4.292,7 5.074,5 5.248,7 5.670,8 6,492,0

Pomoći 3.746,9 3.536,9 3.796,8 6.652,9 8.363,2

Socijalne naknade 36.204,3 39.856,1 41.358,5 43.444,6 48.175,9

Ostali rashodi 3.847,8 4.496,8 4.931,9 5.084,9 5.733,8

BDP tekuće cijene 198.422,0 214.983,0 231.349,0 250.590,0 275.078,0

Udio rashoda u BDP-u (%) 40,5 38,7 37,9 38,3 39,3

Izvor: Ministarstvo financija (2005); Ministarstvo financija (2008a)

 I na strani rashoda državnog proračuna
primjećuje se njihov rast.
 Najveći udio u rashodima su plaće za zaposlene
i socijalne naknade.

 Ukupni proračunski prihodi od osamostaljenja

RH manji su od ukupnih proračunskih rashoda.

 Rezultat je postojanje rastućeg deficita

državnog proračuna.
 Novi plan Povećanje
(milijuni HRK) Plan 2015 / smanjenje Indeks
2015
PRIHODI POSLOVANJA 105.265 107.741 2.475 102,4
1. Prihodi od poreza 64.001 65.803 1.802 102,8
Porez na dohodak 1.860 1.991 131 107,1
Porez na dobit 5.604 6.044 439 107,8
Porezi na imovinu 200 164 -36 82,2
Porezi na robu i usluge 55.934 57.232 1.298 102,3
- od toga PDV 41.470 42.221 750 101,8
- od toga posebni porezi i trošarine 12.811 13.464 653 105,1
Porezi na međunarodnu trgovinu i transakcije 403 348 -55 86,3
Ostali prihodi od poreza 0 24 24
2. Doprinosi 23.375 23.218 -156 99,3
3. Pomoći 7.292 7.088 -204 97,2
4. Prihodi od imovine 2.490 2.714 224 109,0
5. Prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi i
2.081 2.575 494 123,7
naknada
6. Prihodi od prodaje proizvoda i roba te pruženih
1.045 1.406 361 134,6
usluga i prihodi od donacija
7. Prihodi iz nadležnog proračuna i od HZZO-a
4.326 4.339 13 100,3
temeljem ugovornih obveza
8. Kazne, upravne mjere i ostali prihodi 656 599 -58 91,2
PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.168 451 -718 38,6
UKUPNI PRIHODI PRORAČUNA 106.434 108.191 1.758 101,7

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

UKUPNI RASHODI PRORAČUNA 118.975 120.717 1.742 101,5

RASHODI POSLOVANJA 115.624 117.330 1.706 101,5

Rashodi za zaposlene 24.671 25.124 453 101,8

Materijalni rashodi 10.162 10.726 564 105,6

Financijski rashodi 11.000 11.178 178 101,6

Subvencije 6.040 6.580 540 108,9

Pomoći dane u inozemstvo i unutar općeg
12.468 12.719 251 102,0
proračuna
Naknade građanima i kućanstvima na
44.932 45.334 402 100,9
temelju osig. i dr. naknade
Ostali rashodi 6.352 5.669 -682 89,3
RASHODI ZA NABAVU NEFINANCIJSKE IMOVINE 3.351 3.387 36 101,1
DEFICIT -12.541 -12.526 15 100,0

Izvor: Ministarstvo financija, obrada HGK

3. Javni dug

 Zakon o proračunu (NN 87/2008) definira državni

dug kao dug državnog proračuna, dok javni
dug predstavlja dug proračuna opće države
 Ovisno o tome duguje li država vjerovnicima u
zemlji ili inozemstvu, razlikuje se domaći i
inozemni javni dug
 Odluku o državnom dugu i državnim jamstvima
donosi Sabor na prijedlog Vlade.
 Odluku o zaduživanju donosi Vlada
 Javnim dugom upravlja Ministarstvo financija u
suradnji sa središnjom bankom
 Od sredine 1990-ih država se najvećim dijelom
zaduživala izdavanjem obveznica
 Od 2000. sve se više zadužuje kreditima kod
poslovnih banaka - javni dug 1994. godine
pretežito je domaćeg podrijetla, dok je 2002.
odnos promijenjen u korist inozemnog

 Javni dug RH se od 1999. do 2007. povećao sa

59,9 milijardi na 131,7 milijardi što je više nego
dvostruko

 Od 2005. vidljiv je trend usporavanja inozemnog

zaduživanja u korist povećavanja unutarnjeg
duga.
 Tablica 3. Državni i javni dug (na kraju razdoblja, u mil. kn), 1999-2007

1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.

1. UNUTARNJI DUG
opće država 17634,0 22461,8 26128,3 32012,3 35314,4 42721,0 56046,5 61077,1 64793,3

2. Inozemni dug
opće države 29147,1 37402,1 40220,9 40538,4 45832,8 50266,6 45377,8 41647,2 39835,4

3. Ukupno -
državni dug 46781,1 59863,9 66349,2 72550,7 81147,2 92987,7 101424,3 102724,3 104628,7
(1+2)
4. Ukupno
izdana jamstva 13148,7 14719,6 19943,1 19394,9 20280,6 17880,1 19519,3 21874,6 27081,1
RH
UKUPNI JAVNI
DUG
(sveukupno) (3 59929,8 74583,6 83292,4 91945,3 101427,8 110868,0 120943,5 124598,9 131709,8
+ 4)
BDP, tekuće
141579,1 152518,8 165639,5 181231,0 198422,0 212826,0 229031,0 250590,0 274660,1
cijene
SVEUKUPAN
DUG OPĆE
DRŽAVE (kao % 33,0 39,3 40,0 40,03 40,9 43,69 44,28 40,99 38,09
BDP-a)
JAVNI DUG (% U
BDP) 42,3 48,9 50,3 50,73 51,12 52,09 52,81 49,72 47,95

Izvor: Ministarstvo financija (2007); Ministarstvo financija (2008c)

4. Monetarna politika u RH

 Monetarna politika = kako se donose odluke

unutar monetarnog sustava
 Monetarna vlast neke države (državna središnja
banka) u vođenju monetarne politike koristi
instrumente:
1. ponuda novca (količina novca u bankama i
optjecaju)
2. dostupnost novca (obveza držanja rezervi)
3. cijena novca (kamatna stopa)
 Ekspanzivna monetarna politika = usmjerena na
povećanje ponude novca i koristi se za borbu
protiv nezaposlenosti
 Restriktivna monetarna politika = usmjerena na
smanjenje ponude novca i koristi se za kontrolu
inflacije
 Prema Zakonu o HNB-u glavni zadatak HNB-a je
postizanje i održavanje stabilnosti cijena
 HNB treba podupirati gospodarsku politiku RH
na način i u mjeri koja neće ugroziti ostvarenje
glavnog zadatka
 HNB mora djelovati u skladu s načelima
otvorenog tržišnog gospodarstva i slobodne
konkurencije
 HNB je neovisna i odgovorna Saboru
Funkcije ili zadaće HNB-a

1. Utvrđivanje i provođenje monetarne i devizne

politike,
2. Držanje i upravljanje međunarodnim pričuvama RH,
3. Izdavanje novčanica i kovanog novca,
4. Davanje odobrenja za rad banaka, nadzor nad
bankovnim sektorom,
5. Davanje kredita i primanje depozita od
banaka,vođenje računa banaka i platni promet po
tim računima,
6. Reguliranje, unapređenje i nadziranje platnog
sustava i
7. Poslovi za Republiku Hrvatsku
Međunarodne (devizne)
pričuve
 Imaju funkciju očuvanja međunarodne likvidnosti
zemlje
 Pri plasiranju deviznih pričuva osnovni kriteriji
ulaganja su sigurnost, likvidnost i na kraju rentabilnost
 Najveći dio pričuva je uložen kod inozemnih
poslovnih banaka koje imaju najmanje AA kreditni
rejting, središnjih banaka i međunarodnih financijskih
institucija (65,3% deviznih pričuva)
 Kod jedne banke je moguće deponirati najviše 5%
pričuva
 Ulaganja u vrijednosnice iznose 32,4% pričuva i to su
uglavnom ulaganja u njemačke, državne
vrijednosnice SAD-a i euroobveznice
Upravljanje HNB-om

 HNB-om upravljaju Savjet i guverner

 Savjet čini 14 članova i to: guverner, zamjenik
guvernera, viceguverneri i 8 nezavisnih stručnjaka
koje imenuje i razrješava Sabor na rok od 6 godina
 Guverner HNB-a je predsjednik Savjeta a imenuje ga
i razrješava Sabor
 HNB je najkasnije pet mjeseci od završetka
financijske godine dužna podnijeti Saboru izvješće o
financijskom stanju, ostvarenju stabilnosti cijena i
monetarnoj politici
 Obuzdavanje inflacije i kratkoročno žrtvovanje
ostalih ciljeva:
1. puna zaposlenost
2. ekonomski rast
3. povećanje izvoza i smanjenje vanjskog duga
 Borba protiv inflacije, na štetu drugih ciljeva
nalazi teoretsko uporište u obuzdavanju moći
središnje države da tiska novac za pokrivanje
svojih troškova
 Od 1970-ih godina neovisnost monetarne
politike i prioritet borbe protiv inflacije je
conditio sine qua non (uvjet bez kog se ne
može) u izgradnji liberalne demokracije
 Prisjetite se inflacija i stabilizacijskih programa iz
1960. - 1981. - 1990. - 1993.
 Stabilizacijskim programom iz 1993. stabilizacija
cijena je uspjela, ali je došlo do gubitka
konkurentnosti
 Deklarirana razina tečaja njemačke marke koja
će se braniti bila je 4444 HRD, odnosno 4,44 kn
za jednu njemačku marku
 Dogodila se aprecijacija tečaja od 9,1% - tečaj
pao na razinu od 3,6 kn za njemačku marku -
kuna ojačala za 10% i pojeftinila sva uvozna
dobra za isti iznos
Prosječni srednji tečaj HRK/EUR i HRK/USD

HRK / EUR HRK / USD

Izvor: DZS obrada HGK

 Kao posljedica aprecijacije pokrivenost uvoza
izvozom počinje padati s razine od 90% na 50%

 Prevedeno, bolje je uvoziti nego izvoziti

 Tranzicija i stabilizacijski program (1993.)

mijenjaju model rasta od forsiranja izvoza ka
modelu rasta koji se financira štednjom
visokorazvijenih zepadnoeuropskih zemalja.

 Kakav se zaključak nameće ?

 Proces priključenja EU-u dovodi do povećanja
kreditnog rejtinga Hrvatske
a) pad kamatne stope
b) veći priljev inozemnih kredita i strane štednje

 Potražnja za kunom sve veća - HNB brani tečaj

kupujući devize koje dolaze iz inozemstva

 Kupovina deviza znači emitiranje kuna - razvija

se veza između rasta mase novca i rasta
deviznih rezervi
Grafikon 3. Međunarodne devizne pričuve i masa novca (Ml) u mlrd. EUR

Izvor: HNB (2009)

 Globalna kriza = urušavanje svjetskog
financijskog sustava
 Ponuda strane štednje zbog posljedica krize je
sve manja
 Razvijene zemlje svijeta zadužile su se za
antirecesijske programe
 Očekivana ponuda strane štednje sve je manja
 Mjere monetarne politike od listopada 2008.:
1. ukinuta granična obvezna pričuva što
oslobađa 335 mil. eura i 129 mil. USD
2. deviznim intervencijama prodano 600 mil. eura
3. povećanje kunske pokrivenosti smanjilo je
deviznu pričuvu za 5,8 mlrd. eura
Vječna rasprava o
deprecijaciji kune
 Deprecijacija povećava tečaj, slabi kunu,
pojeftinjuje izvoz i poskupljuje uvoz
 15,5 kuna za jedan euro značilo bi da naša
čokolada mjereno u eurima košta dva puta
manje na svjetskom tržištu a svaki uvezeni
proizvod košta dvostruko više
 Kratkoročni rezultat = povećanje pokrivenosti
uvoza izvozom, smanjenje trgovinskog deficita i
prestanak rasta vanjskog duga
 U ekonomiji, kao i u šahu, jedan potez ne može
donijeti pobjedu.
 Promjena nominalnog tečaja ne znači i
promjenu realnog tečaja - osnovni problem
 Brojne cijene su izražene u Hrvatskoj u eurima -
stanovi, automobili, noćenje u turizmu....
 povećanje tečaja povećava razinu cijena i svih
proizvoda i usluga koji imaju cijenu izraženu u
euru i ostalih cijena koje se formiraju s inflatornim
očekivanjima baziranim na tečaju
 rast tečaja izaziva jednak rast cijena i realni
tečaj ostane nepromijenjen
 Deprecijacija bi izazvala razbuktavanje
hiperinflacije, konkurentnost ostaje na istoj razini,
a nestabilnost udaljava strane investitore
PITANJA:

1. Definirajte fiskalnu politiku i njene funkcije.

2. Opišite dva temeljna učinka fiskalne politike.

3. Što je državni proračun i kakav mojže biti ?
4. Što je proračun opće države i od čega se sastoji ?

5. Što je javni dug i kako se kreže u RH ?

6. Koji je cilj HNB sa najvišim prioritetom ? Pojasnite.
7. Što Vi mislite o deprecijaciji kune ?