Professional Documents
Culture Documents
Solar
Pig Can Wind Christma Bobtail
System
Farm s Tree
Saranovac Gordana
I
Energija koja se nalazi u prirodi se naziva primarna energija. Ona ima dva oblika:
konvencionalni i nekonvencionalni oblik. Konvencionalni oblik energije obuhvata sledeće
energetske sirovine: drvo, ugalj, naftu, gas, vodenu energiju, geotermičku energiju i
nuklearnu ostvarenu fisijom. Nekonvencionalni oblik energije ima sledeće energetske
oblike: vetar, plimu i oseku, morske talase, geotermičku u unutrašnjosti zemlje, Sunčevu
energiju, toplotnu energiju mora, nuklearnu energiju ostvarenu fuzijom. Primarni oblici
energije mogu biti obnovljivi i neobnovljivi. Obnovljivi su Sunčeva energija, vodena,
energija vetra, plime i oseke, talasa, biljnog porekla...Neobnovljivi su ugalj, nafta, gas,
nuklearna i geotermička energija.
Primarni oblici energije se uglavnom ne mogu neposredno koristiti, već se
transformišu u korisne oblike. Korisni oblici energije javljaju se u više vidova: sunčeva
energija, drvo i fosilna goriva daju hemijsku energiju, uran i druge nuklearne sirovine
daju nuklearnu energiju, reke i plima i oseka potencijalnu energiju, vetar i talasi
kinetičku energiju, a topli izvori na površini daju toplotnu energiju. Svaki od navedenih
korisnih oblika dobija se transformacijom primarne energije, a kao posrednik javlja se
električna energija koja spada u sekundarnu energiju.
2
ŠEMA JEDNOG RAZVODNOG POSTROJENJA
S4 T4
Π
G4
T1 Πp S1
Π
Π Π YNd
G1 V1 V2 T4
Π
YNd Π Π G4
Π
Π
S5 Π
T5 YNyn
S10
Π
V3 V5 Π S11 V4
V11 T7
Π
Π
V10
Π
Π YNd
S9 S12
Π
T6 YNyn
S3
Π
Π Π
T3 S2 Π
Π
S6
G3
Π Π
Π V8 Π
YNd V6 T2
T3 Π Π
Π G2
G3
V7 Π
V9 YNd
Yd
Π Π
S8
S7 YNd
Π
T8
3
3. Proizvodnja električne energije.Elektrane
Električna energija se priozvodi u elektranama. Prema vrsti goriva one se dele na :
1. termoelektrane, koriste hemijsku energiju organsdkih goriva
2. hidroelektrane, koriste energiju vode
3. nuklearne elektrane, koriste nuklearno gorivo
Pored ovih postoje i elektrane koje koriste energiju vetra, sunca, tople vode, plime i
oseke.....
a) TERMOELEKTRANE
ugalj
hemijska toplotna mehanička električna električna
4
b) HIDROELEKTRANE
voda električna
hemijska toplotna mehanička električna
5
c) NUKLEARNE ELEKTRANE
Razlkuju se od termoelektrana po tome što umesto kotla imaju reaktor. Raspadanjem
jezgara fisionih materijala u reaktoru se stvara toplota koja se na poseban način odvodi
iz reaktora. Glavni delovi reaktora su: telo reaktora, reflektor, sistem za hlađenje,
sistem za regulaciju i sistem zaštite. U telu reaktora jezgro atoma nuklearnog goriva se
cepa. Ako je fisiono gorivo pomešano sa nekim usporivačem (moderatorom) takav
reaktor se naziva spori ili termalni. Ako nema usporivača onda je to brzi reaktor. Kao
moderator se najčešće koristi grafit, teška voda ili obična voda. Iz reaktora se toplota
odvodi pomoću vode, gasa (CO2) ili istopljenog metala (Na, legure Na i Sn). Održavanjem
granične struje neutrona održava se lančana reakcija. Pomoću šipki od kadmijuma
reguliše se struja neutrona.
reaktorska
posuda
J
ednostavan koncept nuklearnog reaktora
7
g) ELEKTRANE KOJE KORISTE GEOTERMALNU ENERGIJU
8
h) ELEKTRANE KOJE KORISTE ENERGIJU TALASA
Plima i oseka su posledica gravitacione sile Zemlje, Meseca i Sunca. Zato energija
plime i oseke spada u obnovljive izvore energije. Postoje dva tipa ovih elektrana: prve
koriste podizanje i spuštanje nivoa vode
(potencijalna energija) a druge kretanje vode pri
promeni nivoa (kinetička energija).
KONDENZATOR
9
KOTAO
10
3. Razvodna postrojenja
11
zaštitu. Strujni merni transformator transformiše struju velike jačine u male
vrednosti (1ili 5 A).
12
4. Električne mreže
Vidi se da će u slučaju manjeg faktora snage biti potrebna veća prividna snaga, veća
struja i povećanje preseka sabirnica. Zato je opšti interes da ugao fi bude što manji, tj
kosinus fi da teži jedinici. Popravka faktora snage se vrši pomoću sinhronih
kompenzatora i kondenzatora.
3. ZAŠTITA
Maksimalna struja koja može prolaziti kroz čovečije telo je bez opasnosti po život je
50mA. Naponi do 65 V su bezopasni za čoveka (1300Ω je otpor čovečijeg tela, ali se menja
sa naponom). Sve preko toga je opasno. Zbog toga svi delovi koji se nalaze pod naponom
moraju biti zaštićeni.
Zaštita od atmosferskog pražnjenja. Podrazumeva se gromobranska zaštita.
Struja udara groma može biti nekoliko desetina kA pa i stitina kA. Ova struja se vrlo brzo
uspostavi i vrlo brzo opadne, otprilike za stotinak mikrosekundi. Udar groma u vodove i
postrojenja prouzrokuje visoke potencijale i oni se prazne prema zemlji. Uzemljenje za
zaštitu od udara groma treba da je takvo da pri udaru grome u stub ili zaštitno uže ne dođe
13
do preskoka na provodnike. Na dalekovodima postoji zemljovodno uže, ono se dovdi do
postrojenja i tu se spaja sa zaštitnim uzemljenjem postrojenja.
Uzemljenja se mogu podeliti u dve grupe: jedna štiti postrojenja (pogonsko) a druga
ljudske živote (zaštitno, gromobransko). Pogonsko uzemljenje povezuje sa zemljom delove
električnih aparata kako bi se onemogućila pojava prenapona. Zaštitno uzemljenje
onemogućava stvaranje napona koraka i dodira.
Napon dodira je napon koji nastaje između tla i dela postrojenja koje je u kvaru.
Dozvoljeni napon dodira u mrežama niskog napona je 65V a kod visokonaponskih 125V.
Napon koraka je napon koji čovek može da premosti dužinom svog koraka, a
ostvaruje se u raskoraku kada je tlo na nekom potencijalu.
Zaštita mreža sastoji se u sprečavanju dejstva većih strujnih opterećenja. Ako
opterećenja nisu mnogo velika koriste se osigurači, a za veća prekostrujna relejna zaštita.
Selektivno isključivanje delova voda može se postići nezavisnim maksimalnovremenskim
relejima koji imaju strujno i vremensko podešavanje. Vod se takođe štiti i od zemljospoja i
prenapona.
14
II
ELEKTRIČNE INSTALACIJE
Postoje prirodni i veštački izvori svetlosti. Veštački izvori svetlosti se dele na:
a) termički izvori, svoj rad uslovljavaju povišenjem temperature ili
sagorevanjem. Tu spadaju sijalice sa usijanim vlaknom, sveće, gasne
lampe.
b) jonizujući izvori, rade na principu električnog pražnjenja kroz pare i
gasove
c) fluorescentni izvori koriste osobinu nekih materijala da obasjane UV
zracima transformišu ove zrake u zrake veće talasne dužine na koje
reaguje ljudsko oko
15
b) infracrvene sijalice, vlakno je tako dimenzionisano da se zagreva do temperature
na kojoj zrače infracrveni zraci
c) projekcione sijalice, punjene azotom, ostvaruju veliki bljesak
d) halogene sijalice, ispunjena jodom ili bromom, čime se smanjuje isparavanje
volframa. Ima oblik cevi od kvarcnog stakla duž koje je razapeto spiralno
volframovo vlakno. Temperatura va površini kvarcne cevi je 600 do 700 stepeni i
zato se smešta u specijalni stakleni balon
Za vezu izmađu sijalice i mreže koriste se dva sistema podnožja i grla. Edisonov E10,
E14, E27, E40 i Svanov B15 i B22 (nisu osetljivi ba udare pa se koriste za baterije,
brodove, tramvaje....)
Sijalice ispunjene metalnim parama rade na principu elektroluminiscencije, prilikom
prolaska elektriciteta kroz pare i gasove javlja se svetlost. Osnovni element ovih sijalica je
staklena cev ispunjena osnovnim (neon ili argon) i karakterističnim (živa i natrijum)
punjenjem. Ova cev je smeštena u stakleni balon iz koga je izvučen vazduh. Kada se
priključi na izvor naizmenične struje dolazi do jonizacije i pražnjenja kroz gasove. Usled
pražnjenja se razvija toplota i kapi žive ili natrijuma isparavaju, i pražnjenje struje kroz
osnovno punjenje i nastavlja se kroz paru. Radni napon je niži od napona paljenja
Fluorescentne sijalice. Ima oblik dugačke staklene cevi ispunjene argonom i malom
količinom žive, na čijim krajevima su dve elektrode, a sa unutrašnje strane je prevučena
tankim slojem fluorescentnog praha. Kada se elektrode priključe na naizmenični napon
počinje zagrevanje i emisija elektrona, argon se jonizuje, živa isparava, a elektroni počinju
da se sudaraju sa atomima žive, pri čemu izbijaju elektron iz omotača žive. Pri tome se
emituju UV talasi, pod čijim dejstvom fluorescentni prah počinje da svetli. Fluorescentna
cev se ne može direktno priključiti na mrežu, jer je napon paljenja veći od napona mreže,
pa se zato koristi starter.
16
III
ELEKTRIČNE MAŠINE
1. Transformatori
a) Princip rada
17
ΔΦ
e=−
Δt
ovaj promenljivi fluks indukuje u navojima sekundara ems E”= U”o.
Ako se na krajeve sekundara priključi prijemnik, strujno kolo se zatvori i kroz navoj
sekundara protekne struja J0’. Zbog gubitaka napon na krajevima sekundara je manji nego u
PH i iznosu U”. Zbog proticanja struje J” kroz sekundar nastaje fluks Φ”. Pod uticajem
ovog fluksa kroz navoj primara protećiće struja J1” . Ukupna struja koja sada protiče kroz
primar jednaka je vektorskom zbiru struje praznog hoda I struje ssekundara svedene na
primar. Ukupna struja primara J’ stvara ukupni fluks primara Φ’. Ukupni fluks koji se
zatvara kroz kolo jednak je vektorskom zbiru flukseva primara i sekundara
Vrednost fluksa približno je stalna od PH do nominalnog opterećenja.
18
b) prenosni odnos m
Eeff=4.44 f Bm Sfe
E’=N’ Eeff
E”=N” Eeff
m=N’/N”
3. Broj navojaka jednof. TS je N’=400, N”=1000.Površina preseka jezgra je 0.0005 m2. Ako
je primar priključen na napon od 500V i 50Hz izračunati maksimalnu indukciju i U"o
Bm=1.125T
Uo”=1250V
Prazan hod je granični režim rada kada je sekundar otvoren. Kako su magnetni fluksa
i indukcija const., to znači da će gubici u Fe biti konstantni pri bilo kom opterećenju od PH
do nominalnog opterećenja.
19
Gubici u Fe se sastoje od gubitaka usled histerezisa i vihornih struja:
Pfe= Ph + Pvs
Ogled praznog hoda se izvodi pri nominalnom naponu i nominalnoj učestanosti. Meri
se struja primara. Kod malih transformatora ona iznosi 2-10% nominalne primarne struje,
dok kod velikih može biti i do 40%. U kolo je uključen vatmetar koji će izmeriti gubitke: u
Fe i Džulove gubitke u primaru. Gubici snage u Fe će se izračunati kada od ukupnih
gubitaka izmerenih na vatmetru oduzmemo Džulove gubitke koje struja PH Jo'
stvara u q faznih navoja primara. U transformatoru su ovi gubici mali pa se mogu
zanemariti.
Kratak spoj je takav režim rada pri kome je sekundarni navoj kratko spojen- U''=0. Ogled
KS se vrši pri sniženom naponu, jer bi u suprotnom kroz primar i sekundar tekle velike
struje (10-30 puta veće od nominalnih). Gubici koje će izmeriti vatmetar biće jednaki
zbiru gubitaka u bakru primara i sekundara i gubitaka u Fe. Kako se ogled vrši pri
sniženom naponu gubici u Fe se mogu zanemariti, pa su ukupni gubici:
20
f) Stepen iskorišćenja
ZADACI
4.Gubici u gvožðu TS pri učestanosti 50 Hz iznose 100W. Pri frekvenciji 100 Hz iznose 250
W. Odrediti gubitke Ph i Pvs pri f=50Hz.
6. TS snage Sn=50kVA ima Pfe=350W i Pcun=630W. Naći stepen korisnog dejstva za:
puno opterećenje, cosϕ=0,6
β=0,75 i cosϕ=1
puno opterećenje, cosϕ=1
β=0,75 i cosϕ=0,6
21
g) Promena napona pri opterećenju transformatora
Algebarska razlika između sekundarnog napona pri praznom hodu U"o i nominalnom
opterećenju U'' pri datom cos ϕΔ predstavlja promenu napona:
ΔU=U"o - U"
Relativna promena napona u je odnos promene napona i napona u praznom hodu:
u=ΔU/Uo”
Kriva koja pokazuje kako se menja napon na krajevima sekundara transformatora U" u
zavisnosti od opterećenja J" naziva se spoljnja karakteristika transformatora.
22
paralelno, ako pri PH ne teèe struja izmeðu njih, a pri optereæenju dele dato optereæenje
srazmerno svojim nominalnim snagama.
Da bi transformatori mogli da rade paralelno moraju biti ispunjeni sledeæi uslovi:
1. U"o moraju biti jednaki ( m1=m2=... )
2. moraju biti iz iste sprežne skupine
3. moraju imati približno iste napone kratkog spoja.
k) Autotransformator
Na jezgru ovih transfirmatora nalazi se samo jedan navoj, primar sa brojem navojaka
N'. Jedan deo ovog navoja sa N” navojaka predstavlja sekundar. Izraz za odnos
transformacije važi, m= N'/N"= U'/U". Pošto je sekundarna struja uvek različita od
primarne po smeru, u zajedničkom delu navoja teče razlika ovih struja J''-J'. Presek
provodnika je u ovom delu mali pa su mali i gubici. To znači da sa istim magnetnim kolom AT
ima veću snagu od običnog TS. Loša strana je što su primar i sekundar u električnoj vezi pa
postoji mogućnost da se visoki napon javi u sekundaru. Zbog toga se koristi u slučajevima
kada se primarni i sekundarni napon mnogo ne razlikuju (za fino podešavanje napona).
23
2. Električno i magnetno kolo obrtnih mašina
gubici
EL MEH
sistem G sistem
gubici
Uređaj radi kao motor ako električnu energiju pretvara u mehanički rad. U obrnutom
slučaju je generator.
Elektromehaničko pretvaranje energije zasniva se na interakciji električnog i
magnetnog polja. Najvažnije pojave koje se koriste su:
1. Mehanička sila deluje na provodnik kroz koji protiče struja, kada se on nalazi u
stranom magnetnom polju.
2. Mehanička sila deluje na feromagnetni materijal težeći da ga dovede u pravac
magnetnog polja.
3. Mehanička sila deluje na ploče optereæenog kondenzatora ili dielektrik i dovodi
do promene napona ili naelektrisanja.
4. Izvesni kristali se malo deformišu kada na njih deluju el. polja u odreðenim
pravcima, i obrnuto. To je piezoelektrični efekat.
5. Većina feromagnetnih materijala podleže deformacijama pod delovanjem
magnetnog polja.To je magnetostrikcija.
Električna mašina koristi prvu ili drugu pojavu. Svih pet pojava se koriste kod
naprava koje proizvode linearna ili vibraciona kretanja.
e= - ΔΦ/Δt
Iz ovog izraza se vidi da je potrebno ostvariti promenu fluksa kroz neki namot da bi
se u njemu indukovala ems. Kod transformatora se to postiže naizmeničnom strujom, tj
vremenski promenljivim nepomičnim fluksom. Kod obrtne mašine se to postiže relativnim
kretanjem nepomičnog dela mašine (statora) i obrtnog dela (rotora). Fluks je stvoren
jednosmernom strujom (konst. u vremenu), ali je promenljiv u prostoru. Namot kroz koji
teče pobudna struja se naziva induktor. Namot u kome se indukuje ems rotacije se naziva
indukt. Ems se u namotima može indukovati mehaničkim obrtanjem magnetnog polja pored
24
nepomičnih namota ili mehaničkim obrtanjem namota u magnetnom polju. U oba slučaja
ukupni fluks se menja periodično, pa je takva i ems.
1. Jednosmerno polje
F
Fv
25
2. Naizmenično polje.
F
Fm
ωt
Obrtno polje se može dobiti pomoću trofaznog sistema kada se na stator postave 3
namota čije su ose pomerene jedna u odnosu na drugu za 120 stepeni, i kada se priključe na
simetričan trofazni sistem.
F=3/2*Fm cos(Θ-ωt)
Ovaj talas se naziva putujući talas.
26
4. Jednofazno polje, Leblanova teorema
27
3. Asinhrone mašine
28
b) PRINCIP RADA ASINHRONOG MOTORA
Obrtno polje obrćući se duž meðugvožða i zatvarajući se kroz stator i rotor indukuje
u njihovim provodnicima ems. Indukovana ems statora je
E' = 4,44 f N' Φob.
Ona je u odnosu na napon kontraelekrtomotorna, drži mu ravnotežu i od njega se razlikuje
samo za padove napona, omski i induktivni.
Posmatrajući jedan provodnok rotora za dati smer obrtanja obrtnog polja i njegov
smer kroz meðugvožðe, odreðen je smer indukovane ems E". Pošto je kolo rotora zatvoreno
kroz njegove provodnike će proteći struja I". Pošto se provodnik sa strujom nalazi u
stranom magnetnom polju B na njega će delovati el mag sila F=I" l B, èiji se smer odreðuje
po pravilu desne ruke. Prema smeru F vidi se da ona obrće rotor u smeru obrtanja obrtnog
polja. Ovo se dešava sa svim provodnicima po obimu rotora, a zbir svih proizvoda sile i
poluprečnika predstavlja obrtni momenat motora. Prema tome:KADA SE STATOR
PRIKLJUČI NA MREŽU OBRTNI MOMENAT MOTORA OBRĆE ROTOR U SMERU
OBRTANJA OBRTNOG POLJA. Pošto su stator i rotor vezani samo pomoæu el mag
indukcije ovi motori se nazivaju i indukcioni motori.
Meðutim rotor se ne može obrtati sinhronom brzinom. Kada bi rotor postigao
sinhronu brzinu ne bi bilo relativnog kretanja izmeðu obrtnog polja i rotora, ne bi bilo ni
presecanja provodnika , ni ems ni struje pa bi rotor počeo da zaostaje. Sada opet postoji
presecanje......... Dakle: ROTOR NIKADA NE MOŽE DA STIGNE OBRTNO POLJE
STATORA.
29
Kada rotor nije opterećen on treba da savlada samo sopstveni kočni moment (trenje
u ležištima, vazduh...), i tada je njegova brzina bliska sinhronoj. Kada rotor opteretimo
(pokreće neku mašinu) on će više da zaostaje, porašće ems i struja u rotoru. Ova struja teži
da smanji fluks statora, i da bi se ponovo uspostavila ravnoteža povećaće se struja statora
Pri opterećenju rotor se obrće brzinom n koja je manja od sinhrone n'. Razlika
izmeðu ovih brzina se naziva apsolutno klizanje:
n" = n' - n
Odnos apsolutnog klizanja i sinhrone brzine se naziva relativno klizanje:
s = ( n' - n ) / n', i obièno se daje u procentima
s% = (( n' - n ) x 100) / n'
Vrednost klizanja u nominalnom režimu se obično kreæe kod manjih motora 3-8%, kod
većih 1-3%.
Pošto se obrtno polje obrće sinhronom brzinom n' a rotor u istom smeru brzinom n ,
onda delovanje obrtnog polja na provodnike rotora možemo predstaviti tako da je rotor
nepokretan a da se obrtno polje obrće razlikom ovih brzina n" = n' - n. To je u stvari brzina
presecanja provodnika i od nje zavisi učestanost ems i struja u rotoru.
f"= (p x n") / 60 = = s f'
Važna posledica male učestanosti veličina u rotoru je da su gubici u FE rotora
zanemarljivi.
Kada motor radi od PH do punog optereæenja klizanje se menja. Samo kada rotor
stoji ( u trenutku puštanja u rad) uèestanost u rotoru je jednaka statorskoj .
E" = 4.44 f" N" Φob u normalnom radu
E"k = 4.44 f' N" Φob ukočen
Iz prethodne dve jednačine sledi:
E" = s E"k
c) GUBICI SNAGE
30
P' Pob Pk
ZADACI:
8. Dat je četvoropolni AM koji se napaja f=50 Hz. Klizanje s= 3%. Izračunati apsolutno
klizanje i brzinu obrtanja rotora. Kolika je učestanost indukovane ems u rotoru?
n”=45
n=1455
f”=1.5Hz
9. Izračunati klizanje i učestanost indukovane ems i struje u rotoru za TAM čiji su podaci:
p=3, f=50 Hz, n=970 o/min, u slučaju da se njegov rotor obrće u smeru:
a) obrtnog polja s=0.03, f”=1.5Hz
b) suprotno od smera obrtanja obrtnog polja s=1.97, f”=98.5Hz
d) MEHANIČKA KARAKTERISTIKA
31
M
Mpr
Mpol
-1 s pr 1 2 s
Osnovne veličine o kojima treba voditi računa pri puštanju u rad AM su veličina
polaznog momenta i struja. Da bi rotor pri puštanju u rad mogao preći u obrtno kretanje
Mpol >Motp. Pri tome struja ne sme preći odreðenu vrednost koja je određena snagom
mreže. U pogledu struja razlikuju se dva granična slučaja:
32
Polazna struja se ovde ograničava pomoću rotorskog otpornika. Krajevi U, V,
W vezani su preko dirki i kliznih prstenova za krajeve pojedinih faza rotora, a ostala
3 kraja su vezana pomoću kliznog prstena K u zvezdište. U trenutku puštanja prsten
se postavi u položaj najvećeg otpora. Zatim se skokovito smanjuje vrednost
otpornika ,dok na kraju ne bude ceo isključen.
a)DIREKTNO
c)POMOĆU AUTOTRANSFORMATORA
Primarni napon se se snižava na 55-75 % nominalne vrednosti.
33
g) REGULACIJA BRZINE AM
1) AM SA PRSTENOVIMA
Posmatra se motor koji radi pri const. U,f, i M. Rotorski otpornik je isključen. Ako se
sad uključi jedan deo rotorskog otpornika, pošto je napon stalan ostaje stalna E i fluks, a
promeniće se struja rotora I" = E"/Z. Ona se očigledno smanjuje a time se smanjuje i
obrtni moment. Kako je opterećenje stalno, brzina će se smanjivati. Kad se smanji brzina
poveća se klizanje, povećanjem klizanja povećaće se E" a time i I" do prethodne vrednosti.
Povećanjem I" poveća se i moment dok se ne izjednači sa otpornim momentom. Opet je
uspostavljena ravnoteža, ali sada pri manjoj brzini.
2) REGULACIJA BRZINE KS AM
34
b) Promenom napona statora obièno se primenjuje u intermitentnim pogonima, nedostatak
je smanjenej prevalnog momenta
35
zaustavljanja motor treba isključiti sa mreže da ne bi počeo ponovo da se obrće , ali u
suprotnom smeru. AM sada radi kao asinhrona kočnica, uzima veliku struju iz mreže i o
tome treba voditi računa.
d) GENERATORSKO KOČENJE obično se koristi pri spušanju tereta. Motor radi tako da
se teret kreće u smeru dole. Sila teže (težina tereta takoðe vuče na dole pa se rotor
okreće brzinom malo većom od sinhrone- tj radi dao generator.Sada se struja vraća u
mrežu (promena smera struje), ali se time menja smer momenta koji sada postaje kočni
(teret ne propada).
Rad JAM se može razmetrati na dva načina. Prvi način je preko teorije poprelnih
polja. Prema ovom načinu obrtno polje se razlaže na dva nepokretna naizmenična
pulsirajuća polja . Prvo je na istom mestu kao i polje statora pa oni zajedno čine jedno
rezultantno uzdužno polje. Drugo polje rotora je pomereno za polovinu polnog koraka i
naziva se poprečno polje.
Drugi način je pomoću teorije obrtnih polja.
Kada kroz namote statora prolazi jednofazna
struja ona stvara nepokretno naizmenično polje.
Ovo pulsirajuće polje se može razložiti na dva
obrtna polja upola manjih amplituda i koja se
okreću u suprotnim smerovima. (Le Blanova
teorema). Jedno polje je direktno a drugo je
inverzno. Ako rotor stojij onda svako polje
indukuje u provodnicima rotora ems i struje , pa su
momenti jednaki i suprotni i rotor ostaje u stanju
mirovanja. Polazni moment JAM-a je jednak nuli. Ako se rotoru pomogne da krene u jednom
smeru onda je Md > Mi i motor nastavlja dalje da radi.Kada rotor dostigne brzinu blisku
sinhronoj, tada je klizanje direktnog polja s ainverznog 2-s. Prema tome se JAM ponaša kao
2 trofazne. Jedna radi kao TAM, a
druga kao koènica.
Učestanost EMS i struja koje
potiču od direktnog polja se male, sd
= sf', a od inverznog fi = (2-s)f' i
skoro je dva puta veća od primarne
učestanosti.
Očigledno je da rotor ne može
sam da krene. Zbog toga se za
stvaranje polaznog momenta koriste
različiti ureðaji kao što su: pomoćna
faza, omski, induktivni i kapacitivni otpori, prekidači i sl.
36
Pošto glavni namot statora zauzima 2/3 žlebova u preostalu trećinu se stavlja
pomoćni namot koji je od glavnog pomeren za 90 električnih stepeni. To je pomoćna faza.
Sada još treba postići da su i struje pri puštanju u rad pomerene vremenski. To se postiže
povezivanjem na red sa R, L, ili C otporom. Sada pri puštanju u rad motora nastaje
magnetno polje koje više nije simetrično (kružno) veæ je eliptično. Motor radi kao
dvofazni, a kada rotor postigne odgovarajuću brzinu pomoćna faza se isključi i dalje radi
kao jedniofazni.
1. Trofazni asinhroni šestopolni asinhroni motor se napaja frekvencijom f' = 50 Hz. Brzina
obrtanja rotora iznosi n=950ob/min. Otpor izmeren izmeðu dva klizna prstena rotora
iznosi 2R"= 1.8 Struja rotora iznosi I" = 42 A. Izračunati snagu obrtnog polja Pob. Kolika
je učestanost f" veličina u rotoru?
P' Pob Pk
2p = 6
q=3
n=950 ob/min
2 R" = 1.8
I" = 42 A
---------------------
P'γ P"cu P"fe Pmeh
Pob = ?
f" = ?
2. Kolika je korisna snaga asinhronog motora koji ima gubitke u bakru rotora P"cu = 350 W,
klizanje 3% . Gubici u gvožðu rotora se mogu zanemariti a smatrati da mehanički gubici
iznose 2% korisne snage.
(važi slika iz prethodnog zadatka)
3. Izračunati za asinhroni motor iz drugog zadatka stepen korisnog dejstva ako zbir
gubitaka u bakru i gvožðu statora iznosi 3% snage obrtnog polja.
P' Pob
P' = P'cu + P'fe + Pob
P' = 0.03 Pob + Pob
P' = 1.03 Pob
Pob = P"cu / s = 350 / 0.03 = 11666
W P'cu P'fe
P' = 1.03 Pob = 1.03 11666 = 11899
W
Pk / P' = 11094 / 11899 = 0.932
n' − n n ' −0
f" = s f' = × f '= × f ' = 1× f ' = f '
n' n'
5. Posmatra se asinhrona mašina u nominalnom režimu rada. Stator ima N' a rotor N"
navojaka. Na osnovu poznatog izraza za indukovanu ems u jednom navojku: E= 4.44 k f Φob.
Napisati izraze za indukovanu ems statora E' i rotora E". Kolike će biti E' i E" ako se ukoči
rotor? Kako se ponaša asinhrona mašina sa ukočenim rotorom?
Kada se rotor ukoči klizanje ima vrednost s = 1, a frekvencija velièina u rotoru jednaka je
frekvenciji velièina u statoru (zadatak br. 4). Prema tome tada je
E' =E' = 4.44 k' f' N' Φob
E"= 4.44 k" f' N" Φob
38
Kada se faze statora i rotora poklope obrtno polje preseca jednovremeno provodnike
rotora i statora i u njima indukuje ems kao u gornjim izrazima. Fazna razlika izmeðu ovih
U V W ems je 0.
Ako se rotor zaokrene u smeru suprotnom od smera
obrtanja obrtnog polja ,onda će ono prvo presecati
provodnike rotora pa tek onda provodnike statora
v
pa æe ems rotora vremenski prednjaèiti ems
u w
statora za ugao ϕ Ako se rotor zaokrene u
suprotnom smeru ( znaèi u smeru obrtanja obrtnog
polja) polje æe prvo presecati provodnike statora , pa tek onda provodnike rotora pa æe
ems statora prednjačiti ems rotora za ugao ϕ.
U oba slučaja vrednosti ems se neće promeniti ,samo će njihov fazni stav biti različit.
Odnos ems je:
E' k' N '
m1,2 = =
E" k" N "
Prema tome asinhroni motor sa ukočenim rotorom se može upotrebiti kao transformator sa
obrtnim poljem ili INDUKCIONI REGULATOR.
KORISTI SE ZA LABORATORIJSKE POTREBE. MANA MU JE VELIKA STRUJA
PRAZNOG HODA.(50-60%) NOMINALNE STRUJE.
39
4. Sinhrone mašine
a) ELEMENTI KONSTRUKCIJE
Sinhrona mašina, kao i svaka druga mašina može da radi kao motor i generator.
Međutim, pored ove dve uloge sinhrona mašina može da radi i kao generator reaktivne
energije - sinhroni kompenzator. Najširu primenu ona ima baš kao generator.
Magnetno kolo SM se sastoji od statora, rotora i međugvožđa. Induktor je rotor, a
indukt je stator.
STATOR se pravi u obliku šupljeg cilindra i sastavljen je od dinamolimova, debljine 0.5 mm.
Limovi su međusobno izolovani tankom hartijom ili slojem laka da bi se smanjili gubici usled
vihornih struja. Pošto su ove mašine velikih snaga, u zavisnosti od broja obrtaja stator i
rotor su velikih dimenzija. Za brzinu obrtanja oko 3000 ob/min prečnik je nešto iznad 1m.
Kod SM malih brzina (velikog broja polova), unutrašnji prečnik statora kreće se i do 15 m..
Jedan sloj u paketu limova se sastoji od većeg broja delova kružnog prstena. Na
svakom limu sa unutrašnje snage su šupljine koje kada se limovi slože obrazuju zubce i
žlebove. U žlebove se stavljaju namoti.
ROTOR. U zavisnosti od konstrukcije rotora SG se dele u dve vrste: sa valjkastim rotorom
(turbogeneratore) i sa istaknutim polovima (hidrogeneratore). Pri f=50HZ, i broju parova
polova p=1 i p=2, brzine rotora su 3000 ob/min i 1500 ob/min. Za ovako velike brzine su
velike i obimne brzine, pa dolazi do velikih mehaničkih naprezanja.To zahteva da se ne ide
na velike prečnike rotora i da namot bude što ravnomernije rasporeðen po obimu rotora.
Kao pogonski motori za ove generatore služe parne turbine.
Kada je broj polova veći, manje su brzine obrtanja što dozvoljava i veći prečnik rotora.
Naprezanja više nisu toliko velika pa nije potrebna ravnomerna raspodela namota. Zbog toga
se prelazi na rotore sa istaknutim polovima. Pogonski motori su hidraulične turbine.
VALJKASTI ROTORI. Snage mašina sa valjkastim rotorom se kreæu u granicama od
1MVA do 1000MVA. Rotori se postavljaju uvek horizontalno. Za mašine velike snage koristi
se hromniklmolibdenski čelik specijalno termički i mehanički obraðen. Obično se rotor lije
u vakuumu u obliku jednog masivnog bloka, a zatim se obraðuje kovanjem. Posle mehaničke
obrade vrše se mehanička pa magnetna ispitivanja. Po čitavoj osnoj dužini rotora urezuju se
žlebovi. Približno 1/3 polnog koraka nije ožlebljena i čini zonu velikog zubca. Kroz njega
prolazi glavni deo magnetnog fluksa.
ROTOR SA ISTAKNUTIM POLOVIMA. Snage ovih mašinase kreæu od 20 KVA do
200MVA. Postavljaju se vertikalno (za manje brzine) i horizontalno.
40
b) PRINCIP RADA
Kroz provodnike rotora prolazi jednosmerna struja usled koje nastaje stalno
magnetno polje. Smer struje je takav da je jedan pol severni, drugi južni itd. Kada se rotor
obrće on nosi sa sobom svoje polje, tj nastaje obrtno magnetno polje dobijeno mehaničkim
obrtanjem rotora. Obrtno polje preseca provodnike statora i i u njima indukuje ems, čija
trenutna vrednost iznosi e=blv. Prema tome pri stalnoj brzini obrtanja, kakav oblik ima
polje takav oblik ima i ems. Namoti statora su trofazni. Indukovane ems svake faze
pomerene su za jednu trećinu periode ili za 120 stepeni.
Ako rotor ima jedan par polova, onda æe se pri jednom obrtaju imati i jedna potpuna
promena ems. Ako je brzina obrtanja u minuti n, onda je broj obrtaja u sekundi n/60=f.
Ako je broj pari polova p onda se za svaki obrtaj ima p puta veæi broj promena, pa je tada
uèestanost f=n p /60.
Za frekvenciju f=50 HZ, brzine obrtanja rotora su:
p 1 2 3 4 5 6
n 3000 1500 1000 750 600 500
Ako se stator optereti nekim trofaznim simetričnim opterećenjem, onda se kroz
namote statora uspostavljaju struje Ia,Ib, Ic, koje su u zavisnosti od karaktera
optereæenja pomerene od napona za neki ugao. Tako su i struje pomerene meðusobno
vremenski za 1/3 periode, ili 120 stepeni. Ove trofazne struje koje teku kroz trofazne
namote daju ekvivalentnu mps, a ona obrtno magnetno polje. Ovo polje je teslino obrtno
polje. Polje se obrće brzinom n = 60 f/p, znači istom brzinom kao rotor pa otuda potiče i
naziv sinhrone mašine. Relativna brzina obrtanja obrtnog polja statora u odnosu na obrtno
polje rotora jednaka je nuli., tj ona su meðusobno nepokretna., ili se kaže da su se polja
zakačila.
Rotor Sm dobija mehaničku snagu od pogonskog motora i pretvara je u električnu
snagu koja se dobija na izlazu statora.
Povratno delovanje mps statora na polje polova rotora se naziva magnetna reakcija
indukta.
41
c) IZRAZ ZA INDUKOVANU EMS PO PROVODNIKU, NAVOJKU..........
Kod SM postoje dve magnetopobudne sile, rotora i statora. MPS rotora potiče od
jednosmerne struje, koja se naziva pobudna struja i protiče kroz navojke rotora. Struja
koja protiče kroz navojke statora daje mps statora. Ove dve mps daju zajednièku mps koj
stvara zajednički fluks mašine. Mps indukta deluje povratno na mps induktora, pa se zato
naziva reakcija indukta.. Kod SM položaj mps indukta u odnosu na položaj mps induktora
nije stalan, već zavisi od opterećenja
42
e) KARAKTERISTIKE SINHRONOG GENERATORA
Karakteristika praznog hoda je kriva koja pokazuje kako se menja ems neopterećenog
generatora u funkciji pobudne struje, pri stalnoj brzini
obrtanja, E = f (J). Ova karakteristika je dvoznačna kriva.
Površina oivičena uzlaznom i silaznom granom predstavlja
gubitke usled histerezisa.. Kao karakteristika se upotrebljava
donja grana. U početku je kriva prava linija, jer je magnetno
kolo nezasićeno, kasnije mašina prelazi u zasićenje.
Karakteristika kratkog spoja pokazuje kako se menja struja statora u funkciji pobudne
struje, kada su krajevi generatora kratko spojeni i pri
nominalnoj brzini obrtanja, Ik = f (J)
Karakterisitike generatora su prave linije, zato što je pri
kratkom spoju mala vrednost ems pa mag kolo nije zasićeno.
Spoljnja karakteristika prikazuje zavisnost napona od struje generatora pri stalnom cos fi
in
f. GUBICI SNAGE
43
Pk Pk ΣΡγ
η= = = 1−
P ' P + ΣΡγ P + ΣΡγ
U jednoj elektrani postoji veći broj SG, i svi oni rade paralelno. Time se omogućuje
stabilnost rada sistema, optimalna raspodela opterećenja izmeðu generatora. Koliko ih
trenutno radi paralelno zavisi od opterećenja. Kada se poveća opterećenje, priključiće se
paralelno još SG. Kada se optereæenje smanji, isključiće se SG.
Da bi radili paralelno moraju biti ispunjeni odreðeni uslovi:
1.isti redosled faza generatora i mreže
2.ems generatora mora biti jednaka naponu mreže E = U
3. E i U moraju biti u fazi.
4. učestanost generatora mora biti jednaka čèestanosti mreže
h) SINHRONI MOTORI
44
i) SNAGE SINHRONOG MOTORA
j) MORDEJEVE KRIVE
Pokazuju kako se menja struja statora u funkciji pobudne struje pri stalnom
opterećenju. I = f (J), pri P=const.
45
5. Mašine jednosmerne struje
a) PRINCIP RADA
Na sledećoj slici je predstavljena elmag. šema dvopolne mašine jednosmerne struje.
Stator mašine je cilindričan i na njemu se nalaze dva istaknuta pola. Oko svakog polnog
jezgra je namotan neprekidan izolovan provodnik i formira pobudni navoj sa N' navojaka.
Struja I' koja prolazi kroz pobudni namot stvara magnetni napon N'I' a on dalje fluks.
Očigledno stator je induktor.
46
Ovaj fluks prolazi
kroz meðugvožðe i indukt,
a njegov put je prikazan
na gornjoj slici. Magnetna
indukcija po obimu
indukta nije svuda ista i
uglavnom zavisi od oblika
polnih nastavaka.
Po obimu indukta
se nalaze žlebovi u koje
se smeštaju izolovani
provodnici i koji obrazuju
namot indukta. Nezavisno
od režima rada mašine pri
obrtanju indukta u
svakom od njegovih provodnika indukovaće se ems po poznatoj zavisnosti:
e = b l v,
čiji se smer odreðuje prema pravilu tri prsta leve ruke.
Posmatra se navojak koji se sastoji od dijametralno smeštenih provodnika 1 i 2. Kraj i
početak navojka spojeni su sa dva klizna prostena koji se obrću zajedna sa induktom. Po
prstenovima klize nepomične dirke. Smerovi napona su prikazani na slici. Pošto su provodnici
redno vezani ukupni indukovani
napon će biti:
e = 2 e1 = 2 b l v
Pošto su dužina i brzina
konstantni oblik ems zavisi
samo od oblika el mag indukcije
b. Odavde se vidi da ako se
sada na dirke priključi
prijemnik na njegovim
krajevima će delovati
naizmenični napon. Pogodnim
izborom oblika polova, može se postići da se ovaj napon menja po sinusnom zakonu.
Ako se klizni prstenovi zamene jednim presečenim prstenom desiće se sledeće. U
toku pozitivnog dela napona provodnik 1 je spojen sa + dirkom. U trenutku kada bi se usled
obrtanja izmenio smer napona , provodnik 2 će se spojiti sa prstenom + pa će napon ostati i
dalje pozitivan.
Ako se doda još jedan navojak električno pomeren u odnosu na prethodni za 90,
indukovane ems su jednake ali fazno pomerene za 90. Svakim sledećim udvajanjem broja
navojaka održavajući fazni pomeraj, dobiće se naponi kao na slici. Napon nije stalan , ali su
njegove promene utoliko manje ukoliko je veći broj navojaka.
Indukovani napon u induktu iznosi: E = N K Φ
47
b) IZRAZ ELEKTROMAGNETNOG MOMENTA
Pri praznom hodu, kada kroz indukt ne teče struja, na magnetno kolo mašine deluje
samo magnetni napon pobudnih namota F'. Pod njegovim uticajem javlja se osnovni magnetni
fluks čija je raspodela prikazana na slici. Ovaj spektar je simetričan na ravan simetrije
polova.
Kada se mašina optereti, kroz namot indukta teče struja, koja stvara magnetni napon
indukta po paru polova F".Delovanje magnetnog napona indukta na osnovno magnetno polje
našine naziva se magnetna reakcija indukta. Kada bi induktor bio nepobuðen, a kroz namot
indukta tekla struja u mašini bi se javio fluks, čiji spoektar bi izgledao kao na sllici.
Rezultantno magnetno polje bi kod opterećene mašine izgledalo ovako:
48
Neutralna ravan se pomera iz geometrijske neutralne ravni z-z u položaj z' - z' koji
se naziva fizička neutralna ravan.
49
f) MOTORI JEDNOSMERNE STRUJE
50
a) karakteristika brzine koja predstavlja zavisnost brzine obrtanja indukta motora n
od struje indukta I , pri konstantnom naponu i pobudi. n = f ( I )
b) karakteristika momenta koja pokazuje zavisnost momenta motora od struje
indukta, pri konstantnom naponu i pobudi.
c) mehanička karakteristika koja predstavlja zavisnost brzine obrtanja indukta
motora od momenta pri konstantnom naponu i pobudi
c) Kočenje kontravezom Vrši se promenom smera pobudne struje (E=nk Moment takoðe
menja smer)
otočna pobuda
Promenom pobudne struje Povećanjem pobudne struje, povećava se i fluks. Zato se poveća
i E. Kada E postane veće od napona, struja će promeniti smer, pa se menja i smer momenta.
Rotor sada usporava i nalazi se u režimu generatorskog kočenja.Pošto motor usporava E
počinje da opada i mašina se polako vraća u radno stanje motora. Samo sada sa manjom
brzinom
redna pobuda
Promenom pobudne struje Obično se veže jedan regulacioni otpornik paralelno sa
namotajem. Struja opterećenja se deli na dva dela. Jedan deo prolazi kroz pobudni namotaj
a drugi deo kroz otpornik. Smanjena pobudna struja smanjuje B, a time se povećava brzina
52
ZADACI IZ MAŠINA JEDNOSMERNE STRUJE
1. Dijagram magnetne indukcije jedne dvopolne mašine prikazan je na slici. Fluks po polu
iznosi 0.01 Wb. Brzina obrtanja jednog provodnika kroz koji protiče struja od 12 A iznosi
1500 ob/min.
b
Zanemarujući sve gubitke izračunati:
l 1. indukovanu ems u provodniku koji se
+B
kreæe od a do b
a b 2. elektromagnetnu snagu za vreme tog
x
τ -B r kretanja
3. moment
1.) e = B l v = 0.5 V
2.) p = e i = o.5 12 = 6 W
3.) M = F r = B I l r
Najveći stepen korisnog dejstva nastaje kada se izjednače stalni i promenljivi gubici:
Pconst = Pprom
Pconst = ΔU I + Ra Ia2
256 = 0.1 I + 0.5 I2
I = ...... = 9.63 A
Pk = 220 9.63 = 2118.9 W
53
b) Izračunati isto za redni motor ako je zbir gubitaka u Fe i na trenje 500 W, napon na
krajevima 220 V Zbir otpora induktora i indukta iznosi Re=Ra + Rpob = 0.5 Ω
Pconst = Pprom
Pconst = Re I2
500 = 0.5 I2
500
I= = 1000 = 31. 62 A
0.5
Utrošena snaga motora iznosi P = U I = 220 31.62 =6957 W
E = RaIa + U + ΔU
E = 0.5 20 + 220 + 2
E = 232 V
ΔU = Eo - E = 257 - 232 = 25 V
54