Rendgenska Anatomija I Patologija I Dio PDF

Rendgenska
anatomija i
patologija
1
www.perpetuum-lab.com.hr
Prof. Dr. Sc. Josip Mašković
Rendgenska
anatomija
gornjih
ekstremite
ta
2
Rameni obruč – skapula
Skapula je ravna, tanka, triangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom –

akromioklavikularni zglob. Ligamenti sa klavikule hvataju se i za korakoidni nastavak.
Glenoidna ćašica skapule artikulira sa humerusom
- glenohumeralni zglob. Skapula pričvršćuje
mobilni gornji ekstremitet uz toraks. Stabilizira
pokrete ruke i ramena.
Na skapuli se nalaze polazišta rotatora:

1. M. subskapularisa
2. M. supraspinatusa
3. M. infraspinatusa
Na korakoidni nastavak hvataju se:

1. Kratka m. glava bicepsa
2. M. korakobrahijalisa
3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora
Na skapuli se nalaze polazišta rotatora:

1. M. Subskapularisa
2. M. Supraspinatusa
3. M. Infraspinatusa
Na korakoidni nastavak hvataju se:

1. Kratka m. glava bicepsa
2. M.Korakobrahijalisa
3. Na korakoidnom nastavku nalazi se i polazište M. pektoralisa minora
Rameni obruč – klavikula
Klavikula je poput «S» oklikovana kost.

Medijalno artikulira sa manubrijumom sternuma
Lateralno artikulira sa akromijonom skapule.
Hvatište mišića:
1. M. deltoideusa
2. M. pektoralis majora
3. M. sternokleidomastoideusa
4. M. trapeziusa
5. M. subklaviusa
Korakoklavikularni ligament spaja korakoidni
nastavak skapule i klavikulu.
3
Rameni obruč – humerus
Humerus je duga kost gornjeg ekstremiteta. Proksimalni dio čini glava humerusa koja
artikulira sa glenoidnom čašicom skapule. Distalno od glave nalazi se anatomski vrat koji
dijeli glavu humerusa od malog i velikog trohantera.
Veliki od malog tuberkuluma odjeljeni su brazdom
kroz koju prolazi tetiva duge glave bicepsa. Kirurški
vrat nalazi se između proksimalnog dijela humerusa
i dijafize. Dijafiza humerusa je cilindrična a prema
distalno postaje plosnatom. Radijalno udubljenje
započima posteriorno i na dijafizi zavija lateralno.
Radijalni živac i duboke žile nadlaktice nalaze se u
tom udubljenju.
Na distalnom proširenom kraju nalazi se
lateralni i medijalni epikondil. Anterorna površina
distalnog humerusa artikulira sa radijusom. Kapitulum
je okrugla formacija koja je smještena lateralno i
artikulira sa glavicom radijusa. Proksimalno od
kapituluma je radijalna jama u koju ulazi glavica
radijusa pri fleksiji lakta. Trohleja je oblikovana
poput kolotura i artikulira sa trohlearnim udubljenjem
ulne. Proksimalno od trohleje nalazi se koronoidna
jama u koju ulazi koronoidni nastavak ulne pri
fleksiji lakta. Na posteriornoj plohi humerusa nalazi
se jama olekranona u koju ulazi olekranon ulne kada
je lakat ispravljen.
Rameni obruč – A-P snimka
1. Glava humerusa
2. Anatomski vrat humerusa
3. Veliki tuberkulum humerusa
4. Mali tuberkulum humerusa
5. Intertuberkularna brazda
6. Kirurški vrat humerusa
7. Dijafiza humerusa
8. Klavikula
9. AC zglob
10 .Akromijon
11. Korakoidni nastavak
12. Glenoidna čašica
13. Skapula
4
Rameni obruć – kosti aksilarna snimka
1. Glava humerusa
2. Anatomski vrat
3. Kirurški vrat
5. Klavikula
6. Korakoidni nastavak
7. Glenoidna ćašica
8. Akromion
9. AC zglob
10 .Skapula
Akromio-klavikularni zglob
• Artikulacija između klavikule i akromijuma

na skapuli.
• To je sinovijalni zglob okružrn fibroznom
kapsulom koja je ojačana akromioklavikularnim
ligamentom.
• Zbog postojanja hrskavice na A-P snimci vidi se
kao lucentna zona između kostiju.
5
• Aksilarna snimka ramenog zgloba jest snimka
napravljena kroz aksilu.
• Akromijon i korakoidni nastavak smješteni su
anteriorno.
• Distalni dio klavikule artikulira sa akromijonom
u akromioklavikularnom zglobu koji se superponira
iznad glenohumeralnog zgloba.
• Hrskavica i ligamenti se nevide tako da zglob ima
izgled radiolucentnog prostora.
Akromijon A-P snimka
• Nastavak na skapuli
• Ide naprijed i gore od spine i artikulira
sa klavikulom.
• Na A-P snimci nalazi se iznad glave humerusa.
• Lucentno podrućje ispod akromijona predstavlja
za rtg zrake propusne strukture ramenog
zgloba
Akromijon aksilarna snimka
• U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput

hokejske palice oblikovana sjena
• U ovoj projekciji superponira se iznad glave
humerusa
6
Akromijon MR aksijalna snimka
• Aksijalna snimka radi se kroz akromijon.

• Ima izgled hokejske palice.
• Anteriorni dio nalazi se na vrhu a posteriorni
na dnu snimke.
• Signal se sastoji od moždine akromijona i
korteksa kosti koji je vidljiv kao tanka crna
linija.
• Prikazuje se i početni dio deltoidnog mišića.
Klavikula A-P snimka
• Horizontalna zakrivljena kostn koja

je smještena na bazi vrata.
• Oblikom lići na slovo “S”.
• Ide od anteriornog gornjeg dijela pluća,
gdje artikulira sa manubrijem sternuma,
prema ramenu, gdje artikulira sa akromijalnim
nastavkom skapule.
• Lateralni dio vidi se na A-P snimci ramena.
• Hrskavice i ligamenti koji se hvataju za skapulu
se ne vide.
7
Klavikula - aksijalna snimka
• Zavijeni dio distalnog dijela klavikule

prikazuje se kao izduženje prema
akromijonu.
• Superponira se iznad korakoidnog
nastavka i glenoidne čašice.
Klavikula MR - aksijalna snimka
• Oblikovana je poput slova “S”.

• Moždina predstavlja veći dio signala.
• Kortikalni dio kosti izgledom je crn.
• U planu se nalazi samo distalni dio
klavikule koji je smješten uz
akromioklavikularni zglob i izgleda
zamućen i nejasan.
• Ovo je podrućje akromioklavikularne
artikulacijske hrskavive i ligamenata.
8
Skapula A-P snimka - vanjska rotacija
• Često se naziva lopaticom.

• Artikulira sa klavikulom na akromijonu i
humerusom glenoidalnom čašicom.
• Dobro pokretna kost.
• S nje polaze brojni mišići koji osiguravaju
pokrete ramena i ruke.
• Vanjki mišići koji se hvataju na skapulu
stabiliziraju skapulu uz toraks.
• Na snimci je vidljiva jedino kost.
Skapula A-P snimka - unutrašnja rotacija
• Skapula je tanka, ravna, triangularna kost.

• Pri unutrašnjoj rotaciji njena široka ravna
strana okrenuta je prema naprijed.
• Vide se akromion i korakoidni nastavak,
a glenoidna čašica ima ovalan izgled.
9
Humerus - aksilarna snimka
1. Glava humerusa
2. Anatomski vrat
3. Kirurški vrat
• Glava humerusa je okrugla i artikulira sa

glenoidnom čašicom skapule.
• Anatomski vrat je mjesto hvatišta fibrozne
kapsule i sinovijalne presvlake.
• Nalazi se između glave i tuberkuluma.
• Kirurški vrat je prelaz između proksimalnog
dijela humerusa i dijafize.
• Na tom mjestu česte su frakture.
Humerus A-P snimka - unutrašnja rotacija
1. Veliki tuberkul
2. Mali tuberkul
•Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je

medijalno i imponira da artikulira sa
glenoidnom čašicom.
•Lagano se superponira nad glenoidalnom
čašicom.
•Veliki tuberkulum nalazi se «en face» na
sredini humerusa.
•Intertuberkularna brazda je medijalno od
velikog tuberkuluma.
10
Humerus A-P snimka - vanjska rotacija
1. Glava humerusa
2. Anatomski vrat
3. Veliki tuberkul
4. Mali tuberkul
6. Kirurški vrat
• Na filmu se vidi samo proksimalna polovina

humerusa.
• Glava humerusa koja artikulira sa glenoidnom
čašicom prekrivena je hijalinom hrskavicoma
koja se na snimci ne vidi.
Angiografija a. Brahijalis
1. Glava humerusa
2. Kirurški vrat
• Tkivo oko proksimalnog dijela humerusa

opskrbljeno je arterijom cirkumfleksom
humeri, ogrankom aksilarne arterije.
• Humerus je opskrbljen nutritivnom
humeralnom arterijom, granom brahijalne
arterije, koja ulazi u nutritivni kanal koji se
nalazi s medijalne strane humerusa i ide
prema laktu.
11
Angiografija a. circumflexa posterior
• A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta

aksilarne afrterije.
• Iz aksile usmjerena je posteriorno i opskrbljuje
mišiće gornjeg dijela nadlaktice.
• Oko kiriuškog vrata humerusa anastomozira sa
prednjom cirkumfleksom.
• Pri frakturi u području kirurškog vrata ove arterije
mogu biti povrijeđene.
Angiografija a. Subskapularis
• A. subskapularis je ogranak III segmenta

aksilarne arterije.
• Opskrbljuje mišiće na unutrašnjoj i dorzalnoj
strani skapule te m. latisimus dorzi na leđima.
12
MR aksijalna snimka ramena
1.Kirurški vrat
2.Mali tuberkulum
3.Intertuberkularna brazda
4.Veliki tuberkul
• Tamni signal oblikovan poput prstena

predstavlja korteks humerusa.
• Koštana moždina ima svjetli signal.
• U ovoj visini intertrohanterna brazda
u kojoj leži tetiva duge glave bicepsa je
plića.
Uslijed masti moždina kosti ima svjetli signala, dok kortikalis ima izgled tamnog prstena.
13
Ulna
• Ulna je medijalno položena i duža od radijusa.

• Na proksimalnom dijelu ulne nalazi se olekranon.
• Olekranon na prednjoj strani ima konkavnu, trohlearnu udubinu koja artikulira sa trohlejom
humerusa.
• Distalno od trohlearne udubine nalazi se koronoidni nastavak.
• Na njegovoj lateralnoj površini nalazi se plitka udubina koja artikulira sa radijusom.
A-P snimka lakta –ulna

1. Olekranon
2. Koronoidni nastavak
3. Dijafiza ulne
• Olekranon rotira posteriorno oko

trohleje humerusa.
• Koronoidni nastavak rotira anteriorno
• «C oblik» artikulacije teško je vidjeti
na A-P snimci.
• Pri ekstenziji lakatnog zgloba olekranon
ulazi u olekranovu jamu humerusa.
Postranična snimka lakta – ulna

1.Olekranon
2.Koronoidni nastavak
3.Dijafiza ulne
• U postraničnoj projekciji lakat ima oblik

slova «C».
• Koronoidni nastavak je anteriorno od
trohleje humerusa.
• Olekranon je posterijorno od trohleje
humerusa.
• Trohlearna udubina ulne nalazi se okolo
trohleje humerusa.
• Olekranova jama je udubina na posteriornom
humerusu i ne vidi se na postraničnoj snimci.
• Ulna je nosač tereta kada se «lakat odmara».
14
A-P snimka ručnog zgloba – ulna
1. Glava ulne
2. Stiloidni nastavak
3. Dijafiza ulne
• Glava predstavlja distalni kraj ulne koja

artikulira sa radijusom u radioulnarnom
zglobu.
• To je sinovijalni zglob sa fibrokartilaginoznim
diskom koji ih dijeli od proksimalnog reda
kostiju karpusa.
• Nije vidljiv na A-P snimci.
• Može se prikazati uštrcavanjem kontrastnog
sredstva u zglobnu pukotinu.
• Stiloidni nastavak ulne nalazi se medijalno.
Postranična snimka ručnog zgloba – ulna
1. Glava ulne
2. Stiloidni nastavak
• Distalni dio ulne projecira se preko distalnog

dijela radijusa
15
Radijus
• Radijus je lateralno od ulne.

• Proksimalni dio radiusa je okrugao i ima konkavnu glavu koja artikulira sa kapitulumom
humerusa.
• Ispod glavice nalazi se tuberozitas bicepsa
• Ispod tuberozitasa započima zavijeni greben koji ide na anteriornu stranu radijusa i završava
na pronatornom tuberkulumu na lateralnoj površini radijusa.
• Medijalni rub radijusa ima interosalnu granicu na kojoj se hvata interosalna membrana.
• Distalni dio radiusa postaje plosnat.
A-P snimka lakta -radijus
1. Gavica radijusa
2. Vrat radijusa
3. Tuberozitas radijusa
• A-P snimka prikazuje zglob između glavice

radijusa i kapituluma humerusa.
• Glavica radijusa cirkularno je oglikovana i
nalikuje plitkoj čašici.
• Ispod glave radijusa nalazi se cilindrični vrat.
• Tuberozitas radijusa je prominencija distalno
od vrata.
• U A-P projekciji dijelom se superponira sa
dijafizom ulne.
• Na njoj se hvata m. biceps brahi.
16
Postranična snimka lakta – radijus
1.glavica radijusa
2.vrat radijusa
3.tuberozitas radijusa
• Na postraničnoj snimci može se procijeniti

prostor diska na radijalnoj glavi.
• Radijalna artikulacija sa kapitulumom
superponira se na ulnarnu artikulaciju sa
trohlejom.
• U ovoj projekciji proksimalni dio ulne i
radijusa se superponiraju.
A-P snimka ručnog zgloba – radijus
1.Stiloidni nastavak radijusa

2.Ulnarno udubljenje
• Distalni radius artikulira sa navikularnom i

lunatnom kosti.
• Na lateralnoj strani radiusa nalazi se stiloidni
nastavak na kojeg se hvata m. brahioradijalis.
• Na medijalnoj strani nalazi se udubljenje u koje
pristaje glavica ulne tvoreći distalni radioulnarni
zglob.
• Intenzivnija linija koja prelazi preko distalnog
radijusa predstavlja spojenu zonu rasta u odraslih.
17
Angiografija podlaktice – a. Radijalis
• Radijalna arterija je grana brahijalne arterije koja započima anteriorno od vrata radijusa.
• Ide uzduž lateralne strane podlaktice.
• Distalno ide iznad radijusa gdje se lako palpira.
• Prolazi kroz karpalni kanal iznad navikularne kosti i trapeziuma.
• Na kraju oblikuje duboki palmarni luk.
• U tom dijelu daje anastomoza za površni palmarni luk kojeg tvori a.ulnaris.
Angiografija podlaktice – interosalne arterije
• Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se

nalaze na suprotnim stranama interosalne membrane.
• Daju kolateralnu cirkulaciju u slučajevima kada su ulnarna i/ili radijalna arterija okludirane.
• U ovoj projekciji nemoguće je odrediti koja je anteriorna a koja posteriorna arterija.
18
Angiografija podlaktice
Površni palmarni luk Duboki palmarni luk
• Superficijalni palmarni luk formiran • Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija

je uglavnom od ulnarne arterije. nakon što se dijeli za arteriju palca.
• Anastomozira sa ograncima radijalne • Medijalno se pridružuje ulnarna arterija.
arterije. • Daje tri palmarne metakarpalne arterije.
• Daje grane za zajedničke palmarne arterije
iz kojih izlaze digitalne arterije.
19
P-A snimka šake – karpalne kosti
Proksimalni red:
1.Trikvetrum
7
2.Pisiforme
3.Lunatum 5 6 8
4.Navikularna (skafoideum)
1
Distalni red:
4
2
5.Hamatum
6.Kapitatum
7.Trapezoid 3
8.Trapezium
Hamatum
• Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju.

• U P-A projekciji ima trokutasti oblik.
• Nad njom se superponira izboćenje - hamulus ossis hamatum.
• Dva reda karpalnih kostiju povezani su ligamentima i međusobno artikuliraju.
• Hamatum distalno artikulira sa IV i V metakarpalnom kosti.
• Zbog superpozicije drugih kostiju tijelo hamatuma se na postraničnoj snimci teško
raspoznaje.
• Hamulus se projecira prema naprijed.
Kapitatum
• Kapitatum je najveća kost karpusa.

• Artikulira sa navikularnom kosti i lunatumom iz proksimalnog reda.
• Distalno artikulira sa III metakarpalnom kosti.
• U postraničnoj projekciji superponira se sa karpalnim kostima.
• Artikulira sa konkavnom plohom lunatuma.
20
Trapezoid
• U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid se nalazi medijalno od trapeziuma.

• Djelomićno se superponira nad trapeziumom.
• Artikulira sa okolnim karpalnim kostima i II metakarpalnom kosti.
• Na postraničnoj snimci teško je raspoznati trapezoid.
• U pojedinim slučajevima može se vidti njegov zglob sa II metakarpalnom kosti.
Trapezium
• Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa.

• Artikulira distalno sa palcem u karpometakarpalnom zglobu.
• Trapezoid se djelom superponira nad njim.
• Ovisno o lateralnom položaju palca trapezium se projecira nad kostima karpusa.
• Na ovoj snimci vidi se njegova afrtikulacija sa I metakarpalnom kosti.
Triquetrum
• Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom karpalnom redu.

• Distalno je od ulne.
• Djelomično prekriva piziforme
• Prostor između trikvetruma i ulne ispunjen je fibrokartilaginoznom hrskavicom koja se na
snimci ne vidi.
• Pošto se superponira sa drugim kostima karpusa, trikvetrum je teško izdiferencirati u
postraničnoj projekciji.
Pisiforme
• Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graška.

• Nalazi se na plantarnoj strani trikvetruma.
• To je sezamska kost unutar tetive m fleksor karpi ulnaris.
• Nalazi se distalno od stiloidnog nastavka ulne.
• Djelomično se superponira nad trikvetrumom.
• Pisiforme leži anteriorno od trikvetruma i vidi se dio koji se superponira iznad mekih česti.
Lunatum
• U proksimalnom redu karpalnih kostiju lunatum je medijalno od navikularne kosti.
21
• Leži između radijusa i kapitatuma.
• Proksimalno artikulira sa radijusom a distalno sa kapitatumom.
• Uz okolne karpalne kosti vezan je ligamentima.
• Relativno se dobro vidi na postraničnoj snimci.
• Oblikovana je poput šalice.
• Proksimalno artikulira sa konkavnom površinom radijusa.
• Kapitulum distalno artikulira sa konkavnom površinom lunatuma.
Navikularna kost
• U postraničnoj projekciji artikulira sa radijusom.

• Distalni dio navikularna kosti koji artikulira sa trapeziumom superponira se nad mekim
čestima.
P-A snimka šake – metakarpalne kosti
• 1 – 5 metakarpalne kosti
• To su duge kosti ruke.
• Proksimalni kraj je ravan i aplaniran –
baza metakarpalne kosti.
• Distalni kraj je zaobljen – glavica
metakarpalne kosti
• Distalno artikuliraju sa distalnim
falangama – metakarpofalangealni 5
zglobovi
1
Metakarpalne kosti
• Proksimalno artikuliraju sa karpalnim III
II I
kostima – karpometakarpalni zglobovi. V IV
• To su sinovijalni zglobovi.
• Broje se od I – V od lateralno (palac)
prema medijalno (mali prst).
• Glavice metakarpalnih kostiju tvore
kruničasta izboćenja šake.
22
Postranična snimka
• Karpometakarpalni zglobovi mogu se analizirati i u postraničnoj projekciji, međutim,
druge projekcije su zahvalnije.
Metakarpofalangealni zglobovi
• Metakarpofalangealni zglobovi su sinovijalni zglobovi zatvoreni u fibroznu kapsulu
pojačanu ligamentima.
• Na snimci su radiolucentni jer se hrskavica ne vidi.
• Na medijalnoj metakarpofalanfealnog zgloba palca vidi se mala okrugla sezmoidna kost
koja se nalazi unutar tetiva koje prelaze kost.
• Sezmoidna kost štiti tetivu da se neistroši prilikom gibanja preko kosti.
23
Rendgenska
anatomija
donjih
ekstremiteta
24
Zdjelica
Ilijačna kost
•Ilijačna kost oblikovana je poput lepeze.

•Tvori gornje 2/3 kosti kuka.
•Granice joj čine anteriorna i posteriorna ilijačna
spina te zakrivljena krista koja se nalazi između
njih.
•Krista se palpira na najvišoj točci koja se nalazi
u visini transverzalnog nastavka L 4 kralješka.
•Anteriorna i posteriorna inferiorna spina nalaze se
neposredno ispod odgovarajučih superiornih spina.
25
• Posteriorni dio medijalne površine ileuma artikulira sa sakrumom i tvori sakroilijačni
zglob.
• Prema dolje ilijačna kost tvori krov acetabuluma koji artikulira sa femurom tvoreži
koksofemoralni zglob.
• Ilijačna kost je mjesto polazišta m ilijakusa i tri glutealna mišića.
• Krista je mjesto hvatišta mišića abdominalnog zida. M. kvadratus hvata se posteriorno
dok se m. seratus i m. rektus femoris hvataju anteriorno.
Ilijačna kost
1.Ilijačna krista 1 1
2.Spina ilijaka anterior superior
3.Spina ilijaka anterior inferior
•Ilijačna kost je najšira i najveća

kost zdjelice.
2 2
•Ilijačna krista lako se palpira i
nalazi se u visini L4 kralješka i
predstavlja važnu kliničku oznaku.
3 3
• Anteriorna superiorna ilijačna

spina također se može palpirati i
mjesto polazišta je ingvinalnog
ligamenta.
• Anteriorna inferiorna spina se
ne palpira i mjesto je polazišta
m. kvadricepsa / m. rektusa.
•Ileum je važna kost u prenosu
težine na donje ekstremitete.
26
• Sa sakrumom artikulira u
sakroilijakalnom zglobu.
• Predstavlja dio acetabuluma

koji artikulira sa femurom.
1
1. Ilijačna krista
2. Spina ilijaka anterior superior•
- Od svih kostiju zdjelice ilijačna kost

najviše je postavljena.
1) Ilijačna krista lako se palpira i

nalazi se u visini L4 kralješka.
2) Anteriorna superiorna ilijačna
2
spina također se može palpirati i
mjesto polazišta je ingvinalnog
ligamenta.
- Na postraničnoj snimci ilijačna

krista superponira se na
L - kralješnicu i sakrum.
27
1
1.Lijeva ilijačna kost
2.Desna ilijačna kost
• Uslijed zakrivljenosti kosti u kosoj projekciji L kralješnice ipsilateralna ilijačna kost ima
izgled ravne površine (1) , dok (2) kontralateralna ilijalna kost imponira uskom.
Ilijačna kost - CT zdjelice I
• Ilijačna krista je najviši dio kostiju

zdjelice i nalazi se u visini L4
kralješka.
• Krista se palpira.
28
Ilijačna kost - CT zdjelice II
• Ilijačna kost je prostrana ravna

kost zdjelice.
• Ona je mjesto insercije ili
polazišta brojnih mišića.
• U donjem dijelu artikulira sa
drugim zdjeličnim kostima.
Ilijačna kost - CT zdjelice III
• Ravna prostrana ilijačna kost

artikulira sa sakrumom u
sakroilijakalnom zglobu.
29
Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek I
• Ilijačna kost je prostrana i ravna. U ovoj

visini ona je mjesto polazišta i hvatišta
brojnih mišića.
• U donjem dijelu artikulira sa drugim
kostima zdjelice.
• Na MR snimci mast u koštanoj moždini
daje bijeli signal koji omogućava
diferencijsciju kosti.
• Kortikalis kosti ima crni signal.
Ilijačna kost - MR zdjelice aksijalni presjek II
• U ovoj visini ilijačna kost počima

sudjelovati u oblikovanju acetabuluma.
• Signal na MR posljedica je masti koja
se nalazi u moždini kosti.
• Kortikalis kosti negenerira signal tako
da se prikazuje kao tanka crna traka.
• Anteriorno m ilieopsoas graniči sa
ilijačnom kosti.
• Posteriorno gluteus minimus graniči sa
ilijačnom kosti.
30
Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek I
• Posteriorni presjek prikazuje posteriorni

dio sakroilijakalnog zgloba.
• Kao u svih kostiju i ovdje signal se
generira od masti iz koštane moždine.
Ilijačna kost - MR abdomena koronarni presjek II
• Ilijačna kost tvori krov acetabuluma.
31
Anteriorno-superiorna ilijačna spina
• Anteriorna gornja ilijačna spina je izbočenje kosti na prednjoj površini ilijačne kosti koja
predstavlja prednju ekstenziju ilijačne kriste.
• Sa anteriorne gornje ilijačne spine započima ingvinalni ligament koji ide na pubični
tuberkul.
Anteriorno-inferiorna ilijačna spina
• Anteriorna superiorna ilijačna spina

predstavlja lateralno mjesto hvatišta
ingvinalnog ligamenta.
• Medijalno hvatište nalazi se na
tuberkulu pubične kosti.
• Ligament se ne vidi na rtg snimci.
32
Anteriorno-inferiorna ilijačna spina
Uvećanje
• Na AP snimci vidi se kao malo

lateralno izbočenje kosti koje se
nalazi poviše acetabuluma.
• Na njoj se nalazi polazište
m. rektus femoralisa.
S a k rum
• Sakrum se sastoji od 5 spojenih sakralnih

kralješaka.
• Oblikovan je poput klina.
• Čini posteriornu plohu zdjelice.
• Predstavlja potporu kralješnici i pomaže
u prenosu težine tijela na donje ekstremitete.
• Na sakrumu postoje 4 parna otvora kroz koje
sakralni spinalni živci izlaze iz spinalnog
kanala.
33
• Dorzalna strana sakruma je konveksna.
• Na njoj se nalazi 5 longitudinalnih nabora:
1.medijalna sakralna krista

2.dvije intermedijalne kriste
3.dvije lateralne kriste
• Medijalna sakralna krista predstavlja ostatak sakralnih spinoznih nastavaka.

• Intermedijalne sakralne kriste predstavlja ostatak sakralnih artikularnih nastavaka.
• Lateralne sakralne kriste predstavljaju ostatak transverzalnih nastavaka.
• Zdjelična površina sakruma je konkavna i

na njoj se nalaze 4 horizontalna nabora
nastalih spajanjem 5 sakralnih kralješaka.
• Sakrum artikulira sa korpusom L5 kralješka
sakroilijakalnim zglobom.
• Artikulira i sa dvije ilijačne kosti
sakroilijakalnim zglobovima.
34
Sakrum
• Sakrum tvore pet spojenih kralješaka
• Predstavlja najposterniju kost zdjelice
• Daje potporu kralješnici i prenosi
težinu na zdjelicu i preko nje na donje
ekstremitete
• Prema gore artikulira sa
L5 kralješkom a lateralno
sa ilijačnim kostima
• Inferiorno artikulira sa kokcigisom
• Kroz sakralne otvore izlaze sakralni
živci
• Pri rođenju samo je sredićnji • Na A-P snimci L kralješnice vidi se veći

dio sakruma je osificiran dio sakruma
• Krila sakruma protežu se lateralno i
artikuliraju sa ilijačnom kosti preko
sakroilijakalnih zglobova
• Na ovoj snimci vide se sakralni
forameni
35
Sakrum
• Na postraničnoj snimci uslijed superpozicije

krila ilijačnih kostiju analiza sakruma
je otežana.
• Na tehnički kvalitetnoj snimci u ovoj
projekciji vidi se artikulacija L5-S1.
• Na CT presjeku rektum se nalazi

anteriorno od sakruma
• Na posteriornoj strani sakruma
hvataju se mišići
36
S a k rum
• Sakrum je savijen i posteriorno anguliran

• Na CT presjeku prikazuju se dva
para sakralnih otvora
• Sa ilijasčnom kosti artikulira sa
stabilnim sakroilijakalnim zglobom
• Na posteriorni dio sakruma hvata se
m. gluteus maksimus.
• Uslijed male količine masti, na MR

aksijalnim presjecima, sakrum se slabo
prikazuje
• Jasno se prikazuju polazišta glutealnih
mišića.
• Krila sakruma i sakroilijakalni zglobovi

prikazuju se na koronarnom MR pesjeku
• U toj projekciji vidi se i polazište
m. piriformisa koji polazi sa prednje
strane sakruma
37
Sakroilijakalni zglob
Sakroilijakalni zglob je parni jaki sinovijalni zglob kojeg tvore sakrum i ilijakalna
kost. Oba sakroilijakalna zgloba stabilizirana su sa tri glavna ligamenta:
1.interosalni ligament,
2.dorzalni sakroilijakalni ligament,
3.ventralni sakroilijakalni ligament.
1) Interosalni ligament je jaki ligament smješten posteriorno od zgloba. Ide sa tuberozitai

ilijačne kosti na krilo sakruma.
2) Dorzalni sakroilijaklni ligament spaja ilijačnu kost na superiornu lateralnu kristu
sakruma.
3) Ventralni sakroilijakalni ligament tvori tanki fibrozni prekrivač koji prekriva zdjeličnu
stranu sakroilijakalnog zgloba.
• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob sa ograničenim kretnjama.

• Njegova primarna funkcija je prenošenje težine tijela na kosti kuka.
Zglob između sakruma i iljačne kosti važan je u prenošenju teuine tijela na donje
ekstremitete. Ligamenti koji stabiliziraju zglob nisu vidljivi na rtg snimci. Posteriorni rub
zgloba medijalnije je postavljen od anteriornog.
38
Ukoliko snop zraka nije sužen sakroilijakalni
zglob može se prikazati na AP snimci
L-S kralješnice.
• Sakroilijakalni zglob može se prikazati i

u kosoj pojekciji.
• U desnom kosom poloćaju prikazuje se
lijevi sakroilijakalni zglob.
39
Sakroilijakalni zglob CT zdjelice III
• Sakroilijakalni zglob je stabilan zglob.

• Zglob je koso postavljen tako da mu je
posteriorni dio medijalniji od njegovog
anteriornog dijela.
Sakroilijakalni zglob MR zdjelice aksijalni presjek I
• Jaki prednji i stražnji ligamenti

prijeće veće kretnje u zglobu.
• Na ovom presjeku jasno se vidi
medijalniji položaj posteriornog
dijela zgloba.
40
Sakroilijakalni zglob MR abdomena koronarni
presjek I
Tanka tamna linija predstavlja posteriorni dio sakroilijakalnog zgloba i korteks sakruma i
ilijakalne kosti.
Kokcigis
• Kokcigis se sastoji iz 4 rudimentarna

kralješka
• Smješten je distalno od sakruma
• Rudimentarni kralješci spojeni su
trokutasto oblikovanu kost
- Tri distalna kralješka sastoje se samo od korpusa.

- Prvi segment ima dva roga koji predstavljaju rudiment pedikla i transverzalnog nastavka
- Sa kokcigisa započima dio m. gluteusa maksimusa kao i anokokcigialni ligament.
41
• Kokcigis je skup od 4 rudimentarna
kralješka i nalazi se posteriorno od
rektuma.
• Na njega se hvata dio m. gluteusa
maksimusa
• Osim m. gluteusa maksimusa na

kokcigisu se nalazi i hvatište nekoliko
mišića poda zdjelice
42
Ishijadična kost
Ishijadićna kost oblikovana je poput slova "L" i tvori posteriornu trećinu acetabuluma.
Dijeli se u tri dijela:
1. Tijelo koje sa spaja sa ilijačnom kosti

2. Tuberozitas koji se projecira prema dolje
3. Ramus koji ide prema gore i spaja se sa
pubičnom kosti.
• Kada je kuk u ekstenziji tuberozitas ishijadične

kosti prekriven je sa m gluteus maksimusom.
• Pri fleksji kuka tiberozitas je neprekrivena i u
sjedećem položaju nosi težinu tijela.
• Ishijadična kost je najinferiornija kost

zdjelice koja se satoji od korpusa i
ramusa.
• U prvim godinama života korpus je
spojen sa ilijačnom kosti i pubisom
hrskavičnim spojem
• Ova veza s vremenom osificira.
• U sjedečem položaju ishijadična
tuberozitas nosi težinu tijela.
43
Ishijadična kost - CT zdjelice VI
Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i velikog glutealnog mišića najbolje je vidljiv na

ovom skenu.
Ishijadična kost - MR zdjelice aksijalni presjek V
• Odnos tuberozitasa ishijadične kosti i

velikog glutealnog mišića dobro je
vidljiva na ovom presjeku.
• Tamna linija oko kosti odgovara signalu
kortikalisa kosti i burze koja se nalazi
između kosti i mišića.
44
Tuberozitas ishijadične kosti
•
Tuberozitas je najdonji dio ishijadične kosti. U sijedećem položaju nosi težinu
tijela. Smješten je između korpusa ishijadične kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa
ishijadične kosti koji je anteriorno.
- Tuberozitas ishijadične kosti smješten je između

korpusa kosti koja se nalazi posteriorno i ramusa
koji je anteriorno.
- Ishijadični ramus izlazi anteriorno iz tuberozitas
ishijadićne kosti i spaja se sa inferiornim ramusom
pubične kosti.
- U položaju žabljeg kraka ishijadićna kost predstavlja posteriorni stup kuka.

- Tuberozitas se nalazi u inferiornom dijelu i nosi težinu tijela u sjededćem položaju.
- Ramus ishijadične kosti medijalno se spaja sa ramusom inferiorom pubične kosti.
45
Tuberozitas ishijadične kosti - CT bedra III
• Na ovom skenu najbolje se vidi odnos

tuberozitasi ishijadične kosti i velikog
glutealnog mišića.
• Prostor između ishijadićne kosti i pubisa
simfize predstavlja obturatorni otvor u
kojem se nalaze vanjski i unutrašnji
obturatorni mišić.
• Pretraga je rađena prozorom za kost tako
da su mićići tamno sivi i nerazdvojeni.
Ishijadična spina
• Ishijadična spina je izbočenje koje je

usmjereno posteriomedijalno sa stražnje
površine ishijadične kosti.
• Na nju se hvata sakrospinozni ligament.
• Dijeli mali scijatični urez koji se nalazi
inferiorno od velikog scijatičnog ureza.
46
Ishijadična spina je posteriorno izbočenje ishijadične kosti. Često ju je teško vidjeti u
AP projekciji. Nalazi se u visini glave femura. Na njoj se nalazi hvatište nekoliko mišića i
ligamenata zdjelice. Predstavlja granicu između velikog i malog scijatičnog ureza.
- Na ovoj snimci ishijadična spina projecira

se iznad medijalnog dijela acetabuluma i
gornjeg pubičnog ramusa.
47
Pubična kost
• Pubična kost oblikuje anteriorni dio zdjeličnih kostiju,

kao i anteriornu trečinu acetabuluma.
• Dijeli se u tri dijela:
1.tijelo kosti
2.superiorni ramus
3.inferiorni ramus
• Tijelo pubične kosti spaja se u medijalnoj liniji sa

tijelom pubične kosti druge strane tvoreći simfizu.
• Superiorni ramus ide prema gore i lateralno i spaja se
sa tijelom ilijakalne kosti.
• Inferiorni ramus ide prema dolje, straga i lateralno i spaja se sa ramusom ishijadične
kosti.
• Na anteriornom dijelu tijela pubisa nalazi se pubična krista.

• Pubični tuberkul je izbočenje tijelu kosti koje se nalazi 2,5 cm lateralno od simfize.
• Na tom mjestu hvatište je ingvinalnog ligamenta.
1. Superiorni ramus
2. Inferiorni ramus
3. Simfiza
• Dva tijela pubisa spajaju se u medijalnoj liniji tvoreći simfizu.

• Simfiza je stabilan, slabo pokretljiv zglob.
• Pošto je simfiza hrskavica nevidi se na rtg snimci tako da se prikazuje kao slobodan
prostor između dvije kosti.
• Ramus supoerior usmjeren je posteriorno tvoreći rub zdjelice i lateralno tvoreći anteriorni
dio acetabuluma.
• Inferiorni ramus usmjeren je posteriorno i inferiorno i spaja se sa ramusom ishijadične kosti.
• Pri rođenju na tom spoju nalazi se hrskavica koja osificira u ranom djetinstvu.
48
Pubična kost - CT zdjelice VI (žena)
• Simfiza je spoj dvije pubične kosti

• Zglob je stabilan ali slabo pokretan.
• Anterolateralno od simfize nalazi se
m pektineus.
• U muškaraca anteriorno od simfize
nalazi se i spermatička korda.
• Posteriorno od simfize, u medijalnoj
liniji, nalazi se prostata.
1. simfiza
2. ramus inferior
• Inferiorni ramus pubične kosti spaja

se sa ramusom ishijadične kosti.
• Simfiza je artikulacija između dvije
pubične kosti.
49
Pubična kost - MR zdjelice aksijalni presjek IV
• Koštana moždina ima signal po kojem se prepoznaje kost.

• Kortikalis kosti neproducira signal i na MR se vidi kao crna linija.
Pubična sinfiza
• Simfiza je hrskavični zglob koji u medijalnoj liniji spaja dva tijela pubičnih kostiju.
• Svaka zglobna površina prekrivena je tankim slojem hijaline hrskavice.
• Između dvije artikularne površine nalazi se fibrokartilaginozni disk koji je deblju u
žena.
• Superiorni pubički ligament spaja pubićne
kosti s gornje strane.
• Arkuatni pubični ligament pojačava vezu
kostiju s inferiorne strane.
• S anteriorne strane tetive m. rektusa
abdominalisa i m. oblikusa eksternusa
osiguravaju potporu simfize.
• Pubična sinfiza je snažnan, ali slabo
pokretljiv zglob u kojem se u medijalnoj
liniji spajaju korpusi pubičnih kostiju.
• Pošto je simfiza hrskavična nije vidljiva na
rtg snimci.
50
Pubična kost - CT bedra II
• Sinfiza je hrskavična tako da nije

radiopačna.
• Ovaj sken napravljen je sa prozorom
za kost.
Obturatorni otvor
• Obturatorni otvor ima ovalan oblik.

• Ograničen je ishijadičnom i pubičnom kosti.
• Nalazi se inferiorno i medijalno od
acetabuluma.
• U cijelosti je prekriven fibroznom
membranom.
• U gornjem i prednjem dijelu membrane
nalaze se manji otvori.
• Obturatorni otvor oblikuju ramusi pubične i
ishijadične kosti.
• Na rtg snimci izgleda kao radiolucentno
podrućje.
• Otvor je prekriven membranom te sa unutrašnje i vanjske strane zdijelice sa obturatornim
mišičima.
51
M. obturator eksternus
• Ovaj mali mišić pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.
• Na ovom skenu vidljiv je samo njegov manji dio.
• Polazi izvan obturatornog otvora, ide posteriorno
i hvata se na posteriorni dio femura u trohanternoj
jami.
M 0bturator eksternus
M. obturator internus
• Pomaže u lateralnoj rotaciji bedra.
• Započima na medijalnoj (zdjeličnoj) granici
obturatornog otvora.
• Ide posteriorno gdje postaje tetiva i napušta
zdjelicu kroz scijatični otvor te se hvata za
veliki trohanter femura.
M 0bturator internus
52
Acetabulum
• Acetabulum je poput čaše oblikovana udubina

• Tvore ga spoj ileuma, koji se nalazi kranijalno,
ishiuma, koji se nalazi straga i pubisa, koji se
nalazi anteriorno.
• Artikulira sa glavom femur.
• Artikularna ploha prekrivena je hijalinom hrskavicom
• Dno acetabuluma – acetabularna fosa, predstavlja
neartikulacijsku površinu i prekrivena je periostom.
1. krov acetabuluma
2. anteriorna granica (labrum)
3. posteriorna granica (labrum)
4. medijalni zid
Acetabulum je poput čaše oblikovana šupljina koja artikulira sa glavom femura.

Čine ga ileum, ishi i pubis. Na rođenju je hrskavični spoj te tri kosti koje osificiraju u
pubertetu. Acetabularni labrum je fibrokartilaginozna granica koja acetabulum čini dubljim
tako da se polovina glave femura nalazi u acetabulumu. Na frontalnoj snimci vidi se medijalni
zid acetabuluma oblikovan poput kapi.
Uslijed kosog položaja acetabuluma na A-P snimci posterioprni rub (labrum) nalazi se
ispod anteriornog ruba (labruma). Ileum uglavnom čini krov acetabuluma. Dio krova
acetabuluma kroz kojeg rtg zrake tangencijalno prolaze na snimci ima pojačani denzitet.
53
1. Krov acetabuluma
2. Anteriorni rub (labrum)
3. Posteriorni rub (labrum)
4. Medijalni rub – Kohlerova kaplja
• Položaj „žablje noge“ - zdijelica je u A-P

projekciji a noga se nalazi u vanjskoj rotaciji.
1) Krov acetabuluma tvori ileum,

2) Anteriorni rub uglavnom tvori projecira
se kao nastavak gornjeg pubičnog ramusa,
3) Posteriorni rub uglavnom tvori ishium
• Anteriorni i posteriorni rub projeciraju se
iznad glave femura
4) Medijalni rub acetabuluma jačeg je denziteta – radiološki opis Kohlerova kaplja.
Acetabulum
• Na CT skenovim kroz glavu femura

prikazuju se anteriorni i posteriorni
rub acetabuluma
• Anteriorni rub čini superiorni pubički
ramus
• Posteriorni rub čini ishium
• Na ovom skenu najbolje je prikazan
zglob u kojeg se kugla – glava femura,
nalazi u čašici – acetabulum.
54
Femur i koljeno
Femur:
Femur je najduža, najčvršća i najjaća kost u tijelu

Glava femura je okrugla i artikulira sa acetabulumom i
tvori kuk. U centru glave femura nalazi se mala depresija
– fovea capitis, na koju se hvataju ligamenti glave. Vrat
femura dužine je 5 cm i proteže se od glave do velikog
trohantera. Sa dijafizom tvori kut od 120°. Veliki i mali
trohanter locirani su na mjestu spoja vrata i dijafize
femura. Veliki Trohanter je gornji i nalazi se lateralno
od vrata. Na njemu se hvataju moišići glutealne regije.
Mali trohanter smješten je na posteriomedijalnoj strani
proksimalnog femura. Na njega se fvata m. ileopsoas
Anteriorno između trohantera nalazi se
Intertrohanterna linija, a posteriorno intertrohanterna
krista. Dijafiza femura proteže se od trohantera
proksimalno do kondila distalno. U srednjem dijelu je
okrugla dok distalno postaje ravna. Linea aspera nalazi
se u srednjem posteriornom dijelu femura. Na distalnom
dijelu femura nalaze se medijalni i lateralni kondil koji artikuliraju sa tibijom u koljenom
zglobu. Posteriorno kondili su podjeljeni popt slova „U“ oblikovanim urezom. Anteriorno
kondili su podjeljeni malim naborom.
1. Glava femura
2. Fovea
3. Vrat
4. Veliki trohanter
5. Intertrohanterni greben
6. Mali trohanter
1) Sferična glava femura artikulira

sa acetabulumom,
• Prekrivena je hijalinom
hraskavicom,
2) Fovea u kojoj se nalazi hvatište
ligamenata nije prekrivena
hijalinom hrskavicom.
Prostor između glave femura i acetabulumna odgovara radiotransparentnoj hrskavici,
3) Vrat femura spaja glavu sa dijafizom. Na bazi vrata nalazi se mjesto hvatišta fibrozne
kapsule zgloba kuka,
55
4) Veliki trohanter je širok i lateralno smješten,
5) Između trohantera nalazi se intertrohanterna krista,
6) Mali trohanter je manji i smješten je medijalno i inferiorno,
- Trohanteri služe kao hvatište brojnih mišića.
Femur
1. Dijafiza femura
2. Lateralni epikondil
3. Medijalni epikondil
4. Lateralni kondil
5. Medijalni kondil
6. Interkondilarni urez
• Distalni dio dijafize femura se širi i tvori

kondile koji artikuliraju sa tibijom i tvore
koljeni zglob.
• Medijalni epikondil je jaće zaobljen i više
postavljen od medijalnog.
• Između kondila nalazi se interkondilarni urez.
• Ligamenti i menisci su radiolucentni i na snimci
se ne vide.
1.Lateralni epikondil
2.Medijalni epikondil
3.Lateralni kondil
4.Medijalni kondil
5.Interkondilarni urez
• Tunelarna snimka koljena napravljena u

flektiranom koljenu
• Na snimci se prikazuje donja artikularna
ploha okruglih kondila
• Menisci i ligamenti se ne vide.
56
Femur
1. Lateralni kondil
2. Medijalni kondil
3. Interkondilarni urez
• Na aksijalnoj snimci prikazuje se odnos patele i kondila femura

• Prostor između femura i patele ispunjava hrskavica i suprapatelarna burza
1.Glava femura
2.Vrat femura
• Sferična glava femura artikulira

sa acetabulumom,
• Vrat femura ide inferiorno i lateralno
i spaja se sa velikim trohanterom,
• Vrat jer najčešće njesto frakture femura.
1.Vrat femura
2.Veliki trohanter
• Vrat femura spaja glavu sa trohanterom,

• Veliki trohanter je znatno veći i više
postavljen od malog.
57
Femur
• Na CT skenovima u visini 2/3 natkoljenice dijafiza femura sa tri strane okružena je m.

kvadricepsom,
• M. aduktor magnus nalazi se posteriorno od femura.
• Korteks ima veći denzitet od koštane

moždine,
• U 3/3 natkoljenice femur je okružen m.
kvadricepsom.
• Na aksijalnom MR presjeku ispod

trohantera korteks femura je crn a
moždina bijela
• Aksijalni MR presjek u visini 1/3

natkoljenice
• Korteks kosti je crn a moždina bijela
• M. kvadriceps je anteriorno i lateralno od
femura
• Aduktori su medijalno od femura
• M. gluteus i duga glava m. bicepsa nalaze
se posteriorno
• Aksijalni MR presjek u visini 2/3 natkoljenice,

• Korteks kosti je crn i u ovoj visini izdužen,
• Izduženje odgovara linei asperi na koju se hvataju mišići.
• Aksijalni MR presjek u visini 3/3 natkoljenice,

• Korteks kosti je tanji a moždina šira,
• Poplitearne krvne žile su posteriorno od femura,
• Aksijalni MR presjek u visini kondila,
• Anteriorno od femura nalazi se mast koja femur dijeli od tetive kvadricepsa.
58
Femur
1.Lateralni kondil
2.Medijalni kondil
• Noge bolesnika nalaze se u različitoj

visini
• Desno se vide madijalni i lateralni
kondil te interkondilarna jama
• Na lijevoj strani prikazan je suprakondilarni
dio femura sa patelom
• Sagitalni MR presjek koljena kroz

medijalni kondil,
• Korteks je crn,
• Medijalni kondil femura artikulira
sa medijalnim površinom tibije,
• Između zglobnih tijela vidi se
artikulacijska hrskavica – medijalni
menisk
1.Lateralni kondil
2.Interkondilarna jama
3.Medijalni kondil
• Koronarni MR presjek kroz prednji dio

kondile femura,
• Kondili femura artikuliraju sa plohama tibije
• Artikularna hrskavica je siva a menisci crni .
59
Patela
• Patela je velika sesmoidna kost koja se nalazi u tetivi m. Quadricepsa,

• Ima triangularni oblik,
• Posteriorni dio artikulira sa kondilima femura,
• Na gornji dio patele hvata se tetiva quadricepsa,
• Na apeks patele hvata se poplitearni ligament koji ide na tuberozitas tibije..
• Patela je oblikovana poput diska

• Superponira se iznad femoralnih kondila
• Na A-P snimci vidi se kao pojačani denzitet
• U postraničnoj projekciji patela ima oblik

kvadrata,
• Iznad i ispod patele nalaze se masni jastučići.
• Medijalni dio patele je deblji od lateralnog,

• Na stražnjoj plohi patele nalazi se hrskavica
koja artikulira sa kondilima femura,
• Patela se nalazi anteriorno od femura,
• Korteks patele je crn a moždina svjetla,
• Posteriorni dio patele emitira intermedijalni
signal hrskavice.
• Na sagitalnom MR presjeku vidi se hvatište
tetive m. Quadricepsa.
• Izmešđu patele i femura te u infrapatelarnom
dijelu ispred tibiofemoralne artikulacije vidi
se masni jastučić.
60
Anteriorni križni ligament
Anteriorni krucijatni ligamenti su jaka fibrozna traka koji se zajedno sa posteriornim

krucijatnim ligamentima hvataju sa tibije na femur. Anteriorni krucijatni ligamenti polaze sa
anteriornog dijela interkondilarnog podrućja tibije,
posteriorno od medijalnog meniska. Idu prema
superiorno, posteriorno i lateralno i hvata se za
posterirni dio lateralnog kondila femura. Koljeni
zglob kriša od medijalno prema lateralno.
Anteriorni krucijatni ligament prevenira posteriorni

pomak femura u odnosu na tibiju. Polazi sa
medijalnog dijela lateralnog kondila u
intrakondilarnoj jami. Na MR presjecima daje
slabi signal i izgleda crn.
Na koronarnom presjeku vidi se hvatište anteriornog
križnog ligamenta za interkondilarnu površinu
lateralnog kondila femura.
61
Medijalni menisk je poput slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smješten između
medijalnog kondila tibije i femura
Na poprečnom presjeku ima oblik trokuta
Medijalni rub spaja se sa medijalnim kolateralnim ligamentom i kapsulom
Gornja površina meniska je konkavna
Za tibiju se hvata anteriornim i posteriornim rogom
1) Anteriorni rog
2) Posteriorni rog
- Periferna granica meniska

spojena je sa zglobnom kapsulom,
- U T1 vremenu menisk je crn.
Uska crna struktura između medijalnog kondila

tibije i femura odgovara medijalnom menisku.
Na ovom koronarnom presjeku vidi se spoj
meniska i kolateralnog ligamenta.
Lateralni menisk
Lateralni menisk je poput slova C oblikovan fibrokartilaginozni nabor smješten

između lateralnog kondila tibije i femura. Na poprečnom presjeku ima oblik trokuta.
Medijalni rub je slobodan. Gornja površina meniska je konkavna. Za tibiju se hvata
anteriornim i posteriornim rogom.
1) Anteriorni rog
2) Posteriorni rog
U T1 vremenu menisk je crn.

Uska crna struktura između lateralnog kondila
tibije i femura odgovara lateralnom menisku.
Lateralni menisk odvojen je od kapsule i
laterelnog kolateralnog ligamenta m. popliteusom.
62
Tibija
Tibija je medijalna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalne i

distalne metafize i dijafize. Proksimalni kraj je ravan i na njemu se nalaze dva kondila koja
artikuliraju sa kondilima femura. Između kondila nalaze se interkondilarne eminencije. Na
donjoj površini lateralnog kondila nalazi se artikulacija sa glavom fibule. Na poprečnom
presjeku diafiza ima trokutasti oblik. Na medijalnom kraju distalne metafize nalazi se
medijalni malerol. Na donjem dijelu distalne metafize nalazi se artikulacijona ploha za talus
Na lateralnoj površini distalne metafize nalazi se artikulacijona ploha za fibulu.
1) Lateralni kondil
2) Medijalni kondil
3) Interkondilarne eminencije
4) Epifizna pukotina
5) Dijafiza tibije
- Artikularni kondili tibije su ravni

Između kondila nalaze se interkondilarne
eminencije.
- Ligamenti i artikulacijone hrskavice se
ne vide te zglob izgleda „praznim“.
- Dijafiza tibije šira je od dijafize fibule.
- Na postraničnoj snimci kondili se superponiraju.

Interkondilarne eminencije uzdižu se lagano iznad kondila.
Tuberozitas tibije je proksimalni prednji dio tibije na koji se havata patelarni ligament.
- Na A.P snimci tibija je medijalna kost potkoljenice.

Između tibije i fibule nalazi se interosalni ligament koji se na snimci ne vidi.
1) Kondili tibije
2) Dijafiza tibije
-Na postraničnoj snimci tibija se projecira nešto ispred

fibule
- Anteriorno tibije je tik pod kožom
- Mišići se nalaze posteriorno
63
Na distalnoj metafizi tibija artikulira sa talusom.
Medijalno, medijalni maleol stabilizira talus
Lateralno nalazi se artikularna ploha za maleol fibule.
Distalna tibija artikulira sa talusom. Na postraničnoj snimci medijalni maleol se superponira
nad tibijom i talusom.
- Na sagitalnom MR presjeku kroz interkondilarne

eminecije vidi se hvatište patelarnog ligamenta za
tuberozitas tibije
- Prikazano je hvatište posteroiornog križnog ligamenta
za posteriornu interkondilarnu površinu
- Korteks kosti ima slabi signal te je na snimci crn.
- Na kosom sagitalnom MR presjeku kroz

interkondilarne eminecije vidi se hvatište
patelarnog ligamenta za tuberozitas tibije.
Fibula
Fibula je lateralna kost potkoljenice. To je duga kost koja se sastoji od proksimalnog i

distalnog kraja i dijafize. Proksimalni kraj fibule artikulira sa donjim dijelom lateralnog
kondila tibije. Na medijalnom rubu dijafize nalazi se greben za kojeg se hvata interosalna
membrana. Na distalnom dijelu nalaziu se fibularni maleol. Na medijalnoj strani maleola
nalazi se artikulacijska ploha za talus.
1) Glava fibule
2) Dijafiza fibule
- Glava fibule dijelom se projecira nad lateralnim

kondilom tibije.
- Dijafiza fibule bitno je uža od dijafize tibije.
- U postraničnoj projekciji glava fibule

projecira se iznad tibijalnih kondila.
- Dijafiza fibule projecira se iza dijafize tibije.
- Fibula je tanka i lateralno položena od tibije.
64
Fibula tvori lateralni dio skoćnog zgloba. Distalna fibula ligamentima je spojena sa
distalnom tibijom, talusom i kalkaneusom. Lateralni maleol palpira se na koži.
U postraničnoj projekciji distalna fibula projecira se iznad distalne tibije i talusa.
- U odnosu na koljeno glava fibule je

posteriorno smještena,
- Na glavu fibule hvata se tetiva bicepsa
femoralisa,
- Tetive emitiraju slabi signal i na MR
mjerenju u T1 vremenu su crne.
Talus
Talus je tarzalna kost koja artikulira sa tibijom i fibulom i tvori skoćni zglob. Sastoji
se iz tijela, vrata i glave. Tijelo talusa ima kuboidni oblik. To je gornji dio talusa i poznat je
još pod imenom trohleja.Tijelo talusa ima tri artikularne
površine. Medijalna površina artikulira sa medijalnim
maleolom. Lateralna površina artikulira sa lateralnim
maleolom. Donja površina talusa artikulira sa
kalkaneusom.
Posteriorno se projeciraju dva nastavka – medijalni
i lateralni tuberkul. Između njih nalazi se urez za tetivu m.
halusisa longusa. Vrat talusa nalazi se anteriorno od tijela
i spaja tijelo i glavu talusa. Na donjoj površini vrata nalazi
se žlijeb koji je ispunjen interosalnim talokalkanealnim
ligamentima. Glava talusa je anteriorno položena i artikulira
sa navikularnom kosti.
65
- glava
- vrat
- trohleja
- posteriorni nastavak
- Glava artikulira sa navikularnom kosti

- Trohleja prema kranijalno artikulira sa tibijom,
medijalno sa medijalnim maleolom a lateralno
sa lateralnim maleolom
- Posteriorni nastavci su kratki izdanci koji
artikuliraju sa kalkaneusom.
Kalkaneus
Kalkaneus je najveća i najjaća kost stopala. Nalazi se ispod talusa. Prema gore artikulira sa
talusom. Tuber kalkaneusa usmjeren je prema dole i prenosi težinu tijela na zemlju. Na njega
se hvata ahilova tetiva. Anteriorna površina kalkaneusa artikulira sa kuboidnom kosti.
- Zglob kalkaneusa i kuboidne kosti

- Prednji rog
- Sustentakulum tali
- Subtalarni zglob
- Tuberozitas kalkaneusa
- Kalkaneus prema gore artikulira sa talusom a prema

napred sa kuboidnom kosti.
- Prednji rog kalkaneusa je mali koštanim izdanak koji
artikulira sa kuboidnom kosti.
- Na medijalnoj površini nalazi se sustentakulum tali
koji podržava talus.
- Na tuberositas kalkaneusa hvata se Ahilova tetiva.
66
Navikularna kost
Navikularna kost je ovalna kost smještena

između talusa i 3 kuneiformne kosti. Posteriorno
artikulira sa glavom talusa. Na anteriornoj
površini nalaze se tri facete za artikulaciju sa
3 kuneiformene kosti. Na lateralnoj površini
nalazi se eaceta za artikulaciju sa kuboidnom kosti.
- Navikularna kost posteriorno artikulira sa talusom,

- Anteriorno artikulira sa 3 kuneiformne kosti,
- Lateralno artikulira sa kuboidnom kosti.
Kuboidna kost
Kuboidna kost nalazi se na lateralnoj strani

stopala između kalkaneusa i IV i V metatarzalne
kosti. Na medijalnoj strani nalazi se artikularna
ploha za lateralnu kuneiformnu kost. Posteriorna
strana oblikovana je poput sedla i artikulira sa
kalkaneusom. Na anteriornoj strani nalaze se
dvije facete za artikulaciju sa IV i V metatarzalnom
kosti.
Kuboidna kost posteriorno artikulira sa kalkaneusom.
Anteriorno artikulira sa IV i V metatarzalnom kosti.
Na postraničnoj snimci dobro se prikazuje zglob sa
kalkaneusom.
67
Kuneiformne kosti
Tri kuneiformne kosti artikuliraju posteriorno

sa navikularnom kosti. Anteriorno artikuliraju sa
I, II i III metatarzalnom kosti. Prva kuneiformna
kost je medijalno položena dok se III nalazi laetralno.
I kuneiformna kost je najveća i artikulira sa I
metatarzalnom kosti. Tri kuneiformne kosti
artikuliraju posteriorno sa navikularnom kosti.
Anteriorno artikuliraju sa I, II i III metatarzalnom
kosti. Lateralna kuneiformna kost artikulira sa
kuboidnom kosti. Na postraničnoj snimci kuboidne
kosti se prekrivaju.
Metatarzalne kosti
Metatarzalne su duge kosti stopala. Sastoje

se od baze proksimalno, diafize i glavice distalno.
Broje se od medijalne strane stopala prema lateralno.
Proksimalno artikuliraju sa tarzalnim kostima i
falangama distalno. I metatarzalna kost je najveća.
Proksimalno I metatarzalna kost artikulira sa
medijalnom kuneiformnom kosti. II metatarzalna
kost je najduža.
Proksimalno artikulira sa intermedijalnom
kuneiformnom kosti. Ona ima i male zglobove sa
medijalnom i lateraslnom kuneiformnom kosti.
III metatarzalna kost artikulira sa lateralnom
kuneiformnom kosti. IV i V metatarzalna kost
artikuliraju sa kuboidnom kosti. Baza V metatarzalne kosti prominira lateralno i na nju se
hvata tetiva peroneusa brevisa. Na postraničnoj snimci metatarzalne kosti uglavnom se
prekrivaju. Ističe se baza V metatarzalne kosti. Često se vidi i IV metatarzalna kost.
68
Falange
Falange stopala su kratke kosti koje imaju proksimalnu bazu, dijafizu i distalnu glavicu.
Četiri prsta imaju tri falange dok palac ima dvije falange. Baze proksimalnih falangi
artikuliraju sa glavicama metatarzalnih kostiju. Glavice proksimalnih falangi artikuliraju sa
bazama medijalnih falangi. Medijalne falange su kraće od proksimalnih. Distalne falange su
najkraće i svojoom bazom artikuliraju sa glavicom medijalnih falangi.
II – V
Proksimalna I
Distalna I
- Palac ima samo proksimalnu i distalnu

falangu,
- II - V prsta imaju tri falange,
- Na postraničnoj snimci teško je razlikovati
falenge jer se međusobno superponiraju.
Sesamske kosti
- Obično postoje dvije sesamska kosti,

- To su medijalna i lateralna sesamska kost,
Uloga im je reduciranje trenja tetiva koje
prolaze preko kostiju.
69
M. Gluteus maximus
M glutealis maksimus je jedan od najvećih mišića u tijelu. Smješten je superficijalno u
glutealnoj regiji. Polazi sa vanjske strane ileuma, posteriorne strane sakruma i kokcigisa te
sakrotuberoznog ligamenta. Hvata se za glutealnu tuberozitas femura i preko fascije late za
lateralni kondil tibije. Ekstendira i lateralno rotira kuk te pomaže ekstenziju koljena.
M. Gluteusa maksimusa je najveći mišić

glutealne regije.
Nalazi se posteriorno tik ispod subkutane
masti i kože.
Na ovom presjeku vidi se odnos sa
ishijadičnom kosti.
M. Gluteusa maksimusa hvata se za posteriorni dio femura i fasciju latu. Medijalno od

njega nalazi se duga glava femoralnog bicepsa.
M. Gracilis
Gracilis je dugi, poput trake tanki mišić koji se nalazi na medijalnoj strani
natkoljenice. Jedini je mišić aduktorne grupe koji prelazi koljeno. Polazi sa donjeg ramusa i
tijela pubične kosti. Hvata se za proksimalni dio medijalne površine tibije. Gracijlis je aduktor
kuka, fleksor koljena i medijalni rotator noge pri flektiranom koljenu.
Gracilis je dugi, poput trake tanki mišić koji započima na donjem dijelu pubične kosti
i hvata se za medijalni dio tibije. Najpovršniji je aduktor i jedini koji prelazi koljeno. Od
ostalih adduktora odjeljen je slojem masti.
Na CT presjeku kroz medijalnu 1/3

natkoljenice, zbog prisustva naslage
masti koje se nalaze u njegovoj okolini,
lako ga je razlikovati od drugih aduktora.
70
Na MR presjeku u visini epikondilima
femura gracilis prelazi u tetivu koja će se vezati
na medijalni dio tibije. Na MR presjecima tetiva
je crna i nalazi se posteriorno od m. sartoriusa i
medijalno od m. semimemranosusa.
M. Quadriceps
Kvadriceps je mišić anteriornog dijela natkoljenice

Sastoji se od 4 mišića:
m. rectus femoris
m.vastus lateralis
m. vastus intermedius
m. vastus medialis
Započima na kostima zdjelice i gornjoj trečini femura.

Preko tetiva kvadricepsa hvata se za patelu.
Izvodi ekstenziju koljena, a m. rektus femoris je i fleksor kuka.
Nalaze se uz anteriornu i lateralnu stranu femura.

Rektus jedini prelazi kuk i iz tog razloga flektira natkoljenicu.
Rektus femoris graniči sa tenzorom fascije

late i seratusom anteromedijalno te medijalnim
vastusom posteriorno. Vastus lateralis nalazi
se lateralno od femura. Vastus intermedijus i
medijalis nalaze se anteriorno od femura.
U visini proksimalne 1/3 natkoljenice
m. quadriceps okružuje femur. Ukoliko nema
nakupine masti pojedine mišiće teško je
izdvojiti.
• U visini distalne 1/3 nadkoljenice quadriceps okružuje femur sa tri strane,

• M. vastus medijalis ćini lateralnu granicu aduktornog kanala kroz koji prolaze fgemoralne
krvne žile,
• Na MR aksijalnim presjecima u visini proksimalne 1/3 natkoljenice teško je razdvojiti
71
quadriceps ukoliko se među mišićima nenalazi tanki sloj masti,
• M. vastus lateralis nalazi se lateralno od femura,
• M. rectus femoris nalazi se nalazi se u anteriornom dijelu natkoljenice, lkateralno od M.
sartoriusa,
• Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile femura 4 glave mišića spajaju se u jednu tetivu
koja je anteriorno od femura,
• Između tetive quadricepsa i femura nalazi se masni jastučić,
• Ovaj masni jastučić vidi se na postraničnoj snimci koljena kao lucentno podrućje ispred
femura,
• Na koronarnom MR presjeku kroz patelu m. vastus medijalis i lateralis nalaze se uz femur.
Patelarni ligament
• Patelarni ligament je jaka traka koja ide sa donjeg

ruba patele na tuberozitas tibije,
• Od koljenog zgloba odjeljen je masnim jastučićem,
a od anteriorne površine tibije infrapoplitearnom
burzom,
• Patelarni ligament predstavlja nastavak tetive
quadricepsa oko patele,
• Hvata se za tuberozitas tibije,
• Iza ligamenta u infrapatelarnom dijelu vidi se veća
nakupina masti.
M. Sartorius
• M. Sartorius je poput trake oblikovani mišić koji se nalazi na prednjem dijelu natkoljenice ,
• U većem dijelu natkoljenice prekriva femoralnu arteriju,
• Polazi sa anteriorne superiorne ilijakalne spine,
• Hvata se za proksimalnu trečinu medijalne površine tibije,
• On je fleksor, aduktor i lateralni rotator kuka,.
• Flektira i koljeni zglob,
• Ovim mišićem prekriže se noge u sjedećem položaju
72
• Sartorius je uski mišić koji se proteže od
ilijačne kosti do femura
• Na aksijalnom CT presjeku kroz pubičnu
kost sartotius čini lateralnu granici
femoralnog trokuta,
• Većim dijelom prekriva femoralne krvne žile.
• Sartorius tvori krov aduktornog kanala kroz kojeg femoralne krvne žile prolaze kroz
natkoljenicu,
• U visini distalne trećine natkoljenice m. Sartorijus nalazi se medijalno,
• Nalazi se iznad femoralnih krvnih žila i čini krov aduktornog kanala,
• M. sartorius proteže se od ilijačne kosti do tibije,
• Većim dijelom pročazi izmad femoralnih krvnih žila tvopeći krov aduktornog kanala,
• Na aksijalnom MR presjeku kroz pubis nalazi se na medioanteriornom dijelu natkoljenice.
M. Biceps femoris
• Biceps je jedan od tri mišića koji tvori koljenu tetivu,
• Sastoji se od dvije glave,
• Tetiva duga glava bicepsa polazi zajedno sa semitendinozusom sa ishijadičnog izbočenja,
• Kratka glava bicepsa polazi sa linee aspere i gornjeg dijela suprakondilarne linije femura,
• Tetive obe glave bicepsa se sastaju i tvore okruglu tetivu koja se hvata na glavu fibule,
lateralni kondil femura i duboku fasciju potkolkjenice.
• Duga glava ekstendira kuk,
• Duga i kratka glava zajedno flektiraju nogu u koljenom zglobu te pri fleksiji koljena
lateralno rotiraju nogu.
• Na aksijalnom CT presjeku u visini medijalne

1/3 natkoljenice duga glava je posteriorno od
masne ploće koja ga dijeli od vastusa lateralisa
i aduktora magnusa.
• Nalazi se lateralno od semitendinozusa i
semimembranozusa.
73
• Na aksijalnom MR presjeku u visini
proksimalne 1/3 natkoljenice duga glava
bicepsa leži posteriorno od aduktora magnusa
i medijalno od gluteusa maksimusa,
•Anteriorno od bicepsa je scijatični živac.
• Duga glava je lateralno od semitendinozusa,
• Kratka glava polazi sa posteriornog femura i
slojem masti odjeljena je od vastusa lateralisa i
aduktora magnusa.
• Na aksijalnom MR presjeku kroz kondile

femura tetiva bicepsa nalazi se lateralno ,
• Postupno se suzuje i hvata za lateralni
dio fibule,
• Kao i sve druge tetive i ligamenti ima na
MR presjecima je crna.
M. popliteus
• Popliteus je ravni trokutasti mišić koji leži na podu poplitearne jame,
• Polazi sa lateralne površine lateralnog kondila femura, lateralno od polazišta lateralnog
kolateralnog ligamenta,
• Nekoliko vlakana polaze i sa lateralnog meniska,
• Hvata se za posteriornu površinu tibije,
• Flektira i rotira koljeni zglob.
• Popliteus se nalazi dublje od gastroknemiusa

i graniči sa tibijom,
• Tvori donji dio poda poplitearne jame.
• Popliteus tvori dno poplitearne jame,
• Graniči sa posteriornom stranom tibije i
poplitearnim krvnim žilama.
• Polazište popliteusa nalazi se tik ispod mjesta
polazišta lateralnog kolateralnog ligamanta,
74
• Tetiva popliteusa hvata se za posteriorni dio
lateralnog meniska i nalazi se unutar koljenog
zgloba,
• Na koronarnom MR presjeku popliteus se nalazi
lateralno od lateralnog meniska i medijalno od lateralnog kolateralnog ligamanta.
M. Gastoknemius
• Gastroknemius ima dvije glave,

• Medijalna, veća glava polazi sa poplitearne površine femura proksimalno od medijalnog
kondila,
• Manja lateralna glava polazi sa lateralnog kondila femura,
• Tetive gastriknemijusa se spajaju sa tetivom soleusa i tvore Ahilovu tetivu koja se hvata za
posterirnu stranu kalkaneusa,
• Gastroknemius izvodi plantarnu fleksiju i fleksiju koljenog zgloba.
1.lateralna glava
2.medijalna glava
• Obe glave bicepsa polaze sa posteriornog

distalnog dijela femura,
• Lateralna glava zapoćima sa lateralnog kondila,
• Medijalna glava polazi sa posteriornog dijela
femura tik iznad medijalnog kondila,
• Između dvije glave gastroknemiusa nalaze se
poplitearne žile,
• Vena je poviše arterije,
• Sagitalni MR presjek kroz sredinu koljenog

zgloba,
• Medijalna glava gastroknemiusa polazi sa
posteriornog dijela femura tik iznad medijalnog
kondila i ide posteriorno prema tibiji,
• Poplitearni mišić nalazi se anteriorno od
medijalne glave gastroknemijusa i prileže uz
samu tibiju.
75
Zajedničke ilijakalne arterije
Dvije zajedničke ilijakalne arterije provode krv koja hrani donji abdominalni zid,
analni kanal, zdjelicu i donje ekstremitete. Započimaju na bifurkaciji aorte u visini korpusa
L4 kralješka. Usmjerene su prema dole i lateralno uz medijalnu granicu m psoasa. U visini
sakroilijaklnog zgloba dijeli se u vanjsku i unutrašnju ilijakalnu arteriju.
Lijeva i desna zajednička ilijakalna

arterija započimaju na bifurkaciji aorte koja
se nalazi u projekciji korpusa L4 kralješka.
S krvlju opskrbljuju zdjelicu i donje
Ekstremitete. U visini sakroilijakalnog
zgloba dijele se na vanjsku i unutrašnju
ilijakalnu arteriju.
Vanjske ilijakalne arterije
Vanjske ilijakalne arterije opskrbljuju krvlju inferiornu abdominalnu stijenku i donje

ekstremitete. Započima na bifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije koja se nalazi ispred
sakroilijakalnog zgloba. Ide anteriorno i inferiorno uz rub zdjelice. Ispod ingvinalnog
ligamenta nastavlja se u femoralnu arteriju.
Vanjska ilijakalna arterija započima

na bifurkaciji zajedničke ilijakalne arterije u
visini sakroilijakalnog zgloba. Prolazom kroz
ingvinalni kanal postaje femoralna arterija.
Unutrašnje ilijakalne arterije
76
Unutrašnja ilijakalna arterija provodi glavninu krvi u zdjelicu. Predstavlja terminalni
ogranak zajedničke ilijakalne arterije. Ide medijalno od m. psoasa i anteriorno od
sakroilijakalnog zgloba u visini L5-S1. Dijeli se na anteriorne i posteriorne ogranke.
Unutrašnja ilijakalna arterija –

hipogastrična arterija, započima u visini
sakroilijakalnog zgloba. Sa krvlju
opskrbljuje organe i muskulaturu zdjelice,
Na angiogramu inponira manjom i
medijalnije smještenom od vanjske
ilijakalne arterije.
Za razliku od vanjske ilijakalne arterije
ima brojne ogranke.
Femoralna arterija
Femoralna arterija opskrbljuje krvlju donje ekstremitete. Kontinuitet je vanjske

ilijakalne arterije kada prođe ispod ingvinalnog ligamenta. U početnom dijelu lateralno je od
vene. Distalnije nalazi se anteriorno od vene. U početnom dijelu daje 3 velika ogranka.
- Duboku femoralnu arteriju
- Medijalnu cirkumfleksu
- Lateralnu cirkumfleksu
U aduktornom kanalu prelazi u poplitearnu arteriju
77
Femoralna arterija započima u ingvinalnom Dijeli se na duboku i površnu femoralnu
kanalu kao nastavak vanjske ilijakalne arterije. arteriju.
Poplitearna arterija
Poplitearna arterija predstavlja nastavak femoralne arterije kada izađe iz aduktornog

kanala. Prolazi kroz poplitearnu jamu i dublje je smještena od vene. Daje 5 genikularnih
arterija koje anastomoziraju oko koljena. Završava trifurkacijom.
Poplitearna arterija medijalno je U poplitearnoj jami poplitearna arterija je

položena od vene medijalno i anteriorno u odnosu na venu.
Zajedno sa venom prolazi između dvije glave
gastroknemiusa.
78
Anteriorna tibijalna arterija
Anteriorna tibijalna arterija je prva velika

grana poplitearne arterije na trifurkaciji. U visini
proksimalne tibije usmjerena je lateralno. Krvlju
opskrbljuje anteriorni dio potkoljenice. Na stopalu
nastavlja se u a. dorzalis pedis.
Fibularna arterija
Fibularna arterija izlazi iz posteriorne

tibijalne arterije distalno od inferiorne granice
m. Popliteusa. Spušta se uz fibulu. Na svom
putu daje ogranke za mišiće posteriornog
ila teralnog dijela potkoljenice. Završava
komunikacijom sa arkuatnom arterijom.
79

Rendgenska Anatomija I Patologija I Dio PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Rendgenska Anatomija I Patologija I Dio PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Rendgenska Anatomija I Patologija I Dio PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Rendgenska

Skapula je ravna, tanka, triangularna kost. Akromion artikulira sa klavikulom –

Na skapuli se nalaze polazišta rotatora:

Na korakoidni nastavak hvataju se:

Na skapuli se nalaze polazišta rotatora:

Na korakoidni nastavak hvataju se:

Rameni obruč – klavikula

Klavikula je poput «S» oklikovana kost.

Rameni obruč – A-P snimka

• Artikulacija između klavikule i akromijuma

Akromijon A-P snimka

Akromijon aksilarna snimka

• U aksilarnoj projekciji bijela glatka poput

• Aksijalna snimka radi se kroz akromijon.

Klavikula A-P snimka

• Horizontalna zakrivljena kostn koja

• Zavijeni dio distalnog dijela klavikule

Klavikula MR - aksijalna snimka

• Oblikovana je poput slova “S”.

• Često se naziva lopaticom.

Skapula A-P snimka - unutrašnja rotacija

• Skapula je tanka, ravna, triangularna kost.

• Glava humerusa je okrugla i artikulira sa

Humerus A-P snimka - unutrašnja rotacija

•Pri vanjskoj rotaciji mali tuberkulum je

• Na filmu se vidi samo proksimalna polovina

• Tkivo oko proksimalnog dijela humerusa

• A. cirkumfleksa posterior je ogranak III segmenta

• A. subskapularis je ogranak III segmenta

• Tamni signal oblikovan poput prstena

• Ulna je medijalno položena i duža od radijusa.

A-P snimka lakta –ulna

• Olekranon rotira posteriorno oko

Postranična snimka lakta – ulna

• U postraničnoj projekciji lakat ima oblik

• Glava predstavlja distalni kraj ulne koja

Postranična snimka ručnog zgloba – ulna

• Distalni dio ulne projecira se preko distalnog

• Radijus je lateralno od ulne.

A-P snimka lakta -radijus

• A-P snimka prikazuje zglob između glavice

• Na postraničnoj snimci može se procijeniti

A-P snimka ručnog zgloba – radijus

1.Stiloidni nastavak radijusa

• Distalni radius artikulira sa navikularnom i

Angiografija podlaktice – interosalne arterije

• Anteriorna i posteriorna interosalna arterija polaze iz ulnarne arterije i na podlaktici se

Površni palmarni luk Duboki palmarni luk

• Superficijalni palmarni luk formiran • Oblikuje ga uglavnom radijalna arterija

• Najmedijalnija kost distalnog reda karpalnih kostiju.

• Kapitatum je najveća kost karpusa.

• U distalnom redu karpalnih kostiju trapezoid se nalazi medijalno od trapeziuma.

• Trapezium je najlateralnija kost distalnog reda karpusa.

• Trikvetrum je medijalna kost u proksimalnom karpalnom redu.

• Pisiformna kost oblikovana je poput zrna graška.

• U postraničnoj projekciji artikulira sa radijusom.

•Ilijačna kost oblikovana je poput lepeze.

•Ilijačna kost je najšira i najveća