Pitanja za test iz Uvoda u antropologiju

1. Navedi jednu lošu biološku prilagodbu i objasni

ljudska čeljust, koja zbog razvoja mozga nema mjesta za zube koji zadnji niču-umnjaci. često izazivaju poremećaje u smještaju
zuba, gurajući ih naprijed, izazivajući upale i infekcije, a potpuno su nepotrebni.
2. Navedi jednu dobru biološku prilagodbu i objasni
pandin palac - modificirana kost koja pandi služi za pridržavanje bambusovih stabljika pri jelu.
3. Navedi jednu lošu kulturnu prilagodbu i objasni
Razlike u higijenskim navikama između proizvođača hrane i konzumenata, ukoliko su proizvođači navikli na niži standard
higijene, to može rezultirati bolestima konzumenata.
4. Navedi jednu dobru kulturnu prilagodbu i objasni
manipulacija kulturom - biologija nas nije opskrbila ugrađenim krznenim kaputima kao zaštitom od hladne klime, ali ga je
opskrbila sposobnošću da sam izrađuje svoje kapute, gradi ognjišta i podiže zaklone koji ga štite od hladnoće. Očituje se u
ekspanziji na mjesta gdje su uvjeti za preživljavanje (bili) nemogući - pustinje, ekstremno hladna područja, svemir.
5. U kojem kontekstu se obično navodi primjer srpaste anemije?
Navodi se u prilagodbi jer je anemija srpastih stanica ilustracija relativnosti svake prilagodbe. U tropskom području Afrike
pojavila se anemija srpastih stanica (krvne stanice zbog niskog tlaka poprimile oblik srpa). Osobe koje su obolile od tog gena,
često umirale. Zatim su ti ljudi počeli uklanjati vegetacijski pokrivač kako bi se mogli baviti vrtlarstvom, ali zbog toga su se počeli
množiti prijenosnici malarije koji su uzrokovali smrt. Ali dokazalo se da osoba koja ima jedan mutirani i jedan normalni gen ima
specifičnu obranu od parazita. Dok su stanice parazita prolazile kroz žuč koja vrši selekciju oštećenih krvnih stanica, inficirane
stanice su zajedno s parazitima bile uništene. Znači, dok su ljudi mijenjali okolinu i okolina je mijenjala njih.
6. Što je pogrešno s holizmom?
Sprečava da se cjelina rastavi na dijelove. Cjelina funkcionira samo ako svi dijelovi surađuju, no ako to nije slučaj, mora se
analizirati koji je dio sustava zakazao, proučavanjem samih dijelova.
7. Izloži barem jednu hipotezu o povezanosti lova (na veće životinje) i političke organizacije.
Lov na veće životinje može prehraniti velik broj ljudi u nekoj zajednici. No, da bi podjela bila jednaka, potrebno je imati složeniju
političku organizaciju. Efikasnost u lovu = sredstvo za postizanje političke moći.
8. Što je konvergentna (kulturna) evolucija? Objasni na primjeru.
Razvoj sličnih oblika prilagodbe na slične ekološke uvjete onih naroda čije su kulture predaka bile potpuno različite. Primjer su
indijansko pleme Čejeni - doseljenjem u Veliku ravnicu prešli s ratarstva na sakupljački način života – kultura slična plemenu
Komanča.
9. Navedi razliku između konvergentne i paralelne (kulturne) evolucije.
Razlika je u tome što u paralelnoj evoluciji slične prilagodbe ostvaruju narodi čije su pradjedovske kulture bile djelomično slične.
Npr, u JZ Aziji i Srednjoj Americi poljodjelstvo se razvilo nezavisno kad su narodi u ta dva područja, s već otprije sličnim načinom
života, postali ovisni o uskom izboru biljne hrane koja je u smislu zaštite i reproduktivnog uspjeha ovisila o ljudskoj intervenciji.
10. Navedi nekoliko obilježja lovačko-sakupljačkih društava.
Manje skupine od nekoliko obitelji, nomadi koji napuste područje nakon što iscrpe izvore hrane, žene sakupljačice, muškarci
lovci, prehrana uravnotežena i obilna, svi ravnopravni, dob i spol značajni izvori statusnih razlika.
11. Po čemu je poznat Julian Steward?
Razvio pristup kulturne ekologije - proučavanje interakcije određenih kultura s okolinom. Temeljni postupci: analiza međusobnih
odnosa tehnologije i sredine neke kulture, analiza uzoraka ponašanja povezanih s tehnologijom neke kulture, određivanje
odnosa između tih uzoraka ponašanja i ostatka kulturnog sustava
12. Objasni na primjeru pojam kulturne ekologije.
Kad su narodi na Velikim ravnicama prešli na sedentarni način života i počeli se baviti ratarstvom, ravnice na kojima su lovili
bizone postale su usjevi žita.
13. Objasni na primjeru pojam kulturne jezgre.
Kulturna obilježja značajna za način na koji neko društvo priskrbljuje za život. Npr za razvoj navodnjavanja ne utječu samo
tehnološki i okolišni faktori već i društvena i politička organizacija koja je omogućila imobilizaciju radnika i održavanje sustava.
14. Navedi (stvarni ili izmišljeni) primjer za pozitivan utjecaj ideologije u kulturnom obrascu.
Vegetarijanstvo i veganstvo u današnjem društvu – sprečava patnju životinja, zatvaranje farmi pozitivno utječe na okoliš (metan
sa farmi goveda utječe na globalno zatopljenje), potiče na zamjenu farmi za obradive površine za uzgoj biljne prehrane (koja
prehranjuje veći broj ljudi od mesne).
15. Navedi (stvarni ili izmišljeni) primjer za negativan utjecaj ideologije u kulturnom obrascu.
Ekstremizam u vjerskim organizacijama – nemogućnost ekstremista da se uklope u zajednici, i takve neprilagodbe često
rezultiraju tragedijama u kojima nevini gube živote.
16. Kako ćemo zaključiti je li neko (za nas na prvi pogled nerazumno) vjerovanje ili praksa u stvarnosti zapravo adaptibilno?
Na primjeru naroda Tsembaga, koji močvarna područja izbjegava zbog 'crvenih duhova', a u stvarnosti je tamo obitavalište
komaraca koji prenose malariju, a adaptibilnost nekog vjerovanja ćemo zaključiti proučavanjem tog vjerovanja i razumijevanjem
motiva onih koji to prakticiraju.
17. Kako se zovu antropolozi koji ispituju odnos narodnih ideologija prema preživljavanju.
Etnoznanstvenici
18. Kako Haviland opisuje sakupljačka društva?
Ravnopravna društva, razlikuje ih se samo po dobi i spolu. Organizirani su i daju važnost ljudima s kojima provode vrijeme.
Tokom dana se druže i darivaju te time stvaraju bolje veze. Rade na duhovnom i društvenom životu jer imaju dosta slobodnog
vremena. Prehrana uravnotežena, hrana se dijeli sa svima.
19. Je li po Havilandu sakupljačko društvo nužno „rudimentarno“ ili „primitivno“? Zašto?
Ne, jer su istraživanja pokazala da im je prehrana uravnotežena i obilata, rijetko iskuse glad jer su im materijalne udobnosti
ograničene pa tako i njihove želje i potrebe. Samim time što je taj način života 'stariji' tj tipičan za prijašnje narode, ne znači da je
to lošije od modernog načina života.
20. Kada je sakupljaštvo „racionalna“ reakcija na okolinu? O kojim sve varijablama ovisi je li taj „sustav“ racionalan?
Kada okolnosti prisile društvo na situaciju u kojoj je sakupljački način života najbolji način za opstanak. Ovisi o vanjskim
čimbenicima koji utječu na to društvo kao što je vlada, recesije i sl.
21. Što je to kapacitet nosivosti?
Broj ljudi koje raspoloživi izvori mogu opskrbiti uz određene tehnike proizvodnje hrane.
22. Što je gustoća društvenih odnosa?
Broj i intenzitet interakcija među pripadnicima logora ili druge stambene zajednice.
23. Kako društva reguliraju socijalnu gustoću?
Preraspodjelom ljudi u druge logore (ljudi s djecom iz logora s većim brojem djece idu u logore s manjim brojem).
24. U teoriji prehranjivanja, kako je podijeljen rad po spolu?
Muškarci love životinje, žene skupljaju biljnu hranu.
25. Kakvi (tipični) problemi nastaju zbog različite vrste distribucije hrane derivirane iz podjele rada po spolu?
Žene moraju prevaljivati velike udaljenosti, često pazeći na djecu, nositi težak teret, ili ne mogu uopće ako su trudne ili dojilje s
bebama.
26. Objasni kulturološki razmjer problema distribucije mesa (bjelančevina i masti).
Meso se u zajednicama dijeli tako da lovac nema prevelikog utjecaja na podjelu, obavezan je dijeliti jednako jer mu to osigurava
dobitak mesa idući puta kada netko drugi donese plijen.
27. Kratko objasni kakva je uloga sedentarnosti u oblikovanju kulturnog obrasca.
Naporan rad nekih pripadnika grupe mogao je svima osigurati hranu, što je omogućilo nekima da svoje vrijeme posvete
izmišljanju i izradi opreme potrebne za novi sjedilački način života. Alat za žetvu i kopanje, posuđe za spremanje i kuhanje,
odjeća, kuće..
28. O čemu ovisi optimalna veličina populacije?
O dostupnosti resursa tj vode i hrane, o načinu lova i količini opreme.
29. Slažeš li se s Havilandovom tvrdnjom da „statusne razlike ne podrazumijevanju bitnu nejednakost“ (s.157)? Objasni.
Slažem se da statusne razlike ne podrazumijevaju bitnu nejednakost u sakupljačkim društvima jer kod njih vlada izrazita
ravnopravnost i iako se posao dijeli na muške i ženske nije da se vrijednost ženskih poslova podcjenjuje. Čak su i žene mogle biti
šamani.
30. Navedi statusna obilježja u Havilandovim „ravnopravnim društvima“.
Jedini izvori značajnih statusnih razlika su dob i spol. Važno je napomenuti da statusne razlike same po sebi ne podrazumijevaju
nikakvu bitnu nejednakost. Žene mogu biti isključivane iz nekih rituala u kojima sudjeluju samo muškarci, ali i obrnuto. Svaki je
spol obavljao svoje aktivnosti bez miješanja u aktivnosti drugog spola.
31. Što je to teritorijalnost i kakvu ulogu ima u oblikovanju kulturnog obrasca?
Kulturni mehanizam definiranja i obrane životnog područja. U lovačko-sakupljačkim plemenima pojam teritorija pridonosi
društvenoj jednakosti - svima je sve jednako dostupno i nitko ništa ne posjeduje
32. Kakve će posljedice imati stalna promjena mjesta boravka cijele grupe ili vrlo frekventna promjena članova grupe kao što je to
slučaj u sakupljačkim društvima?
Ako grupe budu stalno mijenjale svoje mjesto boravka onda će se morati iznova prilagođavati okolini, neprestano učiti.. ako
nastupi promjena članova, može doći do neslaganja, sukoba ali i obrnuto.
33. Kakvu je ulogu u društvenom razvoju imalo pripitomljavanje životinja i kultiviranje biljaka?
Imalo je revolucionarnu ulogu zato što su s pripitomljavanjem životinja i kultiviranjem biljaka prešli sa lovca-sakupljača na
proizvođača, te prijelaz s nomadskog na sjedilački način života.
34. Slažeš li se s Havilandovom tvrdnjom da „proizvodnja hrane zahtjeva ukupno više rada od sakupljanja hrane“ (s. 159)?
Objasni.
Slažem se jer kada se samo hrana skuplja primarno je da se ta hrana nađe, a sakupljači su već znali na kojim mjestima mogu
pronaći određenu hranu te je odmah konzumirati. Proizvodnja zahtjeva više rada i vremena – priprema zemlje, navodnjavanje;
rizično jer razni faktori mogu dovesti do propadanja uroda i ostaviti zajednicu gladnom.
35. Slažeš li se s Havilandovom tvrdnjom da se „proizvodnja hrane pojavila kao nenamjeran nusprodukt gospodarenja hranom“,
te da je „proizvodnja hrane za sakupljače bila posljednja mogućnost preživljavanja“? Objasni.
Budući da ljudi do tada nisu poznavali uzgoj biljaka, vjerujem da je proizvodnja hrane bila nenamjerna, a potom i nužna za
društva koja su iscrpila sve poznate resurse preživljavanja, pogotovo u slučaju porasta broja stanovnika.
36. Kako je „proizvodnja hrane“ utjecala na društvenu organizaciju?
Neki pripadnici zajednice posvećeni proizvodnji hrane, a drugi izradi opreme za nov način života - alata, odjeće, posuđa.
37. Navedi neke najbitnije posljedice sedentarnosti (sjedilačkog načina života).
Kako su rasla naselja, veći broj ljudi počeo je dijeliti iste izvore hrane, društvo je postalo temeljitije strukturirano. Došlo je do
problema korištenja zemlje i privatnog vlasništva.
38. Kakva je razlika „hortikulturnog“ (vrtnog) i „poljoprivrednog“ načina života?
Za razliku od poljoprivrednog načina života, vrtlarski način podrazumijeva obradu zemlje ručnim i jednostavnim alatom, bez
navodnjavanja, a proizvodnja je namijenjena prehranjivanju manjeg broja ljudi a ne stvaranju viškova.
39. Koje su prednosti, a koji su nedostaci „slash-and-burn“ (sjeci i pali) poljoprivrede/vrtlarstva?
Nedostatak: takav način dovodi do propadanja i pustošenja okoliša, prednost: nekoliko usjeva uzgajani na istom polju postaju
manje osjetljivi na nametnike i biljne bolesti. Osim što je ekološki zdrav, sustav je i energetski efikasan.
40. Koje su prednosti, a koji su nedostaci krčenja kao poljoprivredne tehnike?
Isto kao 39. pitanje.
41. Navedi uvjete za prelazak na intenzivnije oblike ratarstva.
Društvo treba imati razvijene sustave za navodnjavanje, gnojenje, plugove za obradu zemlje, proizvoditi dovoljno hrane za
stvaranje viška koji se može prodati ili mijenjati za usluge ili dobra.
42. Navedi osnovna obilježja stočarskih društava i po čemu se ta društva razlikuju od ostalih vrsta nomadizma.
Stočari žive u društvima koje uzgoj stoke smatraju odgovarajućim načinom prehranjivanja. Mogu zarađivati više od drugih izvora
nego od vlastitih stada. Stočarstvo je efikasan način života na mjestima koja su previše sušna, previše hladna, previše strma ili
previše stjenovita za poljoprivredu. Podjela rada je prema spolu. Muškarci odlaze u lov, čuvaju stado, žene su u kući, brinu o
djeci i donose gorivo i vodu.
Od ostalih se nomadizama razlikuju po tome jer imaju donekle određene rute i određen plan puta.
43. Za kakve je okolnosti stočarstvo dobra kulturna adaptacija?
Za ona mjesta gdje je prevruće, prehladno, presuho ili prestrmo za poljoprivredu.
44. Navedi nužne socijalne prilagodbe unutar stočarskih društava.
Rad je podijeljen prema spolu te su ta društva uglavnom društva kojima upravljaju muškarci (gospodarstvo, pravni sustav..) te su
žene obavezane kućnim poslovima (kuhanje, šivanje, briga o djeci..)
45. Navedi osnovne posljedice urbanizacije. Navedi prednosti i evtl. nedostatke.
Nedostaci: urbanizacija donijela novi društveni poredak: stratifikacijom društva razvija se nejednakost i ljudi postaju rangirani
prema spolu, poslu i prema obiteljima iz kojih potječu
Prednosti: fizički rad lakši, ratari dobili mogućnost usavršavanja drugih zanata, izmišljeno pismo, kotač, jedro, razvoj trgovine,
metalurgije, drugih zanata
46. Navedi neke slabosti (loše adaptacije) aztečkog urbanog i razgranatog poljoprivrednog načina života.
Civilizacija se toliko razvila i bila je velika da su se počele javljati nejednakosti u društvu. Dijelili su se na plemstvo, pučane i
kmetove/robove. U plemstvu su nejednakosti spolova bile najizraženije.
47. Navedi tri Havilandova načina (sustava) razmjena roba.
Reciprocitet (uključuje razmjenu roba i usluga podjednakih vrijednosti i često se događa iz obrednih razloga ili kako bi se ostvario
prestiž), redistribucija (javlja se uz neku vrstu vladajuće i/ili vjerske elite koja skuplja a zatim raspodjeljuje sredstva u obliku roba
ili usluga) i tržišna razmjena (u neindustrijskim društvima znači odlazak na posebna mjesta radi izravne razmjene roba,
predstavlja ujedno priliku za zabavu i način razmjene važnih obavijesti).
48. Koja tri oblika ekonomskog sustava spominje Haviland?
Proizvodnja, raspodjela i potrošnja roba.
49. Komentiraj nesporazum iz sljedećeg Havilandova paragrafa.
Proučavajući ekonomije pretpismenih naroda, vjerojatno smo najbliže mogućnosti da upadnemo u zamku i antropološke podatke
interpretiramo u svjetlu vlastitih tehnologija, prema vlastitom vrednovanju rada i imovine te prema vlastitim odrednicama
racionalnog. Uzmimo za primjer sljedeću tvrdnju iz jednog uvaženog ekonomskog udžbenika: “U svim društvima prevladavajuća
životna činjenica je nesposobnost proizvodnje da ispuni želje i potrebe ljudi.”Ova etnocentrična izjava izražava neshvaćanje da
se u mnogim društvima potrebe ljudi zadržavaju na razinama koje je moguće potpuno i stalno zadovoljavati, a sve to bez
ugrožavanja okoline. U takvim društvima, roba i usluge proizvode se u količini koja je potrebna i kada je potrebna, a raditi više od
toga nema nikakvog smisla. Dakle, kad zatreba, ljudi će raditi bez obzira koliko to bilo teško, a u nekom drugom trenutku imat će
na raspolaganju sate, dane ili čak tjedne koje mogu posvetiti “neproizvodnim” (u ekonomskom smislu) aktivnostima. Objasni u
čemu je nesporazum?
Nesporazum se javlja u neshvaćanju drugih kultura jer se ovdje druge kulture gledaju iz perspektive vlastite kulture u kojoj su
želje i potrebe ljudi toliko velike da ne mogu biti u potpunosti ispunjene, ali ne mora značiti da je tako i u drugim društvima. U
drugim društvima se proizvodi toliko koliko je potrebno i može doći do toga da imaju više vremena kasnije za neke druge
aktivnosti. Sve ovisi od kulture do kulture.
50. Navedi nekoliko iznimki od podjele rada prema spolu.
U mnogim kulturama, žene obavljaju „muške“ poslove - nose teški teret, naporno rade u poljima, ratuju, rukuju oružjem.
51. Navedi nekoliko Havilandovih primjera „fleksibilnosti i upotpunjavanja spolova (integritet)“ u kontekstu podjele rada prema
spolovima.
U skupini Ju/'hoansi, lovačko-sakupljačkom društvu, oko 35% aktivnosti obavljaju oba spola s približno jednakim sudjelovanjem,
a poslove koje smatraju prikladnijima za jedan spol, može obavljati i drugi spol, bez da ti pojedinci izgube integritet u društvu. U
tim društvima djeca odrastaju podjednako i uče cijeniti suradnju a ne suparništvo, te se navikavaju da su i muškarci i žene u
jednakom odnosu.
52. Navedi nekoliko hipoteza o tome kada će društvo odustati od fiksirane podjele rada prema spolu.
Budući da biološke razlike između spolova više nisu ni približno onakve kakve su bile u ranijim stupnjevima evolucije, daljom
evolucijom će nestati i druge razlike (npr da su muškarci jači). Također, odgoj ima veliku ulogu u shvaćanju svijeta, pa tako i u
odnosu prema ženama (podčinjene muškarcima).
53. Postoje li ritualne manifestacije podjele rada po dobi i spolu? Navedi nekoliko primjera.
Po spolu se rad dijeli na muške i ženske poslove pri tome da muškarci obavljaju teže fizičke poslove kao što je lov jer moraju
prelaziti veliki broj km i potrebna je velika snaga za to, a žene se bave lakšim poslovima kao što je prikupljanje biljaka kako bi
mogle više biti uz kuću, obavljati kućanske poslove te uz to odgajati djecu. A po dobi se posao dijeli tako da mladi obavljaju teže
fizičke poslove, a stari samo prikupljaju neku određenu hranu. Ali ako ni to ne mogu, jako se cijene jer su oni puni znanja i
upućuju mlade ljude kako što treba raditi i upoznaju ih s poslovima s kojima se mladi nisu nikada susreli.
54. Kako neka društva opravdavaju podjelu rada prema dobi?
Određene skupine nisu sposobne na jednak način sudjelovati u nabavi hrane, no postoje zadaće koje im više odgovaraju a
također su korisne u zajednici.
55. U kojim društvenim uvjetima možemo pretpostaviti da se zakoni o ukidanju dječjeg rada neće održavati?
U najsiromašnijim zemljama, gdje je u obiteljima velika potreba za novcem te će, radi svog opstanka, svi članovi obitelji raditi,
bez obzira na godine.
56. Navedi nekoliko kulturoloških objašnjenja „udruženog rada“ (rada koje bi pojedinci mogli izvesti zasebno, ali to ipak čine
kolektivno).
Budući da je zajednički rad više motivirajući nego zaseban, mnoge se aktivnosti tako i provode. Žene idu zajedno u sakupljanje
hrane kako bi razgovorom ubile dosadu, to je prilika za druženje i veće grupe znače sigurnost. Mnogi se nakon završenog posla
zabavljaju, pjevaju, plešu i piju.
57. Koja je osnovna jedinica suradnje (po Havilandu)? Pokušaj objasniti.
Kućanstvo jer je to istodobno jedinica proizvodnje i potrošnje.
58. Koje institucije organiziraju pravila širih suradničkih (ekonomskih) obveza?
Institucije obitelji, vjere, srodstva i države.
59. Navedi hipotezu o smislu razvijanja podjele rada u rudimentarnim društvima. Navedi primjer.
Podjelom prema spolu povećava se mogućnost efikasnijeg učenja potrebnih vještina, jer svaki pojedinac mora svladati samo pola
“repertoara” vještina odraslih. Podjela prema dobi ostavlja dosta vremena za razvoj tih vještina. Muškarci imaju posebne tehnike
i načine lova i naučili su spretno rukovati oružjem dok žene točno znaju vrste biljaka koje se mogu ubrati. Dok djevojke uče o
biljkama, a dečki o tehnikama lova, dobivaju na vremenu i ne moraju svi učiti sve nego se koncentriraju samo na jedno područje i
tako budu efikasniji pri obavljanju poslova za koji su predodređeni.
60. Navedi nekoliko načina ne-vlasničkog obilježavanja teritorija.
Provode ga obiteljske loze, koje žive na teritoriju, a on je određen izvorištima vode, izraženim obilježjima krajolika, vodenim
tokovima.
61. Objasni sistem lena (zakupa) kao posljedicu određene socijalne organizacije.
Funkcionira tako da svaka osoba, kojoj je zemlja dana na korištenje, ima pravo obrađivati tu zemlju i iskorištavati je, te je
prenositi na svoje nasljednike. No, ne može je prodati, dati ili njome na neke druge načine raspolagati. Takav sistem služi za
održavanje jedinstva dragocjene obradive zemlje i sprečava njen gubitak daljim dijeljenjem ili prenamjenom.
62. Komentiraj sljedeći Havilandov paragraf. Lovci-skupljači i pastirski nomadi, koji su često u pokretu, skloni su imati manje
brojan i jednostavniji alat nego sjedilački poljodjelci, djelomično stoga što bi veći broj složenog oruđa bio nauštrb njihove
mobilnosti. (s.185)
Odlomak govori kako nomadski narodi ne mogu sa sobom nositi masivna i teška oruđa i oružja zbog svojih čestih seoba, koja bi
usporila i otežala im put, izmorila te spriječila brz napredak na nekom putu.
63. Kako bismo mogli protumačiti instituciju „tehnološke posudbe“ (primjer: Ju/hoansi koji posuđuje strelicu drugome lovcu),
odnosno što bismo očekivali kao adaptivnu reakciju na tu instituciju?
Reakcija na tehnološku prosudbu je pravo vlasnika posuđene stvari da se koristi dobrima koja je ta stvar osigurala, npr. vlasnik
strelice ima pravo na dio mesa koje je lovac njegovom strelicom osigurao.
64. Postoji li ikakva (očekivana) veza između složenosti tehnologije i prava vlasništva? Objasni
Ukoliko je tehnologija, odnosno oruđe, skuplje, teže za napraviti, te je gubitak tog oruđa puno teže za nadoknaditi, prava
vlasništva se složenije primjenjuju te vlasnik ima pravo odbiti posudbu.
65. Navedi barem jedan kulturno posredovani mehanizam (ekonomskog) izjednačavanja.
Zbog obaveza prema društvu članovi zajednice se odriču bogatstva, i zabranjeno im je gomilanje. veće bogatstvo = veća obveza
davanja.
66. Objasni kargo-sustav među Maja indijancima.
Kargo sustav je civilno-religijska hijerarhija koja na bazi povrata kombinira većinu građanskih i obrednih službi, služi kao ventil za
sva prekomjerna bogatstva; mehanizam izjednačavanja-vlasništvu se ne smije dopustiti da naruši egalitarni poredak. Sve službe
na raspolaganju su svim muškarcima, i svaki muškarac provede barem jedan mandat u službi, a svaki mandat traje 1 god.
Ljestvica je u obliku piramide, što znači da na nižim razinama postoji više službi uz progresivno smanjivanje prema vrhu. Službe
na najnižoj razini uključuju obavljanje služinskih poslova. Više službe su savjetnici, suci, načelnici i ceremonijalne funkcije. Sve
službe smatraju se obvezom za koje se nije dobivala plaća, već se očekivalo od onog koji je bio u određenoj službi da plati sve
potrebno za svečanosti zajednice u povodu prijenosa te službe. Za neke od tih nametnutih tereta (kargo), troškovi su bili
enormni. Nakon takve “kargo” službe čovjek bi se vratio uobičajenom životu na neko vrijeme za koje može prikupiti dovoljno
sredstva da započne kampanju za višu službu. Svaki muškarac ima društvenu obvezu služiti u tom sustavu bar jednom, a pritisak
društva je takav da potiče pojedince koji su opet prikupili neumjereno bogatstvo da se prijave za više službe kako bi uzdigli svoj
društveni status. Teoretski, iako neki pojedinci ostvare veći prestiž, u materijalnom smislu su svi jednaki. U stvarnosti, ideal nije
uvijek dosegnut pa služba u kargo sustavu služi kako bi se priznale razlike u bogatstvu i time onemogućio razdor zbog zavisti.
67. Koja tri kulturna sustava distribucije materijalnih roba spominje Karl Polanyi?
Reciprocitet, redistribucija i tržišna razmjena.
68. Što je to „prigoda razmjene“? Navedi primjer.
Događaj koji okuplja članove društva, na kojima organizator velikodušno dijeli dobra sa uzvanicima, te se očekuje da će i ti
uzvanici uzvratiti uslugu te također uključiti tu osobu u vlastite događaje. npr priređivanje slavlja, rođendan.
69. Kako funkcionira lovčeva podjela ulova? Koje su sve funkcije takve distribucije?
Ulov se dijeli po prirodi rodbinskog odnosa. Lovcu najčešće ostaje najslabiji dio. Takav sistem mu osigurava da će i on dobiti veliki
dio kada netko iz obitelji donese plijen.
70. Što je to generalni reciprocitet?
Oblik razmjene u kojem se ne vodi računa o vrijednosti dara niti se određuje trenutak kada će darivanje biti uzvraćeno.
71. Što je uravnoteženi reciprocitet?
Način razmjene u kojem osoba kojoj se posuđuje ima obavezu neodložnog vraćanja u jednakoj vrijednosti.
72. Kakva je veza reciprociteta i društvenog jamstva?
Onaj koji daje kada može, može računati da će u trenutku potrebe dobiti što treba.
73. Što je negativni reciprocitet? Kada možemo očekivati da će dominirati „negativni reciprocitet“?
Oblik razmjene u kojem davatelj pokušava izvući više od uzvraćatelja usluge. Dominira među ljudima koji nisu blisku vezani,
pripadnici različitih zajednica. Krajnji oblik negativnog reciprociteta jest prisvajanje nečega silom. Manje ekstremni oblici
uključuju prijevaru i obmanu ili cjenkanje.
74. Zašto Haviland misli da je trampa oblik negativnog reciprociteta?
Zbog toga što grupa predmete kojima oskudijeva mijenja za robu poželjnu drugoj grupi i tu dolazi do trgovanja na granici
moralno dopuštenog.
75. Što je „nijema trgovina“?
Oblik trampe bez verbalne komunikacije, čak ne mora uključivati kontakt licem u lice.
76. Što je to Kula?
Ili Kula prsten-međuotočni sustav trgovanja Trobrijandskog otočja, gdje se ceremonijalno razmjenjuju predmeti prestiža. Kula je
najrazrađeniji zbir obreda, političkih odnosa, ekonomske razmjene, putovanja, magije i soc integracije.
77. Koji je dominantni oblik preraspodjele na Zapadu? Na koji se način održavala analogna preraspodjela u drugim civilizacijama?
Uvođenje poreza. U drugim se civilizacijama dio proizvoda rada slijeva u jedan izvor te zatim ponovno dijeli prema odredbama
središnje administracije.
78. Koja je funkcija Veblenove „conspicuous“ („vidljive“) potrošnje? Zatičemo li je samo u razvijenijim društvima?
Vidljiva potrošnja je pokazivanje bogatstva, uloga – natjecanje za socijalni prestiž. Vidljiva je i u nerazvijenim društvima u obliku
„potlatcha“.
79. Što je to „potlatch“?
Oblik vidljive potrošnje; posebne svečanosti Indijanaca sa SZ obale Sj Amerike (tzv. potlatch) ili raskošne svetkovine Velikog
Čovjeka – drugima se daje hrana i različiti drugi predmeti bogatstva, teško stečeni; svečanost natjecateljskog darivanja kojim
darivatelj postiže društveni ugled; domaćin ukazuje na svoje bogatstvo darujući vrijedne predmete.
80. Kakva je uloga prestiža u ekonomiji? Navedi primjer, i pokušaj objasniti u kakvim će prilikama prestiž biti bitan u ekonomskoj
distribuciji.
Motivira članove zajednice da učine sve kako bi dosegli neki standard, što pogoduje ekonomiji jer će ta osoba mnogo raditi, te
trošiti novac na 'simbole bogatstva': skupe aute, vikendice, nakit
81. Navedi razliku između tržišta i tržnice. Smijemo li to odvajanje nazvati „napretkom“?
Tržište znači kupnju i prodaju roba i usluga za novac, po cijenama određenima prema ponudi i potražnji, mjesto prodaje nije
specifično. Tržnica je lokalna, specifična i ograničena, za cijene se ljudi mogu pogađati, sredstvo plaćanja nije nužno novac, po
principu reciprociteta roba se može mijenjati. Takvo odvajanje bismo mogli nazvati napretkom jer ljudi dobivaju izbor gdje će i
na koji način kupovati, prodavati i razmjenjivati dobra.
82. Navedi ne-ekonomske funkcije tržnice.
Sklapanje prijateljstava i veza, informiranje o događajima, plesači i glazbenici mogu izvoditi svoje točke, kraj dana zna završiti
pijenjem, plesom i tučnjavom. Održavali suđenja i rješavali sudske razmirice.
83. Navedi ne-ekonomske funkcije tržišta.
Traženje pogodbe i prilike za cjenjkanje, može završiti u smijehu, jelu ,čak se može trampiti bez da novac prođe kroz ruke.
84. O čemu ovisi održanje razlike tržišta i tržnice?
Ovisi o ljudskoj potrebi za trgovinom 'lice u lice', s izravnim kontaktom s proizvođačem.
85. Haviland ne nudi objašnjenje tvrdnje „Specijalizacija obrta važna je čak i u društvima s vrlo jednostavnim tehnologijama.“ Što
misliš, kakvo bi objašnjenje mogli ponuditi za nju?
Specijalizacija vodi do pozitivnih promjena u kvaliteti nekog posla i važna je za sve vrste društva kako bi si olakšali život pri
obavljanju nekih poslova. Izrada alata za rezanje i lov je bitno jer se boljom kvalitetom alata postiže bolji uspjeh.
86. Što misliš, kako je evoluirala suradnja?
Suradnja se javlja kada mi želimo isto što i druga strana, a do toga možemo doći jednakim putem koji može biti brži, efikasniji,
zadovoljavajuć za obje strane, npr. moram naučiti 500 str za ispit, pa želim napraviti skriptu da mi bude lakše ali ne da mi se
skraćivat 500 str. Isto to želi i Megi, ni njoj se ne da skraćivat 500 str. Ako budemo surađivale i podijelile svakoj 250 stranica, obje
smo na dobitku.
87. Kako smo objašnjavali evoluciju suradnje na predavanjima (Axelrod), a kako se ona objašnjava kod Havilanda?
 Axelrod – objasnio suradnju pomoću „Zatvorenikove dileme“(na najjednostavniji način objašnjava zašto dvije racionalne osobe
ne žele surađivati iako je očigledno da je kooperacija najbolji ishod za obje osobe), Haviland – kaže da uključi li određeni posao
cijelu zajednicu, rad će biti prožet duhom zabave.
88. Čemu služe „grupe“? Navedi nekoliko funkcija udruživanja.
Daju identitet i potporu, omogućavaju ekonomsku suradnju, zaštitu, dominaciju nad drugima, određuju društvene uloge,
riješavaju probleme…
89. Što kaže Haviland, koji je „kamen temeljac“ ljudskih društava? (Koja je „osnovna grupa“?)
Kućanstvo - tamo se organizira ekonomska proizvodnja, potrošnja, naslijeđe, odgoj djece i sklonište.
90. Koje su funkcije ili zahtjevi „izvan dosega obitelji i kućanstva“?
To su obrana, raspodjela sredstava, osiguravanje rada za zadatke koji nadilaze kućanstvo. Neindustrijska društva rješavaju te
potrebe pomoću srodničkih grupa. Takve velike kohezijske grupe pojedinaca temelje svoju uzajamnu lojalnost na podrijetlu od
zajedničkog pretka. Kada je srodstvom povezano mnogo ljudi, grupe imaju značajnu funkciju preciznog određivanja društvenih
uloga svojih članova. Na taj se način smanjuju mogućnost zategnutosti koju bi moglo izazvati neočekivano ponašanje nekog
pojedinca.
91. Što je status a što uloga u grupi?
Status je položaj koji je povezan s različitim pravima, dužnostima i očekivanjima, a uloga je niz određenih prava i obaveza
pridružen pojedinom položaju.
92. Ako rodbinske veze ne ispunjavaju sve potrebe/funkcije važne za grupu, po kojim se dodatnim kriterijima mogu oblikovati
podgrupe?
Po dobi, spolu, zajedničkim interesima, položaju.
93. Po kojim se sve kriterijima mogu razlikovati grupe?
Po dobi, spolu, zajedničkim interesima, položaju.
94. Objasni antropološku razliku između braka i „ljubavnih“ ili spolnih odnosa.
Brak podržavaju društvene, pravne i ekonomske snage, to je kulturni čin; Spolni odnosi su dio braka, događaju se i izvan njega, to
je biološki čin.
95. U kojem je smislu točna Havilandova tvrdnja da je brak univerzalan?
Svim ljudskim društvima zajednička je potreba za kontrolom spolnih odnosa tako da konkurencija zbog spolnog pristupa ne
rezultira u društvu razornim učincima. Budući da je problem koji se rješava brakom univerzalan, i brak bi trebao biti univerzalan.
96. Što nam o društvima govore razlike u stupnjevima socijalne kontrole spolnih odnosa?
Svjedoče o raznolikosti kultura društava raznih područja. Tako je npr. u Europi Katolička Crkva dugo zabranjivala brakove prvih
rođaka, a u 19. stoljeću takvi su brakovi bili ilegalni u većem dijelu Sjedinjenih Država.
97. Ima li zavođenje ili „privlačenje ljubavnika“ neke dodatne - nemanifestne socijalne funkcije? (asocijacija: Annette Weiner)
Ulazak u svijet odraslih, istraživanje mogućnosti i teškoća s kojima se suočavaju odrasli stvarajući veze s onima koji im nisu
rodbina, htijenja pojedinaca mogu se sukobiti, a ostvarenje želje traži strpljenje, trud i odlučnost. Mladi ljudi moraju naučiti biti i
pažljivi i neustrašivi.
98. Kakve socijalne posljedice imaju razlike između vidljive i nevidljive ovulacije?
Ženke primati sklone su spolnoj aktivnosti za vrijeme ovulacije kada svoju spremnost pokazuju izrazito vidljivim fizičkim znacima,
a inače su za spolnu aktivnost slabo zainteresirane. Sposobnost žena i muškaraca za spolni čin u bilo kojem trenutku bila je
prednost za prve hominide (vezala je pripadnike oba spola uz društvene skupine presudne za njihov opstanak).
99. Koja je bila evolutivna prednost nevidljive ovulacije? Postoje li i nedostaci (troškovi) nastali pod utjecajem takve evolucije?
Prema najboljem postojećem objašnjenju evolutivna prednost nevidljive ovulacije krije se u neprekidnom dvonožnom kretanju u
prvih hominida (energetski zahtjevi takvog oblika kretanja dovode do veće proizvodnje hormona nego u drugih primata) –
osigurati potomke. Međutim, osim što može učvrstiti grupne veze, spolna aktivnost može djelovati i razorno – tendencija prema
monopoliziranju ženki (konkurencija i natjecanja).
100.Navedi opasnosti od spolne aktivnosti po Havilandu.
Spolno prenosive bolesti koje u danas sve učestalije i raznovrsnije (AIDS) – nužno je korištenje zaštite, ograničavanje na jednog
(zdravog) seksualnog partnera..
101. Mogu li se iz spolnog dimorfizma (razlike u veličini tijela među spolovima) derivirati neka predviđanja o ponašanju?
Muška dominacija karakteristika je muških primata. U prosjeku su mužjaci veći i mišićaviji od ženke, iako su te razlike drastično
smanjene u suvremenog Homo sapiensa u usporedbi s prvim hominidima. Veličina kojom mužjaci nadmašuju ženke omogućava
im da pokušaju dominirati nad njima kada su one u naponu seksualnosti.
102.Je li društvena kontrola spolnih odnosa po tvom mišljenju „rješenje“ bioloških problema nastalih spolnim dimorfizmom, ili
adaptacija na biološku danost?
Po mom skromnom mišljenju društvena kontrola nikada neće moći u potpunosti kontrolirati spolne odnose jer će uvijek
postojati razmimoilaženje te kontrole, no svakako je bolji izbor od same adaptacije na biološku odanost. Dapače, biološki odan
pojedinac je pojedinac koji nije samo tjelesno već i duhovno vezan uz partnera.
103.Postoje li društva u kojima stratifikacija ne postoji? Obrazloži.
Da, to su egalitarna (ravnopravna) društva. Npr lovačko-skupljačka društva imaju toliko cijenjenih položaja koliko ima ljudi koji ih
mogu popuniti. Stoga se pojedinci za svoj položaj u društvu oslanjaju isključivo na svoje sposobnosti. Loš lovac može postati
dobrim lovcem ako je za to sposoban; njemu se ne uskraćuje takav prestižni položaj zato što dolazi iz skupine siromašnih lovaca.
Siromašni lovci ne sačinjavaju društveni sloj - oni imaju pravo na društvene resurse kao i svaki drugi član. Nitko ne može osporiti
siromašnom lovcu zaslužen dio lovine i pravo da se i njega čuje pri donošenju važnih odluka.
104.Ako u stratificiranim društvima postoje razlike u privilegijama, nagradama, ograničenjima i obvezama (da ne nabrajamo druge
statusne razlike), postoje li uopće egalitarna društva? Objasni Havilandov stav.
Da, postoje. Npr lovačko-skupljačka društva imaju toliko cijenjenih položaja koliko ima ljudi koji ih mogu popuniti. Stoga se
pojedinci za svoj položaj u društvu oslanjaju isključivo na svoje sposobnosti. Loš lovac može postati dobrim lovcem ako je za to
sposoban; njemu se ne uskraćuje takav prestižni položaj zato što dolazi iz skupine siromašnih lovaca. Siromašni lovci ne
sačinjavaju društveni sloj. Nadalje, oni imaju pravo na društvene resurse kao i svaki drugi član. Nitko ne može osporiti
siromašnom lovcu zaslužen dio lovine i pravo da se i njega čuje pri donošenju važnih odluka.
105.Objasni kakav je smisao pojma „klase“ ako i unutar pojedine klase postoje značajne razlike među pojedincima.
Radi se o tome da granice među klasama nisu jasno određene i očite, pa postoji pojam koji objedinjuje sve značajne razlike
među pojedincima.
106.O čemu ovisi kategorizacija u klase?
O diferencijaciji uloga, formalizirano vrednovanje uloga (uključuje stavove kao što su privlačno/odbojno ili divljenje/gnušanje) i
ograničeni pristup ulogama koje se više cijene.
107.Kakav je kastinski sustav po „spolnom“ uređenju?
U nekim se društvima muškarci i žene ne smatraju jednakima s tim da muškarci prednjače u rangu.
108.Kakav je sustav mobilnosti u kastinskom, a kakav u klasnom društvu?
Vertikalna mobilnost u kastinskim sustavima je nemoguća među pojedincima, ali cijele grupe to mogu, ovisno o pravima na
temelju kojih traže viši status i o tome koliko dobro mogu manipulirati drugima u priznavanju tih prava. To je primjer klasno
zatvorenih društava. Ona koja dopuštaju veliku pokretljivost smatraju se klasno otvorenim društvima. U klasnom društvu,
mobilnost većinom podrazumijeva kretanje gore ili dolje samo za jednu stepenicu, no nastavi li se to u nekoj obitelji kroz
nekoliko naraštaja, može donijeti veliku promjenu.
109.Kako zovemo idejne podloge za opravdanje društvenih nejednakosti?
Ideologije - sklop ideja koje uključuju način na koji pojedinac ili grupa gledaju na svijet, te ciljeve, očekivanje i aktivnosti.
110.Objasni ulogu religije u legitimiranju društvenih nejednakosti.
U religijskim ideologijama koje tvrde da je društveni poredak božanski utvrđen i da stoga u njega ne treba sumnjati. Tako se
nadaju da će pripadnici nižih klasa “znati svoje mjesto” i neće osporavati dominaciju “odabrane elite”.
111.Kakva je razlika „statusa“ i „uloga“ u društvenoj nejednakosti.
Status je mjesto pojedinca u društvenoj strukturi (liječnik), a uloga je ponašanje koje se očekuje od osobe koja zauzima određeni
društveni status/položaj (liječiti ljude).
112.Prokomentiraj Havilandovu rečenicu prema kojoj „diferencijacija uloga nije dovoljna za stratifikaciju“
Diferencijacija uloga postoji u svakom društvu, bar prema spolu i dobi. Nadalje, svaka neophodna uloga bit će uvijek donekle
cijenjena. U lovačko-skupljačkoj zajednici cijenit će se uloga “dobrog lovca". U ravnopravnom društvu činjenica da jedan
muškarac već ispunjava tu ulogu ne sprječava drugog muškarca da i on radi to isto. Dakle, diferencijacija uloga sama po sebi nije
dovoljna za stratifikaciju. Potrebno je i formalizirano vrednovanje uloga (uključuje stavove kao što su privlačno/odbojno ili
divljenje/gnušanje) i ograničeni pristup ulogama koje se više cijene.
113.Kako izgleda verbalna evaluacija društvenih klasa (po H.) Navedi primjer.
Verbalna evaluacija je ono što ljudi kažu o drugima u svom društvu. O svemu se može govoriti povoljno ili nepovoljno: o pol,
vojnim, vjerskim, gosp ili intelektualnim ulogama; o bogatstvu i imovini; rodbini; jezičnom narječju.. Kulture to čine različito, pa
se o nečemu u jednoj kulturi govori povoljno, u drugoj nepovoljno, u trećoj se ignorira. Primjer Egipta u kojem slluženi jezik
(arapski) najbolje poznaju niže klase.
114.Prokomentiraj Havilandov primjer Egipta u kojem službeni jezik (arapski) najbolje poznaju niže klase. Za što bi to mogao biti
primjer (ako je točan)?
To je primjer verbalne evaluacije (način na koji ljudi u stratificiranom društvu procjenjuju članove društva). O svemu se može
govoriti povoljno ili nepovoljno: o pol, vojnim, vjerskim, gosp ili intelektualnim ulogama; o bogatstvu i imovini; rodbini; jezičnom
narječju.. Kulture to čine različito, pa se o nečemu u jednoj kulturi govori povoljno, u drugoj nepovoljno, u trećoj se ignorira.
Primjer - službeni jezik Egipta je klasični arapski, jezik Kurana. Iako je on veoma cijenjen, u Egiptu se nitko ne služi tim jezikom u
svakodnevnom životu; umjesto toga, taj se jezik koristi za službene dokumente. Oni koji ga najbolje poznaju nisu gornja klasa
nego niže srednje klase. To su ljudi obrazovani u javnim školama (u kojima je arapski jezik nastave) i oni koji su zaposleni u
birokraciji (najviše zahtijeva uporabu arapskog). Egipćani gornje klase, pak, pohađaju privatne škole u kojima uče strane jezike
bitne za uspjeh u diplomaciji.
115.Navedi klasifikaciju društvenih odnosa prema načinu udruživanja.
Društvene klase manifestiraju se također preko načina udruživanja (uz verbalnu evaluaciju i simboličke pokazatelje): ne samo tko
s kim surađuje nego kako i u kojem kontekstu. U zapadnom društvu, neformalni, prijateljski odnosi ostvaruju se uglavnom
unutar vlastite klase. Odnosi s pripadnicima drugih klasa manje su neformalni i događaju se u specifičnim situacijama. Npr
predsjednik korporacije i vratar obično su pripadnici različitih društvenih klasa. Oni mogu često biti u međusobnom kontaktu, ali
se taj kontakt ostvaruje u okruženju ureda korporacije i obično nalaže stereotipne obrasce ponašanja.
116.Za koji je način stratificiranja društva karakteristično razdvajanje na „white collar“ i „blue collar“ (bijelih i plavih okovratnika)
prema Havilandu.
To se odnosi na simboličke pokazatelje. To su aktivnosti i imovina koji označavaju klasu. Npr zanimanje (smetlar ima drukčiji
klasni status od liječnika); bogatstvo (bogati ljudi obično su u višoj društvenoj klasi nego siromašni); odjeća (izraz “white collar"
za činovnike nasuprot “blue collar” za radnike).
117.Postoji li razlika između simboličnih pokazatelja (stratifikacije) i signalizacije statusa? Objasni.
Simbolički pokazatelji mogu biti “siroviji” odrazi klasnog položaja nego verbalni pokazatelji ili obrasci udruživanja. Tomu je razlog
 što pristup bogatstvu nije ograničen samo na višu klasu pa neki mogu kupiti simbole koji upućuju na viši status, bez obzira je li to
njihov pravi status ili ne. Npr netko iz više klase može namjerno izabrati jednostavniji životni stil nego što je uobičajeno. Umjesto
da vozi mercedes takva osoba može voziti istrošeni volkswagen.
118.Kako je moglo doći do toga da u nekim indijskim državama najviša kasta (brahmani) ne bude de facto najviša, već istovjetna
najnižoj? (ako je primjer istinit) Objasni.
Sva uslojena društva omogućavaju barem nekakvu mobilnost, a radi modernizacije, to je moguće i u kastinskom sustavu. Npr u
državi Rajasthan oni koji posjeduju glavninu zemlje i koji su imućni i politički moćni, ne pripadaju kasti ratnika kako bi se moglo
očekivati, nego najnižoj kasti. Nasuprot tome, njihovi zakupci i radnici su brahmani. Tako se grupa ritualno superiorna svim
ostalim grupama nalazi u istom socijalnom položaju kao i nedodirljivi, dok su zemljoposjednici, ritualno inferiorni brahmanima,
superiorni u svakom drugom pogledu.
119.Kako Haviland klasificira klasne sustave prema društvenoj mobilnosti? Vidiš li neki problem s takvom klasifikacijom?
Dijeli ih na zatvorena (stratificirana društva oštro ograničene društvene mobilnosti-kaste) i otvorena (stratificirana društva koja
dopuštaju veću društvenu mobilnost-klase) klasna društva. Stupanj mobilnosti u stratificiranom društvu povezan je s
prevladavajućom obiteljskom organizacijom. U društvima u kojima je uobičajena proširena obitelj, mobilnost se teško ostvaruje
jer je osoba čvrsto vezana uz veliku skupinu. Dakle, ako bi se osoba izdigla u višu društvenu klasu i njezina obitelj bi se morala
pomaknuti prema gore. Mobilnost je lakša u užim obiteljima gdje je osoba vezana uz mali broj osoba.
120.Haviland konstatira da je u nekim obiteljskim organizacijama društvena mobilnost lakša negoli u drugima. Koji su sistemi
srodstva pogodniji za „mobilnost“?
Stupanj mobilnosti u stratificiranom društvu povezan je s prevladavajućom obiteljskom organizacijom. U društvima u kojima je
uobičajena proširena obitelj, mobilnost se teško ostvaruje jer je osoba čvrsto vezana uz veliku skupinu. Dakle, ako bi se osoba
izdigla u višu društvenu klasu i njezina obitelj bi se morala pomaknuti prema gore. Mobilnost je lakša u užim obiteljima gdje je
osoba vezana uz mali broj osoba.
121.Navedi primjer koji proturječi Havilandovoj tvrdnji da je spolna nejednakost karakterističnija za društva koja su „uslojena“ i
na druge načine.
Ne moraju sva društva koja odvajaju muškarce i žene pokazivati spolnu stratifikaciju. Porast spolne stratifikacije često se čini
vezanim uz razvoj centraliziranih država. Kod Maja Indijanaca, temeljnu društvenu jedinicu u prošlosti i danas čini
komplementarni par spolova. Na razini kućanstva muškarci uzgajaju usjeve i dobavljaju sirovine koje žene pretvaraju u hranu,
tkanine i druge predmete. Jednaka komplementarnost postojala je u javnim obredima i politici.
122.Navedi primjer dinamike spolne stratifikacije u (jednom) istome društvu.
Kod Maja Indijanaca, temeljnu društvenu jedinicu u prošlosti i danas čini komplementarni par spolova. Na razini kućanstva
muškarci uzgajaju usjeve i dobavljaju sirovine koje žene pretvaraju u hranu, tkanine i druge predmete. Jednaka
komplementarnost postojala je u javnim obredima i politici, ali u posljednjem stoljeću pr.Kr. u Tikalu, gradu Maja, situacija se
počela mijenjati. Kako se počela razvijati dinastička vladavina muškaraca, žene su postajale isključivane s privilegiranih mjesta za
ukop, njihovi grobovi nisu bili bogato opremljeni kao oni značajnih muškaraca, gotovo su posve nestale iz umjetnosti i rijetko su
spominjane u natpisima. Kada su žene bile portretirane ili spominjane, bilo je to zahvaljujući vezi s nekim muškim vladarom.
Propašću države Tikal u 9. st poslije Kr, odnos jednakosti između muškaraca i žena vratio se na stanje otprije.
123.Slažeš li se s Havilandovom tvrdnjom da „stratifikacija znači ugnjetavanje velikih segmenata populacije“? Obrazloži.
Slažem se s time jer smatram da superiorna društvena grupa taj položaj koristi na okrutan, težak ili ponižavajući način prema
inferiornoj grupi. Rekla bih da se to očituje u predrasudama (mišljenja ne potkrijepljena dokazima), netoleranciji..
124.Je li religija uvijek sredstvo „smirivanja nižih klasa“ koje će uz pomoć religije kao ideologije lakše podnijeti postojeći
nepovoljni položaj? Navedi primjer.
Niže se klase obično smiruje vjerom koja im obećava bolji život poslije smrti. U očekivanju boljeg života oni lakše prihvaćaju
postojeći nepovoljni položaj. U Indiji položaj osobe u ovom životu opravdava vjerovanje u reinkarnaciju i postojanje neiskvarene
natprirodne moći koja ljude opredjeljuje u određeni kastinski položaj, kao nagradu ili kaznu za djela i nedjela u prošlim životima.
No oni koji u ovom životu ispunjavaju svoje obveze u skladu s potrebama svoje kaste, mogu očekivati da će se u budućem životu
roditi kao pripadnici više kaste ili se čak osloboditi ciklusa ponovnog rađanja kako bi se sjedinili s božanstvom.
125.Navedi dva primjera religiozne pacifikacije kao društvene petrifikacije. Primjere kako religija „smiruje niže klase“ i utvrđuje
ne-egalitarni poredak.
U Indiji položaj osobe u ovom životu opravdava vjerovanje u reinkarnaciju i postojanje neiskvarene natprirodne moći koja ljude
opredjeljuje u određeni kastinski položaj, kao nagradu ili kaznu za djela i nedjela u prošlim životima. No oni koji u ovom životu
ispunjavaju svoje obveze u skladu s potrebama svoje kaste, mogu očekivati da će se u budućem životu roditi kao pripadnici više
kaste ili se čak osloboditi ciklusa ponovnog rađanja kako bi se sjedinili s božanstvom. Ortodoksni Hindusi vjeruju da je kastinski
položaj nešto zasluženo (stečeni status), a ne pitanje slučajnog rođenja. Dakle, iako sustav kasta izričito naglašava i prihvaća kao
legitimnu nejednakost među ljudima, osnovu čini pretpostavka konačne jednakosti.
126.Kakva je uloga ljudske želje za prestižom u društvenoj stratifikaciji? Objasni barem dvije društvene funkcije „prestiža“.
Takva pobuda može rezultirati rangiranjem pojedinaca ili skupina u uzajamnom odnosu. Među nekim narodima, viši položaj
nekih obiteljskih loza izražen je u biranju poglavica, vršenju svetih obreda i drugih posebnih zadataka. Obavlja integrativnu
funkciju.
127.Haviland pruža primjere „evolucije“ od razlika u prestižu prema „razvijenoj stratifikaciji“. Možeš li navesti obrnuti primjer (od
razvijene stratifikacije prema statifikaciji prestiža)?
Maje Indijanci su počeli kao poljodjelci s relativnom jednakošću i na srodstvu temeljenoj organizaciji. U posljednjem stoljeću
pr.Kr razvili su se rituali vezani uz teškoće u poljoprivredi poput rijetkih kiša, osjetljivosti usjeva na nametnike i periodičkih
orkanskih pustošenja. Kako su se događale te promjene, uz neke obrtničke specijalizacije u službi religije su se pojavili svećenici.
 Tijekom posljednjeg stoljeća pr.Kr iz svećenstva se razvila vladajuća dinastija. U tom procesu razvoja, neke su loze monopolizirale
građanske i ceremonijalne pozicije i tako postale rangirane više od drugih loza stvorivši temelj više klase.
bolje-Kada su se Europljani kao osvajači pojavili u Južnoj Africi i prevozili afričke robove u Sjedinjene Države. Htjeli su ostvariti
novi poredak kako bi zadržali svoj povlašteni položaj. Crnačko stanovništvo do tada je funkcioniralo kao stratificirano društvo, no
prisilnim uvozom automatski su smješteni u siromašnu i teško iskorištavanu grupu te je bilo gotovo nemoguće da se takve osobe
izdignu iznad te grupe.
128.Kako različiti rang loza može postati razlika u etnicitetu? Navedi primjer.
Kao što su obiteljske loze različito rangirane jedna prema drugoj, tako mogu postati i etničke grupe. U Južnoj Africi Europljani su
se pojavili kao osvajači uspostavljajući društveni poredak kako bi mogli zadržati svoj povlašteni položaj. U SAD-u uvoz afričkih
robova stvorio je na dnu društvenog poretka teško iskorištavanu i siromašnu grupu poput kaste. Osim što je bilo gotovo
nemoguće da se takve osobe izdignu iznad te grupe, uvjerenje da je “samo jedna kap crnačke krvi” dovoljna da odredi nekoga
kao crnca, otvaralo je mogućnost mobilnosti prema dolje u tu grupu.
129.Navedi primjer vertikalne društvene mobilnosti „prema dolje“.
U SAD-u uvoz afričkih robova stvorio je na dnu društvenog poretka teško iskorištavanu grupu poput kaste. Osim što je bilo
nemoguće da se takve osobe izdignu iznad te grupe, uvjerenje da je “samo jedna kap crnačke krvi” dovoljna da odredi nekoga
kao crnca, otvaralo je mogućnost mobilnosti prema dolje u tu grupu.
130.Za kakvu je „metodu stratifikacije“ Haviland izložio primjer genocida u Ruandi?
Ponekad etničnost ne stvara osnovu za stratifikaciju, već postaje metaforom za nešto što je na početku bilo tek klasna razlika. U
Ruandi su belgijske kolonijalne vlasti pogrešno interpretirale ono što su prvotno bile samo klasne razlike kao razlike u etničnosti.
Te su razlike bile uveličavane, sve dok konačno nije cijelu zemlju zahvatilo krvoproliće. U Ruandi se to dogodilo zbog presijecanja
klasnih razlika i interesa određenih udruga zajedničkog interesa.
131.Kako kriterij klasnog razdvajanja može imati integrativnu funkciju? Obrazloži
Presijecanjem nekih ili svih linija srodstva, stanovanja, zanimanja i dobnih skupina, klase djeluju protiv potencijalnih tendencija
društva da se razlomi na odvojene entitete. U Indiji su različite nacionalne skupine bile uklopljene u veća društva dokazivanjem
njihovih vođa kao ratnika i udajom njihovih žena za brahmane.
132.Haviland navodi kako s vremenom „sustavi misli počinju odražavati interese određenih klasa“. Kako zovemo te sustave misli?
Ima li nešto pogrešno u toj tvrdnji? Objasni.
Zovemo ih ideologijama. Pogrešno je to što se odražavaju interesi “određenih“ klasa, odnosno vladajućih skupina koje žele svoj
superioran status pretvoriti u poštovanje ili pokornost nižih klasa.
133. Pokušaj objasniti što može biti sporno u svim sustavima klasifikacije po spolu, dobi, zajedničkim interesima i klasi.
Uglavnom zbog kulturno ograničenih pretpostavki, nije sporno da su ženske osobe najčešće u podređenom položaju s obzirom
na nadređene muškarce.
134.Kako izgleda, tj. što određuje klasnu klasifikacija prema životnim šansama?

135.Navedi primjer (Haviland ga ne spominje) za društvo „opsesionirano mobilnošću“. Je li takvo društvo „kruće“ stratificirano ili
je Vaš primjer primjer za neko drukčije društveno stratificiranje?

136.Navedi primjer i prokomentiraj Havilandovu tvrdnju da „suradnja sadrži u sebi i sjeme vlastitog uništenja“.
Grupe koje ljudi formiraju kako bi ispunjavale organizacijske potrebe, osim toga što olakšavaju suradnju među pripadnicima tih
grupa stvaraju uvjete koji mogu izazvati raskol društva. Npr eskalirajuće nasilje družina u sjevernoameričkim gradovima. Stav
“moja je grupa bolja od tvoje” nije ograničen ni na koju kulturu svijeta i nerijetko prelazi u suparništvo među grupama: jedna
porodična skupina protiv druge, muškarci protiv žena, dobni razred protiv dobnog razreda, društvena klasa protiv druš. klase, itd.
137.Zašto Haviland tvrdi da „svako društvo mora računati s određenim stupnjem destruktivnog ponašanja svojih članova“? (U
čemu se sastoji „nužna“ evolucija destruktivnog ponašanja, posve sociološki/kulturno – a ne biološki?)
Nitko ne može točno znati kada će se takvi ispadi dogoditi ili koji će oblik poprimiti. Ta neizvjesnost radi ne samo protiv
ustaljenog reda potrebnog društvenom životu nego i protiv duboko ukorijenjene psihološke potrebe svakog pojedinca za
strukturom i sigurnošću. Zbog toga svako društvo mora imati sredstva za razrješavanje sukoba i sprječavanje rušenja društvenog
poretka.
138.Haviland tvrdi da svako društvo mora imati sredstva za rješavanje sukoba i rušenja poretka. Kakva je uloga religije i politike
kao takvih sredstava? (Kako religija i politika mogu imati tu funkciju?)
Religija i politika mogu se doimati čudnim partnerima, ali obje ispunjavaju isti cilj: zaštititi društvo od neočekivanog i neželjenog.
139.Navedi primjer kojim ćeš obrazložiti H. tvrdnju da religija, magija i kultura općenito „služe“ zaštiti od neočekivanog i
neželjenog.
Kultura može biti djelotvorna u dopunjavanju, organiziranju i kontroliranju nekog društva kako bi ispunila potrebe svojih
pripadnika, ali neki problemi uvijek stoje na putu postojećih tehnoloških ili organizacijskih rješenja. Kao reakciju na to svaka je
kultura odredila skup obreda uz skup uvjerenja koja ih objašnjavaju, s namjerom da pomoću utjecaja nadnaravnih bića i moći
riješe te probleme. Religija i magija postoje kako bi nesigurnosti života pretvorile u sigurnost. Mogu služiti kao moćne
integrativne snage podržavanjem zajedničkih vrijednosti, uvjerenja i običaja.
140.Haviland navodi i umjetnost kao način društvene pacifikacije. Objasni.
Umjetnost također pridonosi čovjekovoj dobrobiti i pomaže oblikovati i osmisliti život. Glazba, ples i bilo koji drugi oblik
umjetnosti koriste psihološke sklonosti kako bi opčinili ljude i potakli ih da društvenu stvarnost dožive onako kako ide u prilog
onome tko ih opčinjava. Umjetnosti se doista mogu koristiti za manipuliranje naizgled neiscrpnog niza ljudskih strasti, uključujući
želju, strah, čuđenje, pohlepu, maštu i taštinu.
141.Je li točna H. tvrdnja da umjetnost (uvijek) izražava ljudsku težnju prema redu? Navedi protuprimjer i objasni što taj
protuprimjer govori o društvu u kojem je on nastao.
Ako se težnja prema redu definira time što umjetnici oblikuju ono što je u biti bezoblična sirovina onda postoje protuprimjeri
npr. Navaho Indijanci izrađuju zamršene slike u pijesku kao dio obrednog čina, a sve to da bi je zatim uništili kad obred završi.
142.Služi li politička organizacija (uvijek) održanju poretka i suradnji s društvima „izvana“? Postoji li još neka moguća funkcija
politike? Objasni.
Politička organizacija – sredstvo kojim se služi društvo kako bi se održao društveni poredak i smanjile društvene nepravilnosti.
(održava se politički poredak), vode se javni poslovi, stišavaju društveni neredi. Upravljanje vanjskim i unutarnjim poslovima – ne
samo država, već i družina, klanova...
143.Navedi klasifikaciju sankcija, i objasni vezu između sankcija i društvenog poretka.
-sankcija – eksternalizirana kontrola; smišljene za poticanje ponašanja u skladu s normama; kombinira se kulturna i društvena
kontrola
pozitivne (nagrade, priznanje okoline) / negativne (prijetnja zatvorom, izopćenje)
 formalne (stvarni zakoni) / neformalne ( uključuju norme, ali nisu zapisane; naglašavaju društ.kontrolu)
-veza između sankcija i društvenog poretka: Beduini
Osobe na moćnim položajima, imaju veći društveni ugled – dokazuje se pokazivanjem poštovanja prema tim osobama. Ali moćne
osobe su povredive jer im se položaj temelji na poštovanju koje su im podređeni spremni pokazati. Osobe s većim društvenim
ugledom samim time posjeduju veću moć za provođenjem sankcija;
ljudi na višim položajima bit će prije poslušani i njihovo mišljenje cijenjenije nego onih na nižim položajima.
144.Što je obuhvatnije (općenitiji pojam): zakoni ili sankcije? Objasni.
Sankcije su obuhvatnije nego zakoni. Zakoni su samo formalne negativne sankcije koje određuju i diktiraju prikladno ponašanje;
može se reći da su podskupina sankcija iako imaju veću važnost u modernom društvu nego sankcije.
Postoji velik broj različitih sankcija – formalne, neformalne, pozitivne, negativne – dok su zakoni samo form.neg. Svaki je zakon
sankcija, ali nije svaka sankcija zakon.
145. „Društva ne održavaju poredak samo pomoću zakona“. Kojim sve sredstvima/metodama to mogu činiti?
Društva održavaju poredak na mnogo načina. Jedan od načina održavanja poretka je magija (bez obzira je li sustav centraliziran
ili ne) - prirodno je da će neka osoba oklijevati uvrijediti susjeda ako joj se on može osvetiti pribjegavanjem crnoj magiji. Slično
tomu, neke osobe ne žele biti optužene za vračanje pa se ponašaju s više opreza.
Druga sredstva/metode su: čaranje, religijske metode, izopćenje iz društva.
146.Postoji li pojam koji H. ne spominje, a predstavlja općenitiji pojam koji obuhvaća (i objašnjava) sve „društvene kontrole“,
sankcije i zakone. Zašto je takav općenitiji pojam teorijski zanimljiviji?

147. „U necentraliziranim sustavima ljudi su iskreno odani i spremni na suradnju jer svatko sudjeluje u odlučivanju. Centralizirani
se sustavi, naprotiv, mnogo više oslanjaju na prisilu,“ tvrdi Haviland. Pokušaj pronaći primjer za suprotnu tvrdnju, ili
prokomentirati zašto je ona nepravilna generalizacija.
Oslanjanjem na prisilu može se umanjiti učinkovitost političkog sustava. Npr primjena sile traži brojno osoblje, a to može prerasti
u političku snagu. Isticanje sile može također izazvati ogorčenje onih prema kojima je usmjerena, što slabi suradnju. Veći se
naglasak stavlja na kulturnu nego društvenu kontrolu.
148.Haviland tvrdi da se Francuska Luja XIV „ po obliku političke organizacije nije mnogo razlikovala od ovih koje postoje u
današnje vrijeme“ (str. 316.). Zašto to Haviland tvrdi? (Za što je primjer ta usporedba?) Je li tvrdnja istinita?
Haviland se referirao na centralističke političke sustave i moderna društva. U to doba Francuska je bila jedna od najjačih sila i
zahtijevala je visok stupanj razvijenosti političkog sustava pritom uključujući i hijerarhiju sudstva, zakonodavne vlasti i izvršne
vlasti. Sva ta tri faktora (izvršna, sudska, zakonodavna vlast) potrebna su i danas za kvalitetno funkcioniranje društva i države koji
su razvijeniji i na višem stupnju napretka (?). Ova tvrdnja donekle je istinita jer npr s diktaturom ili nekim drugim oblikom vlasti,
društvo ne bi funkcioniralo na taj način na koji funkcionira kada su prisutna ova tri oblika vlasti. No s druge strane, postoje
društva koja nisu toliko velika i 'razvijena' (razvijeno – shvaćeno kroz zapadnjački ideal i značenje razvijenosti) i ne posjeduju 3
oblika vlasti, no ipak funkcioniraju zahvaljujući vlastitim oblicima vladavine i raspodjelom poslova (???)
149. „Određeni oblik političke organizacije postoji u svim društvima, ali to nije uvijek vlast“, kaže Haviland.
Objasni/prokomentiraj.
Mnoga društva danas oslanjaju se na mnogo manje formalne oblike političkih organizacija. U takvim društvima funkcioniraju
fleksibilni i neformalni rodbinski sustavi. Brak i srodstvo su glavni oblici društvene organizacije takvih društava i naroda.
Gospodarstvo je bilo usmjereno na održavanje opstanka, a populacije su obično male. Vođe nisu imale stvarnu moć kojom bi
primorali na pridržavanje društvenih običaja ili zakona, ali ako se pojedini članovi nisu pokoravali mogli su postati predmetom
prezira i ogovaranja ili su čak bili izopćeni. Važne se odluke obično donose demokratski, konsenzusom odraslih, često uključujući
žene i muškarce; oni pripadnici koji se razilaze u mišljenju mogu odabrati hoće li djelovati kao i većina ili, ako su spremni na
posljedice, mogu postupiti drukčije. Takav oblik političke organizacije pruža veliku fleksibilnost koja u mnogim situacijama donosi
prilagodbenu (adaptivnu) prednost.
150.Navedi četiri vrste političkih organizacija po Havilandu. Te četiri vrste organizacije Haviland razvrstava u dva sustava
„administracije“ (političke „volje“). Navedi kriterij te podjele.
Necentralizirani: družine (bands), plemena (tribes); Centralizirani: poglavarstva (chiefdoms), države (states). Kriterij je
centralizacija vlasti-sva vlast koncentrirana na jedno mjesto.
151.Navedi prednosti centraliziranih i necentraliziranih sustava administracije. Koji „adaptivni“ problem rješava prvi, a koji
problem rješava drugi.
 Necentralizirane: male, homogene populacije (zapravo i ne postoji potreba za centraliziranim sustavima), svaka grupa je politički
i ekonomski autonomna, gospodarstvo usmjereno na opstanak (nema ekscesivnih količina hrane i proizvoda), važne odluke
donose se demokratski, konsenzusom ženskih i muških pripadnika (svi se moraju složiti s odlukom, ne samo većina); velika
fleksibilnost koja omogućuje bolju adaptivnu prednost, u družinama i plemenima ljudi se uvijek ponašaju onako kako se od njih
očekuje bez izravne intervencije bilo kakvog centraliziranog političkog autoriteta
Centralizirani: (država kao temeljna oznaka civilizacije), državne institucije s minimalnom birokracijom, vojskom i (obično)
službenom religijom, pružaju mogućnost brojnim i različitim grupama da funkcioniraju zajedno kao integrirana cjelina,
raspoređivanje ovlasti koje upravljaju vanjskim ili unutarnjim poslovima, žene najčešće imaju jednaku političku moć kao
muškarci.
152.Ako je necentralizirani/decentralizirani sustav administracije (političke volje) općenito poželjniji, zašto se gotovo uvijek
spontano razvija centralizirani sustav? Postoje li okolišni uvjeti kojim bi se mogao objasniti izbor administrativnih sustava?
Centralizirani sustavi počeli su se javljati u onim trenutcima kada je društveni život nekog društva postajao sve složeniji,
populacija brojnija a tehnologija složenija. Širenjem grupe organizacija postaje sve formalnija. Specijalizacija rada i trgovačke
mreže stvarale su višak roba, otvarale su se mogućnosti nekim pojedincima ili grupama da nametnu svoju kontrolu. Politički
autoritet i moć sužavaju se na jednu osobu ili na tijelo pojedinaca - državu. Kako društva uključuju velik broj ljudi i postaju
društveno, politički i ekonomski heterogene, vođenje postaje centraliziranije. Ne znam može li se postojanjem određenih
okolišnih uvjeta objasniti izbor administrativnih sustava, izbor adm.tj političkih sustava ovisi o nekim drugim faktorima,
navedenim gore (povećanje društva, napredak……).
153.O čemu sve ovisi primjerenost izbora (adaptibilnost) centraliziranog i necentraliziranog političkog sustava?
Adaptilnost, tj prilagodbenu prednost imaju necentralizirana društva iz razloga što su uređena na takav politički način da
pojedinci koji se ne slažu s donešenim odlukama imaju izbor hoće li djelovati kao većina ili ako su spremni na posljedice, djelovati
drugačije. U centraliziranim društvima adaptilnost nije toliko velika kao u necentr., pojedinci su u jednu ruku primorani djelovati
kao većina, moraju biti dio integrirane cjeline jer u suprotnom su u sukobu s velikom količinom neistomišljenika.
154.„U egalitarnim skupinama („bands“/družinama)“, kaže H., „u kojima je svatko u srodstvu sa svakim i osobno poznaje
svakoga... mogućnosti da se razvije konflikt uglavnom su male.“ Je li točno određenje „družina“ koje se definira kao skup
obiteljskih „kućanstava“ (str. 317)? Pomoć: Za što koristimo taj pojam u današnjem društvu? Jesu li u „našim“ družinama
mogućnosti za konflikt male? Prokomentiraj kakvo svjetlo na H. tvrdnju baca „naša definicija družina“. Je li Havilandova
tvrdnja/koncepcija/definicija ideološka? Objasni.
Haviland također navodi kako se PRETPOSTAVLJA da su družine rodbinske skupine sastavljene od muškaraca i/ili žena u srodstvu,
pa prema tome postoje slučajevi u kojima družine ne moraju nužno biti rodno povezane već su članovi družine jednostavno
odani vođi te grupe. Mogućnost za konflikt u 'našim društvima' relativan je pojam.
155.Zašto nije nužno točno (a možda je i općenito neistinito) „da u malim družinama koje broje nekoliko stotina članova ne postoji
stvarna potreba za formalnim centraliziranim sustavima“? Razmotri to pitanje sa stajališta problema adaptacije na raznolike
okoliše.

156.Većina sukoba koji se pojavljuju u družinama“, kaže H., „rješavaju se neformalno – ogovaranjem, podsmjehom, izravnim
pregovaranjem ili posredovanjem“ (str. 317). To vrijedi i za naše društvo. Ako te metode rješavanja sukoba ne uspiju, kakve
su sankcije u družinama, a kakve su u našem?
Sankcija u družinama, ako navedene metode ne uspiju jest izopćenje člana koji se ne slaže i protivi s idejama ili taj član napušta
družinu i odlazi živjeti u neku drugu skupinu u kojoj ima rođake.
Sankcije u našem društvu provode se kroz kulturnu kontrolu, tj kroz neformalne sankcije. Također postoje 3 načina na koji se
sukob može riješiti: pregovori, posredovanje i presuđivanje.
-pregovori - zavađene strane mogu uz argumente i kompromis svojevoljno postići za obje strane zadovoljavajući sporazum
-posredovanje - rješavanje svađe pregovorom uz pomoć nepristrane treće strane
-presuđivanje - posredovanje nepristrane treće strane koja donosi konačnu odluku
157. „Odluke koje se odnose na družinu donose se uz sudjelovanje svih odraslih članova, pri čemu mora postojati suglasje
(konsenzus), a ne samo većina“ (p. 317). Haviland navodi primjer Bušmana i njihove koncepcije „privremenog vodstva“, ali
zašto taj primjer svejedno ne dokazuje H. gore spomenutu tvrdnju?
Svaka Ju/’hoansi družina sastavljena je od skupine obitelji koja živi zajedno, a rodbinskim vezama su povezane jedna s drugom i s
vođom, muškarcem (rjeđe ženom). Iako svaka družina polaže prava na teritorij koji zauzima i prirodne izvore na njemu, dvije ili
više družina mogu se protezati istim teritorijem. Poglavica “vlasnik” središnja je točka teorijskog vlasništva družine nad
teritorijem. Ne posjeduje uistinu tu zemlju i njezine izvore, ali simbolički personificiraju prava članova družine. Ako poglavica
napusti teritorij kako bi živio negdje drugdje, prestaje biti poglavar, a ljudi se obrate nekom drugome da ih vodi. Vođa koordinira
kretanja družine kad izvori na određenom teritoriju više nisu dovoljni za opstanak. Tada je glavna zadaća vođe isplanirati kada i
kamo će grupa krenuti; kad počne putovanje, mjesto vođe je na čelu. Vođa bira mjesto novog naseljavanja i prvi izabire mjesto
za svoje ognjište, ali nema drugih nagrada ili zaduženja. Primjerice, vođa ne organizira lovne zabave, trgovačke ekspedicije,
izradu predmeta ili darivanje, niti dogovara vjenčanja. Umjesto toga, pojedinci sami pokreću vlastite aktivnosti. Poglavica,
muškarac ili žena, nije sudac i ne kažnjava druge pripadnike družine. Prekršiteljima se sudi i kontrolira ih se na temelju javnog
mišljenja, a ono se obično izražava ogovaranjem među pripadnicima družine. Osnovnu tehniku rješavanja razmirica ili čak
njihova izbjegavanja čini pokretljivost (mobilnost). Oni koji se ne mogu složiti s ostalima iz svoje grupe, jednostavno se premjeste
u neku drugu grupu u koju im pravo ulaska daju rodbinske veze.
158.H. kao pozitivno obilježje odsutnosti centralnog sustava rješavanja sukoba kod Bušmana navodi: „Oni koji se ne mogu složiti s
ostalima iz svoje grupe, jednostavno se premjeste u neku drugu grupu“ (str. 318). Prokomentiraj: je li to jednostavno rješenje
 - pravedno? Odnosno: smijemo li takvo rješenje zvati pozitivnim obilježjem društva, i implicirati da je takav sustav bolji od
centraliziranog?
Ne mislim kako H ovdje implicira da je takav sustav bolji od centraliziranog već jednostavno pokazuje i opisuje kako funkcionira
društvo drugačije od našeg. I da, takvo rješenje može se smatrati pozitivnim obilježjem društva, ako se probalo doći do
sporazuma, ali se sporazum pojedinca i zajednice ne može postići, sasvim je u redu da pojedinac odluči napustiti okolinu s kojom
se ne slaže i potraži nešto drugo što odgovara njegovim potrebama.
159.H. kao pozitivno obilježje odsutnosti centralnog sustava rješavanja sukoba kod Bušmana navodi: „Oni koji se ne mogu složiti s
ostalima iz svoje grupe, jednostavno se premjeste u neku drugu grupu“ (str. 318), te spominje kako je riječ o „tehnici
pokretljivosti /mobilnosti“. Je li doista u spomenutom primjeru riječ o „pokretljivosti“? Za što se pojam
„pokretljivosti/mobilnosti“ obično koristi u antropologiji? O čemu je zapravo riječ u spomenutom H. primjeru?

160.Navedi barem tri problema s upotrebom pojma „pleme“? Kako možemo jednostavno izbjeći barem neke od tih problema?
Ime pleme, mnogi narodi koriste drugačije. U javnosti se njime obično obilježava svaki narod koji nije organiziran u državu. Riječ
se često koristi u ponižavajućem smislu kad se krivnja za političke nemire u mnogim dijelovima svijeta svaljuje na “plemensku
zajednicu”, što nije točno. Izraz pleme ima također posebno pravno značenje u Sjedinjenim Državama; odnosi se na
centraliziranu političku organizaciju nametnutu američkim indijanskim zajednicama koje su tradicijski bile organizirane na razne
načine - neke kao družine, neke kao plemena (u antropološkom smislu), a neke kao poglavarstva. Za izbjegavanje takvih situacija
treba biti upoznat s antropološkom definicijom plemena - plemenski sustav uključuje odvojene družine ili naselja sjedinjena
čimbenicima kao što su klanovi koji ujedinjavaju ljude odvojenih zajednica ili dobnim razredima ili udrugama koje presijecaju
linije srodstva ili teritorijalnih granica.
161.Kakve adaptivne probleme rješava „pleme“, koje ne može adekvatno riješiti „družina“? (Postoje li razlozi za udruživanje
družina u pleme?)
Kad god unutar plemena nastane situacija koja zahtijeva političku integraciju svih ili nekoliko grupa - možda radi obrane,
pljačkaškog pohoda, uzajamne suradnje u vrijeme oskudice ili raspodjele nekog neočekivanog uroda kako bi se izvukla korist
prije nego propadne - oni se udružuju i zajedničkim sudjelovanjem rješavaju takvu situaciju. Čim se problem zadovoljavajuće
riješi, svaka se grupa vraća u svoje autonomno stanje. Družina nema takav oblik integracije.
162.Kakve posebne probleme stvara pretvorba družina u pleme?
Veća populacijska gustoća u plemenima u odnosu na družine donosi nove probleme koje je potrebno rješavati, jer se vidno
povećavaju prilike za zadjevice, prošnju, preljub i krađu, osobito među stanovnicima sjedilačkih naselja.
163.H. tvrdi da je politička organizacija u plemenu, i još više u plemenskom savezu – „neformalna i privremena. Čim se problem
zadovoljavajuće riješi, svaka se grupa vraća u svoje autonomno stanje.“ (str. 319). H. implicira da je riječ o optimalnom
rješenju. Možemo li pružiti razloge za suprotno uvjerenje, da takva spomenuta „privremenost“ nije optimalno rješenje?

164.H. spominje Navaho Indijance kao primjer neformalnog (pa čak i optimalnog) rukovođenja plemenskim savezom. Što je
problem s neformalnošću rukovođenja (koji H. ne spominje)?
Navaho Indijanci npr. nisu smatrali vlast nečim čvrsto određenim i svemoćnim, pa rukovođenje nije bilo dio centralne vlasti.
Lokalni je vođa bio čovjek kojeg se poštivalo zbog njegovih godina, čestitosti i mudrosti. Stoga je njegov savjet bio često tražen,
ali on nije imao formalne načine kontrole i nije mogao nametnuti nikakvu odluku onima koji su tražili njegovu pomoć. Tu je
moglo doći do raznih nesuglasica pogotovo ako se savjeti 'vođe' nisu slagali s idejama koje je imao pojedinac. Među društvenim
mehanizmima koji su poticali članove plemena da se vladaju prema grupnim odlukama bile su uskraćivanje suradnje,
ogovaranje, kritiziranje i vjerovanje da djela protiv drugih uzrokuju bolest.
165.H. spominje da se u plemenu Navaho odluke donose „grupno i javnim konsenzusom, iako je najutjecajniji među njima
najčešće imao ključnu ulogu u donošenju odluke. Među društvenim mehanizmima koji su poticali članove plemena da se
vladaju prema grupnim (sic!) odlukama bile su uskraćivanje suradnje...“ (str. 319-20). Je li pri ovakvom opisu doista riječ o
„neformalnoj“ administraciji političke moći? Ako nije, ima li to posljedice na Havilandovu klasifikaciju društvenog
udruživanja? Kakve?
Nije u potpunosti riječ o neformalnoj administraciji jer veoma sličan princip postoji i u formalnim administracijama - društvena
osuda osoba koja se ne ponaša u skladu s neformalnim normama. Možda nema direktne posljedice na H klasifikaciju već
pokazuje kompleksnost društva.
166.H. spominje melanezijski primjer rukovođenja zvan „Veliki čovjek“, kao primjer plemenskog rukovođenja. Je li onda njegova
klasifikacija društvenog udruživanja (pleme vs chiefdom) točna? Ali: unatoč tome kakve načine razdvajanja plemena i
„poglavarstva“ (chiefdom) ipak možemo napraviti?

167.Postoji li neki općenitiji zaključak koji možemo izvući iz Havilandovih „pogrešnih“ primjera kojima on kategorički razdvaja
pojmove družina/pleme/plemenska zajednica (chiefdom)? Prokomentiraj.

168.Kako se u H. kategorizaciju političkih organizacija uklapa pojam „klana“, „loze“, „interesnih klubova“ ili dobno-razrednih
organizacija? Možemo li iz toga izvući neki općenitiji zaključak? Obrazloži.

169.„Segmentirana loza je zamjena za čvrstu političku strukturu kakvo pleme ne može izdržati“ (str. 322) Objasni.
Oblik pol.org. u kojoj je velika grupa podijeljena na klanove, a oni su dalje podijeljeni na loze, neformalna, nema poglavara, stariji
se pripadnici mogu služiti autoritetom, savez tj. cijela struktura loza aktivna samo za vrijeme sukoba. U plemenu se pol.
 struktura često mijenja jer gubitkom bogatstva gubi se i položaj, dok je kod segmentiranih loza stvar da se aktivira samo za
vrijeme sukoba.
170.Što je komplementarna ili uravnotežena opozicija u sustavu segmentiranih loza?
Komplementarna ili uravnotežena opozicija jest sustav političke organizacije gdje cijela struktura loza nije ništa drugo do savez,
aktivan samo za vrijeme sukoba između najmanjih segmenata. U bilo kakvoj ozbiljnijoj svađi medu članovima različitih najmanjih
segmenata loza, pripadnici svih ostalih segmenata stanu na stranu onog sudionika svađe s kojim su u najbližem srodstvu, pa se
predmet svađe prenosi na loze višega reda koje su uključene u problem.
171.Koje probleme rješava, a koje stvara organizacija dobnih razreda? Možemo li za skupine s organizacijom dobnih razreda
(ikada) reći da su egalitarne? Ako je Vaš odgovor niječan, možemo li iz toga izvući neki općenitiji zaključak? Ako je Vaš
odgovor afirmativan, obrazložite pojam egalitarnosti.
Sustav dobnih razreda stvara u plemenskom društvu mogućnost političke integracije izvan grupe srodnika. Dobni razredi i
krugovi presijecaju teritorijalno i rodbinsko grupiranje pa mogu predstavljati značajan oblik političke organizacije. Dobni razredi i
podjela vlasti prema dobi automatski odbacuje pojam egalitarnosti jer čim su podijeljeni u grupe tko gdje i kako upravlja, ne
može se reći da su svi jednaki, neki imaju veću ili potpunu vlast u jednom aspektu, a u drugom je uopće nemaju i obrnuto. Npr
kod istočnoafričkih Tirikia ratnički dobni razred čuva zemlju, dok stariji u ulozi sudaca razrješavaju sporove. Zaključak: teško je i
gotovo nemoguće postići egalitarnu vlast u nekom društvu – uvijek postoje osobe na nižim i višim položajima.
172.H. kao primjer rješavanja sukoba (među Nuerima i segmentiranim lozama) spominje primjer „poglavice u leopardovoj koži
koji nije doista poglavica. On nema političku moć... (str. 322)“ Ima li što sporno u toj tvrdnji/tom primjeru? Jesu li Haviland i
Sahlins pogriješili? Ako smatraš da su pogriješili (u tvrdnji da takav poglavica nema političku moć), zašto misliš da su
pogriješili? Ili: što nedostaje potpunijoj slici funkcije „poglavice u leopardovoj koži“? Zašto je takva osoba ili funkcija ipak vrlo
važna?
Među Nuerima, sporovi su česta pojava, a oni u segmentiranom sustavu loza mogu prerasti u zavade. Taj mogući izvor
društvenog razdora umanjen je djelovanjem “poglavice u leopardovoj koži” koji nije doista poglavica, ali je u službi ritualnog
pomirenja. Poglavica u leopardovoj koži nema političku moć. Sve što može učiniti jest da pokuša nagovoriti zavađene loze da
prihvate naknadu u stoci koja pripada lozi, umjesto da uzajamno oduzimaju živote. Njegovo posredovanje daje svakoj strani
priliku da se povuče prije nego bude ubijeno previše ljudi; ali ako sudionici iz nekog razloga nisu voljni prihvatiti kompromis,
poglavica u leopardovoj koži nema moć provesti pomirenje.
173.Kako možemo izbjeći problem „križanja“ različitih načina političkog udruživanja (na pr. loza/pleme; ili dobni razred/loza; ili:
interesno udruživanje/pleme; ili: loza/država), s obzirom na njihovo uklapanje u H. „osnovnu klasifikaciju“ na družinu, pleme,
chiefdom i državu? Predložite klasifikaciju koja bi mogla izbjeći problem „križanja“. Možete li naslutiti/iskonstruirati razloge
zašto H. ne koristi to (Vaše) rješenje?

174.„Status pojedinca u poglavarstvu određen je njegovom bliskošću odnosa s poglavarom“ (str. 324.) Navedi primjer
„poglavarstava“ (chiefdoms) u kojem taj status nije određen „bliskošću“. (Hint: neki oblici feudalnog sustava. Što je potrebno
da se odustane od kriterija „bliskosti“ a da se i dalje može govoriti o „poglavarstvu/chiefdomu“?) Postoji li neki općenitiji
zaključak na temelju Vaše argumentacije?
U feudalnim društvima, kmetove i radnike ne veže bliskost uz njihove feudalce, već materijalni dio koji mu feudalac priskrbljuje,,
odnosno zemlja koju daje na obradu. Ne vežu ih nikakvi oblici bliskosti već jedan aspekt od kojeg oboje imaju koristi.
175. „U državi je politička vlast centralizirana u vladu koja može legitimno primijenjivati silu... prisila i nasilje ... razvili su se sa sve
većom socioekonomskom složenošću...“ (str. 325). Što je sve pogrešno u ovome citatu? Obrazloži.
Knauft kaže: 'prisila i nasilje kao sustavni oblici organizacijskog pritiska razvili osobito sa sve većom socioekonomskom
sioženošću mogućnošću političke hijerarhije koje su postale moguće zbog viška osnovnih namirnica i proizvodnje hrane.' U
potpunosti ignorirajući činjenicu da su sila, prisila i nasilje postojale su i prije nego što je došlo do velike socioekonomske
složenosti te zanemaruje jedan aspekt zbog kojeg je često dolazilo do sukoba: teritorij.
176.Kakva je razlika između sile koja se provodi za održanje sustava u plemenu/plemenskoj zajednici/chiefdomu, i upotrebe sile u
državi? (H. implicira da je upotreba sile svojstvena isključivo državi. Premda država nesumnjivo koristi silu, kakvo bismo uopće
mogli naći opravdanje za postojanje države, ako je upravo u njoj korištenje sile najintenzivnije? Što mora da je pogrešno u
tom izjednačavanju sile i države? Nedostaje li u ovoj analizi Havilandu/Knauftu jedna vrlo važna, ključna distinkcija? Koja?)

177.Što je po H. prednost države u odnosu na druge oblike političkog udruživanja?

Važan aspekt države je raspoređivanje ovlasti kako bi održala red unutar i izvan svojih granica. Policija, ministri vanjskih poslova,
ministri obrane i drugo činovništvo djeluju kako bi kontrolirali i kažnjavali agresivna djela zločina, terora i pobune. Njihovim
posredstvom država izražava impersonalnu vlast, dosljedno i predvidljivo. Organizacija i djelovanje države poznati su gotovo
svakome.
178.H. tvrdi da u državi „etnička diferencijacija, etnocentrizam, i mogućnost društvenih sukoba dramatično raste“ (str. 326), i
dodaje „Državne institucije s birokracijom, vojskom i službenom religijom pružaju u takvim okolnostima brojnim i različitim
grupama da funkcioniraju zajedno kao integrirana cjelina.“ Objasni što je kontradiktorno u tim rečenicama. Zašto H. tvrdi tako
kontradiktorne stvari?
Kontradiktorni su pojmovi etnička diferencijacija, etnocentrizam (koji su u porastu) i mogućnost funkcioniranja grupe kao
integrirane cjeline. Kako je moguće da grupa funkcionira kao heterogena cjelina ako se ističu razlike među kulturama i ako se
jedna kultura nadmeće nad drugom smatrajući se boljom, primarnom i superiornom nad drugom.