OBJASNI MRTVI TERET KOD MONOPOLA I NACRTAJ(PROBLEM UČINKOVITOSTI MONOPOLA)

Kada monopolist zaračunava cijenu višu od graničnog troška, neki potencijalni potrošači vrednuju dobro
više od njegovog graničnog troška, ali manje od monopolske cijene te na kraju ne kupuju to dobro.
Prema tome, količina koju monopolist proizvodi i prodaje manja je od društveno učinkovite razine.
„Mrtvi teret“ prikazan je površinom trokuta između krivulje potražnje (koja odražava vrijednost dobra za
potrošače) i krivulje graničnog troška (koja odražava troškove monopolskog proizvođača). Taj prostor
jednak je ukupnom probitku koji je izgubljen zbog monopolskog određivanja cijena.

NEGATIVNA SELEKCIJA I 3 PRIMJERA NEGATIVNE SELEKCIJE (SKRIVENE KARAKTERISTIKE)

Negativna selekcija je sklonost da se skup karakteristika koje se izravno ne opažaju bude doživljen kao
nepoželjan od strane neinformirane osobe. Na tržištu rabljenih automobila, vlasnici najlošijih automobila
znaju njihove nedostatke dok ih kupci najčešće ne znaju te su kupci u strahu od dobivanja „limuna“ i
zbog toga mnogi izbjegavaju kupnju vozila na takvom tržištu. Na tržištu rada, radnici se razlikuju u
vještinama te o svojim sposobnostima znaju više od tvrtki koje ih zapošljavaju. Kada tvrtka smanjuje
plaće, vjerojatnije je da će talntiranijem radniku dati otkaz jer znaju da će doći lakše do novog
zaposlenja. Na tržištu osiguranja, kupci zdravstvenog osiguranja znaju više o vlastitim problemima od
osiguravajućih tvrtki. Budući da je vjerojatnije da će ljudi sa skrivenim zdravstvenim problemima prije
kupiti zdravstveno osiguranje od ostalih, cijene zdravstvenog osiguranja u skladu su s troškovima
boležljivih ljudi.

MEDIJANSKI GLASAČ

Teorem medijanskog glasača je matematički rezultat koji pokazuje da ako glasači biraju točku duž linije –
pri čemu svaki glasač odabire točku koja najviše odgovara njegovim preferencijama – tada će, na temelju
pravila većine, u konačnici biti izabrana točka koja predstavlja najželjeniju točku medijanskog glasača.
Ono što proizlazi iz teorije medijanskog glasača je da ako dvije političke stranke pokušavaju povećati
svoje šanse na izborima, obje će se prilagoditi medijanskom glasaču i također, činjenica da se mišljenja
manjina ne uzimaju previše u obzir.

UKUPNI PRIHOD, UKUPNI TROŠAK I DOBIT

Ukupni prihod je iznos koji poduzeće primi za prodaju svog proizvoda. Ukupni trošak je tržišna vrijednost
ulaznih elemenata (engl. inputa) koje poduzeće koristi u proizvodnji. Dobit je ukupni prihod minus
ukupni trošak.

TROŠKOVI KAO OPORTUNITETNI TROŠKOVI (EKSPLICITNI I IMPLICITNI)

Kada npr. Helen plati 1000 dolara za brašno (za proizvodnju kolačića), tada je tih 1000 dolara
oportunitetni trošak zato što Helen ne može više iskoristiti za kupnju nečega drugoga. Helen zaposli
radnike da pripremaju kolačiće, plaće koje isplaćuje su dio troškova poduzeća. Eksplicitni troškovi su
troškovi ulaznih elemenata u proizvodnji koji zahtijevaju novčani izdatak poduzeća dok su implicitni
troškovi troškovi ulaznih elemenata u proizvodnji koji ne zahtijevaju novčani izdatak poduzeća.

EKONOMSKA DOBIT NASUPROT RAČUNOVODSTVENOJ DOBITI

Ekonomska dobit (koju mjeri ekonomist) je ukupni prihod minus ukupni trošak, uključujući i eksplicitne i
implicitne troškove dok je računovodstvena dobit (koju mjeri računovođa) ukupan prihod minus ukupan
eksplicitni trošak.

PROIZVODNA FUNKCIJA, GRANIČNI PROIZVOD I OPADAJUĆI GRANIČNI PROIZVOD

Proizvodna funkcija je odnos između količine ulaznih elemenata utrošenih u proizvodnju dobra i količine
toga proizvedenog dobra. Granični proizvod je povećanje obujma proizvodnje koje nastaje iz dodatne
jedinice ulaznog elementa koji se koristi u proizvodnji. Opadajući granični proizvod je svojstvo se se
granični proizvod ulaznog elementa smanjuje ako se količina tog ulaznog elementa povećava.

OD PROIZVODNE FUNKCIJE DO KRIVULJE UKUPNOG TROŠKA (proizvodna funkcija Tvornice kolačića

gladne Helene i krivulja ukupnog troška Tvornice kolačića gladne Helene)

Prouvodna funkcija prikazuje odnos između broja unajmljenih radnika i količine proizvedenog. Ovdje je
broj unajmljenih radnika na vodoravnoj osi, a količina proizvedenog proizvoda na okomitoj osi. Kako se
broj radnika povećava, tako proizvodna funkcija postaje ravnija, što odražava opadajući granični
proizvod. Krivulja ukupnog troška prikazuje vezu između količine proizvedenog proizvoda i ukupnog
troška proizvodnje. Ovdje je količina proizvedenog proizvoda na vodoravnoj osi, a ukupni trošak na
okomitoj osi. Krivulja ukupnog troška s povećanjem količine proizvoda postaje strmija zbog opadajućeg
graničnog proizvoda. Krivulja ukupnog troška postaje strmija kako proizvedena količina raste, dok
proizvodna funkcija postaje položenija kako raste proizvedena količina.
FIKSNI I VARIJABILNI TROŠKOVI

Fiksni troškovi su troškovi koji se ne mijenjaju s promjenom proizvedene količine proizvoda. Oni se
pojavljuju čak i onda kada poduzeće uopće ne proizvodi, npr. ukoliko neka kompanija mora na puno
radno vrijeme zaposliti knjigovođu koji će plaćati račune, bez obzira na proizvođenje nekog proizvoda,
knjigovođina plaća je fiksni trošak. Varijabilni troškovi su troškovi koji se mijenjaju s promjenom
proizvedene količine proizvoda. Ukoliko npr. ista kompanija mora zaposliti više radnika za pripremu
nekog proizvoda, plaće tih radnika su varijabilni trošak.

PROSJEČNI (UKUPNI, FIKSNI, VARIJABILNI) TROŠAK I GRANIČNI TROŠAK

Prosječni ukupni trošak je ukupni trošak podijeljen s količinom proizvoda. Prosječni ukupni trošak može
se izraziti kao suma prosjećnog fiksnog i prosječnog varijabilnog troška. Prosječni fiksni trošak je fiksni
trošak podijeljen s količinom proizvoda, a prosječni varijabilni trošak je varijabilni trošak podijeljen s
količinom proizvoda. Granični trošak je povećanje ukupnog troška koje nastaje proizvodnjom dodatne
jedinice proizvoda. Formule:

EKONOMIJE I DISEKONOMIJE OBUJMA TE KONSTANTNI PRINOSI NA OBUJAM

Ekonomija obujma je svojstvo da prosječni ukupni trošak na dugi rok pada s povećanjem količine
proizvoda. Ekonomije obujma često nastaju zato što više razine proizvedenih proizvoda dozvoljavaju
specijalizaciju među radnicima. Disekonomija obujma je svojstvo da prosječni ukupni trošak u dugom
roku raste s povećanjem količine proizvoda. Disekonomije obujma mogu nastati iz problema
koordinacije koji su svojstveni bilo kojoj velikoj organizaciji. Prosječni ukupni trošak na dugi rok pada pri
niskim razinama proizvoda zbog rastuće specijalizacije i raste pri visokim razinama proizvodnje zbog
rastućih problema koordinacije. Konstantni prinosi na obujam je svojstvo da prosječni ukupni troškovi u
dugom roku ostaju nepromijenjeni dok se količina proizvoda mijenja.
KRIVULJE TROŠKA I NJIHOVI OBLICI, OPISATI, OBJASNITI (NPR. ZAŠTO JE KRIVULJA UK. TROŠKA U
OBLIKU SLOVA „U“)

Krivulje troška bitne su za analizu ponašanja poduzeća. Grafikon prikazuje četiri krivulje: prosječni
ukupni trošak (ATC), prosječni fiksni trošak (AFC), prosječni varijabilni trošak (AVC) i granični trošak (MC).
Krivulje troškova pokazuju tri značajke koje su tipične za mnoga poduzeća: (1) Granični trošak raste s
količinom proizvoda. (to odražava svojstvo opadajućeg graničnog proizvoda) (2) Krivulja prosječnog
ukupnog troška je oblika slova U. (dno krivulje oblika slova U nalazi se kod količine koja minimalizira
prosječni ukupni trošak – UČINKOVITA KOLIČINA; npr. za štand s limunadom žedne Thelme učinkovita
količina iznosi 5 ili 6 čaša limunade, no ukoliko proizvodi više ili manje od te količine, njezin prosječni
ukupni trošak raste iznad minimuma od 1.30 dolara) (3) Krivulja graničnog troška siječe krivulju
graničnog ukupnog troška u točki minimalnog prosječnog ukupnog troška.

MONOPOLI – 3 GLAVNA IZVORA, POZ. I NEG. STRANE

Monopol je poduzeće koje je jedini prodavač proizvoda bez bliskih supstituta. Temeljni uzrok monopola
su ulazne prepreke koje imaju 3 glavna izvora: samo jedno poduzeće posjeduje ključni resurs, država
daje isključivo pravo proizvodnje nekog dobra ili usluge samo jednom poduzeću i troškovi proizvodnje su
takvi da je jedan proizvođač učinkovitiji od velikog broja proizvođača.

MAKSIMALIZACIJA PROFITA – NACRTATI, OBJASNITI

Monopolist maksimalizira dobit izborom količine pri kojoj je granični prihod jednak graničnom trošku
(točka A). Zatim pomoću krivulje potražnje pronalazi cijenu koja će potaknuti potrošače da kupe tu
količinu (točka B). Količina proizvoda pri kojoj monopolist maksimalizira dobit određena je sjecištem
krivulje graničnog prihoda i krivulje graničnog troška.

MONOPOLSKA DOBIT

Područje pravokutnika BCDE jednako je dobiti monopolskog poduzeća. Visina pravokutnika (BC)
odgovara razlici između cijene i prosječnog ukupnog troška, što je jednako dobiti po prodanoj jedinici.
Širina pravokutnika (DC) predstavlja broj prodanih jedinica.

REGULATIVA

Država se može suočiti s problemom monopola na način da regulira ponašanje monopolista, odnosno
nisu poduzeća ta koja zaračunavaju cijene koje žele, već državne agencije reguliraju njihove cijene
(uobičajeno u slučaju prirodnih monopola). Prirodni monopoli imaju opadajuči prosjećan ukupni trošak.
Ako bi regulatori odredili da cijena odgovara graničnom trošku, ta će cijena biti manja od prosječnog
ukupnog troška poduzeća pa će poduzeće ostvarivati gubitak i umjesto da zaračunava tako nisku cijenu,
monopolsko poduzeće će jednostavno napustiti tu industriju. Tada regulatori mogu subvncionirati
monopolistu gdje država snosi gubitke ili regulatori mogu dozvoliti monopolistu da zaračunava cijenu
višu od graničnog troška.

CJENOVNA DISKRIMINACIJA – OBJASNI, PRIMJERI

Cjenovna diskriminacija je poslovna praksa prodaje istog dobra po različitim cijenama različitim
potrošačima. Primjeri: kino ulaznice, cijene avionskih karata, kuponi s popustom, financijska pomoć i
popusti na količinu. U slučaju kino ulaznica, mnogi kinematografi zaračunavaju nižu cijenu djeci i starijim
građanima (jer su oni spremni manje platiti) nego drugim posjetiteljima iako je granični trošak pružanja
sjedala djetetu ili starijem građaninu jednak graničnom trošku pružanja sjedala bilo kome drugom.
Primjenjujući cjenovnu diskriminaciju, kinematografi povećavaju svoju dobit.

OLIGOPOL – DUOPOL, KARTELI – SAMO NAVESTI NAJVAŽNIJE

Oligopol je tržišna struktura gdje mali broj poduzeća prodaje sličan ili identičan proizvod (npr. postoje
samo 4 proizvođača teniskih loptica). Oligopol na kojem postoje samo dva člana naziva se duopol (npr.
ukoliko dvije osobe posjeduju postrojenja koja proizvode vodu koja se može piti). Uslučaju oligopola
može doći do tajnog sporazuma, odnosno sporazuma između poduzeća na tržištu o količini koju će
proizvesti i cijeni koju će zaračunati. Tako nastaje kartel, tj. grupa poduzeća koji djeluju u skladu s
dogovorom.

OLIGOPOL I MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA

Oligopol je tržišna struktura gdje mali broj poduzeća prodaje sličan ili identičan proizvod dok je
monopolistička konkurencija tržišna struktura gdje mnogo poduzeća prodaje proizvode koji su slični, ali
nisu identični (primjerice, radi se o tržištima romana ili filmova).

NASHOVA RAVNOTEŽA

Nashova ravnoteža je situacija u kojoj međusobno povezani ekonomski igrači svaki za sebe izabire
najbolju strategiju uz dane strategije koje su izabrali ostali agenti. U tom slučaju, ako npr. neka osoba
proizvodi 40 galona vode, najbolja strategija za drugoga je da isto proizvodi 40 galona vode. Kada
poduzeća na tržištu oligopola samostalno izabiru proizvodnju pri kojoj maksimaliziraju dobit, oni
proizvode veću količinu od razine proizvodnje monopola, ali manju od razine proizvodnje savršene
konkurencije. Cijena oligopola manja je od monopolske cijene, ali je veća od konkurentske cijene (koja je
jednaka graničnom trošku).

TEORIJA IGARA

Teorija igara izučava kako se ljudi ponašaju u strateškim situacijama, npr. u situaciji u kojoj svaka osoba,
kada odlučuje o tome koje će poteze povući, mora razmotriti moguće odgovore drugih na taj potez.
Svako se poduzeće mora ponašati strateški zato što na tržištu oligopola postoji mali broj poduzeća.
Svako poduzeće zna da njegova dobit ne ovisi samo o tome koliko će ono samo proizvesti nego i o tome
koliko će proizvesti ostala poduzeća.
ZATVORENIKOVA DILEMA

Zatvorenikova dilema je posebna „igra“ među dvojicom zatvorenika koja pokazuje zašto je teško održati
suradnju čak i kada je ona obostrano korisna. Primjerice, u igri između dva kriminalca koja su optužena
da su počinila zločin, kazna svakog od njih ovisi o njegovoj ili njezinoj odluci priznati ili nastaviti šutjeti,
kao i o odluci koju će donijeti drugi optuženik. Dominantna strategija je strategija koja je najbolja za
igrača u igri bez obzira na strategije koje izaberu ostali igrači. (još jedan primjer - oglašavanje)

JAVNE POLITIKE PREMA OLIGOPOLIMA

Država može obeshrabriti suradnju zajedničkim zakonom. Tako je Shermanov antitrustovski zakon je
zabranio povezivanje u obliku kartela ili na neki drugi sličan način, a na njega se nadovezuje i Claytonov
zakon koja ide u korist oštećene osobe od strane nelegalnog sporazuma. Takvi su se zakoni koristili za
osudu poslovnih praksi poput održavanja maloprodajne cijene (npr. kompanija proda trgovcu neki
proizvod na malo za 300 dolara i od njega zahtijeva da svojim kupcima zaračuna 350 dolara),
predatorsko određivanje cijena (bivši monopolist, nakon ulaska na tržište drugog poduzeća, smanjuje
cijene proizvoda kako bi izgurao novopridošlo poduzeće i povratio monopolski položaj) te vezivanje (npr.
nude se dva filma po jednoj cijeni).

ŠTO JE TO VEZIVANJE

Vezivanje je primjer poslovne prakse kojega ograničavaju antitrustovski zakoni. Primjerice, neka studio
proizvede dva nova filma: Spiderman i Hamlet. Ukoliko taj studio kinematografima nudi dva filma
zajedno po jednoj cijeni umjesto odvojeno, tada on veže svoja dva proizvoda. Vrhovni sud je takvu
praksu zabranio, smatrajući da (ukoliko je Spiderman hit film, a Hamlet neisplativ umjetnički film) studio
može iskoristiti kinematografe da kupe Hamleta. Na taj način studio zapravo koristi vezivanje kao
mehanizam za jačanje svoje tržišne moći.

ASIMETRIČNE INFORMACIJE – NAVEDI I OBJASNI

Razlika u pristupačnosti važnim saznanjima naziva se informacijska asimetrija. Primjerice, radnik više od
svog poslodavca zna koliko truda ulaže u svoj rad (skrivena akcija) ili prodavač rabljenog automobila zna
više o stanju automobila od kupca (skrivena karakteristika). U tom slučaju neinformirana stranka
(poslodavac, kupac automobila) želi znati relevantne podatke, ali informirana stranka (radnik, prodavač
automonbila) možda ima valjane razloge zadržati te podatke za sebe.
SKRIVENE AKCIJE (PRINCIPAL, AGENT I MORALNI HAZARD)

Moralni hazard je sklonost osobe koju je nemoguće u potpunosti nadzirati da se nepošteno ili
nepoželjno ponaša. Ako principal (osoba za koju druga osoba, agent, obavlja određenu radnju) ne može
pratiti agentovo djelovanje, agent (osoba koja obavlja određenu radnju za drugu osobu, principala) ulaže
manje napora od onoga što principal smatra poželjnim. Primjerice, principal je nadređeni, a radnik je
agent. Problem moralnog hazarda se javlja kada radnik bez djelotvornog nadzora padne u napast
izbjegavati obavljanje svojih dužnosti. Poslodavci taj problem mogu riješiti na različite načine:
djelotvornijim nadzorom, višim plaćama ili odgodom plaćanja.

SIGNALIZIRANJE, PROVJERAVANJE

Signaliziranje je djelovanje informirane strane kako bi razotkrila neinformiranoj strani informacije.

Primjerice, tvrtke troše novac kako bi dale znak potencijalnim kupcima da nude proizvode visoke
kvalitete. U tom primjeru signaliziranja (oglašavanje) informiran strana (tvrtka) koristi signaliziranje kako
bi uvjerila neinformiranu stranu (potrošač) da nudi nešto visoke kvalitete. Provjeravanje (screening,
selekcija) je djelovanje neinformirane osobe kako bi potaknula informiranu osobu da otkrije informacije,
npr. osoba koja kupuje automobil može zatražiti provjeru o stanju automobila kod mehaničara prije
same kupnje.

ASIMETRIČNA INORMACIJA I JAVNA POLITIKA

Asimetrične informacije mogu potaknuti državu da bolje djeluje u nekim slučajevima na tržištu, no tri
činjenice to čine složenijim. Prvo, privatno tržište može ponekad rješavati informacijske simetrije na
vlastiti način koristeći kombinaciju signalizacije i provjere. Drugo, država rijetko ima više informacija od
privatnih sudionika. Treće, država je sama po sebi nesavršena institucija.

CONDORCETOV PARADOKS

Condorcetov paradoks je neuspjeh da odluke koju je donije većina društva zadovolji svojstvo tranzitivnih
preferencija. Condorcetov paradoks ukazuje na to da kada postoje više od dvije opcije, postavljanje
dnevnog reda (odnosno odlučivanje redoslijeda kojim će se glasovati) može imati snažan utjecaj na
rezultat demokratskih izbora te ukazuje da većina koja samostalno glasa ne govori o tome koje rezultate
društvo zaista želi.

AROWLJEV TEOREM NEMOGUĆNOSTI

Arowljev teorem nemogućnosti je matematički rezultat koji pokazuje da pod određenim

pretpostavljenim uvjetima nema sheme za zbrajanje individualnih preferencija u jedan prihvatljiv skup
društvenih preferencija.

NABROJI JAVNE POLITIKE PREMA MONOPOLU I OBJASNI JEDNU

Javne politike prema monopolu su: pokušajrazvijanja konkurencije u monopoliziranim industrijama,

reguliranje ponašanja monopolista, pretvaranje nekih privatnih monopola u javna poduzeća i ne činiti
ništa. Država može, umjesto da regulira prirodni monopol kojim upravlja privatno poduzeće, sama
upravljati monopolom. Tako npr. država u brojnim zemljama kao vlasnik upravlja telekomunikacijama,
vodoopskrbom i elektroenergetskim kompanijama. No ekonomisti obično preferiraju privatno u odnosu
na državno vlasništvo na prirodnim monopolima jer privatni vlasnici imaju poticaj smanjivati troškove
sve dok ostvaruju dio koristi u obliku veće dobiti (ako manageri u poduzeću loše obavljaju svoj posao
smanjivanja troškova, vlasnici poduzeća će ih otpustiti). Za razliku od toga, ako državni birokrati loše
upravljaju monopolom, gubitnici su potrošači i porezni obveznici, kojima može pomoći samo politički
sustav.

BIHEVIORALNA EKONOMIJA

Prema ekonomiji ponašanja ljudi nisu uvijek racionalni u smislu da su prepuni sampouzdanja, daju
preveliko značenje malom broju posebno doživljenih primjedbi te nisu skloni mijenjati mišljenje.
Također, ljudima je stalo do pravednosti (jedna osoba može podijeliti iznos od 100 dolara između sebe i
druge osobe, no ukoliko druga osoba ne prihvati takvu podjelu, obje će ostati bez dijela tog iznosa, stoga
će prva osoba podijeliti iznos na pravedan način). Nadalje, ljudi su kroz određeno vrijeme nedosljedni
(osoba koja želi smršaviti neće više jesti desert, ali kada konobar donese popis deserta, obećanje je
odmah zaboravljeno).