PORTAL ZA PRAVNIKE I STUDENTE PRAVA U BIH

Moderne pravne
kodifikacije
ODGOVORI NA PITANJA ZA PRVI TEST

WWW.BH-PRAVNICI.COM
INFO@BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Odoovori na pitanja za I test iz predmeta “Moderne pravne kodifikacije”

1. Kada se stiče punoljetstvo prema Austrijskom, Njemačkom, Švajcarskom i

Egipatskom građanskom zakoniku? Objasnite razlike.

Punoljetstvo prema navedenim zakonicima stiče se, redom, sa napunjenom 24, 21,
18 i 21. godinom života. Njemački graĎanski zakonik dozvoljava maloljetnicima koji su
navršili 18. godinu života da, ukoliko to koristi najviše njima, te ako su sposobni samostalno
rasuĎivati, traže rješenje od starateljskog suda za proglašenje punoljetnima. To ga je
razlikovalo od ostalih zakonika, koji nisu nudili mogućnost devijacije od ove odredbe. Svako
društvo je imalo različita poimanja razumne granice psihičkog razvoja kada bi osoba bila
svjesna svojih postupaka i odgovarala za njih, te zbog toga vidimo ovakve razlike u odreĎivanju
starosne granice za punoljetstvo.

2. Kakva je funkcija pravnih izreka u OIZ?

Funkcija pravnih izreka u OIZ jeste da objasne smisao i razum zakona. Dr.
Valtazar Bogišić je želio da Zakonik bude što jezgrovitiji i jasniji, da bude razumljiv
običnom narodu. Stoga je umjesto stručnih izraza koristio izreke koje je često sam smišljao ili
koje su od prije bile poznate narodu, a koje su efikasno ureĎivale imovinsko – vlasničke
odnose.

3. Na osnovu kojih izvora prava sudi sudija u građanskim stvarima u Švajcarskoj?

U graĎanskim stvarima u Švajcarskoj sudija sudi na osnovu kantonalnih propisa,

švajcarskih običaja koji su dobili zakonsku snagu te, u odsustvu istih, na osnovu pravila
koje sam sud donio (član 1, stav 2, Švajcarskog graĎanskog zakonika)

4. Je li dijete prije rođenja pravno sposobno prema Švajcarskom i Austrijskom

građanskom zakoniku?

Jeste. To potvrĎuje član 22. Austrijskog graĎanskog zakonika prema kojem

neroĎena djeca imaju nepotpunu pravnu sposobnost, tj. imaju prava a nemaju
obaveze, od trenutka začeća, ali ta prava važe samo u slučaju da se dijete rodi živo.
Član 31. stav 2. Švajcarskog graĎanskog zakonika kaže da je i neroĎeno dijete pravno
sposobno pod uslovom da se rodi živo.

5. Uporedite pravna pravila OIZ i Medželle o običajima.

Medžella je u svom nastajanju slijedila običajnu praksu, te je snagu običajne prakse

uzimala za snagu zakona, i navodi je za pravilo po kojem se mora postupati. Sve ono što ne važi
za običaj, smatra se nevalidnim, te niti jedan drugi dokaz neće biti uzet u obzir. To
potvrĎuju članovi 36, 37, 38 i 40. Sa druge strane, Opšti imovinski zakonik za Crnu Goru
prednost daje pravilima, i nalaže da samo oni pravedni običaji mogu biti zakoniti i da će se
samo takvi, zakoniti običaji koristiti u pravnoj praksi, što potvrĎuju članovi 989, 990 i 992.
1 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

6. Kako razumijevate odredbu da Francuskinja koja se uda za stranca slijedi stanje

svog muža? Šta je bio cilj ove odredbe?

Ukoliko je muškarac za kojeg se Francuskinja udala živio u nekoj drugoj zemlji, žena
prirodno, naturalizacijom u stranoj zemlji, gubi status Francuskinje, te automatski i sama
postaje strani državljanin. Ako, pak, muž stranac boravi u Francuskoj, on, a samim tim i
njegova žena, uživaće graĎanska prava jednaka pravima koja i Francuz ima u njegovoj
matičnoj državi. Kako je sama kodifikacija bila jedan buržoaski projekat, buržoasko
drustvo nastojalo se zadržati u okvirima same države koja je htjela dati model modernom
svijetu. TakoĎe, ona je ovim zakonikom naglašavala da će svaka vrsta ugovora
sklopljenog na teritoriji Francuske i meĎu Francuzima imati posebne privilegije u
odnosu na ove druge (znamo da je brak smatran graĎanskim ugovorom). Moguće je i da se
ovom, i sličnim odredbama, nastojao poboljšati položaj samih Francuza u stranim zemljama,
jer se u zakoniku kaže da je položaj stranaca u Francuskoj zavisio od položaja Francuza u
državi iz koje stranac potiče (član 11. Francuskog gradjanskog zakonika).

7. Uporedite položaj stranaca prema Francuskom i Austrijskom građanskom

zakoniku.

Prema Francuskom graĎanskom zakoniku, stranci u Francuskoj imaju isti položaj

kao i Francuzi koji borave na teritoriji države kojoj taj stranac pripada. Ukoliko je
stranac učinio neko krivično djelo ili nepravdu prema Francuskom graĎaninu ili prema
samoj državi, može se optužiti pred francuskim sudom, iako ne boravi u ovoj zemlji. Strancima
koji se opredjele ustanoviti domicil u Francuskoj, te strankinjama koje se udaju za
Francuza, biće date sve privilegije koje imaju i sami Francuzi, sve dok borave unutar njenih
granica (redom: članovi 11, 14, 13 i 12. Francuskog graĎanskog zakonika). Austrijski graĎanski
zakonik sa druge strane nije bio rigorozan kao Francuski. Stranci su uživali ista prava kao i
domoroci, dakle – njihov položaj je bio dosta bolji od onog u Francuskoj. Jedino su u
sumnjivim slučajevima morali dokazati da njihova država postupa prema graĎanima Austrije
koji borave u matičnoj zemlji stranca jednako kao i prema svojim graĎanima. Oni automatski
stupanjem u javnu službu mogu pribaviti Austrijsko graĎanstvo, ili ga jednostavno zatražiti
od političkih vlasti. Neke poslove stranac je mogao obavljati pod okriljem drugog, za njega
pogodnijeg zakona za važenje i ispravnost tog posla, ukoliko je ovaj sklopljen takoĎe sa
strancem. Ukoliko je posao sklopljen izmeĎu stranca i austrijskog graĎanina u
inostranstvu, gledaće se na zakone mjesta u kojem je sklopljen pravni posao. O
položaju i pravima stranaca – redom: članovi 33, 29, 30, 35 i 36. Austrijskog
graĎanskog zakonika.

8. Šta je demant prema Švajcarskom građanskom zakoniku?

Demant jeste pisani prigovor kojim osoba, koja je neposredno povrijeĎena od strane
medija (štampe, radija ili televizije), od istih zahtijeva opovrgavanje ranije datih, po
odnosniku neistinitih, informacija ili tvrdnji, a koji će odnosnika bez odlaganja obavijestiti
kada će demant biti objavljen i dostupan istom krugu ljudi, ili navesti razloge za njegovo
odbijanje (članovi 28g, 28h, 28i Švajcarskog graĎanskog zakonika).
2 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

9. Na osnovu kojih izvora prava sudi sudija u Egiptu?

Sudija u Egiptu donosi odluke na osnovu samog Egipatskog gradjanskog zakonika, na

osnovu običajnog prava te, u odsustvu istih, na osnovu šerijatskih propisa, koji su zasnovani na
konceptu o prirodnoj pravdi i vlastitom osjećaju pravičnosti (član 1. Egipatskog graĎanskog
zakonika).

10. Šta je to građanska smrt prema Francuskom građanskom zakoniku i kakve su njene
posljedice?

GraĎanska smrt jeste status koji dobija lice kojemu je dosuĎena kazna za počinjeno
krivično djelo, ili smrtna kazna, koja takoĎe implicira graĎansku smrt (članovi 22. i 23.
Francuskog graĎanskog zakonika). Njene posljedice su imovinske prirode, jer osuĎeno lice
gubi vlasništvo nad svim stvarima koje su bile u njegovom posjedu. Dalje, takva osoba ne
može naslijediti nikakvu imovinu, niti prenijeti ili darovati nekome imovinu koju je stekao.
Ona ne može biti imenovana za staratelja, lišena je prava da bude svjedok u dokaznom
postupku pred sudom, te nema mogućnost biti tužilac ni u jednom sporu. TakoĎe, takva
osoba ne može sklopiti brak a, ako je to učinila ranije, brak će biti razriješen. Sve to
vidljivo je iz člana 25. Francuskog graĎanskog zakonika.

11. Kakvo važenje imaju sudske odluke prema Austrijskom građnskom zakoniku?
Zašto?

Sudske odluke u pojedinim slučajevima nemaju silu zakona. U tim slučajevima, koji se
ne bi mogli presuditi ni po jednom specifičnom zakonu, niti po drugim sličnim slučajevima i
zakonima, sudija olučuje prema prirodnom pravu i dobro protumačenim okolnostima (član 12.
Austrijskog graĎanskog zakonika). Takve odluke ne važe za druge slučajeve i za druga lica.
Da je drugačije, to bi značilo da sudije mijenjaju zakon, a izričito se navodi da je to sposobnost
koju ima jedino zakonodavac.

12. Da li moderne građanske kodifikacije dopuštaju retroaktivno važenje zakona

(povratna sila zakona)? Navedite primjere.

Član 5. Austrijskog graĎanskog zakonika izričito govori da zakoni nemaju

povratnu silu. Članovi 7, 8 i 9. Egipatskog graĎaskog zakonika takoĎe nalaze da se ne
dopušta retroaktivno važenje zakona, osim u slučajevima zastare - kada je period počeo teći
prije donošenja novih zakonskih odredbi, ukoliko je period zastare koji je predviĎen u ranijem
zakonu kraći, te u slučaju dokaza koji će biti predočen u budućnosti, kada će se isti regulisati
odredbama zakona koji je bio na snazi kada je dokaz ustanovljen. Član 5. Švajcarskog
graĎanskog zakonika dopušta retroaktivnost zakona samo u slučajevima kada zakon upućuje na
praksu ili mjesne običaje u važećim kantonalnim pravima, ukoliko nije utvrĎen drugačiji običaj.

13. Uporedite propise o pravnim licima u Njemačkom i Egipatskom građanskom

zakoniku.

3 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

Pravna lica prema Njemačkom graĎanskom zakoniku su udruženja, zaklade i pravna

lica javnog prava. Egipatski graĎanski zakonik, sa druge strane, navodi mnoga – državu,
provincije, gradove, sela; uprave, odsjeke i druge javne ustanove kojima je zakon dao status
pravnog lica; religijske grupe i zajednice koje je država priznala kao pravna lica; vakufe;
trgovačke i graĎanske korporacije; udruženja i fondacije zasnovane na zakonskim
propisima; svaku grupu lica koja su dobila status pravnih (član 52). Oba zakonika navode
mjesto prebivališta pravnog lica za mjesto sjedišta uprave (član 24 Njemačkog graĎanskog
zakonika i član 53d Egipatskog graĎanskog zakonika). Pravno lice prema Egipatskom
graĎanskom zakoniku ima samo jednog predstavnika (član 53e), dok prema Njemačkom
graĎanskom zakoniku volju pravnog lica može predstavljati i više osoba (članovi 28 i 30
Njemačkog graĎanskog zakonika). Svako gore navedeno pravno lice ima pravnu sposobnost
odreĎenu ustavom ili zakonom (član 42, stav 1 Njemačkog graĎanskog zakonika i član 53b
Egipatskog graĎanskog zakonika).

14. Navedite najmanje pet identičnih ili sličnih pravila u OIZ i Medželli.

Medžella čl. 36 – OIZ čl. 989;

Medžella čl. 15 – OIZ čl. 991;
Medžella č. 33 – OIZ čl. 1004;
Medžella čl. 10 – OIZ čl. 1005;
Medžella čl. 49 – OIZ čl. 1008;
Medžella čl. 25 – OIZ čl. 1011;
Medžella čl. 69 – OIZ čl. 1020;
Medžella čl. 79 – OIZ čl. 1021;
Medžella čl. 89 – OIZ čl. 1022;
Medžella čl. 80 – OIZ čl. 1023;
Medžella čl. 84 – OIZ čl. 1025;
Medžella čl. 100 – OIZ čl. 1031.

15. Kako sudi sud u odsustvu zakonskog propisa prema Austrijskom, Švajcarskom i
Egipatskom građanskom zakoniku?

U odsustvu zakonskih propisa, sud u Austriji donosi odluke na osnovu zakona koji
su bili primjenjivani na slične slučajeve, a ako ni ovih nije bilo onda se sudilo po
načelima prirodnog prava kada bi se sve okolnosti dobro razmotrile, o čemu govori
član 7. Austrijskog graĎanskog zakonika. Član 2 Švajcarskog graĎanskog zakonika potvrĎuje da
će sud, pod istim, gore navedenim okolnostima, suditi prema običajnom pravu ili, u slučaju
nedostatka istog, prema pravilima koje bi donio sam sud u svojstvu zakonodavca. Prema
Egipatskom graĎanskom zakoniku, ukoliko nema primjenjivih zakonskih odredbi, sudija će
suditi na osnovu običajnog prava, dalje, na osnovu islamskog prava te, ako nema takvih
principa, na osnovu principa prirodne pravde i pravičnosti.

16. Koji su uslovi za ograničenje i oduzimanje pravne i poslovne sposobnosti prema

Austrijskom, Njemačkom, Švajcarskom i Egipatskom građanskom zakoniku?

Uslovi za ograničenje i oduzimanje pravne sposobnosti prema Austrijskom

graĎanskom zakoniku jeste sve ono što se dokaže kao zakonito, a ne slaže se sa
4 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

uroĎenim prirodnim pravima (član 17 AGZ). Dalje, poslovna sposobnost će se

ograničiti besomučnima, ludima, slabodoumnima, svima onima koji nisu u stanju da
shvate posljedice svojih postupaka. Prema Njemačkom graĎanskom zakoniku, pravnom licu
se pravna sposobnost oduzima ako protivzakonitim radom ugožava opći interes, te ako je
njegova svrha rada usmjerena na polje koje se protivi onom prema pravilu (član 43
Njemačkog graĎanskog zakonika). Švajcarski graĎanski zakonik kroz članove 16 i 18
indirektno govori da se poslovna sposobnost može oduzeti licima koja, iako punoljetna,
usljed psihičke bolesti, duševne slabosti, uživanja opijata više nisu u stanju pravilno
rasuĎivati, dok se ista može ograničiti maloljetnim licima i licima kojima je oduzeta poslovna
sposobnost, a koja su sposobna za rasuĎivanje (član 19). Lice koje je dostiglo doba
rasuĎivanja, ali nije dostiglo punoljetnost, i lice koje je dostiglo punoljetnost, ali je rasipnik ili
imbecil, ima ograničenu pravnu sposobnost u skladu sa odredbama zakona (član 46.
Egipatskog graĎanskog zakonika).

17. Pod kojim uslovima se može dokinuti zakonska odredba u Egipatskom građanskom
zakoniku i Medželli?

Član 2. Egipatskog graĎanskog zakonika nalaže da se zakonska odredba može

dokinuti samo donošenjem kasnijeg zakona koji će istu odredbu regulisati na drugi
način, ili će je isti potpuno ukinuti. Član 10. Medželle takoĎe govori da postojeću pravnu
odredbu može dokinuti samo argument koji će pobiti njenu zakonsku snagu.

18. U kojim slučajevima se vršenje prava smatra nezakonitim prema Egipatskom

građanskom zakoniku?

Član 5. – Vršenje prava se smatra nezakonitim u sljedećim slučajevima:

a. ako je jedini cilj toga da se nanese šteta drugoj osobi;
b. ako je korist koja se namjerava postići nesrazmjerna šteti koja se prouzrokuje
drugoj osobi;
c. ako je korist koja se želi postići nezakonita.

19. Uporedite propise o prebivalištu prema Švajcarskom, Njemačkom i Egipatskom

građanskom zakoniku.

U pogledu definicije prebivališta, sva tri zakonika za njega odreĎuju mjesto trajnog
boravka (Švajcarski graĎanski zakonik: član 23, stav 1; Njemački graĎanski zakonik: član 7.
stav 1; Egipatski graĎanski zakonik: član 40). Prema Švajcarskom graĎanskom zakoniku,
prebivalište ne može istovremeno postojati na više mjesta (član 23, stav 2), dok je drugačije
propisano prema Njemačkom i Egipatskom graĎanskom zakoniku (redom, član 7. stav 2;
član 40, u kojem se još dodaje da osoba može biti biti i bez prebivališta). Što se tiče
prebivališta maloljetnih lica, navodi se prebivalište roditelja, staratelja ili pravnog
zastupnika, odnosno organa starateljstva (član 25, stavovi 1 i 2 Švajcarskog
graĎanskog zakonika, član 11. Njemačkog graĎanskog zakonika i član 42.
Egipatskog graĎanskog zakonika). Posebno prebivalište, u cilju obavljanja nekih
posebnih pravnih akata, ne dozvoljava se prema Švajcarskom graĎanskom
zakoniku (član 26), dok je drugačije propisano prema Njemačkom graĎanskom
zakoniku, gdje se u članu 9, o prebivalištu vojnika, kaže da vojnik ima mjesto
5 WWW.BH-PRAVNICI.COM
 WWW.BH-PRAVNICI.COM

prebivališta u mjestu gdje je službeno rasporeĎen, te prema Egipatskom graĎanskom

zakoniku, gdje se mjesto obavljanja ovih poslova može uzeti za prebivalište, uz predočenje
pismenog akta (član 43. Egipatskog graĎanskog zakonika).

20. Pod kojim uslovima se nestalo lice može proglasiti umrlim prema Austrijskom
građanskom zakoniku?

Okolnosti koje su povod za proglašenje nestalog lica umrlim su:

1. nestalo lice je staro najmanje 80 godina, i o njegovom mjestu prebivališta se ne
zna ništa najmanje 10 godina;
2. o nestalom licu se ne zna ništa najmanje 30 godina;
3. nestalo lice je u ratu bilo teško ranjeno, ili je sudjelovalo u pomorskom saobraćaju
kada je prevozno sredstvo pretrpjelo brodolom, ili je bilo u nekoj drugoj bliskoj smrtnoj
opasnosti, i od toga su prošle najmanje 3 godine,
kako se i vidi iz člana 24. Egipatskog graĎanskog zakonika.

6 WWW.BH-PRAVNICI.COM