Lynch, K.

(1974): Slika jednog grada

I SLIKA ČOVJEKOVE SREDINE

- grad je konstrukcija u prostoru, kao arhitektura, samo većih razmjera

- „Svaki građanin se na neki način srodio s nekim dijelom grada, a njegova slika o gradu je
natopljena uspomenama i značenjima.“ (2)
- naše opažanje grada nije neprekidno, nego fragmentarno
- slika grada stvara se od uz pomoć svih naših osjetila koja su neprekidno uključena, tvoreći
tako niz utisaka i opažanja
- grad u svojim općim obrisima može povremeno biti nepromjenjiv, ali on to nikad nije u
svojim pojedinostima
- važnost slike grada: ugodna okolina za svakodnevno uživanje, pouzdano sidrište našeg
života, proširenje životnog smisla i obilja
Čitljivost
- knjiga razmatra vizualne kvalitete američkih gradova proučavanjem mentalnih slika koje
imaju njegovi stanovnici
- posebna koncentracija na vizualnoj kvaliteti čitljivosti – lakoća s kojom se dijelovi grada
mogu raspoznati i organizirati u konkretnu sliku
- čitljivost prema Lynchu najbitnija kvaliteta dispozicije grada
- mogućnost orijentacije elementarna za ljude; povezana s našim osjećajem ravnoteže i
samopouzdanja
- u procesu snalaženja strateška veza je slika naše okoline, uopćena mentalna predstava
fizičkog svijeta koju ima pojedinac (5)
- strukturalnim poznavanjem nekog grada ili njegovog dijela, čovjek može u sebi srediti
supstancijalnu količinu činjenica i ideja o prirodi svijeta u kojem živi, što mu pruža
mogućnost izbora i polaznu točku za pribavljanje drugih informacija; zbog toga se može
reći da je jasna slika naše okoline korisna i neophodna osnova za rast pojedinca (6)
- dobra slika naše okoline pruža nam osjećaj emocionalne sigurnosti koja pomaže da se
uspostave harmonične veze između sebe i vanjskog svijeta (6)
- čitljiva okolina povisuje i potencijalnu dubinu i intenzitet našeg doživljaja
- grad je moćan simbol našeg kompleksnog društva: ako je i vizualno dobro stvoren, on
može imati vrlo snažan izražajni smisao (6)
- „Moramo priznati da postoji izvesna vrednost ako okolina ima u sebi nešto od
mistifkacije, labirinta ili iznenađenja.“ (7) !!
- to može postoji samo pod određenim uvjetima: ne smije postojati opasnost od gubljenja
osnovne forme, mistifikacija se može događati samo u malim cjelinama; labirint mora biti
tako oblikovan da se može istražiti i dosta brzo shvatiti; potpuni kao bez povezanosti
nikad nije ugodan
- to dovodi do važnosti promatrača koji igra aktivnu ulogu u opažanju svijeta, tako da ima
kreativnu ulogu u stvaranju svoje slike svijeta
- okolina sređena do preciznih detalja može postati kočnica novih vrsta djelatnosti („Pejzaž
u kome nam svaka stena pripoveda svoju priču otežava nastajanje novih priča.“ 8)
- ne traži se konačni red, nego red čiji je jedan kraj otvoren, tj. sposoban za neprekidni
daljnji razvoj
Izgrađivanje slike
- slika naše okoline rezultat je dvosmjernog procesa između promatrača i njegove okoline
- „Okolina sugeriše razlike i odnose, a posmatrač – uz veliku prilagodljivost i u svetlosti
svojih sopstvenih ciljeva i namera – bira, organizuje i pridaje određeni značaj onome što
vidi.“ (8)

1
- zato slika neke stvarnosi osjetno varira između promatrača
- studija se ne bavi pojedinačnim različitim shvaćanjima nego shvaćanjima pojedinih
homogenih grupa, što je važno za urbaniste , „manipulatore fizičke gradske sredine“ 
koji bi s obzirom na to trebali oblikovati gradsku sredinu
- prvi zadatak-pronaći javnu sliku, tj. zajedničku mentalnu sliku koju u sebi nose brojni
stanovnici nekog grada
Struktura i identitet
- slika čovjekove okoline se može analizirati tako da se razloži na tri komponente: njen
identitet, strukturu i značaj
Slikovitost
- ona kvaliteta fizičkog objekta koji nam pruža visoku vjerojatnost da će na bilo kojeg
promatrača proizvesti snažan utisak koji daje jasnu sliku (13)
- slikovitost sačinjavaju oblici, boje ili opći rsporedi koji olakšavaju nastajanje živopisno
identificirane, snažno konstruirane i veoma korisne mentalne slike okoline
- izrazito čitljiv i slikovit grad privlačit će naš pogled i i sluh da pažljivije osluškujemo i
tako više sudjelujemo
- takav grad će biti onaj kojeg lako i brzo shvatimo kao sliku izrazitog kontinuiteta sa
mnogim izrazitim dijelovima, jasno povezanim u skladnu cjelinu
- Venecija primjer čitljive i slikovite sredine
- koncept slikovitosti ne treba povezivati s ničim što je fiksno, ograničeno, precizno,
objedinjeno ili pravilno sređeno (14)
- cilj jest razmotriti potrebu za identitetom i strukturom našeg opažajnog svijeta i da
ilustriramo specijalnu povezanost tih kvaliteta sa složenom urbanom sredinom
- teza danas je da smo u stanju stvoriti sliku svoje okoline, ne samo na osnovu fizičkog
oblika, već isto tako i putem našeg internog, misaonog procesa saznavanja
- svjesno modeliranje fizičke okoline u velikim razmjerima postalo je ostvarljivo tek
nedavno, pa je tako i problem sagledavanja slike široke čovjekove okoline sasvim nov

II TRI GRADA

- bilo potrebno istražiti ideju slikovitosti u kontaktu sa stanovništvom, kako bi se saznalo

koji oblici stvaraju snažne slike i što bi pripomoglo ustanovljenju nekih načela za urbano
projektiranje
- izabrana tri grada: Boston zbog svoje slikovitost, New Jersey zbog bezličnosti i LA zbog
ortogonalne mreže ulica
- provedene dvije osnovne studije: sustavno proučavanje površine hodanjem iskusnog
istraživača koji je u plan grada ucrtavao razne elemente, njihovu uočljivost, jačinu i
slabost njihove slike, međusobne veze ili rastrganost; druga studija ticala se razgovora s
ispitanicima kako bi se evocirala njihova slika fizičke okoline
Boston
- promatran centralni dio-trgovački dio sa stambenim površinama različitih kategorija
- za ispitanike je Boston grad različitih predjela, sa vijugavim ulicama koje mogu dovesti
do zabune; istaknuti su prostorni markeri; ulice su zagušene pješacima i autima, postoji
veliki kontrast između glavnih ulica i malih bočnih „sokačića“, nedostatak površina za
rekreaciju; kao pozitivno istaknuti panoramski pogledi..
- većina ih je izjavila da im je grad čitljiv-rijeka predstavlja jasnu kralježnicu grada, zajedno
s glavnim ulicama
New Jersey
- „Murdarluk, prljavština i smrad te varoši dominiraju prvim utiskom.“ 33
- manje markantnih elemenata gradske strukture; ispresijecanost snažnim pregradama

2
- malobrojni su izraziti dijelovi grada, a rijetka su i istaknuta pojedinačna obilježja, malo je
centara ili čvorišta koja bi većina intervjuiranih osoba znala kao svoje reperne točke
- grad je obilježen sa graničnim linijama auto-cesta i željeznice i rijekama
- mape pokazale da ne postoji cjelovita slika grada, nego fragmentarna, s puno bijelih
površina, s koncentracijom na površinu u blizini stana
- odgovori na opći karakter grada: ne predstavlja cjelinu, nema neko svoje posebno
značenje ili simboliku, samo je zbir mnogih zaselaka, u ulicama nema ničeg izrazitog, sve
su iste
Los Angeles
- ulična mreža pod pravim kutom – neizdiferencirana matrica u kojoj čovjek ne može sa
sigurnošću identificirati i locirati određene elemente
- centralna djelatnost se prostorno rasplinjujee i pomjera, što slabi psihološki dojam
- opis grada: širok, prostran, ez centra, bezobličan, dezorijentacija
- ljudi se izgube čim napuste svoje uobičajene pravce kretanja, a onda ovise samo o uličnim
nazivima i prometnim znakovima
- „U blizini stana ljudi su bili puni detalja u pogledu nagiba ulice ili zakrivljenosti uličnih
pravaca, uličnih drvoreda i drugog zelenila; videlo se da su pratili s interesovanjem
scenografiju okoline u kojoj stanuju. Sa približavanjem centru, gradska slika je postajala
sve bleđa i sve apstraktnija.“ 51
- dobro ostvarena panorama kao jedno od glavnih izvora uživanja u gradu

III SLIKA GRADA I NJENI ELEMENTI

- o svakom pojedinom gradu postoji izvjesna opća , javna slika nastala iz preklapanja
mnogih individualnih slika
- a možda postoji i niz javnih slika, od kojih je svaka podržana od nekog značajnog broja
građana
- ova analiza se ograničava na vidljive, uočljive objekte (ne na socijalni značaj, funkcije
urbanog prostora, njegovu povijest..)
- opće je shvaćanje danas da pri projektiranju oblik treba pojačati značaj, a ne ga negirati
- sadržaj slike može se razdvojiti na pet elemenata: putevi, granice, distrikti, čvorišta i
orijentiri (58)
- PUTEVI: one putanje kojima se promatrač kreće; mogu biti ulice, šetnice, prometnice,
kanali, željeznica; za mnoge ljude su dominantni elementi u prostoru
- GRANICE/RUBOVI: oni linearni elementi koje promatrač ne koristi, pa ih niti ne smatra
putanjama/putevima; one predstavljaju prekide u kontinuitetu – obale, željeznički usjeci,
pregradni zidovi, barijere koje okružuju i izdvajaju neki prostor od susjednih prostora;
iako nisu dominantni elementi za većinu ljudi, važan su organizacijski faktor zbog uloge
održavanja na skupini uopćenih urbanih površina (npr. gradovi okruženi vodom ili
zidovima)
- DISTRIKTI/PODRUČJA: veliki ili srednje veliki dijelovi grada, promatrani kao 2D
elementi u koje promatrač ulazi kao u nešto novi, jer zna da taj urbani dio ima svoj
posebni karakter; distrikti se uvijek lako raspoznaju iznutra, ali često služe i kao vanjski
orijentiri, ukoliko imaju svoja obilježja vidljiva iz daljine
- ČVORIŠTA: strateške točke nekog grada, gdje promatrač može ući, a isto tako i one
intenzivne točke od kojih on polazi ili prema kojima se kreće; to mogu biti raskrižja,
mjesta gdje završavaju ili počinju prometnice, kao i točke gdje jedna gradska struktura
prelazi u drugu, to mogu biti i izvjesne koncentracije neke djelatnosti ili fizičke
karakteristike, a može biti i ulični ugao ili zatvoreni skver; mnoga čvorišta spajaju u sebi
dvije uloge- raskrižja i koncentracije

3
- OBILJEŽJA: orijentiri, najčešće fizički objekti –zgrade, tornjevi, brda ili trgovine, njihov
značaj je u tome što se izdvajaju kao pojedinačni biljezi među mnoštvom drugih objekata
- ni jedan od tipskih elemenata ne postoji kao izdvojena jedinica: distrikti su konstruirani od
čvorišta, definirani granicama, kroz njih prolaze putevi po kojima su razasuta obilježja –
elementi se preklapaju i uzajamno prožimaju
Putevi-putanje
- ljudi koji najbolje poznaju grad oslanjaju se na manja obilježja lokalnog karaktera, oni
koji su nešto manje poznavali grad orijentirali su se preko putanja
- ljudi uvijek pamte ulice koje su vrlo uske ili jako široke; u široke ulice imaju
„povjerenja“, jer je to najčešće prostor kretanja
- ljudi se orijentiraju i pamte pravce svojih kretanja i po posebnim pročeljima zgrada
- obično putevi koji imaju svoj identitet, imaju i svoj kontinuitet (65)
- ljudi imaju ugodan osjećaj povezanosti sa središtem grada ako se nalaze na ulici koja
dopire do centra, ma koliko on udaljen bio (66)
- ulice mogu imati i svoje kvalitete usmjerenosti; usmjerenost u jednom smjeru može se
izrazito razlikovati od usmjerenosti u drugom smjeru, najčešće postignuto topografskim
gradijentom, ali može biti riječ i o prometnom gradijentu ili gradijentu starosti građevina
- „Putevi sa jasnim i dobro poznatim počecima i krajnjim svojim ciljevima su za ljude imali
jasniji identitet; oni su pomagali da se mentalno grad poveže u celini, a kad god bi
posmatrač naišao na njih, to je u njemu izazvalo izvesno lagodno osećanje.“ (67)
- ispitanici obično nameću izvjestan poredak svojoj okolini težeći da organiziraju svoje
putove u neku geometrijsku mrežu, bez obzira na krivine i zaobljena raskrižja (77)
Granice
- najčešće granice između dviju vrsta urbanih površina
- najsnažnije su one granice koje nisu samo vizualno izrazite, već su i kontinuirane u svojoj
formi, a neprolazne za poprečno kretanje
- negdje granice mogu biti i putovi
Distrikti
- relativno veliki dijelovi grada koji imaju posebni karakter; može se spoznati po svojoj
unutrašnjosti, ali može poslužiti i kao vanjska odrednica čovjeku koji ide prema njemu
- američki gradovi, naročito Boston imaju dosta izdiferenciranu mrežu distrikta posebnih
obilježja prema kojima se stanovnici orijentiraju
- za neke ispitanike distrikti su bili osnova konstruiranja gradske slike
- fizičke karakteristiske koje određuju jedan distrikt su tematski kontinuumi koji mogu u
sebi sadržavati raznovrsne komponente: teksturu, prostore, oblike, detalje, simbole, tipove
zgrada, namjenu, djelatnost, stanovništvo, topografiju.. (85)
- distrikti/područja mogu imati vrlo raznolike granice – neke su od njih čvrste, definitivne i
vrlo precizne, a neke opet meke, neodređene, neki distrikti niti nemaju granice
- česta pojava tip distrikta sa snažnom jezgrom, koja je okružena nekim tematskim
gradijentom koji potpuno iščezava
- neki distrikti mogu biti jako introvertirani, tj. okrenuti samima sebi, a slabo povezani s
gradom izvan svog kruga; drugi opet mogu biti ekstrovertirani i povezani s okolnim
elementima (90)
Čvorišta i žiže/centri
- iako su one koncepcijski relativno male točke u slici jednog grada, one u prirodi mogu biti
vrlo prostrani trgovi; kad se promatra na nacionalnoj razini, jedan grad može biti čvorište
- pošto se odluke (o smjeru) često moraju donositi na raskrižjim, ljudi na njima zaoštravaju
svoju pažnju i zapažaju elemente upečatljivije nego obično.
- glavne željezničke stanice su skoro uvijek značajne gradske žiže/centri
- centri mogu biti i mjesta koncentracije npr autobusa, automobila ili trgovina

4
- i čvorišta, kao i distrikti, mogu biti introvertirani i ekstrovertirani
- navedene kvalitete mogu se sumirati na primjeru čuvenog venecijanskog čvorišta Piazza
San Marco: taj trg, visoko izdiferenciran, bogat i složen stoji u oštrom kontrastu prema
općem karakteru grada i okoline, sastavljene od spleta krivudavih uličica kojima se dolazi
na Piazzu
- on je čvrsto povezan s glavnim elementom Venecije – Canal Grande-om; uz to je bogat
mnogim obilježjima –Duomo, Kneževa palača, Campanile, Libreria..
Obilježja
- orijentiri koje smatramo eksternim u odnosu na promatrača, su jednostavni fizički
elementi različitih dimenzija
- bolji poznavatelji grada se više oslanjaju na sustav obilježja, uvažavajući njihovu lokalnu
jedinstvenost
- gradska obilježja se lakše odabiru iz mnoštvo drugih ukoliko je njihov oblik čišći i
ukoliko više odudaraju od svog zaleđa, čemu pogoduje i istaknutost njihove prostorne
lokacije
- svaka zgrada uz koju ide neka povijesna pojedinost, neki značajan simbol ili uopće neko
značenje, automatski dobiva na vrijednosti kao gradsko obilježje (102)
- obilježja mogu biti i udaljeni objekti, primjer Firentinskog Duoma čija je kupola vidljiva
iz blizine, kao i iz daljine (103), dominira gradom veličinom i konturom, postavljena je u
urbano, vjersko i prometno središte Firence
Uzajamne veze elemenata
- spomenuti elementi su sirovina od koje se formira slika gradske sredine na razini cijelog
grada; oni se moraju srediti u cjelinu ako se želi dobiti zadovoljavajuća slika (105)
- važno napraviti grupaciju elemenata, a onda uočiti njihove međusobne veze
- različito djelovanje pojedinih elemenata na ostale: ako je obilježje locirano kako treba,
ono će pojačati i učvrstiti značaj kraja oko sebe, ako je situiran ekscentrično, zavest će
prolaznika na pogrešan put, neko obilježje može u toj mjeri biti u neskladu po svojoj
prirodi u odnosu na distrikt u kojem se nalazi, da će mu razarati njegov lokalni kontinuitet,
ali s druge strane, svojim kontrastnim izgledom može i intenzivirati taj kontinuitet
Promjenjiva slika
- izgleda da ne postoji jedna jedinstvena, obuhvatna slika nekog urbanog područja, već se tu
radi o čitavim kompleksima slika koje se preklapaju i međusobno su povezane; one se
mogu sređivati ovisno o veličini promatranih površina, tako da se promatrač nužno kreće
od slike ulice, preko razine stambene zajednice do razine grada i na kraju do
metropolitanske regije (108)
- načini na koji se slika grada razvija, paralelno s rastućim poznavanjem promatrane
okoline:
tip A: Urbane slike se najčešće formiraju duž pravaca kretanja, a tek potom se
razvijaju i u širinu
tip B: Neke mape su otpočete tako što bi se povukla ograđujuća kriva linija koja bi se
potom popunjavala prema središtu zaokružene površine
tip C: Neki su počinjali tako što su skicirali osnovnu shemu ulične kvadratne mreže na
koju su dodavali detalji
tip D: Nešto rjeđe ljudi su otpočinjali crtanje mape od nekoliko krugova, koji su
predstavljali susjedne distrikte, koje su zatim popunjavali međusobnim vezama
i unutarnjim detaljima
tip E: Neki su crtanje počeli od jedne jezgre, koja im je bila dobro poznata, a zatim su
na nju prikačili sve ostalo

5
Kvaliteta slike
- razlike između individualnih crteža otkrile su razlike između istih elemenata prema
stupnju njihove opremljenosti detaljima
- slika se može razlikovati po svojim strukturnim kvalitetama: po načinu na koji su njezini
dijelovi sređeni i uzajamno povezani; uočena su 4 stupnja rastuće strukturne točnosti
a) pojedini elementi su bili samostalni; slika nije imala svoju strukturu ili povezanost
među elementima – slike s velikim rupama i s „nepovezanim“ elementima
b) struktura je pozicijska/relacijska – dijelovi su samo grubo povezani i prikazani
uopćenim pravcima
c) fleksibilna slika – dijelovi povezani na rastresit način, kao da je riječ o labavim
vezama
d) ukoliko se veze množe konstrukcija postaje kruća: dijelovi se spajaju čvrstim
vezama; autor takve slike može se puno slobodnije kretati gradom i može po volji
uspostavljati veze između novih točaka

IV OBLIK GRADA

- „Grad je mnogoznačna struktura, promenljive organizacije, skup mnogih funkcija,

sagrađen mnogim rukama i relativnom brzinom.“ (115)
- kompletna specijalizacija, finalno uobličavanje nije ni poželjno ni moguće
- oblik grada treba da bude nešto neobavezno, nešto što se može uobličavati prema
potrebama i shvaćanjima građana (116) !!
- ako je urbana sredina vidljivo organizirana i oštro definirana, tada građanin može da je
dopuni svojim osobnim značenjima – tada će ona postati pravo mjesto! (116)
- jako malo metropolitanskih površina koje kao cjelina imaju snažan vizualni karakter i
strukturu; najčešće je riječ o bezobličnoj rasplinutosti njihovih periferija
- „Ako se takva modifikacija (prirodne sredine) obavi sa uspehom, onda se to uvek vrši uz
poštovanje uzajamnih veza prirode i čovekove nadgradnje, no s tim da i prirodni
fenomeni, kao i ljudske tvorevine očuvaju svoju individualnost.“ (120)
- treba usmjeriti napore prilagođavanju svoje sredine perceptualnoj shemi i simboličnom
procesu ljudskog bića
Projektiranje puteva
- povećavanjem slikovitosti urbane sredine mi olakšavamo njenu vizualnu identifikaciju i
strukturu (121)
- putevi-najmoćnije oruđe za sređeno organiziranje gradske cjeline
- osnovne linije moraju imati neku posebnu kvalitetu koja ih izdvaja od okolnih pravaca:
neku koncentraciju djelatnosti posebne vrste, teksturu pločnika, posebno osvjetljenje,
kućne fasade
- ako se ista karakteristika dosljedno provlači duž čitave ulice, onda se ona pamti kao
kontinuirani, cjeloviti element; karakteristika može biti i ritmično ponavljanja
- to vodi do vizualne hijerarhije ulica i puteva, po analogiji s funkcionalnom hijerarhijom tj.
svjesnim odabirom glavnih pravaca i njihovim uobličavanjem u kontinualnu cjelinu
opažajnih elemenata-tako se dobiva kostur gradske slike
Kvaliteta oblika
1. Singularnost ili jasnost slike-zaleđa: oštrina granice, zatvorenost, kontrastnost
površina, oblika, namjene, ako promatrač bolje poznaje grad, on utoliko manje
ovisi o grubom fizičkom kontinuitetu kada organizira sliku cjeline, već sve više
uživa u kontrastima i izuzetnostima koje oživljavaju scenu (135)

6
 2. Jednostavnost oblika: jasnost i jednostavnost vidljive forme u njenom
geometrijskom smislu, raščlanjenost dijelova i njihova ograničenost; oblici takve
vrste se daleko lakše ugrađuju u sliku
3. Kontinuitet: neprekidnost ruba ili površine; bliskost dijelova; ponavljanje
ritmičkog intervala; sličnost, analogija ili harmonija površine, oblika ili materijala
4. Dominiranje: dominacija jednog dijela nad ostalima pomoću veličine, intenziteta
ili interesa kojeg on pobuđuje pri promatranju cjeline
5. Jasnost veza: visoka vidljivost veza i spojnih šavova; jasni odnosi i uzajamne veze
6. Diferencijacija po usmjerenosti: asimetrija, gradijenti i radijalne reference kojima
se jedan kraj neke ulice diferencira od drugog
7. Vizualno područje: kvalitete koje potenciraju obujam i prodor vizure: prozračnost,
preklapanje, viste i panorame koje produbljuju domet viđenja
8. Osjećanje kretanja: one kvalitete koje sačinjavju svjesnost promatrača, vidnim i
kinestetičkim osjećajem, njegovog stvarnog ili potencijalnog kretanja
9. Vremenski nizovi: nizovi koji se doživljavaju po vremenu
10. Nazivi i značenja: ne-fizičke karakteristike koje mogu potencirati slikovitost
elemenata (značenja i psihološke asocijacije –socijalne, povijesne, funkcionalne,
ekonomske..)
Osjećanje cjeline
- funkcija jedne vizualno dobre okoline nije samo da nam olakša rutinsko kretanje kroz nju,
niti samo da održi značenja ili osjećanja koja smo već doživjeli, nego i da posluži kao
vodič i stimulans za novo istraživanje grada (140)

- „U samoj stvari, nama treba takva urbana sredina koja neće biti samo dobro organizovana,
već i poetična, i simbolična. Ona treba da nam govori o pojedincima i njihovom složenom
društvu, o njihovim težnjama i njihovoj istorijskoj tradiciji, o prirodnoj okolini, ali i o
komplikovanim funkcijama i kretanjima u gradskom svetu.“ 154