Sveučilište u Zadru

Program za stjecanje kompetencija nastavnika (PN model B)

Nositelj kolegija: Prof. dr. sc. Dijana Vican

Student: Marina Barunović

Znanstveni esej iz kolegija Andragogija

Uloga STEM-a danas i u budućnosti

Zadar, lipanj 2019.

Uvod

STEM (eng. science, technology, engineering, mathematics) obuhvaća područje

prirodnih znanosti, tehnologija, inženjerstva i matematike. STEM podrazumijeva i
multidisciplinarni pristup rješavanju problema primjenom različitih grana STEM-a od kojih
su neke: fizika, računarske znanosti, kemija, elektrotehnika, strojarstvo, bioinformatika,
nanotehnologija i mnoge druge. Riječ je o područjima ljudske djelatnosti koja visoko kotiraju
na tržištu rada kao najplaćenija zanimanja, istovremeno i zanimanja u kojima nedostaje
najviše visokokvalificiranih stručnjaka u cijelom svijetu.

„Akronim STEM spomenut je prvi puta 1998. godine u obliku STEMTEC što je
značilo Kolaboracija nastavnika za edukaciju u područjima znanosti, tehnologije,
inženjeringa i matematike (Science, Technology, Engineering and Math Teacher Education
Collaborative). Cilj inicijative bio je poboljšati školski kurikulum i poboljšati položaj STEM
područja u edukaciji.“1

Budući da je pojam STEM izniknuo iz potrebe da se riješi određena problematika u

„školskim klupama“ koja je aktualna i danas, ovaj rad daje osvrt na ulogu i položaj STEM-a
u sustavu školovanja, također na ulogu u umjetnosti i kreativnosti te općenito ljudskom
životu i društvu.

1
URL: https://www.stemlittleexplorers.com/hr/sto-je-stem-zasto-je-uopce-bitno/
“Internet ljudi”

Danas je STEM „hit“ riječ. Svakodnevno možemo čuti u medijima o STEM-u, bilo da
je riječ o primjerima poput mosta u Nizozemskoj koji je velikim 3D printerom isprintan od
betona, pa do STEM radionica za djecu. STEM se popularizira do te mjere da svatko
pokušava uzeti svoj dio kolača, pa čak i McDonald's - lanac brze prehrane, organizira u
svojim restoranima STEM radionice za djecu. Unatoč trenutnoj popularizaciji STEM-a on
nije ništa novo. Primjerice, let čovjeka na Mjesec iz 1969. god predstavlja briljantno
dostignuće iz STEM područja. Uspješnost takvog, ali i većine drugih projekata u prošlosti i
danas pripadaju STEM-u. Razlika između 1969. godine i danas je u drastičnom padu cijena
tehnologije (računalnih komponenti), pojavi pametnih telefona, lakoj dostupnosti Interneta i
informacija. STEM nije više rezerviran isključivo za tajne laboratorije, već se svatko tko ima
interes i prosječnu informatičku opremu može baviti STEM-om.

STEM doprinosi visokom tehnološkom razvoju društva koji na ljude utječe dvojako.
Tehnologije nam s jedne strane osiguravaju bolju kvalitetu života, s druge strane nije tajna da
tehnologije uzrokuju razne bolesti tijela i duha. Proći će još mnogo vremena dok uvidimo
posljedice tehnologija koje nas okružuju na organizam. Osvrnemo li se na način na koji ljudi
koriste tehnologiju pametnih telefona, dolazimo do zaključka da smo dobrovoljno na sebe
stavili antenu i povezali se na uređaje koji nas u svakom trenu lociraju i umrežavaju s ostalim
ljudima. Možemo kazati da kad nabavimo pametni telefon postajemo dio neke nove
kolektivne svijesti koja do sada nije postojala, a koju možemo nazvati „Internetom ljudi“.

S pravom se stoga pitamo, gubimo li zbog komfora koji nam pružaju pametni telefoni
veliki dio svoje privatnosti, neovisnosti, i u konačnici ljudskosti. Mogli bismo odgovoriti
potvrdno. Mobiteli su nam postali produžena ruka, dio nas, a mi smo se ljudi na neki način
„tehnologizirali“ i postali neki novi ljudi koji imaju neke nove navike i prioritete i vodimo
svoj paralelni život u stvarnosti i na mreži.

Ostaje nam još uvijek sloboda odabira, stoga svatko za sebe može odlučiti kako i u
kojoj mjeri će koristiti tehnologije. Možemo se samo nadati da ćemo i u budućnosti zadržati
takve slobode.
STEM u sustavu školovanja

U kontekstu učenja i poučavanja STEM možemo promatrati kao sredstvo i kao cilj.
Kad govorimo o STEM-u kao sredstvu tada mislimo na primjenu tehnologija u nastavi. U
hrvatskom školstvu danas je stavljen naglasak na veću ulogu tehnologija u nastavi.
Kurikularna reforma hrvatskog školstva daje nastavniku prostor za slobodu i kreativnost u
primjeni tehnologija s ciljem da se učenike pripremi za tehnološko doba i s ciljem da iz škola
izađe što veći broj STEM stručnjaka. Učenicima su dostupni mali roboti i računala za
primjenu u nastavi (npr. mBot, micro:bit), a na Internetu je dostupno mnoštvo literature iz
STEM područja. Škole se ovih dana užurbano opremaju računalnom opremom, a kao dio
reforme eksperimentira se s idejom da svaki učenik raspolaže tabletom na nastavi. Ostaje
dojam da se reforma temelji na tehnologijama i ideji da će STEM riješiti sve probleme
školstva.

Pretjerana količina tehnologija u nastavi je ometajuća za učenike, smanjuje

koncentraciju te se ishodi učenja postižu površnije stoga je ideja da svaki učenik ima vlastiti
tablet promašena. Tehnologijama u nastavi DA - ali odmjereno.

Kad govorimo o STEM-u kao cilju tada je cilj da učenici dobiju bolja znanja iz
STEM područja. Škola bi trebala biti odgovor na potrebe tržišta rada – trebala bi od mladih
ljudi stvoriti radnike koji su traženi na tržištu rada i koji imaju znanja potrebna tržištu rada. U
idućih 10-tak godina predviđa se da će nestati polovica današnjih zanimanja, koja će
pretpostavljamo zamijeniti neka nova. Zbog tehnološke revolucije pretpostavljamo da će
većina novih zanimanja biti iz STEM područja. Procjena je da u Europskoj uniji već danas
nedostaje oko 900.000 stručnjaka iz STEM područja. Uloga škole je da pomogne učeniku u
osvještavanju svojih talenata i usmjeravanje prema zanimanju u kojem će biti uspješan i koje
će raditi s lakoćom. Dosadašnji način rada u hrvatskim školama sustavno je zanemarivao
profesionalno orijentiranje učenika koje bi trebalo biti sastavni dio školovanja. Takvim
pristupom mnogi potencijalni stručnjaci iz širokog STEM područja u našim školama ostali su
neotkriveni i nerealizirani, a to je velika šteta i za pojedince i za društvo. Novi pristup
nastavi koji donosi kurikularna reforma daje veću slobodu nastavniku. Nastavnik sada ima
slobodu poigravati se STEM područjem u nastavi i može potaknuti učenike da rasplamsaju
svoje interese i sposobnosti u tom smjeru.
 Novi pristup pred nastavnike stavlja veliki izazov jer nastavnik mora biti osoba
širokog znanja i velike kreativnosti. Dobra bi bila praksa da više nastavnika različitih
predmeta osmišljava STEM aktivnosti kao međupredmetna područja.

Pod STEM područje u nastavi podrazumijevamo ono što se u nastavi često smatra
teškim, i rezerviranim za učenike viših kognitivnih sposobnosti i visoke motivacije. Ima li
smisla STEM nametati prosječnom učeniku? Sigurno je da novim pristupom u nastavi
nećemo postići hiperprodukciju STEM stručnjaka, visokokvalificirani STEM stručnjaci će
postati pojedinci. Ipak, vjerojatno je da će ovim pristupom biti prepoznat i usmjeren u STEM
područje veći broj učenika nego do sada. Za sve ostale učenike dobro je i važno da se uče
multidisciplinarnom pristupu rješavanju problema te da se upoznaju s tehnologijama.

STEM područje jednako je važno koliko i vještine govora, poznavanja stranih jezika,
crtanje, pisanje, plesanje odnosno svi oblici kreativnog izražavanja, vrtlarenje, domaćinstvo i
slično. Unatoč činjenici da STEM-u u nastavi dobiva sve veću ulogu važno je naglasiti kako
STEM nikako ne bi smio dominirati u nastavi.

Uloga STEM-a u društvu u budućnosti

STEM predstavlja iskorak čovječanstva prema novoj eri, simbol je razvitka i daje
nadu da će se mnogi problemi s kojima se susreće ljudska vrsta riješiti. Sinergijom znanja iz
znanosti, tehnologija, inženjerstva i matematike dolazi se do spoznaja koje pružaju nadu da
će se naći rješenja za mnoge probleme današnjice iz područja medicine, ekologije, prometa,
kvalitete života općenito. Samo je mašta granica kad razmišljamo do kuda bi nas STEM
mogao dovesti - osobe koje su u invalidskim kolicima mogle bi prohodati, osobe koje nemaju
udove mogle bi dobiti zamjenske, roboti mogu zamijeniti čovjeka na poslovima u opasnim i
nezdravim okruženjima, mogli bi riješiti probleme onečišćenja okoliša.... Novim
tehnologijama možemo vrlo lako zamisliti kako ćemo izljećiti većinu bolesti čovjeka,
primjerice nedavno je isprintano od bioloških materijala prvo 3D srce. S druge strane
svjedočimo pojavi mnogih novih bolesti i s pravom se možemo pitati imaju li tehnologije i
način modernog čovjeka veze s tim. Tehnologije s jedne strane unaprjeđuju društvo, s druge
strane čovjeka koji zapravo pripada prirodi odmiču od prirode i teško će biti pomiriti taj
konflikt u budućnosti.
Utjecaj STEM-a na umjetnost i kreativnosti

STEM nam donosi nove proizvode i ideje od kojih su neke iz područja umjetnosti.
Jedna od takvih je glazbeni instrument bez svirača koji svira uz pomoć kuglica koje
vremenski programirano padaju na različite instrumente te tako proizvode tonove koji se
spajaju u glazbu. Promatrajući taj instrument i slušajući njegovu glazbu osjećamo divljenje,
ali to divljenje ide u prilog ljudskoj kreativnosti i genijalnosti u području tehnologija i
znanosti, ali ne i u području umjetnosti. Takav instrument pripada STEM-u, to je zanimljiv
izložak koji je dokaz ljudskog napretka ali ne i umjetničko djelo. On je poput printerom
ispisanog remekdjela vrhunskog slikara – ispis može biti oku ugodan, ali kad se slika pogleda
uživo tek tada se shvati njegova umjetnička vrijednost.

Zaključak

Možemo kazati da je budućnost stigla ili je vrlo blizu! Napredak čovječanstva je

rapidan, i svijet se užurbano mijenja posredstvom STEM-a. Ako će STEM ostati u funkciji
čovjeka, kao pomoć čovjeku i nosioc prosperiteta čovječanstva tada je STEM svrhovit, u
suprotnom gubi smisao. Možemo zamisliti kuda bi mogao ići razvoj tehnologije –
ugrađivanju tehnologije i umjetne inteligencije u zdravog čovjeka u svrhu „poboljšanja“
njegovih sposobnosti, razvoju vojne industrije i slično. Za takav STEM vičemo glasno ne.

Ne možemo težiti da postanemo strojevima, niti da stroju udahnemo element

ljudskosti. Tehnologiji nikada neće biti moguće udahnuti ljudski duh i kreativnost, savjest i
svijest, oni pripadaju originalnom i božanskom dijelu čovjeka i ne mogu se kopirati.