Važnost i utjecaj kreativne ekonomije (medijskih industrija) na društvo

Kreativne industrije jedne su od najperspektivnijih i najbrže rastućih industrija koje

zapošljavaju veliki broj ljudi diljem svijeta. To je jedna od rijetkih industrija koja je ostala
otporna na gospodarsku krizu i još uvijek bilježi značajne trendove rasta u recesijsko vrijeme.
Budući da uključuje odnose s javnošću, oglašavanje, proizvodnju softvera i druge aktivnosti
koje su bitne za stvaranje kreativnih proizvoda i usluga, koncept kreativnih industrija širi je
od koncepta kulturnih industrija. Nove tehnologije ključne su za rast sektora, a digitalizacija
je jedan od ključnih procesa koji potiču njegovo širenje i utjecaj. Zbog svoje širine,
definiranje kreativnih industrija pokazalo se prilično teškim. Smatra se kao „jasno
proširivanje termina „kulturne industrije“ uključivanjem novih tehnologija (multimedije,
softvera, itd.).“. (Rotzenbock et al., 2004, str. 10) Prema UNESCO-u, kreativne industrije su
one s potencijalom stvaranja profita, otvaranja radnih mjesta i iskorištavanja intelektualnog
vlasništva te imaju svoje korijene u individualnoj kreativnosti, vještinama i talentu. Prema
UNESCO-vom odjelu, kreativne industrije uključuju marketing, arhitekturu, umjetnost,
umjetničke obrte, dizajn, modni dizajn, film i video, softver i računalne igre, glazbu,
izvedbene i vizualne umjetnosti, izdavaštvo, televiziju i radio. (UNESCO, n.d.) Rast
kreativnih industrija neraskidivo je povezan s brzim razvojem napredne informacijsko-
komunikacijske tehnologije, što izravno utječe na proizvodnju, distribuciju i potrošnju
proizvoda kreativnih industrija. To je najočitije na primjeru softvera na mobilnim telefonima,
videoigara i interaktivnih aplikacija, a sve se uvelike oslanja na informacijsku i
komunikacijsku tehnologiju. Kulturna i društvena snaga društva podrazumijeva društvenu
uključenost i kulturnu raznolikost, što utječe na osnaživanje ljudi i uvažavanje individualne
kreativnosti i različitosti. To znači da kreativne industrije pokušavaju privući što više ljudi i
angažirati ih u kreativnim industrijama koje ih najviše zanimaju. One utječu na kvalitetu
života jer kreativne industrije često zarađuju iznad nacionalnog prosjeka, obrazovanje i obuka
su dostupniji, a mogućnosti zabave i rekreacije za lokalno stanovništvo i turiste se
povećavaju. Socijalna uključenost proširuje mogućnosti zapošljavanja i povezuje kreativne
industrije s lokalnom zajednicom, jačajući zajednicu u cjelini. Uvođenje kreativnog kapitala i
kreativnih radnika naglašava raznoliku i dinamičnu ulogu autora, kreatora i umjetnika koji
donose nove perspektive na radno mjesto, što rezultira novim kreativnim proizvodima i
uslugama osmišljenim tako da privuku što više ljudi koji ih koriste. buPoslovi u kreativnim
industrijama vrlo su neizvjesni jer zarade mogu početi rano i, kao rezultat toga, stati. Nadalje,
većina umjetnika napušta svoje umjetničke karijere sredinom tridesetih godina jer imaju malo
mogućnosti za napredovanje u karijeri. Zaposlenost je često sporadična i rascjepkana jer
veliki broj ljudi radi na nepuno radno vrijeme i takozvani freelanceri istovremeno rade više
poslova. Budući da umjetnost kao životni stil očito ima izvanredan utjecaj na ljude, unatoč
niskim plaćama u većini kulturnih i kreativnih industrija, još uvijek postoji višak radne snage
što nam dokazuje i ovaj citat: „Kreativna ekonomija je početak novog industrijskog doba koje
se temelji na kulturi i kreativnosti, a ne na materijalnim dobrima.“. (Bilton, 2010, str. 17)
Kreativna ekonomija rezultat je mašte pojedinca i iskorištavanja njegove ekonomske
vrijednosti. Kreativna ekonomija sastoji se od transakcija kreativnim proizvodima. Budući da
su podaci o kreativnoj ekonomiji nedovoljni i teško ih je prikupiti, autor smatra da je
potrebno ispuniti određeni kriterij kako bi se aktivnost uključila u kreativne industrije, pa je
tako stvorena kreativna jednadžba. (Goldstein, 2010) Budući da se kreativnost ne može
kvantificirati, pozornost se mora usmjeriti na kreativene proizvode i usluge, kao i na
vrijednost kreativnog vlasništva, koje je komplementarna vrijednost kreativnih proizvoda.
Teško je biti precizan kada je riječ o intelektualnom vlasništvu jer je, primjerice, vrijednost
intelektualnog vlasništva softvera nesumnjivo veća od njegovog fizičkog nositelja, dok je
vrijednost umjetničkog djela znatno veća u njegovom fizičkom obliku. Zbog svoje
volatilnosti i složenosti, kreativna ekonomija zahtijeva pažljivo ispitivanje jer znamo da ne
predstavlja sigurno poslovanje, već budućnost prepunu neizvjesnosti i rizika. Najveći
društveni utjecaj je doprinos kreativnih industrija u zapošljavanju. Kreativne industrije
temelje se na znanju jer zahtijevaju specifične vještine i kvalifikacije radne snage, ali su i
radno intenzivne, osobito one s visokom koncentracijom kreativnih radnika, poput kazališne
ili filmske produkcije. Stvaranje prilika za zapošljavanje može biti korisno u razvoju politika
i strategija na lokalnoj i nacionalnoj razini. Drugi važan društveni utjecaj kreativnih industrija
je njihova uloga u promicanju društvene uključenosti. Kreativno gospodarstvo uključuje
kulturne aktivnosti na lokalnoj razini koje su važne za povezivanje društvenih skupina u
zajednici i promicanje društvene kohezije. Osim toga, kreativna ekonomija ima snažne veze s
obrazovnim sustavima u razvijenim i zemljama u razvoju. U školama je, na primjer, široko
priznata uloga umjetnosti u oblikovanju dječjih društvenih stavova i ponašanja. Postoje
brojne mogućnosti u obrazovanju odraslih za korištenje kulture i umjetnosti za poboljšanje
razumijevanja društva i njegovih funkcija. Obrazovni sustav i kreativna industrija imaju
dvosmjeran odnos. S jedne strane, obrazovne institucije i institucije za osposobljavanje
odgovorne su za razvoj pojedinaca koji imaju vještine i motivaciju za rad u kreativnom
sektoru. S druge strane, kreativne industrije osiguravaju obrazovnom sustavu potrebne
umjetničke i kulturne inpute kako bi se olakšalo obrazovanje učenika u društvu u kojem žive
i, dugoročno gledano, razvilo kulturno osviještenije stanovništvo.

Dora Kolaric, pim, 3. godina, izvanredni

 Literatura

1. Bilton, C. (2010). 'Menadžment i kreativnost', Beograd: Clio.

2. Goldstein, S. (2010). 'Poduzetništvo u kreativnim industrijama u Republici Hrvatskoj
- stanje, potrebe i preporuke', magistarski rad, Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku.
3. Rotzenböck, V. i sur. (2004). 'Summary: An Analysis of the Economic Potential of
the Creative Industries in Vienna', Wien:Kulturdokumentation, Mediacult and Wifo.
Preuzeto s: http://www.kulturdokumentation.org/download/CI-in-Vienna-english-
summary.pdf, pristupljeno 14.10.2022.
4. UNESCO, (n.d.). 'What do we Mean by the Cultural and Creative Industries?'.
Preuzeto s:https://en.unesco.org/creativity/sites/creativity/files/digital-library/What
%20Do%20We%20Mean%20by%20CCI.PDF, pristupljeno 14.10.2022.