Odsjek za poslovanje i menadžment

Menadžment na primjeru korporacije Uber

Seminarski rad

Kolegij: Menadžment

Studnet: Dora Kolaric

Mentor: dr. sc. Katerina Fotova Čiković

Koprivnica, listopad 2022.

Sadržaj

1.Uvod...................................................................................................................................................1
2.Korporacija Uber.............................................................................................................................2
2.1.Poslovanje korporacije Uber....................................................................................................2
2.2.Uberova organizacijska struktura............................................................................................6
3.Menadžment u korporaciji Uber.....................................................................................................8
3.1.Kako Uber upravlja svojim ugovornim vozačima.................................................................10
3.1.1.Ciljevi.................................................................................................................................10
3.1.2.Povratna informacija........................................................................................................10
3.1.3.Recenzije............................................................................................................................10
3.2.Uberovo upravljanje učinkom za sve ostale...........................................................................11
3.2.1.Zašto T3 B3?.....................................................................................................................11
3.2.2.Percepcija Uberovih zaposlenika na upravljanje činkom..............................................12
4.Zaključak........................................................................................................................................13
5.Literatura........................................................................................................................................14
5.1.Knjige.......................................................................................................................................14
5.2.Internetski izvori......................................................................................................................14
6.Popis slika........................................................................................................................................15
 1. Uvod

Posljednjih godina, pojam poznat kao "ekonomija dijeljenja" preplavio je tržište, iznjedrivši
mnoštvo zaista jedinstvenih tvrtki. Dok su brojne tvrtke kapitalizirale ovaj trend, Uber je kralj
ekonomije dijeljenja kao tvrtka za dijeljenje prijevoza koja svakome omogućuje da počne
zarađivati svojim vozilom i omogućuje ljudima kojima je potreban prijevoz da brzo i
pristupačno pronađu vožnju. Razina uspjeha koju je Uber uspio postići u tako kratkom
vremenskom razdoblju je zapanjujuća. Uberova revolucionarna tehnologija, eksponencijalno
širenje i neprestane kontroverze čine ga jednom od najuzbudljivijih tvrtki koje su se pojavile
u posljednjem desetljeću, a tvrtka se brzo razvila u najvrijedniji privatni start-up na svijetu.
(Kumari i Sharma, 2019)

Ovaj seminarski rad fokusirat će se na menaždment korporacije i na korporaciju Uber čije je

sjedište u San Franciscu. Osnovna djelatnost ove tvrtke je pružanje usluga prijevoza
potrošačima i razvoj metoda koje će ih učiniti lakšim za korištenje. U drugoj polovici
seminara ispričati će se vam nešto više o povijesti tvrtke, kao i o njenoj trenutnoj poziciji na
američkom tržištu te menadžmentu i poslovanju poduzeća.

1
 2. Korporacija Uber

Uber je američka multinacionalna korporacija sa sjedištem u San Franciscu koja upravlja

transportnom mrežom. Tvrtka kreira, reklamira i upravlja Uber aplikacijom, koja korisnicima
pametnih telefona omogućuje odabir željene rute, koja se zatim daje Uberovim taksistima
koji koriste vlastite automobile u komercijalne svrhe. Garrett Camp i Travis Kalancik
pokrenuli su ovaj startup 2009. pod nadimkom "UberCab". Godine 2011. Uber je započeo
svoju uslugu i aplikaciju za pametne telefone u San Franciscu. Ryan Graves je u to vrijeme
bio izvršni direktor tvrtke, ali to je mjesto sljedeće godine preuzeo Kalancik, a Graves je
prešao na mjesto operativnog direktora. (NBC News, 2017)

Do kraja 2011. tvrtka je prikupila 44,5 milijuna dolara kapitala i preimenovala se u Uber
umjesto u UberCab. U veljači 2015. Uber je najavio suradnju s Carnagie Mellonom u sklopu
izgradnje UATC-a (Uber Advanced Technology Center) za istraživanje i razvoj samovozećih
automobila. Uber je već prisutan u 65 zemalja svijeta. (NBC News, 2017) Kada se promatra
tvrtku od njezinih početaka do danas, može se zaključiti da nikada nisu imali poteškoća ne
samo u prikupljanju financijskih sredstava potrebnih za svoj rad, već i u ostvarivanju izvrsne
tržišne pozicije u odnosu na konkurenciju. Tvrtka je na početku dobila 200.000 dolara
početnog kapitala. Dodatnih 1,21 milijun dolara sredstava dobili su 2010. godine, a do kraja
2011. prikupili su zavidnih 44,5 milijuna dolara financijskih sredstava. Google Ventures
uložio je 258 milijuna dolara u Uber 2013.

2.1. Poslovanje korporacije Uber

Uber korisnicima omogućuje izbor između licenciranih taksi tvrtki i alternativnih načina
prijevoza, a vozačima također pruža fleksibilan i neovisan rad. Potrošači mogu pratiti
automobil koji će ih pokupiti na svom pametnom telefonu, omogućujući im da znaju točan
trenutak kada će doći. Tvrtka je također podigla svoju vrijednost kratkoročnim promocijama,
kao što je iznajmljivanje kamiona za sladoled na Svjetski dan sladoleda kako bi potrošači
mogli kupiti sladoled i dostaviti ga na željenu adresu. Također su organizirali dostavu
božićnih drvaca i mačića na Nacionalni dan mačaka. Tim su kampanjama došli do kupaca i
pokazali da je Uber održiva opcija. Kalanick želi da Uber s vremenom postane jeftina i

2
učinkovita alternativa posjedovanju automobila i javnom prijevozu. Gotovo polovica vožnji u
San Franciscu su Uber Pool vožnje, što znači da vas aplikacija povezuje s automobilom koji
već putuje u istom smjeru kao i vi, smanjujući troškove putovanja. Kada je riječ o
konkurentskim taktikama, može se tvrditi da Uber koristi istraživački pristup jer neprestano
pokušavaju uvesti novitete u svoju tvrtku. (Coutler, 2010)

Također su pokrenuli letove helikopterom od 3000 dolara od New Yorka do Hamptonsa. Ima
pristup troškovnog vodstva budući da nastoje njihove usluge učiniti najpristupačnijim na
tržištu. Natječu se s tvrtkama kao što su Lyft, Sidecar, Ola Cabs i Haxu postavljanjem cijena
na temelju algoritma koji se prilagođava brzim promjenama u ponudi i potražnji. Također su
pokrenuli podružnicu Uber X, koja uključuje vožnju u neluksuznim vozilima kao što je
hibridna Toyota Prius, što im omogućuje jeftinija putovanja osobama s nižim primanjima.
Kada je riječ o taktici korporacije, može se reći da Uber koristi strategiju rasta, točnije pristup
koncentracije. Kontinuirano razvijaju nove vrste usluga i rastu u nova područja u Sjedinjenim
Državama i diljem svijeta. Globalno su prisutni u više od 67 zemalja i žele se nastaviti širiti.
Uber osim koncentracije ima i horizontalnu strategiju. Udružili su snage s mnogim tvrtkama
kako bi ispunili svoje ciljeve i povećali svoj tržišni udio. Horizontalna strategija je suradnja s
lokalnim taksistima i osnivanje Uber taxi poslovnice. (Coutler, 2010)

Nadalje, Uber primjenjuje svoj poslovni model na druge industrije, poput Uber Eatsa, koji
korisnicima omogućuje naručivanje dostave hrane. Osim toga, korisnici mogu koristiti Uber
Freigh za pronalaženje posla i prijenos raznih stvari. Također postoji mogućnost korištenja
Uber Jump bicikala ili električnih skutera, koji su trenutno dostupni samo u nekoliko
gradova. Sve što je potrebno je odabrati način prijevoza iz aplikacije pomoću jedne od dvije
navedene opcije, a aplikacija će korisnika uputiti do najbliže stanice na kojoj se nalazi. U isto
vrijeme korisnik skenira barkod koji se koristi za zakazivanje i naplatu vožnje.

3
 Slika 1. Uberova ponuda usluga

Izvor: https://www.garyfox.co/uber-business-model/ (n.d.)

4
Uber je bio prilično učinkovit u provođenju svojih poslovnih koncepata od ulaska na tržište.

U Hrvatskoj postoji nekoliko taksi službi, ali one nisu baš učinkovite jer još uvijek rade na
stari način, a to je stajanje na stajalištu ili čak čekanje poziva klijenata. Taxi Cammeo je
najveći hrvatski primjer uspješnog poslovanja. Taxi Cammeo, kao i Uber, posluje putem
aplikacije. Kontinuirano poboljšavaju svoju aplikaciju kako bi korisniku pružili što više
informacija i usluga. Općenito se pretpostavlja da će Uber u potpunosti dominirati
transportnom industrijom u sljedećim godinama i da će neke tvrtke propasti kao rezultat. S
obzirom na njihov trenutni tržišni udio, postoji velika mogućnost da će uspjeti povezati
gradove i omogućiti mobilnost iz jednog grada u drugi. Ovo može biti jedan od razloga zašto
neka poduzeća propadaju. Kao rezultat toga, Uber radi na svjetskoj razini, dok neke tvrtke
djeluju samo lokalno ili regionalno. Uber je započeo kao skromna start-up tvrtka, a svojom
disruptivnom poslovnom strategijom učinkovito transformira sektor prijevoza.

Slika 2. Uberov model poslovanja

Izvor: https://www.garyfox.co/uber-business-model/ (n.d.)

5
Uberov poslovni model sastoji se od devet ključnih komponenti koje sve doprinose uspjehu i
rastu tvrtke. Prva komponenta su važni partneri, a to su razni investitori, Google Maps,
Amazon, vozači i partneri osiguravajućih društava čiji je zadatak osigurati sigurnost svih
vozača i putnika. Glavne radnje su; poboljšati mrežne aktivnosti i usredotočiti se na
zapošljavanje što je više moguće pokretača uz istovremeno održavanje postojećih. Nadalje,
cilj je unaprijediti tehnologiju i rasti na drugim tržištima. Najvažniji su tehnologija i razne
platforme kao što su web stranice, aplikacije, društvene mreže i usmena predaja. (Bhadana,
2020)

Što se tiče interakcije s korisnicima, imaju izbor prijevoza na zahtjev, mogu pratiti gdje im je
vozač, mogu plaćati karticom, a za ovu uslugu ne moraju trošiti puno vremena. Mogu
ocijeniti uslugu ako im se nešto ne sviđa u prijevozu. Vozači, s druge strane, mogu raditi kad
god požele jer imaju fleksibilno radno vrijeme, mogu se baviti privatnim ili komercijalnim
prijevozom, a to bi im zanimanje moglo doći kao strast koja im pomaže u dodatnoj zaradi.
Najznačajnija karakteristika je struktura prihoda koja je razvijena na način da se novac
prikuplja kroz provizije za vožnju, naknade za otkazivanje, provizije za dostavu i slično. S
druge strane, strukturu troškova čine naknade za osoblje koje održava aplikaciju i bavi se
oglašavanjem, kao i plaća vozača i troškovi automobila. (Bhadana, 2020)

2.2. Uberova organizacijska struktura

Organizacijska struktura Ubera mijenjala se više puta od osnutka tvrtke 2009. Nakon
neuspjelog IPO-a i niza velikih neuspjeha, Uberov izvršni direktor dospio je na naslovnice
2019. kada je kontroverzno povukao mjesto glavnog operativnog direktora (COO) iz Uberove
organizacijske strukture. Khosrowshahi je u intervjuu izjavio da posao "više nema smisla" i
da će Uberovi timovi 'Rides' i 'Eats' sada odgovarati izravno njemu kako bi omogućili
rješavanje problema "u stvarnom vremenu". Uberova pozicija glavnog marketinškog
službenika također je eliminirana, a marketinške aktivnosti tvrtke integrirane su s PR-om,
komunikacijama i timovima za politiku pod zastavom 'Marketing & Public Affairs'.
(Organimi.com, n. d.)

Iako je Khosrowshahi dobio značajne kritike zbog toga, on tvrdi da su te prilagodbe bile
potrebne kako bi se poboljšala Uberova loša organizacijska kultura i pomoglo tvrtki da se

6
 Slika 3. Organizacijska struktura korporacije Uber

oporavi. Doista, Khosrowshahi je zaslužan za uspostavu radne kulture suradnje u Expediji,

gdje se radnici potiču da iznose ideje menadžmentu. Iako se smanjivanje slojeva i
pojednostavljenje organizacijske strukture tvrtke eliminacijom ključnih COO i CMO uloga
smatralo hrabrim potezom, može se tvrditi da će rušenje unutarnje hijerarhije u Uberu i
njezino pretvaranje u "ravniju" organizaciju učiniti tvrtku dugoročno fleksibilniji u odgovoru
na tržište i vanjske čimbenike. Ostale prednosti ravne organizacijske strukture uključuju
poboljšanu komunikaciju između uprave i normalnih zaposlenika, manje operativnih
troškova, bolju razmjenu informacija i veću odgovornost među timovima zbog nedostatka
srednjeg menadžmenta. (Organimi.com, n. d.)

Izvor: https://www.organimi.com/organizational-structures/uber/ (n. d.)

7
 3. Menadžment u korporaciji Uber

Metoda za širenje aktivnosti obrade informacija je kroz aktivnosti upravljanja kao što su
planiranje, koordinacija, reguliranje, modeliranje i donošenje odluka. Uber dijeli gradove na
područja s velikom potražnjom koja mora biti zadovoljena i ona koja moraju biti opslužena u
određeno doba dana. Uber koristi toplinsko mapiranje kako bi pokazao gdje je potražnja, a
uprava može pratiti sliku kretanja automobila iz zraka u stvarnom vremenu iz sjedišta. Ako
dođe do povećanja potražnje zbog događaja ili iz drugih razloga, Uber će jamčiti da nema
nestašice slanjem dovoljnog broja vozača u regiju. Kao rezultat toga, tipičan model doplate
koji automatski prepoznaje vrijeme velike potražnje i ograničene ponude te mijenja cijene na
temelju količine nestašice. (Varvarin et al., n. d.)

Za Uber je također ključno da koordinira svoje radnje, a aplikacija omogućuje vozaču i

korisniku da isplaniraju gdje bi se mogli sastati, kao i da klijent vizualno vidi gdje se vozač
nalazi i kada se približava željenoj lokaciji preuzimanja. Ako se početna lokacija klijenta
razlikuje od one koju je naveo, može jednostavno otkazati putovanje i unijeti pravo mjesto
sastanka ili može izravno kontaktirati vozača telefonom kako bi se dogovorili o prihvatljivom
području preuzimanja. Vozač ili potrošač mogu u bilo kojem trenutku promijeniti krajnje
odredište, što omogućuje dodatnu fleksibilnost. UberPool omogućuje bilo kome u istoj regiji
dijeljenje automobila do željenog odredišta uz naknadu. (Varvarin et al., n. d.)

Kontrola je drugi dio upravljanja aktivnostima. Tvrtka se pobrinula da sve komercijalne

operacije i vožnje kontrolira tim Ubera, a tvrtka ima interni sustav ocjenjivanja za vozače, što

8
znači da neki vozači mogu prijeći na više plaćenu razinu UberLuxa. Svi vozači ne smiju imati
nijedan bod u prometnoj dozvoli niti kriminalnu prošlost. Osoblje neprestano optimizira
algoritme koji pokreću razne aktivnosti, uključujući određivanje koliko vozača tvrtka treba,
određivanje kada i kako obavijestiti vozače o predviđenoj potražnji, usmjeravanje podskupa
vozača na lokacije koje najbolje zadovoljavaju potražnju, postavljanje dinamičkih cijena i
više. Dodatno, Uber prati koliko se puta aplikacija koristi kao i točnost očekivane potražnje
za razvoj sustava predviđanja. Konačno, izračunava vjerojatnost točnih i popularnih
odredišta. Kada je riječ o modeliranju i donošenju odluka, Uber mora utvrditi jesu li gradovi
prikladni za njegove različite Uber razine, koje uključuju UberX, UberPool, UberXL,
UberLux, UberHelicopter i UberJet. Nadalje, Uber mora odabrati na koje će lokacije prvo
rasti i koje će nacije biti neprijateljski nastrojene prema tvrtki i njezinom gospodarskom
modelu. Kao rezultat toga, moraju se uzeti u obzir kulturne i regionalne preferencije.
(Bolg.Uber.com, 2012)

Dodatno naplaćivanje cijena daleko je najrazdvojniji i najkontroverzniji problem koji se

pojavljuje na strani klijenata kada koriste platformu aplikacija Uber Technologies, budući da
je Uberov algoritam određivanja cijena prilično neočekivan iz perspektive korisnika. Kupac
ne može znati koji će mu množitelj biti primijenjen dok ne otvori aplikaciju. 'Misteriozni'
karakter crne kutije Uberove transakcije dodatno povećava zbrku. Prije početka putovanja
korisnici mogu samo nagađati koliko bi vožnja koštala, a uplata se oduzima prije nego što
korisnik ima priliku vidjeti kompletnu cijenu. Nadoplate od množitelja 1,5 i više, s druge
strane, zahtijevaju od klijenta da napiše množitelj riječima i zatim prihvati sve naknade koje
se primjenjuju na kraju putovanja. Kao rezultat toga, moglo bi biti teško planirati unaprijed s
Uberom. Ako su potrošači ograničeni proračunom ili jednostavno nerado plaćaju osam puta
veću osnovnu naknadu za putovanje iz principa, teško je osloniti se na Uber za prijevoz kući
pod određenim okolnostima nadoplate. (Varvarin et al., n. d.)

Među posljednim nepovoljnim situacijama pozornost koju je izazvao koncept naplate

dogodila se u prosincu 2015., tijekom incidenta s taocima u Sydneyu, Australija. Ubrzo
nakon što je naoružani napadač uletio u gradski kafić i zgrabio taoce, prisilivši veliku
evakuaciju ureda i trgovina u okolici, korisnici Ubera u Sydneyu počeli su tweetati o
povećanju cijena. Naknada je povećana do četiri puta više od uobičajenog iznosa.
Prepoznajući ozbiljnost problema, Uberov tim za odnose s javnošću pokušao je ublažiti
kontroverzu tvrdeći da kupcima u Sydneyu naplaćuje dodatni novac kako bi motivirao vozače

9
da se pojave (što je Uber uvijek objašnjavao svoje visoke cijene). (Huffingtonpost.com,
2014)

Zapravo, strategija doplate tvrtke toliko je rizična u očima javnosti da su razvijene

alternativne aplikacije, kao što su Chauffeur Privé (u Francuskoj), Gett (u SAD-u) i Addison
Lee (u Ujedinjenom Kraljevstvu). Gett je, na primjer, nova usluga traženja automobila koja
nudi daleko jednostavniji pristup cijenama. Gett koristi postavljenu strukturu naknada od
susjedstva do susjedstva umjesto virtualnog mjerača koji prati vrijeme i prijeđenu udaljenost.
Osnovna cijena od Midtown Easta do Wall Streeta, na primjer, obično je 23 USD, ali prijevoz
do zračne luke JFK iznosi 63 USD. Gett još uvijek zaostaje za Uberom u pogledu dostupnih
taksija, što otežava zadovoljenje potražnje, ali bi model dijeljenja vožnje s fiksnom tarifom
trebao pomoći. (Varvarin et al., n. d.)

3.1. Kako Uber upravlja svojim ugovornim vozačima

Uberova interakcija s vozačima jedna je od njegovih prepoznatljivih značajki. Vozači se

mogu prijaviti i odjaviti u bilo kojem trenutku. Uberovom se radnom snagom upravlja
algoritamski, s poticajima kao što su povećanje cijena, ocjene i značajni online resursi za
obuku. I vozač i potrošač dobivaju ocjenu nakon svakog putovanja Uberom. Ove redovne
ocjene performansi imaju izravan utjecaj na sposobnost i vozača i vozača da nastave koristiti
platformu. Lako je, ali ova česta procjena ima značajan utjecaj. Poznato je kao "efekt
promatrača". Kad smo svjesni da nas promatraju, naše se djelovanje mijenja. Uber je razvio
metodu za automatsko upravljanje učinkom. To je kao da imate robota upravitelja. Evo
detaljnijeg pogleda na ono što to podrazumijeva. (PerformYard.com, 2021)

3.1.1. Ciljevi

Prvo, utvrđuju ciljeve i očekivanja. Kada se novi vozač registrira na Uberu, dobiva detaljne
upute o tome kako to učiniti. Ovo pruža vrlo precizne metode za deaktivaciju vašeg računa
(tj. dobivate otkaz). (PerformYard.com, 2021)

10
 3.1.2. Povratna informacija

Drugo, na kraju svake Uberove usluge mehanizam kontinuirane povratne informacije nadzire
izvedbu i mjeri važne pokazatelje izvedbe. Iako ocjene sadrže nedostatke, redovite procjene
od strane različitih pojedinaca uravnotežit će sve pristranosti koje mogu postojati u manjem
uzorku. Iako se određeni oblici predrasuda ne mogu iskorijeniti. (PerformYard.com, 2021)

3.1.3. Recenzije

Treće, postoji neka vrsta evaluacije učinka. Većina tvrtki to čini jednom godišnje, ali Uberovi
ugovorni vozači tretiraju se drugačije. Ako ocjena vašeg vozača padne ispod 4,6, bit ćete
otpušteni, no ako imate stalno dobre ocjene, bit ćete unaprijeđeni u VIP status s dodatnim
privilegijama. Ovo se čini kao stalno čin i trzanje. Riješite se loših vozača i nagradite
najbolje. (PerformYard.com, 2021)

3.2. Uberovo upravljanje učinkom za sve ostale

Uberov prethodni sustav upravljanja učinkom uglavnom se temeljio na konvencionalnom

sustavu rangiranja i ocjenjivanja, no nakon nekoliko nedavnih kontroverzi, napustili su ga.
Uber je razvio novu strategiju poznatu kao "T3 B3 procedura." T3 B3 je akronim koji
označava "top three bottom three" i potiče radnike da navedu svoje tri najbolje osobine ili
prednosti, kao i svoja tri najniža područja koja zahtijevaju poboljšanje. Ciljevi se zatim
razvijaju iz tih odgovora i postavljaju u sustav koji je dostupan svima; zaposlenici,
menadžeri, viši rukovoditelji i tako dalje. Uber preferira ovu suradničku proceduru pregleda u
odnosu na prethodnu jer se fokusira na razvoj, a ne na prošlo ponašanje. (PerformYard.com,
2021)

Povratne informacije daju se službeno i redovito, a klasificiraju se ili kao pozitivno

potkrepljenje ili kao konstruktivan savjet. Iako smatraju da je pozitivna potpora ključ za
napredak, također vjeruju da su za promjene potrebni konstruktivni savjeti. Menadžeri često
provjeravaju svoje omjere povratnih informacija i nastoje ih održati uravnoteženima.

11
Zaposlenici Ubera postavljaju građanske ciljeve uz individualne ciljeve radnog učinka.
Zaposlenici mogu postaviti ciljeve za činjenje dobra za druge unutar i izvan tvrtke. "Činiti
dobro" može uključivati bilo što, od pro bono rada do pomaganja kolegama, Uberovim
vozačima ili Uberovim putnicima. (PerformYard.com, 2021)

3.2.1. Zašto T3 B3?

Uberova konvencionalna procjena učinka previše se fokusirala na prošlo ponašanje

zaposlenika, a ne na buduće vještine, a nakon brojnih promjena u posljednjih nekoliko
godina, došlo je vrijeme za optimističniji stav. Zaposlenici su tvrdili da je prethodni pristup
bio subjektivan i da mu je nedostajalo komunikacije, što je nadređenima omogućilo da sakriju
svoje predrasude. Uz malo unosa, mnogi su se osjećali kao da im je jednostavno rečeno: "u
ovome si izvrstan, u ovome si loš, a evo i rezultata." (PerformYard.com, 2021)

3.2.2. Percepcija Uberovih zaposlenika na upravljanje činkom

Vodstvo Ubera tvrdi da njihov trenutni pristup upravljanju učinkom potiče ljude na slavlje,
ali što kažu zaposlenici? Prema nekima, atmosfera u Uberu je prekrasna, s brzim tempom
okruženja i iznimno niskom razinom stresa. Uz to, kažu da su kolege ono što ovo mjesto čini
fantastičnim; stvarno ugodni suradnici koji su pametni i vrijedni. Njihova glavna zamjerka
bila je suočavanje sa stalnim promjenama u vodstvu i prioritetima. Zaposlenici obožavaju
pogodnosti kao što su besplatni ručkovi i fleksibilno slobodno vrijeme, ali praktički se svi
žale na poteškoće u razvoju unutar tvrtke, na što je izgleda utjecala prijašnja kultura. Pa, što
je s ugovornim vozačima i što oni misle? Oni uživaju u neovisnosti i fleksibilnosti koju pruža
platforma Uber, ali bi željeli vidjeti veće povlastice, koje je teško ponuditi ako ste postavljeni
kao ugovorni radnik, a ne na puno radno vrijeme. Komentari vozača na internetu također
pokazuju njihovo nezadovoljstvo istrošenošću njihovih automobila, kao i neočekivanim
troškovima koje trpe. (PerformYard.com, 2021)

12
 4. Zaključak

Kada postoji velika potražnja za vozačima, broj vozača s kojima Uber može povezati klijente
je ograničen; kao rezultat toga, stope fluktuiraju kako bi potaknule dodatne vozače da postanu
dostupni. Nagli porast potražnje prati i Uberovo ljudsko osoblje, koje je u rijetkim prilikama
upotrijebilo svoje diskrecijsko pravo da snizi cijene, no bilo je nekoliko slučajeva u kojima se
doplata u očima javnosti smatrala pretjeranom i neopravdanom, poput incidenta u Sydneyu,
zbog izvanrednog stanja ili terorističkog čina. Uber se ističe činjenicom da je to korporacija
koja uvijek napreduje i povećava svoje poslovanje. Njihovo financiranje jedinstveno je po
tome što se temelji na udruživanju financijskih sredstava više investitora. Ono što Uber
razlikuje od konkurencije je to što su prvi promovirali ovakav stil poslovanja. Potrošači
uglavnom koriste Uber kako bi zadovoljili sadašnju i hitnu potražnju, u kojem slučaju Uber
ima bolju ponudu od konkurencije, poput alternativnih vrsta privatnog prijevoza poput
taksija.

13
5. Literatura

5.1. Knjige

1. Coulter M. (2010) 'Strategijski menadžment na djelu'. Data Status, Beograd.

5.2. Internetski izvori

1. Bhadana R. (2020) 'What Is Disruptive Business Model?'. Dostupno na:

https://www.feedough.com/what-is-disruptive-business-model/, pristupljeno
31.10.2022.
2. Blog.Uber.com (2012) 'Surge pricing'. Dostupno na:
http://blog.uber.com/2012/01/03/surge-pricing-followup/, pristupljeno 31.10.2022.

14
 3. Kumari A. i Sharma S. (2019) 'Management Analysis of Uber'. Dostupno na:
https://www.researchgate.net/publication/334535923_Management_Analysis_of_Ube
r, pristupljeno 31.10.2022.
4. Mazza E. (2014) 'Uber Raises Fares During Sydney Hostage Crisis, Then Offers Free
Rides'. Dostupno na: https://www.huffpost.com/entry/uber-sydney-surge-
pricing_n_6325026, pristupljeno 31.10.2022.
5. Newcomb A. (2017) 'Uber paid hackers, hid data breach affecting 57 million people'.
Dostupno na: https://www.nbcnews.com/tech/tech-news/uber-paid-hackers-hid-data-
breach-affecting-57-million-people-n823121, pristupljeno 31.10.2022.
6. Organimi.com (n. d.) 'Uber’s Organizational Structure'. Dostupno na:
https://www.organimi.com/organizational-structures/uber/, pristupljeno 31.10.2022.
7. PerformYard.com (2021) 'How Does Uber Do Performance Management?'. Dostupno
na: https://www.performyard.com/articles/how-does-uber-do-performance-
management, pristupljeno 31.10.2022.
8. Varvarina D., Barry B., Phalla P. i Sule S. (n. d.) 'Case Study: Uber and its Surcharge
Policy'. Dostupno na:
https://www.academia.edu/24184856/Management_Information_Systems_Case_Stud
y_Uber_and_its_Surcharge_Policy, pristupljeno 31.10.2022.

6. Popis slika

Slika 1. Uberova ponuda usluga............................................................................................................4

Slika 2. Uberov model poslovanja.........................................................................................................5
Slika 3. Organizacijska struktura korporacije Uber...............................................................................7

15