Dobrodošli

Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo je vanbolnička javna ustanova koja je
od svog prvobitnog osnivanja 1933. godine pod nazivom „Narodni front za žene i matere Grada Sarajeva“
sa ciljem pružanja različitih vidova medicinske i nemedicinske/materijalne pomoći majci i djetetu na
području Grada Sarajeva promijenila više oblika unutrašnje organizacije i dijapazona usluga koje pruža
svojim korisnicima, u smislu konstantnog povećanja obima i kvaliteta usluga zdravstvene zaštite žena i
materinstva.

Zdravstvena zaštita žena

Zdravstvena zaštita žena se sastoji od preventivnih i dijagnostičko-terapijskih

mjera i očuvanja, unapredenja i zaštite zdravlja žena i obuhvata sljedeće procedure:

 Preglede trudnica i kontonuirano praćenje njihovog zdravstvenog stanja

 Ultrazvučne preglede trudnice
 Psihofizičku pripremu trudnica za porođaj
 Preglede babinjare
 Posjete patronažne sestre babinjari i novorođenčetu
 Riješavanje problema steriliteta
 Sistematske preglede žena starijih od 25 godina u cilju ranog
otkrivanja malignih oboljenja
 Ultrazvučne preglede dojke
 Ultrazvučni ginekološki pregled bolesne žene
 Koloskopije
 Citološke preglede na Papanicolau
 Preglede i liječenje žena oboljelih od ginekoloških bolesti
 Zdravstveno vaspitne aktivnosti
 Manje hirurške intervencije
 Po potrebi obavljanje kiretaža kod atreficijelnog i spontanog pobačaja

Prvi ginekološki pregled djevojka / žena bi trebala obaviti u dobi od 18 godina.

U slučaju zdravstvenih tegoba ili spolne aktivnosti, preporučuje se
obaviti i ranije. Nakon prvog pregleda, redovni ginekološki pregledi bi se trebali
obavljati jednom godišnje. Rutinski godišnji pregled može otkriti
bilo kakve abnomarmalnosti, koje se onda pravovremeno liječe.

Ginekološki pregled najbolje je obaviti od 8. do 12. dana menstrualnog ciklusa.

U okviru ginekološki pregleda određuje se stupanj čistoće
iscjetka rodnice kako bi se otkrili uzročnici upale i spolno prenosivih bolesti.

Poželjno je otići na ginekološki pregled u sljedećim situacijama

 Svrbež, crvenilo, ranice ili oteklina u području genitalija

 Neobičan miris i/ili povečan vaginalni iscjedak
 Bolovi u trbuhu ili bolan spolni odnos
 Spoloni odnos sa osobom koja ima spolno prenosivu bolest
 Savjetovanje o adekvatnoj metodi kontracepcije
 I – Istorijat Zavoda

Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo je vanbolnička javna ustanova koja od
svog prvobitnog osnivanja 1933. godine pod nazivom „Narodni front za žene i matere Grada Sarajeva“ sa
ciljem pružanja različitih vidova medicinske i nemedicinske/materijalne/ pomoći majci i djetetu na
području Grada Sarajeva promijenila više oblika unutrašnje organizacije sa ciljem da pruži svojim
korisnicima što kvalitetniju zdravstvenu uslugu.

U periodu socijalističkog uređenja Bosne i Hercegovine odnosno nakon drugog svjetskog rata, ovaj
Zavod bio je organizovan kao OUR „Dispanzer za žene“ u okviru RO „Dom zdravlja Sarajevo“ a koja je
pripadala SOUR-u „Univerzitetsko-medicinski Centar Sarajevo“.

U toku odbrambenog rata na Bosnu i Hercegovinu, u periodu 1992.-1995. godina, ova Ustanova djelovala
je pod imenom „Centar za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva – Sarajevo“ i pružala građanima
Sarajeva sve usluge zdravstvene zaštite žena i materinstva, u skladu sa objektivnim mogućnostima vršenja
djelatnosti u opkoljenom Sarajevu. Objekat Zavoda u ulici Jospia Vancaša broj 1 je u navedenom periodu
direktno pogođen jedanaest puta – različitim artiljerijskim streljivima velikog kalibra. Rekonstrukcija
objekta je izvršena nakon završetka rata uz pomoć Belgijskog Crvenog Križa.

U periodu odbrane grada, od 134 zaposlenika Zavoda sa početka rata, više od polovine zaposlenika
napustili su grad početkom ili u toku agresije, a od zaposlenika koji su ostali da brane svoj grad smrtno su
stradala tri ljekara:

 Prim. dr. sci. med. Miro Kundurović, koji se još uvijek vodi kao nestao sa podrućja naselja
Grbavica,
 Prim. dr. Zdravko Balabanović, specijalista ginekologije i akušerstva i
 Dr. Ramiz Kominlija, specijalista ginekologije i akušerstva, koji su poginuli obavljajući svoju
dužnost u Zavodu.

Po prestanku ratnih dejstava i agresije na Bosnu i Hercegovinu, ova Ustanova permanentno je radila na
obnovi ratom uništenih ljudskih i materijalnih potencijala, te je, uz velike vlastite napore, pomoć Kantona
Sarajevo kao osnovača, te drugih donatora, uspješno revitalizirala svoje kapacitete – nabavkom
savramene dijagnostičke i druge opreme i upošljavanjem visoko-stručnog medicinskog i nemedicinskog
kadra, te danas u svojoj cjelokupnosti predstvalja uzor ustanove za pružanje usluga zdravstvene zaštite
žena i materinstva - kako u Kantonu Sarajevo tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini.

Skupština Kantona Sarajevo donijela je na sjednici odrčanoj 29.06.2000.godine Odluku o osnivanju JU

„Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo“ koja je naslijedila sva prava i
obaveze, opremu i zaposlenike JU „Centar za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva – Sarajevo“.

U toku 2001. godine, tačnije 17.07.2001. godine, objekat Zavoda u ulici Josipa Vancaša broj 1 ponovo je
u potpunosti uništen usljed eksplozije plina, a kojom je prilikom smrtno stradao jedan zaposlenik Zavoda,
a više desetina zaposlenika zadobilo je teže ili lakše fizičke povrede. Navedeni objekat u međuvremeno je
u potpunosti obnovljen i opremljen najsavremenijom medicinskom opremom i pruža sve savremene
medicinske usluge vezane za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva.
 II -Organi rukovođenja i organi upravljanja

Organ rukovođenja je Direktor Zavoda.

Aktuelni Direktor Zavoda je Prim. mr.sci.dr. Mithat Kurtović, specijalista ginekologije i akušerstva,
imenovan od strane Upravnog odbora Zavoda, na sjednici održanoj 21.02.2013. godine, za Direktora
Zavoda na period od četiri godine, počev od 19.03.2013. godine.

Organ upravljanja je Upravni odbor Zavoda.

Aktuelni sastav Upravnog odbora imenovanog od strane Vlade Kantona Sarajevo rješenje broj: 02-05-
9504-26.2/16 od 29.03.2016.godine, a na period od četiri godine

 Eldina Bešlagić - predsjednik UO

 Ramo Kasumović, član
 Mediha Avdić, član
 Enisa Mašić, član
 Velida Delberović Bušatlić , član

Aktuelni sastavNadzornog odbora imenovanog od strane Vlade Kantona Sarajevo rješenje broj: 02-05-
9504-26.16/16 od 29.03.2016.godine, a na period od četiri godine

 Sanela Adžović - predsjednik NO

 Amer Osmanagić , član
 Sabina Prevljak, član

III - Unutrašnja organizacija Zavoda

JU „Zavod za zdravstvenu zaštitu žena i materinstva Kantona Sarajevo“ danas obezbjeđuje cjelovitu
primarnu zdravstvenu zaštitu žena na području Kantona Sarajevo, te dijelom i sekundarnu zdravstvenu
zaštitu navedene populacije – putem razvijenih oblika dispanzerskog rada odnosno konsultativno-
specijalističkih službi, a sve to putem sljedeće unutrašnje organizacije:

A. Perinatološka služba u svom sastavu ima:

 Savjetovalište za zaštitu trudnica, porodilja i majki,

 Genetiško savjetovalište,
 Odjeljenje za ultrazvučnu dijagnostiku (amnioskopija, citohormonalna dijagnostika,
bakteriološko-virusna dijagnostika),
 Ciljana monovalentna patronažna služba,
 Psihofizička priprema trudnica,
 Domicilni porođaj (nemogučnost porođaja u porođajnim salama),

B. Služba za ginekološku zaštitu u svom sastavu ima ordinacije za:

 Detekciju i prevenciju malignih oboljenja genitalnih organa i dojke (sistematski kolposkopski

pregledi, ciljane abrazije i punkcija),
 Ultrazvučnu dijagnostiku oboljenja materice, jajnika i dojke,
 Mamografiju dojke,
 Radiološku dijagnostiku dojke,

C. Služba za planiranje porodice u svom sastavu ima:

 Savjetovalište za kontracepciju;
 Odjeljenje za eksplorativnu ginekološku dijagnostiku i pobačaje,
 D. Endokrinološka služba u svom sastavu ima:

 Savjetovalište za bračni sterilitet,

 Savjetovalište za endokrinološke poremećaje kod žena,
 Juvenilnu ginekologiju,

E. Citološka služba u svom sastavu ima:

 Labaratorij za citološku i citohormonalnu eksplorativnu dijagnostiku,

F. Služba zajedničkih poslova u svom sastavu ima:

 Odjeljenje za pravno-administrativne poslove, koje obavlja sve opće, pravne, kadrovske i druge
administrativne poslove za potrebe Zavoda,
 Odjeljenje za ekonomsko-finansijske poslove, koje obavlja sve ekonomsko -finansijske poslove
Zavoda.

Poslovi iz domena djelatnosti Zavoda obavljaju se na području cijelog Kantona Sarajevo, po lokalitetima:

1. Lokalitet "Centar",
2. Lokalitet "NDC Otoka",
3. Lokalitet "Stari Grad",
4. Lokalitet "Saraje Polje",
5. Lokalitet "Ilidža",
6. Lokalitet "Hadžići",
7. Lokalitet "Vogošća",
8. Lokalitet "Ilijaš",
9. Područna ambulanta "Srednje"
 GINEKOLOŠKI PREGLED

U pripremi za ginekološki pregled bitno je

Ugovoriti pregled u vrijeme kada žena nema menstruaciju, u slučaju iznenadne menstruacije,pregled treba
odgoditi i izabrati novi termin.
Idealno je nemati odnos 24 sata prije pregleda.
Ne koristiti sredstva za ispiranje rodnice 24 sata prije pregleda.
Zapamtiti datum posljednje menstruacije i koliko je dugo ona trajala.

Prije početka ginekološkog pregleda, liječnik ce obaviti kratak razgovor koji uključuje

Opce podatke:
Ime, prezime, datum rođenja, brčno stanje, zanimanje.
Razlog dolaska.
Osobnu anamnezu.
Obiteljsku anamnezu.

Ginekološku anamnezu koja uključuje i osobne i obiteljsku podatke:

Prva menstruacija, zadnja menstruacija, trajanje ciklusa, bolne menstruacije, bol tijekom spolnog odnosa,
neredovan menstrualni ciklus, spolno prenosive bolesti, kontracepcija, sindrom policističnih jajnika,
karcinom dojke u obitelji ginekološki tumori u obitelji itd.

Podatke o uzimanju lijekova:

Oralna hormonska kontracepcija, lijekovi za poticanje ovulacije, antibijotici i drugo.

Tokom pregleda

U svim ginekološkim ambulantama postoji kutak skriven od pogleda, gdje žena pripremajuci se za
pregled,
skida svoju odjeću i ostavlja lične stvari. Tada slijedi namještanje na ginekološkom stolu.
Pozicija za ginekološki pregled je sljedeca: žena lezi na leđima sa široko razmaknutim i podignutim
nogama.
Ova pozicija olakšava ginekološki pregled.

Ginekološki pregled sastoji se od

 Inspekcije
 Pregleda spekulima
 Bimanualnog pregleda
 Uzimanja citološkog obriska rodnice i vrata maternice - PAPA Test
 Ultrazvučnog pregleda

Inspekcija:

Inspekcija je pregled vanjskih genitalija posmatranjem i uočavanjem određenih promejna na njima.

Taj dio pregleda obično brzo prode, tako da žena nema osjećaj da je ginekolog uopće obratio pažnju na
izgled vanjskih genitalija.
Pregled u spekulima:
Nakon pregleda vanjskog spolovila, ginekolog uzima spekulum koji drzi vaginalne stijenke široko
razmaknute i omogučava bolju vizualizaciju unutrašnjosti rodnice i vrata maternice.
Prilikom pregleda se uzima uzorak iscjetka rodnice za analizu , tzv. stupanj čistoće, kojim se utvrđuje
postoje li upalne promjene koje je potrebno liječiti.
U sklopu ginekološkog pregleda najčešće se uzima PAPA Test koji se šalje na citološku analizu.
Spekulum se potom vadi iz rodnice.

Bimanualni pregled:
Bimanualni palpacijski pregled slijedi nakon pregleda u spekulima. Jednom rukom se lagano pritisne
donji dio trbuha, a sa dva prsta ruke se ulazi u rodnicu. Na taj način se ispalpiraju odnosno ispipaju
maternica i jajnici.

Ultrazvučni pregled:
Ultrazvučni pregled dio je kompletnog redovitog ginekološkog pregleda. Metoda je jednostavna,
sigurna, klinički važna i može se ponavljati koliko god puta je potrebno, a da to ni na koji način ne ugrozi
pacijenticu.
Ultrazvukom se uspješno prikazuje anatomija male zdjelice, dobroćudni i zloćudni tumori maternice,
jajnika i jajovoda.
Ginekološki ultrazvučni pregled može se vršiti na dva načina:
1. Transabdominalno tj. preko trbuha
Transabdominalni ultrazvučni pregled radi se kod djevojaka koje nisu imale spolne odnose ili kod velikih
tumora u vagini gdje je pristup vaginalnom sondom otežan.
2. Transvaginalno tj. putem rodnice.
Transvaginalni ultazvuk daje mnogo jasniju sliku jer je sonda mnogo bliza organima koji se
pregledavaju. Transvaginalnim pregledom analizira se normala zdjelicna anatomija:
veličina, oblik maternice, debljina i izgled sluznice maternice, veličina, položaj i izgled jajnika,
eventualno prosireni jajovodi te dno zdjelice. Ponekad se vrši i abdominalni i vaginalni ultrazvuk
da bi se dobro pregledala cijela zdjelica.

Preporuka je da svaka žena bar jednom godišnje napravi ultrazvučni pregled u okviru redovnog
ginekološkog pregleda.

Dodatne indikacije su

 bol u maloj zdjelici

 neredovne, bolne, obilne menstruacije
 izostanak ciklusa
 pračenja rasta mioma maternice te veličine i izgleda cista na jajnicima
 lociraje spirale
 ispitivanje izgleda i veličine maternice i jajnika
 praćenje rasta folikula i debljine sluzokoze maternice u toku tretmana steriliteta
 dijagnoza i potvrda trudnoće i daljne praćenje trudnoće
 kontrola nakon namjernog ili spontanog prekida trudnoće

Savjet koristan za pregled

Na ginekološki pregled pozeljno je ponjeti: peškir, papirne maramice i jedan par pamučnih ćarapica.
Nakon pregleda

Na osnovu ginekološkog pregleda dijagnosticira se uredan nalaz ili različite promjene na genitalijama
žene.
U slučaju da nalaz ginekološkog pregleda nije uredan, raspravlja se o daljnim koracima i potrebnoj
terapiji.
dužina ginekološkog pregleda je različita i ovisi o stanju genitalnih organa žene,
ali u pravilu ne bi trebalo trajati duze od 10 minuta.

PAPA Test

PAPA Pregled je bezbolna metoda uzimanja ćelija sa površine grlića materice i mikroskopski pregled
ćelija u cilju otkrivanja karcinoma grlića materice kao i prekanceroznih promjena na grliću, HPV
infekcije i drugih infekcija. Uzimanje PAPA testa je vrlo jednostavno, brzo i bezbolno, a idealno vrijeme
je od desetog do šesnaestog dana menstrualnog ciklusa, jer je tada uzorak najbolji za citološku analizu.
Preporučuje se da prije uzimanja PAPA Testa žena nema odnos bar tri dana i da ne koristi vaginalne
tablete ili kreme sedam dana prije. Bris se uzima drvenom špatulom i četkicom sa površine grlića i iz
cervikalnog kanala. Kada se uzme bris nenese se na predmetno stakalce koje se stavlja u 96% alcohol koji
služi kao sretstvo za fiksiranje, potom se boji po metodi Papanikolau i nakon toga citolog gleda preparat
pod mikroskopom i postavlja dijagnozu.

PAPA pregled trebaju obavezno raditi jednom u godini:

Sve žene koje su stupile u seksualne odnose, od 20 do 65 godina starosti, ukoliko je nalaz uredan.

Ako PAPA nalaz nije uredan potrebno je intenzivno liječenje i kontrola u preporučenom periodu.
Naravno uz PA–PA koji nije uredan obavezno se radi kolposkopski pregled da bi se našlo tačno mjesto
promjene na grliću koje treba liječiti.
Pregledi u trudnoći

Prvi pregled u trudnoći

Prva kontrola ili prvi pregled u trudnoći trebalo bi da se uradi do 10 nedelje trudnoće a sastoji se od:

 Porodične i lične anamneze: to je razgovor o vašoj porodici i vama, eventualnim bolestima koje
su
vezane za porodicu i vas, vrši se procjena rizika trudnoće tj. stanja koja bi mogla uticati na
trudnoću.
 Reproduktivna anamneza: je razgovor o vašem reproduktivnom zdravlju a odnosi se na kada ste
dobili prvu menstruaciju,
zadnju menstruaciju, broju porođaja i broju pobačaja te prethodnim ginekološkim kontrolama,
nalazu PAPA testa i sl.
 Ginekološki pregled podrazumjeva procjenu veličine trudnoće, te stanje jajnika i materice.
Poželjno je
tada uraditi PAPA test.
 Labaratorijske pretrage: kompletna krvna slika, krvna grupa i Rh faktor, urin, krvni pritisak i
tjelesna težna.
 Ultrazvučni pregled je obavezan da se ustanovi starost trudnoće i stanje ploda, tada je najtačnija
procjena trajanja trudnoće.

Drugi pregled u trudnoći je od 10 do 14 nedelje – Fetalni skrining.

U periodu od 11+5 – 13+5 nedelje radi se poseban ultrazvučni pregled koji se zove fetalni skrining.
Fetalni skrining je rani ultrazvučni pregled kojim se otkrivaju anomalije ploda i promjene na plodu koje bi
mogle ukazati da razvoj ploda nije uredan.

Kontrolni pregled od 14 do 28 nedelje trudnoće

Ukoliko je sa trudnoćom sve u redu svaki sljedeći pregled trebao bi se dogoditi svake 4 nedelje i sastojati
od:

 ginekološkog pregleda.
 ultrazvučnog pregleda od 20 – 24 nedelje.
 mjerenja udaljenosti fundus – simfiza, otkucaja plodovog srca.
 kontrola urina, kontrola krvnog pritiska i tjelesne težine.
 ginekolog će procjeniti potrebu još nekih analiza.

Kontrolni pregled od 28 do 34 nedelje trudnoće su na tri nedelje i sastoje se od:

 ginekološkog pregleda.
 ultrazvučnog pregleda od 30 – 34 nedelje.
 mjerenja udaljenosti fundus – simfiza, otkucaja plodovog srca.
 kontrola urina, kontrola krvnog pritiska i tjelesne težine.
 ginekolog će procjeniti potrebu još nekih analiza.

Kontrolni pregled od 34 do 38 nedelje trudnoće su na 15 dana

Nakon 38 nedelje kontrole su svakih 7 dana do porođaja.