You are on page 1of 24

Kolegij: Menadžment u zdravstvu

ZAKONI VAŽNI ZA ZDRAVSTVO

Fakultet zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci


ZAKONI I PRAVILNICI, PROPISI

Zakon o sestrinstvu („Narodne novine“ broj 121/03, 117/08, 57/11)


Zakon o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“ broj 150/08, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12,35/12, 70/12,
144/12, 82/13, 159/13, 22/14 , 154/14,70/16 )
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13)
Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 85/06, 150/08, 71/10)
Zakon o zaštiti prava pacijenata („Narodne novine“ broj 169/04, 37/08)
Zakon o kvaliteti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi („Narodne novine“ broj 124/11)
Zakon o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“ broj 30/09, 24/10, 22/13)
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine broj 123/03, 198/03,105/04, 174/04, 02/07, 46/07,
45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15)
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija(„Narodne novine“ broj 82/15)
Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničara („Narodne novine“ broj 139/09, 32/12)
Pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara – medicinskih tehničara u djelatnosti hitne medicinske pomoći
(„Narodne novine“ broj 28/11)
Pravilnik o uvjetima za razvrstavanje bolničkih zdravstvenih ustanova u kategorije („Narodne novine“ broj 95/10, 86/15)
Pravilnik o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove („Narodne novine“ broj 31/11)
Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne
medicine (NN 42/11, 71/16)
Pravilnik o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehničke opreme za obavljanje zdravstvene
djelatnosti (NN 61/11, 128/12, 124/15, 8/16)
Pravilnik o sestrinskoj dokumentaciji u bolničkim zdravstvenim ustanovama („Narodne novine“ broj 79/11, 131/12, 71/16)
OPĆI AKTI HRVATSKE KOMORE MEDICINSKIH
SESTARA
Statut HKMS (pročišćeni tekst)
Etički kodeks
Pravilnik o sadržaju, rokovima, i postupku stručnog usavršavanja i provjere stručnosti
medicinskih sestara (pročišćeni tekst)
Pravilnik o pravima i odgovornostima medicinskih sestara
Pravilnik o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju Odobrenja za samostalan rad
Pravilnik o vođenju Registra
Pravilnik o izboru tijela HKMS
Pravilnik o radu povjerenstava (pročišćeni tekst)
Pravilnik o kriterijima za plaćanje kotizacije
Poslovnik o radu Skupštine HKMS
Poslovnik o radu Vijeća HKMS
Poslovnik o radu podružnica HKMS
Poslovnik o radu Stručnog vijeća
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Zdravstvena zaštita

- sustav društvenih, skupnih i individualnih mjera i aktivnosti za očuvanje i


unaprijeđenje zdravlja, sprečavanje bolesti, rano otkrivanje bolesti, pravodobno
liječenje te zdravstvenu njegu i rehabilitaciju;

- svaka osoba ima pravo na zdravstvenu zaštitu i na mogućnost ostvarenja najviše


moguće razine zdravlja (u skladu s odredbama ZZZ i ZOZO);

- svaka je osoba obvezna brinuti se o svom zdravlju;

- nitko ne smije ugroziti zdravlje drugih;

- svaka osoba je u hitnim slučajevima obvezna pružiti prvu pomoć ozlijeđenoj ili
bolesnoj osobi i omogućiti joj pristup do prve medicinske pomoći.
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Zdravstvena djelatnost

- djelatnost od interesa za RH koja se obavlja kao javna služba i koju po stručno-


medicinskoj doktrini i uz uporabu medicinske tehnologije obavljaju zdravstveni
radnici pri pružanju zdravstvene zaštite;

- obavlja se na primarnoj sekundarnoj i tercijarnoj razini, te na razini zdravstvenih


zavoda;

- obavljaju je zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici


pod uvjetima i na način propisan Zakonom zdravstvenoj zaštiti, Zakonom o
obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o ustanovama, Zakonom o
trgovačkim duštvima i Zakonom o koncesijama;
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

Zdravstveni radnici

- osobe koje imaju obrazovanje zdravstvenog usmjerenja i neposredno u vidu


zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu, uz obvezu poštivanja
moralnih i etičkih načela zdravstvene struke;

- obveza je zdravstvenih radnika da pri pružanju zdravstvene zaštite postupaju


prema pravilima zdravstvene struke, na način da svojim postupcima ne ugroze
život i zdravlje ljudi ;

- obveza je poslodavca sve zdravstvene radnike koji neposredno ili u vidu


zanimanja pružaju zdravstvenu zaštitu stanovništvu osigurati od štete koja bi
mogla nastati u provođenju zdravstvene zaštite;
ZAKON O SESTRINSTVU

Zakonom je uređen sadržaj i način djelovanja, standard obrazovanja, uvjeti za


obavljanje djelatnosti, dužnosti i kompetencije, kontrola kvalitete i stručni nadzor
nad radom medicinskih sestara u RH;

Djelatnost medicinskih sestara

- djelatnost obuhvaća sve postupke, znanja i vještine zdravstvene njege;


- u provođenju djelatnosti primjenjuje najbolje stručno znanje, poštujući prava
pacijenta, etička i stručna načela koja su u funkciji zaštite zdravlja stanovništva i
svakog pacijenta osobno;
- dužnost čuvanja profesionalne tajne;
- radi osobnih, vjerskih ili moralnih razloga ima pravo na priziv savjesti i može
odbiti provođenje njege ako se to ne kosi s pravilima struke, te ako time ne
uzrokuje posljedice za zdravlja ili ne ugrozi život pacijenta.
ZAKON O SESTRINSTVU

Uvjeti za obavljanje djelatnosti

- medicinska sestra koja nije stekla temeljnu naobrazbu može provoditi


zdravstvenu njegu samo pod nadzorom – medicinska sestra pripravnik;

- medicinska sestra koja je stekla temeljnu naobrazbu provodi zdravstvenu njegu


samostalno, a na temelju odobrenja za samostalan rad u skladu s
kompetencijama stečenim obrazovanjem;

- odobrenje za samostalni rad izdaje Komora


ZAKON O SESTRINSTVU

Dužnosti medicinskih sestara

- primjena svih dostupnih znanja iz područja sestrinstva, temeljenog na dostatnom


razumijevanju struke, fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih osoba, kao i odnosa
između zdravstenog stanja čovjeka te njegovog fizičkog i društvenog okruženja,
– primjena metoda rješavanja problema u provođenju zdravstvene njege koje zahtijevaju
vještinu analitičkog kritičkog pristupa,
– postupanje po utvrđenim pravilima i protokolima za provođenje postupaka u zdravstvenoj
njezi,
– provedba zdravstvene njege po utvrđenom planu njege,
– primjenjivanje, provođenje i evidentiranje od liječnika ordinirane lokalne, peroralne i
parenteralne terapije,
– pravovremeno izvješćivanje liječnika u slučaju nastupa komplikacija primijenjene terapije,
– provedba postupaka iz područja zaštite zdravlja i prevencije bolesti,
– vođenje sestrinske dokumentacije kojom se evidentiraju svi provedeni postupci tijekom 24
sata,
ZAKON O SESTRINSTVU

– pravovremeno izvješćivanje liječnika o stanju bolesnika, posebice o promjeni zdravstvenog


stanja,
– pristupanje postupku oživljavanja u slučaju odsutnosti liječnika,
– čuvanje profesionalne tajne,
– poštivanje prava bolesnika,
– poštivanje etičkog kodeksa medicinskih sestara,
– poštivanje vjerskih načela pacijenta,
– suradnja sa svim članovima tima,
– čuvanje ugleda ustanove (poslodavca),
– ekonomično i učinkovito korištenje pribora i opreme i
– djelovanje u interesu bolesnika.
ZAKON O SESTRINSTVU

Kompetencije medicinskih sestara – Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju


inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakon o sestrinstvu

Medicinske sestre s temeljnom naobrazbom:

- primjenjuje znanja i vještine iz područja zdravstvene skrbi, osnovnih predmeta struke i


društvene skupine predmeta u razumijevanju fizioloških funkcija i ponašanja zdravih i bolesnih
pojedinaca kao i odnosa između zdravstvenog stanja pojedinca i njegovog fizičkog i društvenog
okruženja,
– primjenjuje načela sestrinske etike – etičkog kodeksa medicinskih sestara,
– primjenjuje deklaracije o ljudskim pravima i pravima bolesnika,
– osigurava povjerljivost i sigurnost pisanih i usmenih informacija dobivenih obavljanjem
profesionalnih dužnosti,
– primjenjuje važeće propise u obavljanju profesionalne dužnosti,
– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju osnovne zdravstvene/sestrinske njege u
skladu sa standardiziranim postupcima i samovrednovanjem rada,
ZAKON O SESTRINSTVU

– sudjeluje u planiranju, pripremanju i provođenju i/ili u izvođenju medicinsko-tehničkih


zahvata zdravih i bolesnih pojedinaca svih životnih dobi,
– potiče i/ili pomaže bolesniku u zadovoljavanju osnovnih životnih aktivnosti poštujući njegovo
ljudsko dostojanstvo i kulturološke različitosti,
– sudjeluje u unapređenju i osiguravanju kakvoće postupaka zdravstvene/sestrinske njege,
– vodi zdravstvenu dokumentaciju i dokumentaciju zdravstvene/sestrinske njege, izvješćuje
članove zdravstvenog tima poštujući tajnost podataka,
– koristi suvremenu informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u pisanom, govornom i
elektroničkom obliku,
– prepoznaje životno ugroženog pojedinca i primjenjuje hitne medicinske postupke sukladno
kompetencijama,
– sudjeluje u zdravstvenom odgoju pojedinca, obitelji i zajednice svih životnih dobi s ciljem
promicanja zdravlja i zdravog načina života,
ZAKON O SESTRINSTVU

– primjenjuje postupke očuvanja zdravlja i zdravog okoliša te skrb za osobnu sigurnost,


sigurnost pojedinca i zajednice,
– primjenjuje pravila zaštite na radu i rada na siguran način,
– primjenjuje vještine komuniciranja s članovima tima za zdravstvenu/sestrinsku njegu i ostalim
osobljem te s pacijentom, njegovom obitelji i zajednicom,
– razvija samostalnost i samoinicijativnost u radu u okviru profesionalne odgovornosti,
– sudjeluje u radu zdravstvenoga i/ili multidisciplinarnoga tima u okviru profesionalne
odgovornosti,
– razvija odgovornosti za cjeloživotno učenje, profesionalni razvoj i unapređenje kompetencija
u skladu s potrebama tržišta rada,
– sudjeluje u izobrazbi učenika i stručnom usavršavanju zdravstvenog osoblja.
ZAKON O SESTRINSTVU

Medicinska sestra prvostupnica osim navedenih kompetencija:


– utvrđuje potrebe pacijenta za zdravstvenom njegom,
– planira, organizira, provodi i procjenjuje kvalitetu zdravstvene/sestrinske njege,
– sudjeluje u procesu očuvanja zdravlja i sprečavanju nastanka bolesti stanovnika,
– nadzire rad svih radnika koji na bilo koji način utječu na proces provođenja
zdravstvene/sestrinske njege,
– odgovorna je za evidentiranje svih provedenih postupaka i aktivnosti provođenja
zdravstvene/sestrinske njege tijekom 24 sata,
– sudjeluje u istraživačkom radu.
ZAKON O SESTRINSTVU

Medicinska sestra magistra sestrinstva osim navedenih kompetencija :

– izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju,
– provodi znanstveni rad,
– organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog
autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene
zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost,
– upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene
njege.

Kompetencije medicinske sestre sa završenom specijalističkom izobrazbom te


poslijediplomskim sveučilišnim studijem određen je popisom izlaznih
kompetencija/ishodima učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju
medicinskih sestara, odnosno propisima o visokim učilištima, koje se nadovezuju na
temeljne sestrinske kompetencije.
.
ZAKON O SESTRINSTVU

Medicinska sestra čini težu povredu radne dužnosti:

– kada zbog nemara ili neznanja nepravilnim postupanjem nanese štetu zdravlju bolesnika,
– kada promjeni način i sadržaj od liječnika ordinirane terapije i
– kada namjerno učini materijalnu štetu.

Medicinska sestra ne smije provoditi postupke koji nisu u području njezine djelatnosti, a mogu
izravno ili neizravno naštetiti bolesniku.

U slučaju kada bolesnik svjesno odbija ordinirani postupak ili primjenu ordinirane terapije
medicinska sestra je obvezna odmah izvijestiti ovlaštenoga liječnika.
ZAKON O RADU

Radnopravni status

- uređen Zakonom o radu kao temeljnim pravnim aktom koji uređuje prava i obveze koje
proizlaze iz ugovora o radu

- Kolektivni ugovori:

- Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama


- Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

- Interni akti poslodavca

- Pravilnik o radu
- Pravilnik o untarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta

- Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama


ZAKON O RADU

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja regulira

- radne odnose (zasnivanje, pripravnički staž)


- radno vrijeme
- odmore i dopuste (dnevni, tjedni, godišnji, plaćeni dopust)
- prestanak ugovora o radu (otkaz, skrivljeno ponašanje)
- plaću (način obračuna, uvećanja plaće, dežurstvo, pripravnost)
- ostala materijalna prava (pomoć, naknada za odvojeni život)
- zaštitu na radu
- prava obveze i ovlasti sindikata
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIIJENATA

Pravo na suodlučivanje
- pravo na suodlučivanje pacijenta obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na
prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka.

Pravo na obaviještenost
Pacijent ima pravo na potpunu obaviještenost o:
– svome zdravstvenom stanju, uključujući medicinsku pro­cjenu rezultata i ishoda određenoga
dijagnostičkog ili terapijskog postupka,
– preporučenim pregledima i zahvatima te planiranim datumima za njihovo obavljanje,
– mogućim prednostima i rizicima obavljanja ili neobav­ljanja preporučenih pregleda i zahvata,
– svome pravu na odlučivanje o preporučenim pregledima ili zahvatima,
– mogućim zamjenama za preporučene postupke,
– tijeku postupaka prilikom pružanja zdravstvene zaštite,
– daljnjem tijeku pružanja zdravstvene zaštite,
– preporučenom načinu života,
– pravima iz zdravstvenoga osiguranja i postupcima za ostva­rivanje tih prava.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIJENATA

Pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka


Pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak, osim
u slučaju neodgodive medicinske intervencije čije bi nepoduzimanje ugrozilo život i zdravlje
pacijenta ili izazvalo trajna oštećenja njegovoga zdravlja.

Zaštita pacijenta koji nije sposoban dati pristanak


Za pacijenta koji nije pri svijesti, za pacijenta s težom duševnom smetnjom te za poslovno
nesposobnog ili maloljetnog pacijenta, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije,
suglasnost potpisuje zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Ako se zbog hitne situacije ne može dobiti suglasnost zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika
iz pacijent će se podvrći dijagnostičkom, odnosno terapijskom postupku samo u slučaju kada bi
zbog nepoduzimanja postupka bio neposredno ugrožen njegov život ili bi mu prijetila ozbiljna i
neposredna opasnost od težeg oštećenja njegovoga zdravlja. Postupak se može provoditi bez
pristanka zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika pacijenta samo dok traje navedena
opasnost.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIIJENATA

Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji

Pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na


dijagnostiku i liječenje njegove bolesti.Pacijent ima pravo o svome trošku zahtijevati presliku
medicinske dokumentacije.

Medicinska dokumentacija koja se uručuje pacijentu po završenom liječničkom pregledu,


odnosno po završenom liječenju propisuje se posebnim zakonom kojim se uređuju vrste i
sadržaj te način vođenja, čuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicinskom dokumentacijom.

U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izrijekom zabranio, pravo na uvid u
medicinsku dokumentaciju bračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj,
punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIIJENATA

Pravo na povjerljivost

Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno
propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka.
Pacijent ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o
njegovu prijmu u stacionarnu zdrav­stvenu ustanovu kao i o njegovom zdravstvenom stanju.
Pacijent može imenovati i osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.

Pravo na održavanje osobnih kontakata

Tijekom boravka u stacionarnoj zdravstvenoj ustanovi pacijent ima pravo primanja posjetitelja
sukladno kućnom redu zdravstvene ustanove te pravo zabraniti posjete određenoj osobi ili
osobama.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIIJENATA

Pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove

Pacijent ima pravo samovoljno napustiti stacionarnu zdravstvenu ustanovu, osim u slučajevima
propisanim posebnim zakonom, u slučajevima kada bi to štetilo njegovome zdravlju i zdravlju ili
sigurnosti drugih osoba.
O namjeri napuštanja ustanove pacijent mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu pred dva
istovremeno nazočna svjedoka koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta da napusti ustanovu.
Pisana izjava prilaže se u medicinsku dokumentaciju pacijenta.
Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove bez najave nadležan zdravstveni
radnik obvezan je upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako to nalaže zdravstveno
stanje pacijenta nadležan zdravstveni radnik o napuštanju zdravstvene ustanove bez najave
obvezan je obavijestiti osobu koja treba biti informirana o njegovom zdravstvenom stanju, a
nadležna tijela u sluča­jevima određenim posebnim propisima. Ako je pacijent nesposoban za
rasuđivanje, odnosno maloljetan nadležan zdravstveni radnik obvezan je obavijestiti njegova
zakonskog zastupnika, odnosno skrbnika.
ZAKON O ZAŠTITI PRAVA PACIIJENATA

Pravo na privatnost

Pri pregledu, odnosno liječenju, a naročito prilikom pružanja osobne njege pacijent ima pravo
na uvjete koji osiguravaju privatnost.

Pravo na naknadu štete

Pacijent ima pravo na naknadu štete sukladno općim propisima obveznoga prava.

You might also like