You are on page 1of 14

Miroslav Glavičić

Kultovi The Cults


antičke of ancient
Senije Senia
Miroslav Glavičić
KULTOVI ANTIČKE SENIJE
The Cults of ancient Senia

Nakladnik
Sveučilište u Zadru

Za nakladnika
Ante Uglešić, rektor

Povjerenstvo za izdavačku djelatnost


Josip Faričić (predsjednik)

Recenzenti
Nenad Cambi
Marin Zaninović

Lektor
Kazimir Šćiran

Prijevod na engleski jezik


Marija Kostić

Grafičko oblikovanje korica


Ljubica Marčetić Marinović

Prijelom i računalna obrada


Denis Gospić

Tisak
DENONA d.o.o.

Naklada
350

ISBN
978-953-331-041-1

Izdavanje ove knjige financijski je potpomoglo


Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta

CIP-Katalogizacija u publikaciji
Znanstvena knjižnica Zadar

UDK 904(497.5 Senj)”652”

GLAVIČIĆ, Miroslav

Kultovi antičke Senije / Miroslav Glavičić.


- Zadar : Sveučilište, 2013. - 114 str. : ilustr.
(pretežno u bojama) ; 30 cm

Bibliografija: str. 102 ; bibliografske bilješke uz


tekst. - Kazala.

ISBN 978-953-331-041-1

140522057
Miroslav Glavičić

Kultovi The Cults


antičke of ancient
Senije Senia

Sveučilište u Zadru Zadar, 2013.


sadržaj / contents

Uvod 1
Introduction

Kult Magnae Matris 7


The Cult of Magna Mater

Kult Dijane 39
The Cult of Diana

Kult Libera 59
The Cult of Liber

Serapisov kult 81
The Cult of Serapis

Kult Mitre 89
The Cult of Mithra

Kazala 104
Indexes
SERAPISOV KULT

THE CULT OF SERAPIS

U lapidariju Gradskog muzeja Senj pohranjen je mali Small marble statue of the god Serapis is housed in
mramorni kip boga Serapisa koji je godine 1898. u the collection of stone monuments of the City Mu­
zidu palače Vukasović opazio J. Brunšmid (Sl. 1).1 seum in Senj. It was noticed by J. Brunšmid in the
Sačuvan je donji dio kipa božanstva (presječeno wall of the Vukasovič Palace (fig. 1). 1 Lower part of
u visini pojasa) koje sjedi na tronu.2 Oko struka the deity was preserved (cut at the height of waist)
omotan je himation koji, spuštajući se prema dolje, sitting on a throne.2 A himation was wrapped
pokriva noge do gležnja. Noge su postavljene na around waist which descends downwards covering
podij, stopala su vidljiva. Desna noga ispružena je the legs to ankles. Legs are on the podium, feet are
malo naprijed, pa se čini da je lik težinu tijela pre­ visible. Right leg is stretched to the front so it seems
nio na neki oslonac koji se nalazio s njegove lijeve that the figure transfers its weight to some support
strane. Na desnoj strani prijestolje je plastično iz­ on its left side. On the right side the throne is made
vedeno (stupići s profilacijama i pravokutno udub­ plastically (small columns with mouldings and
ljenje koje daje dojam dubine). Stražnja strana rectangular cavity giving an impression of depth).
fino je zaravnjena. Površina trona s desne strane Back side is smoothed. Surface of the throne on the
veća je od one na lijevoj, gdje je u gornjem kutu right side is larger than the one on the left, where a
sačuvan trag nekog prikaza (stupić ili drvo) o koje trace of some depiction (small column or a tree) on
se božanstvo oslanja. Uz desnu nogu vjerojatno je which the deity leaned was preserved in the upper
bila prikazana neka životinja. Cjelokupni prikaz corner. Some animal was probably depicted next
postavljen je na bazu, ispod koje se nalazio pos­ to the right leg. Entire depiction was placed on the
vetni natpis uklesan u tri retka unutar tabulae ansa­ basis, under which was a votive inscription carved
tae.3 Natpis u rekonstrukciji glasi: Sarmenti[us] / in three rows within a tabula ansata.3 Reconstruct­
Geminus / [Sar]apidi [D]e[o] [Sa]nct[o].4 ed inscription reads Sarmenti[us] / Geminus / [Sar]
Ikonografske karakteristike božanstva nisu apidi [D]e[o] [Sa]nct[o].4
vidljive, a da nema sačuvanog prijepisa posvetnog Iconographic characteristics of the deity are not
natpisa, atribucija lika bila bi zasigurno pogrešna visible, and if a copy of votive inscription was not

1 J. BRUNŠMID, 1898, 172-173; P. SELEM, 1972, 8; M.-Ch. 1 J. BRUNŠMID, 1898, 172-173; P. SELEM, 1972, 8; M.-Ch. BU­
BUDISCHOVSKY, 1977, 176; A. GLAVIČIĆ, 1981-82, 66-68; P. DISCHOVSKY, 1977, 176; A. GLAVIČIĆ, 1981-82, 66-68; P.
SELEM, 1997, 47; B. LJUBOVIĆ, 2000, 82 (Inv. GMS 13); M. SELEM, 1997, 47; B. LJUBOVIĆ, 2000, 82 (Inv. GMS 13); M.
GLAVIČIĆ, 2005, 226. GLAVIČIĆ, 2005, 226.
2 Dimenzije: najveća visina 27 cm, najveća širina 28 cm, najveća de­ 2 Dimensions: greatest height 27 cm, greatest width 28 cm, greatest
bljina 21 cm. thickness 21 cm.
3 Zaslugom J. Brunšmida ostao je zabilježen natpis koji je do vre­ 3 Owing to J. Brunšmid an inscription was recorded which was lost
mena pohrane u lapidarij Gradskog muzeja Senj izgubljen. A. before it was deposited in the collection of stone monuments in the
GLAVIČIĆ, 1981-82, 66. City Museum in Senj. A. GLAVIČIĆ, 1981-82, 66.
4 CIL III, 15092; M. GLAVIČIĆ, 1994, 69-70. 4 CIL III, 15092; M. GLAVIČIĆ, 1994, 69-70.

81
Sl. 1. Ulomak mramornog kipa boga Serapisa
(Gradski muzej Senj, foto M. Glavičić)
Fig. 1. Fragment of a marble statue of the god Serapis
(Senj City Museum, photograph by M. Glavičić)
Serapisov kult / The Cult of Serapis

jer poza sjedećeg božanstva može odgovarati npr. preserved, attribution of the figure would probably
prikazu Jupitera. Dakle, posvetni natpis kazuje da be wrong as the posture of a sitting deity may corre­
se radi o prikazu egipatskog boga Serapisa. Imajući spond to e.g. depiction of Jupiter. Votive inscription
to u vidu, premda se o izvornom izgledu može says that this is a depiction of the Egyptian god Sera­
samo nagađati, možemo pretpostaviti da je bog pis. Having this in mind, we can assume that the god
prikazan kao muškarac u zrelim godinama buj­ne depicted as a man in mature age with rich hair and
kose i brade, na glavi ima kalathos ili modius, uz beard, had a kalathos or modius on his head, next
desnu nogu nalazio se lav ili kerber, lijevom ru­ to his right leg was a lion or Cerberus. With his left
kom bog se naslonio na drvo oko kojega se obavija arm the god is resting on a tree which is entwined by
zmija, a u desnoj ruci ima šišku ili ju je postavio na a snake, and in his right hand is a cone or he put it
glavu životinje. on the animal’s head.
U Zemaljskom muzeju u Sarajevu pohranjena In the National Museum in Sarajevo there is a
je gema od crvenkastog karneola na kojoj je prika­ gem made of reddish carneol depicting a head of a
zana glava muškarca bujne kose i brade, na glavi man with exuberant hair and beard, and character­
je karakterističan kalathos po kojemu se prepoznaje istic kalathos which is typical for the depiction of
prikaz Serapisa.5 Prema navodu u literaturi, gema Serapis.5 According to information from literature,
potječe iz Senja. Osim dimenzija (15 x 10 mm) drugi the gem is from Senj. Except for dimensions (15 x 10
podatci nisu poznati. mm) other information is not known.
Serapis (Σάραπις, Sarapis)6 je bio “novi” bog koji Serapis (Σάραπις, Sarapis)6 was a “new” god who
je u sebi udružio božanska svojstva više različitih united divine characteristics of several various Hel­
helenističkih i egipatskih božanstava.7 Naime, u lenistic and Egyptian deities.7 Namely in new politi­
novonastalim političkim okolnostima nakon smrti cal circumstances after the death of Alexander the
Aleksandra Velikoga i zbog sve jačeg grčkog utjeca­ Great and stronger Greek influence new Egyptian dy­
ja novi su egipatski dinasti, premda vjerni štovanju nasts, though loyal to honoring ancient gods, wanted
drevnih bogova, željeli približiti svoju religiju Grci­ to make their religion closer to the Greeks. In that
ma. Tako Serapis postaje spona između egipatske way Serapis became a link between the Egyptian and
i grčke religije. Službeno je ustoličen za vladanja Greek religion. He was officially inaugurated dur­
Ptolomeja I. Sotera i postaje vrhovno i univerzalno ing the reign of Ptolemy I Soter and became supreme
božanstvo kozmičkih i ktoničkih obilježja, ali i sa and universal deity with cosmic and chthonic char­
soteriološkim naznakama.8 U njegovoj ikonografiji acteristics, and soteriological aspects.8 In his iconog­
prevladavaju helenistički elementi, koji su svaka­ raphy Hellenistic elements are dominant, which are
ko povezani i s ikonografskim prototipom koji se definitely related with iconographic prototype which
nalazio u njegovu najvećem i najpoznatijem hra­ was located in his greatest and most famous temple
mu u Aleksandriji. Taj je Serapeum (Serapeion) in Alexandria. This Serapeum (Serapeion) which was
sagrađen u doba vladavine Ptolomeja III. (246. built during the reign of Ptolemy III (246 –222 BC)
–222. pr. Kr.) krasio kip boga koji je izradio slavni was decorated with the statue of the god made by the
kipar Brijaksid. Serapis je prikazan kao vrhovno famous sculptor Briaxides. Serapis was depicted as a
božanstvo u liku zreloga muškarca bujne kose i supreme deity in the figure of a mature man with ex­
brade, na glavi mu je kalathos, a on dostojanstveno uberant hair and beard, and a kalathos on his head,
sjedi na prijestolju poput Zeusa. sitting with dignity on a throne like Zeus.

5 M.-Ch. BUDISCHOVSKY, 1977, 176; P. SELEM, 1997, 48. 5 M.-Ch. BUDISCHOVSKY, 1977, 176; P. SELEM, 1997, 48.
6 L. VIDMAN, 1970; R. TURKAN, 1996, 76-79. 6 L. VIDMAN, 1970; R. TURKAN, 1996, 76-79.
7 Prije vladavine dinastije Ptolomeja u Egiptu je postojao Oserapis 7 Prior to the rule of the Ptolemies in Egypt there was Oserapis
(Userhapi, Asar-Hapi), božanstvo koje je u osnovi sveti bik Mem­ (Userhapi, Asar-Hapi), deity who is basically a holy bull of Mem­
fisa i čija se etimoligija imena izvodi od imena boga Ozirisa i bika phis and whose etymology of the name is derived from the names
Apisa (L. VIDMAN, 1970, 23). Od helenističkih bogova Serapis of the god Osiris and bull Apis (L. VIDMAN, 1970, 23). From Hel­
preuzima božanska svojstva Zeusa, Helija, Dionisa, Hada i Ask­ lenistic gods Serapis accepted divine characteristics of Zeus, Helios,
lepija. Dionysius, Hades and Asclepius.
8 P. SELEM, 1997, 23. 8 P. SELEM, 1997, 23.

83
Miroslav Glavičić: Kultovi antičke Senije / The Cults of ancient Senia

Zbog dobrih političkih odnosa i napose Due to good political relations and particularly
razgranate trgovine između Aleksandrije i Rima egi­ developed trade between Alexandria and Rome Egyp­
patski se kultovi javljaju u Italiji u 2. st. prije Krista, tian cults appeared in Italy in the 2nd century BC,
a već u Sulino doba postoje podatci o štovateljima and as early as Sulla’s period there are information
egipatskih bogova.9 Poznato je nekoliko odluka Se­ about the followers of the Egyptian gods.9 We know
nata kojima se zabranjuje štovanje egipatskih bogo­ of several Senate’s decisions that prohibit honoring
va i naređuju da se sruše Izidina i Serapisova svetišta. of Egyptian gods and order destroying sanctuaries of
Godine 43. prije Krista izgrađeno je svetište egipat­ Isis and Serapis. In 43 BC a sanctuary of Egyptian de­
skih božanstava poznato kao Iseum Campese i to ities was built known as Iseum Campese, out of city
izvan gradskog pomerija. Popularnost štovanja egi­ pomerium. Popularity of honoring the Egyptian cults
patskih kultova varirala je tijekom 1. st. nakon Kris­ varied during the 1st century AD.10 During Tiberius’
ta.10 Tako se na primjer u doba Tiberijeve vladavine reign great persecution of honorers of the Egyptian
zbio veliki progon štovatelja egipatskih (i judejskih) (and Judean) cults happened i.e. in the year 19 after
kultova, tj. godine 19. prema odluci Senata 4.000 the decree of the Senate 4000 freedmen possessed by
libertina opsjednutih praznovjerjem poslano je na superstition were sent to Sardinia “to subdue robber­
Sardaniju “da ondje suzbiju razbojstva, a podlegnu ies, and if they were overcome by unhealthy climate,
li nezdravom podneblju, mala šteta”.11 Ostalima je damage is minimal.”11 Others could give up ungodly
dana mogućnost da se odreknu bezbožnog kulta, a cult, and if they did not do that they had to leave Italy.
ako to ne učine, neka napuste Italiju. U doba Kaligule During Caligula Egyptian cults became legitimate in
egipatski kultovi stječu legalitet u Rimu. Prije nego Rome. Before Vespasian became an emperor, he vis­
što je postao car, Vespazijan je posjetio Serapeum u ited Serapeum in Alexandria. Popularity of Serapis’
Aleksandiji. Popularnost Serapisova kulta raste i za cult grew during the reigns of subsequent emperors,
vladavine sljedećih careva, kulminira u doba dinasti­ it culminated during the Severan dynasty, and Cara­
je Severa, a Karakala, koji je bio gorljivi propagator cala, who was a zealous propagator of the Egyptian
egipatskih kultova, posvećuje na Kvirinalu Serapi­ cults consecrated Serapis’ temple on Quirinal, raising
sov hram, uzdižući ga na rang službenog božanstva Serapis to the rank of official deity by dedication for­
dedikacijom Serapidi Deo Sancto (ili Invicto).12 mula Serapidi Deo Sancto (or Invicto).12
Kao i drugi poganski kultovi i Serapisov kult As well as other pagan cults, Serapis’ cult also
nestaje pred naletom dominirajućeg kršćanstva. Go­ disappeared under the impact of dominant Christi­
dine 385. na poticaj biskupa Theophila porušen je anity. In 385 bishop Theophil incited demolition of
aleksandrijski Serapeum, a kršćanski pisci bilježe da the Alexandrian Serapeum, and the Christian writers
je u gradu, gdje su se ranije zbili sukobi kršćana i recorded that the “fort of paganism” was destroyed
nekršćana, srušena “utvrda poganstva”. in the city where Christians and non-Christians con­
Kada je 1898. J. Brunšmid u zidu palače fronted earlier.
Vukasović ugledao Serapisov kipić, vidjela su se When in 1898 J. Brunšmid saw Serapis’ statuette,
slova posvete. Prema predloženoj Brunšmidovoj res­ in the wall of the Vukasović palace, letters of dedica­
tituciji, a pri tom je važno naglasiti da ne postoji niti tion were visible. Serapis was deus sanctus according
jedan razlog zbog kojega bi dvojili u njezinu točnost, to proposed Brunšmid’s reconstruction, and there is
Serapis je deus sanctus. Posveta “svetom bogu” je no reason to doubt its exactness. Dedication to the
rijetka, ali ima dobre analogije koje omogućavaju “holy god” is rare, but it has good analogies allow­
vrlo preciznu dataciju, pa s velikom sigurnošću mali ing very precise dating so that we can date the small
kipić boga Serapisa s pripadajućim posvetnim natpi­ statuette of the god Serapis with the belonging vo­
som datiramo u prvu polovicu 3. st.13 tive inscription to the first half of the 3rd century.13

9 O štovanju kulta Serapisa i drugih egipatskih božanstava u gradu 9 About honoring the cult of Serapis and other Egyptian deities in the
Rimu, Italiji i zapadnim provincijama usp. L. VIDMAN, 1970, 95- city of Rome, Italy and western provinces, cf. L. VIDMAN, 1970,
124. 95-124.
10 O odnosu rimskih careva prema štovanju egipatskih božanstava 10 About the attitude of the Roman emperors towards honoring
usp. R. E. WITT, 1997, 222-242. Egyptian deities cf. R. E. WITT, 1997, 222-242.
11 P. SELEM, 1997, 37. 11 P. SELEM, 1997, 37.
12 P. SELEM, 1972, 55; P. SELEM, 1997, 47-48. 12 P. SELEM, 1972, 55; P. SELEM, 1997, 47-48.
13 P. SELEM, 1997, 47. 13 P. SELEM, 1997, 47.

84
Serapisov kult / The Cult of Serapis

Budući da je kip Serapisa iz Senije malih dimen­ Since the statue of Serapis from Senia is small,
zija, moglo bi se pretpostaviti da je bio postavljen u we may assume that it was set up in some private
nekoj privatnoj kući, međutim, bilo bi malo neobično house, but it would be strange that it bears the name
da je na njemu uz posvetu i ime posvetitelja. Stoga of the dedicant alongside dedication. Therefore we
držimo vjerojatnijim da je kipić bio postavljen u ne­ believe it is more likely that it stood in some smaller
kom manjem svetištu, možda u edikuli koja se mog­ sanctuary, perhaps an aedicule which may be within
la nalaziti u sklopu svetišta nekog drugog božanstva the sanctuary of some other deity with whom Sera­
s kojim je Serapis imao direktnu ili pak indirektnu pis had direct or even indirect religious link.
religijsku vezu. We do not know why Sarmentius Geminus put
Razlog zbog kojega je Sarmentije Gemin posta­ the dedication, as he did not elaborate it. Serapis
vio dedikaciju ne znamo jer ju nije apostrofirao. was a god invoked for health,14 but also a god giv­
Serapis je bog koji se priziva u pomoć za zdrav­ ing wealth. It would be interesting to know what
lje,14 ali on je i bog koji udjeljuje bogatstvo. Bilo bi was Geminus’ profession, but only two inscrip­
zanimljivo znati čime se bavio Gemin, ali uopće o tions testify about the professions of residents of
zanimanjima stanovnika Senije svjedoče samo dva Senia on altars to the Invincible Mithra set up by
natpisa na žrtvenicima koje Nepobjedivom Mitri customs officials Hermes Fortunatianus and Faus­
postavljaju carinski službenici ispostave carinskog tus.15 Hermes, who was the head of the office or
ureda Hermes Fortunatianus i Faustus.15 Hermes, branch-office, belonged to the family of Gaius An­
koji je upravitelj ureda ili ispostave, pripada po­ tonius Rufus, and slave Faustus to the family of Ti­
rodici Gaja Antonija Rufa, a rob Faustus porodici tus Julius Saturninus. Rufus and Saturninus were
Tita Julija Saturnina. Ruf i Saturnin bili su zakupnici lease-holders of customs known also in Poetovio,
carina poznati i u Petoviju, gdje su članovi njihova where members of their professional association
profesionalnog udruženja (i istih porodica) glavni (and same families) were main dedicants to Isis,
dedikanti Izidi, Serapisu i Mitri. Sarmentija Gemina, Serapis and Mithra. Sarmentius Geminus who was
koji je bio štovatelj Serapisa, zbog datacije kipića i an adherent of the cult of Serapis could not be a
natpisa u početak 3. st. nakon Krista, kada više ne member of such professional collegium because of
postoji praksa davanja u zakup carine, ne možemo the dating of the statuette and inscription to the 3rd
držati članom takva profesionalnog kolegija, ali century AD when there was no practice of giving
njegovu djelatnost kao i aktivnost drugih Orijenta­ customs to lease. His activity as well as activities
laca, često oslobođenika, možemo povezati uz obav­ of other Orientals, frequently freedmen, can be re­
ljanje trgovačkih, novčarskih i drugih profitabilnih lated to performing merchant, financial and other
poslova kakvih je bilo napretek u jednom lučkom i profitable jobs which were abundant in a port and
trgovačkom središtu kakva je bila antička Senija. U merchant center such as ancient Senia. In that con­
tom je kontekstu važan i natpis na kojemu se spom­ text we need to mention an inscription mention­
inje da je izvjesni nauclerus (“gospodar broda”) L. ing certain nauclerus (“master of a ship”) L. Cas­
Cassius Hermodorus,16 koji je plovio morima, bio sius Hermodorus,16 who sailed the seas, and was a
član Serapisova kolegija u Saloni. Umro je u gradu member of Serapis’ collegium in Salona. He died
Aternu (današnja Pescara), gdje mu je spomen in the city of Aternum (present-day Pescara) where
postavila supruga Ulpia Candida, rodom Saloni­ his wife Ulpia Candida, born in Salona, erected a
tanka. Dakle, L. Cassius Hermodorus, podrijetlom monument for him. L. Cassius Hermodorus, origi­
Orijentalac, proveo je dio svojega života u Saloni, nally an Oriental, spent a part of his life in Salona,
najznačajnijoj luci na istočnoj obali Jadrana, gdje most important port on the eastern Adriatic coast
postoji kolegij štovatelja Serapisa. Budući da su where there was a collegium of adherents of the
članovi pojedinih kolegija bili vrlo često i profesio­ cult of Serapis. Since the members of certain col­
nalno povezani, može se pretpostaviti da su u Sera­ legia were often professionally related we can as­

14 CIL III, 2903 (Iader): Isidi Serapi Liber[o] / Liberae voto / suscepto 14 CIL III, 2903 (Iader): Isidi Serapi Liber[o] / Liberae voto / suscepto
pro salute / Scapuae filii sui. // P(ublius) Quinctius Paris / s(olvit) pro salute / Scapuae filii sui. // P(ublius) Quinctius Paris / s(olvit)
l(ibens) m(erito). l(ibens) m(erito).
15 CIL III, 13283; ILJug 920. 15 CIL III, 13283; ILJug 920.
16 CIL IX, 3337; P. SELEM, 1997, 62-63. 16 CIL IX, 3337; P. SELEM, 1997, 62-63.

85
Miroslav Glavičić: Kultovi antičke Senije / The Cults of ancient Senia

pisovu kolegiju bili okupljeni pomorci.17 S obzirom sume that seamen were gathered in the collegium of
na ukupno gospodarsko i prometno značenje Senije, Serapis.17 Considering economic and transport im­
poglavito kao glavne uvozno-izvozne luke na pros­ portance of Senia, particularly as the main export/
toru sjevernog Jadrana, i tu možemo pretpostaviti import port in the region of northern Adriatic, we
postojanje kolegija pomoraca, a je li u njemu aktivno can assume existence of a collegium of seamen. We
sudjelovao i štovatelj Serapisa Sarmantije Gemin, ne cannot know if the honorer of Serapis Sarmantius
možemo znati. Geminus participated in it actively.
Interesantno je da je u sklopu izidinske javne It is interesting that a ritual was performed
svetkovine obnašan ritual kojim je započinjala se­ within Isis’ public ceremony marking the start of
zona plovidbe. U grčkom i rimskom svijetu taj je the sailing season. In Greek and Roman world this
ritual poznat pod nazivom Ploiaphesia ili Navigium ritual was known as Ploiaphesia or Navigium Isidis
Isidis (“plovidba Izidina broda”),18 a počinjao je (“sailing of Isis’ ship”),18 starting on March 5.19 Ac­
5. marta.19 Prema Apuleju, veliki je svećenik išao cording to Apuleius, great priest went towards the
prema obali noseći minijaturni model broda. U coast carrying a miniature ship model. In a festive
svečanoj su ga povorci pratili ostali svećenici koji su procession it was followed by other priests who car­
nosili druge simbolične atribute, žene koje su kosu ried other symbolical attributes, women who deco­
ukrasile bijelim cvjetovima, što je bio znak pozdrava rated their hair with white flowers which stood as
novom rađanju prirode, mladi pjevači u bijelim a greeting to new birth of nature, young singers in
haljinama, svirači sa Serapisovim flautama i Izidi­ white robes, players with Serapis’ flutes and Isis’ sis­
nim sistrumima i ostalo veselo mnoštvo. Svećenik trum and other merry people. The priest would put
je kao žrtvu Izidi polagao model broda na morsku model of a ship on the sea surface as a sacrifice to
površinu.20 Izi­da, koja je bila i zaštitnica pomorstva, Isis.20 Isis who was a patroness of sailing, was de­
prikazivana je s kormilom koje pridržava, a u tom je picted holding a helm, and in this divine capacity she
božanskom svojstvu prikazuje brončani kipić koji je was represented by a bronze statuette found in the
pronađen negdje na prostoru Like.21 Uz standardne Lika region.21 Alongside standard iconographic ele­
ikonografske elemente i kormilo koje pridržava ments and helm in her right hand, Isis-Fortuna holds
desnom rukom, Izida-Fortuna u lijevoj ruci drži rog a horn of plenty (cornu copiae), in her left hand as
obilja (cornu copiae), jer je ona i božica koja donosi she was a goddess bringing happiness and wealth.22
sreću i obilje.22 Na žalost, nije poznato točno mjesto Unfortunately exact findspot of this statuette is not
nalaza tog kipića, a uloga Izide kao zaštitnice po­ known, and role of Isis as a patroness of seafaring
morstva ne mora biti nužno vezana samo uz more needs not be related only to the sea but also rivers
nego i uz rijeke i jezera. Preko Senije odvijao se in­ and lakes. Intensive traffic and trade was organized

17 U Aternu je pronađen i natpis na kojemu se spominje Izidin kolegij, 17 An inscription was found in Aternum mentioning Isis’ collegium,
ime dedikanta nije poznato ali se zbog prikaza broda na spomeniku but name of the dedicant is not known. He was probably a sea­
drži da je i on bio pomorac. U istome je gradu dokumentiran i man as a ship was depicted on the monument. A servus arcarius
jedan servus arcarius, koji je postavljao posvetu Izidi i Serapisu (P. was documented in the same town making a dedication to Isis and
SELEM, 1997, 63-64). Serapis (P. SELEM, 1997, 63-64).
18 Usp. R. TURKAN, 1996, 114-116; R. E. WITT, 1997, 165-184. 18 Cf. R. TURKAN, 1996, 114-116; R. E. WITT, 1997, 165-184.
19 Druga velika godišnja svečanost, poznata kao Inventio Osiridis 19 Other great annual festivity known as Inventio Osiridis (“finding
(“pronalazak Ozirisa”), odvijala se u jesen od 28. oktobra do 3. of Osiris”), happened in autumn from October 28 to November 3.
novembra. 20 P. SELEM, 1997, 49.
20 P. SELEM, 1997, 49. 21 P. SELEM, 1997, 48, Pl. I.
21 P. SELEM, 1997, 48, T. I. 22 In the trial archaeological excavations which were conducted in
22 Pri sondažnim arheološkim istraživanjima koja su se godine 1995. 1995 in P. R. Vitezović Street in Senj (probe 8), a part of the statue
odvijala u Ulici Pavla Rittera Vitezovića u Senju (sonda 8), pronađen was found depicting some goddess but due to fragmentary state
je dio kipa koji prikazuje neku božicu, ali se zbog fragmentiranosti and lack of iconographic chracteristics it cannot be attributed with
i nedostatka ikonografskih karakteristika ne može točno atribui­ certainty. It is certain that the statuette represents a goddess wear­
rati. Sigurno je da kipić prikazuje božicu, koja je odjevena u dugu ing a long dress whose folds fall downwards so that thighs are rec­
haljinu čiji nabori padaju prema dolje tako da se na prednjoj strani ognizable on the front side, and over the dress she has a shortly
naziru bedra, a iznad haljine je kratko potpasani hiton. Božica je cinched chiton. The goddess held some object in her left hand, per­
u lijevoj ruci držala neki predmet, možda rog obilja. Kip božice haps a horn of plenty. The statue of the goddess (Fortuna?) can
(Fortuna?) može se okvirno datirati u drugu polovicu 2. st. Usp. M. be broadly dated to the second half of the 2nd century. Cf. M.
GLAVIČIĆ, 1995, 8-9, 27, T. II. GLAVIČIĆ, 1995, 8-9, 27, Pl. II.

86
Serapisov kult / The Cult of Serapis

tenzivan promet i trgovina, roba je stizala u luku via Senia, stock arrived to the port wherefrom it was
odakle se cestom preko prijevoja Vratnik distribui­ distributed over the Vratnik pass towards the hinter­
rala u unutrašnjost, a prvo i najvažnije središte na land, and the first and most important center in the
prostoru današnje Like bio je Arupium. I ondje su region of present-day Lika was Arupium. Merchants
dokumentirani trgovci čija se poslovna aktivnost were documented there as well. Their business activ­
bazirala na trgovini robom koja je u Seniju stizala ity was based on trading with goods which arrived
pretežito morskim putem. Npr., T. Flavius Marcellus to Senia over the sea. For instance T. Flavius Marcel­
bio je trgovac parfemima (seplasarius) koji se svoju lus was a merchant with perfumes (seplasarius) who
robu nabavljao u gradu Capui u Kampaniji, gdje je acquired goods in the city of Capua in Campania,
bila ulica seplasia u kojoj su bile trgovine i radionice where there used to be seplasia street with shops and
parfema i pomasti.23 workshops for perfumes and unguents.23
U rimskodobnoj Seniji nastanjuju se ili samo People of various ethnic origin settled or lived
privremeno borave ljudi različita narodnosnog temporarily in the Roman-era Senia meaning that
pod­rijetla, što predmnijeva da imaju različite they had different views of life and customs which
svjetonazore i običaje koji se manifestiraju, kako were manifested in everyday and religious life.
u svagdašnjem tako i u religijskom životu. Te These differences were not an obstacle for success­
različitosti nisu bile prepreka da se uspješno uk­ ful integration in everyday life, or religious life of a
lope u životnu svagdašnjicu, ali ni u religijski život cosmopolitan city where they found strongest link
kozmopolitskoga grada, gdje su, tražeći ono što im with their homeland in cult and honoring of famil­
je blisko, najčvršću poveznicu sa svojom domovi­ iar deities. In such combination of differences and
nom pronalazili u kultu i štovanju njima bliskih similarities interfusion of cults of similar deities hap­
božanstava. U takvu kolopletu različitosti i sličnosti pened easily and syncretistic unions were formed. 24
lako je moglo doći do prožimanja kultova srodnih Although there are no traces of worship of Isis in
božanstava i stvaranja sinkretističkih zajednica.24 Senia who makes a divine couple with Serapis, we
Premda u Seniji još nije dokumentiran niti jedan believe it may have existed,25 and it is possible that
trag štovanja Izide, koja sa Serapisom čini božanski Isis’ cult ritual of putting model of a ship on the sea
par, držimo vjerojatnim da je postojao,25 a moguće je surface was practised in the city with great maritime
da se u gradu velike pomorske tradicije prakticirao tradition which symbolically marked the beginning
izidinski kultni ritual stavljanja makete broda na of the sailing season. 26
morsku površinu, čime je na simboličan način bio Presence of the cult of Serapis together with other
označen početak sezone plovidbe.26 Oriental cults and cosmpolitism of the population is
Pojava Serapisova kulta, u kontekstu nazočnosti not surprising in Senia. Representatives of the cult
drugih orijentalnih kultova i kozmopolitizma were probably settlers of eastern origin and his hon­
stanovništva, u Seniji nije neobična. Nositelji kul­ oring in Senia may be observed as an example of syn­
ta su vjerojatno doseljenici istočnoga podrijetla cretism or as a separate phenomenon related to some
te njegovo štovanje u Seniji može biti promatrano smaller group of believers. Cult of Serapis which was

23 N. CAMBI, 1975, 75-77, 81, bilj. 29. 23 N. CAMBI, 1975, 75-77, 81, note 29.
24 U Jaderu je dokumentiran žrtvenik s posvetom Izidi i Serapisu te 24 An altar dedicated to Isis and Serapis and Liber and Libera was
Liberu i Liberi (CIL III, 2903; P. SELEM, 1997, 49-50). Nije ri­ recorded in Iader (CIL III, 2903; P. SELEM, 1997, 49-50). Dedica­
jetkost da su posvete Serapisu postavljene u Mitrinim svetištima, tions to Serapis were frequently placed in sanctuaries of Mithra,
čak postoji slučaj da je u Virunu (Zollfeld u Austriji) na žrtvenik there is even a case that a statue of Serapis was put on an altar
posvećen Mitri postavljen Serapisov kip, tj. štovanje perzijskog dedicated to Mithra in Virun (Zollfeld in Austria) i.e. honoring of
božanstva odvijalo se paralelno sa štovanjem egipatskog božanstva. the Persian deity happened parallelly with honoring the Egyptian
Usp. i L. VIDMAN, 1970, 144-151. deity. Cf. L. VIDMAN, 1970, 144-151.
25 Različiti oblici sinkretizma tipični su za 4. st., međutim, i u ranijim 25 Various forms of syncretism are typical of the 4th century, but even
razdobljima poznati su štovatelji Izide koji su bili i svećenici Mag­ in the earlier periods there were followers of Isis who were at the
nae Matris (L. VIDMAN, 1970, 140). same time priests of Magna Mater (L. VIDMAN, 1970, 140).
26 Nedugo iza toga u sklopu svečanosti posvećenih Kibeli, čiji je kult 26 Shortly after, whithin festivities of Cybele, whose cult was well
vrlo dobro dokumentiran u Seniji, mogao se 27. marta prakticirati documented in Senia, ritual of bathing the goddess’ statue (lavatio)
i obred kupanja božičina kipa (lavatio) (I. DEGMEDŽIĆ, 1952, could have been practiced on March 27. (I. DEGMEDŽIĆ, 1952,
257; P. SELEM, 1971, 302; P. SELEM, 1997, 49). 257; P. SELEM, 1971, 302; P. SELEM, 1997, 49).

87
Miroslav Glavičić: Kultovi antičke Senije / The Cults of ancient Senia

sinkretistički ili kao izdvojena pojava vezana uz introduced to Senia at the end of the 2nd or begin­
neku manju grupu vjernika. Serapisov kult, koji su ning of the 3rd centuries by seamen and merchants
krajem 2. ili početkom 3. st. u Seniju unijeli pomorci can be seen as an interesting phenomenon which sup­
i trgovci, držimo zanimljivom pojavom koja dopu­ plements diverse pantheon of Roman-era Senia.
njuje raznoliki panteon rimske Senije.

Literatura / Bibliography

Josip BRUNŠMID, Arheološke bilješke iz Dalmacije i Panonije, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva, n.s., 3,
Zagreb, 1898, 150-205.
M.-Ch. BUDISCHOVSKY, La diffusion des cultes isiaques autour de la mer Adriatique, I. Inscriptions et monuments,
EPRO 61, Leiden, 1977.
Nenad CAMBI, Atički sarkofazi iz Like, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva, sv. 1, Znanstveni skup “Arheološka
problematika Like”, Otočac 22.-24. IX. 1974., Split, 1975, 75-83.
CIL - Corpus Inscriptionum Latinarum, Th. Mommsen et al., Berlin: Academia Scientiarum Berolinensis et
Brandenburgensis ab 1894.
Ivica DEGMEDŽIĆ, Arheološka istraživanja u Senju, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, 53, Split, 1952,
251-262.
Ante GLAVIČIĆ, Arheološki nalazi iz Senja i okolice (V), Senjski zbornik, 9, Senj, 1981-82, 63-90.
Miroslav GLAVIČIĆ, Natpisi antičke Senije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, 33(20), Zadar, 1994, 55-82.
Miroslav GLAVIČIĆ, Izvješće o provedenim sondažnim arheološkim istraživanjima pri uređenju pločnika u Ulici P.
Rittera Vitezovića i I. Hreljanovića tijekom veljače i ožujka 1995., Senjski zbornik, 22, Senj, 1995, 1-28.
Miroslav Glavičić, Kultskulpturen aus der antiken Stadt Senia, Akti VIII. međunarodnog kolokvija o problemima
rimskog provincijalnog stvaralaštva, Religija i mit kao poticaj rimskoj provincijalnoj plastici, Golden marketing –
Tehnička knjiga, Zagreb, 2005, 223-228.
ILJug - Anna et Jaro Šašel, Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMXL et MCMLX repertae et editae
sunt (Situla 5). Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMLX et MCMLXX repertae et editae sunt
(Situla 19). Inscriptiones Latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMII et MCMXL repertae et editae sunt (Situla
25)
Blaženka LJUBOVIĆ, Senj u prapovijesti, antici i ranom srednjem vijeku, Katalog arheološke zbirke, Gradski muzej
Senj, Senj, 2000.
Petar SELEM, Egipatski bogovi u rimskom Iliriku, Godišnjak, 9, Centar za balkanološka ispitivanja, 7, Sarajevo, 1972,
7-104.
Petar SELEM, Izidin trag, Književni krug, Split, 1997.
Robert TURKAN, The Cults of the Roman Empire, Blackwell Pulishing, Malden, 1996.
Ladislav VIDMAN, Isis und Sarapis bei den Griechen und Römern, Walter de Gruyter & Co, Berlin, 1970.
R. E. WITT, Isis in the Ancient World, The Johns Hopkins University Press, Baltimore-London, 1997.

88
Prilog: Na planu grada Senja shematski su naznačena mjesta nalaza najvažnijih antičkih spomenika (1-11)
(foto V. Glavaš).

Legenda:
1 Svetište Magnae Matris (metroon)
2 Kip božice Magnae Matris (“skulptura B”)
3 Kip božice Magnae Matris (“skulptura A”)
4 Natpis s posvetom Magnae Deorum Matri
5 Glava božice Dijane
6 Natpis posvećen božici Dijani
7 Natpis posvećen božici Dijani
8 Mramorna kompozicija sa središnjim prikazom boga Libera(?)
9 Svetište boga Libera
10 Mali kip boga Serapisa s posvetnim natpisom
11 Natpis sa spomenom kurije

Appendix: On the plan of the city of Senj findspots of the most important ancient monuments were marked
schematically (1-11) (photograph by V. Glavaš).

Legend:
1 Sanctuary of Magna Mater (metroon)
2 Statue of the goddess Magna Mater (“sculpture B”)
3 Statue of the goddess Magna Mater (“sculpture A”)
4 Inscription with the dedication Magnae Deorum Matri
5 Head of the goddess Diana
6 Votive inscription for the goddess Diana
7 Votive inscription for the goddess Diana
8 Marble composition with the central depiction of the god Liber (?)
9 Sanctuary of the god Liber
10 Little statue of the god Serapis with votive inscription
11 Inscription mentioning curia

103

You might also like