PROPISI IZ RADNIH ODNOSA ,MIO

1.Zasnivanje radnog odnosa (ugovor o radu)?

2.Radna knjižica?
3.Pripravnici?
4.Način prestanka ugovora o radu?
5.Odmori i odsustva?
6.Plaće i naknade plaća?
7.Zaštita prava iz radnog odnosa?
8.Povremeni i privremeni poslovi?
9.Prava iz MIO?
10.Invalidnost-kategorije(povreda na radu,prof.oboljenja)?

1.ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA(UGOVOR O RADU)

Zaključivanjem ugovora o radu između poslodavca i zaposlenika zasniva se radni odnos.(član 2.)
Zaposlenik je fizičko lice koje je zaposleno na osnovu ugovora.Poslodavac je fizičko ili pravno lice koje
zaposleniku daje posao na osnovu ugovora o radu.UGOVOR O RADU
Ugovor o radu ne može se zaključiti sa licem koje nije navršilo 15 godina života.Međutim lice između
15 i 18 g (punoljetnik) može se zaposliti samo pod uslovom da je zdravstveno sposoban za obavljanje
tih poslova ,što se dokazuje ljekarskim uvjerenjem.Ugovor o radu može se zaključiti na neodređeno i
određeno vrijeme.Ako se zaključuje na određeno vrijeme ne može se zaključiti na duži period od dvije
godine.Ukoliko u ugovoru o radu ne stoji podatak o njegovom trajanju ,smatra se da riječ o ugovoru
na neodređeno vrijeme. Ugovor o radu može se
zaključiti u pismenoj ili usmenoj formi.Ugovor u pismenoj formi sadrži sljedeće podatke o:*Nazivu i
sjedištu poslodavca ,
*Imenu i prezimenu,prebivalištu,odnosno boravištu zaposlenika
*Trajanje ugovora o radu,
*Danu otpočinjanja rada i mjestu rada,
*Nazivu radnog mjesta i kratkom opisu poslova,
*Dužini i rasporedu radnog vremena,
*Plati ,dodacima na platu,naknadama,te periodima isplata,
*Trajanju godišnjeg odmora,
*Otkaznim rokovima kojih su se dužni pridržavati i poslodavac i zaposlenik,
Prilikom zaključenja ugovora o radu može se ugovoriti probni rad ,koji ne može trajati duže od šest
mjeseci.

2. RADNA KNJIŽICA
Radna knjižica je javna isprava.Radnu knjižicu izdaje općinski organ uprave nadležan za poslove
rada.(član 133 ).Na dan kada zaposlenik počne da radi ,zaposlenik predaje radnu knjižicu
poslodavcu,o čemu poslodavac izdaje zaposleniku pismenu potvrdu.Na dan prestanka ugovora o
radu ,poslodavac je dužan vratiti zaposleniku radnu knjižicu,a zaposlenik vraća poslodavcu
potvrdu.Pored radne knjižice poslodavac je dužan zaposleniku vratiti i druge dokumente i na njegov
zahtjev izdati potvrdu o poslovima koje je obavljao i trajanju radnog odnosa.

3. PRIPRAVNICI ( član 26 )-Pripravnikom se smatra lice sa završenom srednjom ili višom školom
,odnosno fakultetom koji prvi put zasniva radni odnos u tom zanimanju ,a koje je prema Zakonu
obavezno položiti stručni ispit ili mu je za rad u zanimanju potrebno prethodno radno iskustvo.
Poslodavac može zaključiti ugovor o obavljanju pripravničkog staža sa pripravnikom na onoliko
vremena koliko traje pripravnički staž propisan za zanimanje na koje se odnosi.Ugovor se zaključuje
u pisanoj formi.U toku obavljanja pripravničkog staža pripravnik ima pravo na novčanu naknadu u
iznosu najmanje 80% od najniže plate.Poslodavac i pripravnik se mogu dogovoriti o većem iznosu
novčane naknade, ovisno od stručne spreme pripravnika.Poslodavac osigurava pripravnika za slučaj

1
povrede radu i profesionalne bolesti, a zdravstveno osiguranje osigurava nadležna služba za
zapošljavanje.Pripravnik ima pravo na odmor u toku radnog dana ,dnevni odmor između dva
uzastopna radna dana i sedmični odmor.

4.PRESTANAK UGOVORA O RADU

a.Način prestanka ugovora o radu (član 86 )Ugovor o radu prestaje:*Smrću zaposlenika,
*Sporazumom poslodavca i zaposlenika,
*Kada zaposlenik navrši 65g života ili 20g staža osiguranja "odnosno navrši 40 godina staža
osiguranja" ,ako se poslodavac i zaposlenik drugačije ne dogovore
*Danom dostavljanja pravosnažnog rješenja o utvrđivanju gubitka radne sposobnosti,
*Otkazom poslodavca odnosno zaposlenika,
*Istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o radu na određeno vrijeme,
*Ako zaposlenik bude osuđen na izdržavanje kazne zatvora u trajanju dužem od tri mjeseca ,
*Odlukom nadležnog suda koja ima za posljedicu prestanak radnog odnosa
b.Otkaz ugovora o radu ( član 87 )Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenika uz propisni
otkazni rok,ako:- ako je takav otkaz opravdan iz ekonomskih ,tehničkih ili organizacijskih razloga
- zaposlenik nije u mogućnosti da izvršava svoje obaveze iz radnog odnosa.
Poslodavac može otkazati ugovor o radu zaposlenika bez obaveze poštivanja otkaznog roka, u slučaju
da je zaposlenik odgovoran za teži prijestup ili za težu povredu radnih obaveza iz ugovora o radu ,a
koji su takve prirode da ne bi bilo osnovano očekivati od poslodavca da nastavi radni odnos.U slučaju
lakših prijestupa ili lakških povreda radnih obaveza iz ugovora o radu, ugovor o radu se ne može
otkazati bez prethodnog pismenog upozorenja zaposlenika.Zaposlenik može otkazati ugovor o radu
bez davanja predviđenog otkaznog roka u slučaju da je poslodavac odgovoran za prijestup ili povredu
obaveza iz ugovora o radu ,a koji su takve prirode da ne bilo osnovano očekivati od zaposlenika da
nastavi radni odnos.
Forma i trajanje otkaznog rokaOtkaz se daje u pismenoj formi ,a poslodavac je obavezan u pismenoj
formi obrazložiti otkaz zaposleniku.Otkazni rok ne može biti kraći od sedam dana u slučaju da
zaposlenik otkazuje ugovor o radu,ni kraći od 14 dana u slučaju da poslodavac otkazuje ugovor o
radu.Otkazni rok počinje da teče od dana uručenja otkaza zaposlenika odnosno poslodavca.
5. ODMORI I ODSUSTVA-Odmori ( član 37 )Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ,ima
pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od najmanje od 30 minuta, između dva uzastopna
radna dana u trajanju od najmanje od 12 sati neprekidno i na sedmični odmor od najmanje od 24 sata
neprekidno.Zaposlenik, za svaku kalendarsku godinu ,ima pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju
od najmanje 18 radnih dana. Zaposlenik koji je maloljetan ima pravo na godišnji odmor u trajanju od
najmanje 24 radna dana,a zaposlenik koji radi na poslovima gdje je radno vrijeme skraćeno po
osnovu štetnog uticaja uslova rada na njegovo zdravlje godišnji odmor od najmanje 30 radnih
dana.Zaposleniku se ne može uskratiti pravo na godišnji odmor niti mu se može isplatiti naknada
umjesto korištenja godišnjeg odmora.
Odsustvo sa rada( član 47 )Zaposlenik može odsustovati sa rada uz naknadu plaće (plaćeno odsustvo)
od 7 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini u slučaju stupanja u brak,porođaja supruge,teže
bolesti ili smrti člana uže porodice,odnosno domaćinstva.Poslodavac može zaposleniku odobriti
neplaćeno odsustvo ,a dužan je to učiniti u slučaju zadovoljenja vjerskih ,odnosno tradicijskih potreba
zaposlenika u trajanju od četiri dana u jednoj kalendarskoj godini.
6. PLAĆE I NAKNADE PLAĆA-Plaće (član 68 )Plaće zaposlenika utvrđuju se kolektivnim
ugovorm,pravilnikom o radu i ugovorom o radu. Kolektivnim ugovorom i pravilnikom o radu
utvrđuje se najniža plaća te uvjeti i način njenog usklađivanja.Kolektivnim ugovorom ,pravilnikom o
radu ili ugovorom o radu određuju se periodi isplate plaće ,koji ne mogu biti duži od 30
dana.Zaposlenik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada,prekovremeni rad i noćni rad
,te za rad nedjeljom i praznikom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određen da se ne radi,u
skladu sa kolektivnim ugovorom , pravilnikom o radu i ugovorom o radu.
Naknada plaće ( član 72 )Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za period u kojem ne radi zbog
opravdanih slučajeva predviđenih zakonom ,propisom kantona ,kolektivnim ugovorom i pravilnikom

2
o radu ( godišnji odmor, privremena nesposobnost za rad porođajno odsustvo ,plaćeno
odsustvo).Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojeg je došlo zbog
okolnosti za koje zaposlenik nije kriv (viša sila,privremeni zastoj u proizvodnji i sl .) u skladu sa
kolektivnim ugovorom .Zaposlenik koji odbije da radi ,jer nisu provedene propisane mjere zaštite na
radu, ima pravo na naknadu plaće u visini kao da je radio, za vrijeme dok se ne provedu propisne
mjere zaštite na radu ,ako za to vrijeme nije raspoređen na druge odgovarajuće poslove.

7. ZAŠTITA PRAVA IZ RADNOG ODNOSA( član 103 )

Ako sud utvrdi da je otkaz nezakonit može poslodavca obavezati da:
*vrati zaposlenika na posao ,na njegov zahtjev ,na poslove na kojima je radio ili druge odgovarajuće
poslove i isplati mu naknadu plaće u visini koju bi zaposlenik ostvario da je radio ili nadoknadi mu
štetu. *isplati zaposleniku :-naknadu plaće u visini koju bi zaposlenik ostvario da je
radio ,
-naknadu štete koju je pretrpio
-otpremninu i druge naknade na koje zaposlenik ima pravo u skladu sa zakonom ,kolektivnim
ugovorom ,pravilnikom ili ugovorom o radu.
Zaposlenik koji smatra da mu je poslodavac povrijedio neko pravo iz radnog odnosa može zahtijevati
od poslodavca ostvarivanje toga prava.Zaštitu svoga prava zaposlenik može tražiti i pred nadležnim
sudom u roku od jedne godine od dana dostave odluke kojom je povrijeđeno njegovo pravo ,odnosno
od dana saznanja za povredu prava iz radnog odnosa.

8. POVREMENI I PRIVREMENI POSLOVI-Povremeni i privremeni poslovi se zakljucuju ugovorom

u pisanoj formi ako:*su utvrđeni kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu
*da to nisu poslovi koji se zaključuju ugovorom na određeno ili neodređeno vrijeme i da ne traju duže
od 60 dana u toku kalendarske godine
*zaposlenik ima pravo na odmor u toku rada i druga prava kao i zaposleni u radnom odnosu

9. PRAVA IZ MIROVINSKOG I INVALIDSKOG MIROVANJA

Penzijskim i invalidskim osiguranjem osiguranicima se osiguravaju prava za slučaj invalidnosti, smrti
i starosti.U ova prava spadaju:
. pravo za starosnu penziju (ona se stiče kada se navrši 65g života i najmanje 20g penzijskog staža ili
kada se navrši 40g penzijskog staža)
. pravo na invalidsku penziju
. pravo na porodičnu penziju
. pravo osiguranika sa promijenjenom radnom sposobnošću
Prava su neutuđiva-lična i materijalna i ne mogu se prenositi na dr osobe.Ova prava ne mogu
zastariti. Sredstva za MIO ostvaruju se iz doprinosa i dr izvora.Pravo na ovo osiguranje imaju
:zaposleni u federaciji, radnici organa unutrašnjih poslova ,zaposlenici u sudskoj policiji ,kazneno-
popravnim ustanovama itd.

10.INVALIDNOST - KATEGORIJE( povrede na radu ,profesionalna oboljenja)

Invalidnost postoji kada osiguranik zbog trajnih promjena zdravlja uzrokovanih povredom na radu ,
prof . bolešću ili povredom ili bolešću van rada koje se ne mogu ukloniti liječenjem ili med
rehabilitaciom postane potpuno nesposoban za obavljanje poslova koje je prije radio.Povrede na radu
je povreda prouzrokovana mehaničkim,fizičkim ili hemijskim djelovanjem ili naglom promjenom
tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma na osiguranikovom radnom
mjestu.Povreda na radu je i ona koja se desi na putu kući ili prema poslu ,na putu poduzetom radi
izvršavanja poslova ili radi stupanja na rad.
Profesionalna bolest nastaje dužim djelovanjem procesa i uvjeta rada na osiguranikovom radnom
mjestu .Osiguranici kod kojih nastaje invalidnost razvrstavaju se u 2 kategorije:
*dolazi do gubitka radne sposobnosti
*dolazi do promijenjene radne sposobnosti

3
OSNOVE USTAVNOG SISTEMA-USTAV Bosne i Hercegovine

1.Daytonski mirovni sporazum?

2.Podjela vlasti na razini države (zakonodavna ,izvršna i sudbena)?
3.Predsjedništvo BiH?
4.Parlamentarna skupština BiH (domovi ,sastav i ovlasti)?
5.Viječe ministara(sastav i ovlasti)?
6.Institucije BiH?
7.Kantoni BiH?

1.DAYTONSKI MIROVNI SPORAZUM?

Opći sporazum o miru u BiH ,parafiran je 21.11.1995.god. u Dejtonu ,a potpisan 14.12.1995. god. u
Parizu.Potpisan je između R BiH ,R Hrvatske i SR Jugoslavije.Ovaj sporazum kojim je zaustavljen
rat u BiH sadrži 10 aneksa kojim su prihvaćeni međunarodni standardi o zaštiti ljudskih
prava.Sadržaj aneksa :
1.a sporazum o vojnim aspektima mirovnog rješenja
b sporazum o regionalnoj stabilizaciji
2.sporazum o crti razgraničenja između entiteta
3.sporazum o izborima
4.ustav
5.sporazum o arbitraži
6.sporazum o ljudskim pravima
7.sporazum o izbjeglicama i prognanim
8.sporazum o komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika
9.sporazum o javnim preduzećima BiH
10.sporazum o civilnoj implementaciji
11.sporazum o međunaradnim policijskim snagama.

2.PODJELA VLASTI NA RAZINI DRŽAVE

a. ZAKONODAVNA-parlamentalna skupština Dom naroda -15 članova Zastupnički dom-42 člana
b. IZVRŠNA-predsjedništvo BiH -vijeće ministara
c. SUDSKA-ustavni sud BiH broji 9 članova (4 iz Federacije ,2RS i 3 bira predsjednik evropskog suda
za ljudska prava)

3.PREDSJEDNIŠTVO BIH Predsjedništvo ima 3 člana (1 bošnjak ,1 hrvat biran u federaciji i 1 srbin
biran u RS-u).Članovi predsjedništva se biraju u svakom entitetu u skladu sa izbornim zakonom
kojeg usvoji Parlamentarna skupština.Biraju se na 4 godine.Između sebe biraju predsjednika i
rotiraju se ,sve odluke donose se koncenzusom ili se moraju složiti dva člana.Jedan član može usporiti
odluke druga dva člana i te odluke na razmatranje u Narodnu skupštinu RS ili Dom naroda
Federacije(zavisno ko je usporio odluku)Ako poslanici potvrde odluku sa 2/3 glasova u roku od 10
dana ,odluka Predsjedništva ne stupa na snagu. Ovlasti predsjedništva :*Vodi vanjsku politiku BiH
*Imenuje veleposlanika i dr međunarodne predstavnike BiH
*Izvršava odluke Parlamentarne skupštine
*Predlaže godišnji budzet Parlamentarne skupštine

4. PARLAMENTARNA SKUPŠTINA BIH

Parlamentarna skupština BiH ima 2 doma: a. DOM NARODA b. ZASTUPNIČKI DOM
DOM NARODA-ima 15 poslanika( po 5 iz svakog od 3 naroda) Hrvatske i bošnjačke poslanike iz
Federacije biraju hrvatski i bošnjački zastupnici iz Zastupničkog doma Federacije a poslanike iz RS-a
bira narodna skupština RS-a.
ZASTUPNIČKI DOM-ima 42 člana ( 2/3 Federacija i 1/3 RS) Biraju se u entitetima u skladu sa

4
izbornim zakonom kojeg usvoji parlamentarna skupština.Svaki dom bira po 1 za svaka 3 naroda za
predsjednika i podpredsjednika koji se rotiraju.Za donošenje svih zakona treba saglasnost oba
doma.Ovlasti su
*Donošenje zakona potrebnih za provođenje odluka predsjednika BiH
*Odlučivanje o izvoru i iznosu sredstava za rad institucija
*Odbrojavanje budzeta za institiucije BiH
*Daju saglasnot za ratifikaciju ugovora

5.VIJEĆE MINISTARA-Predsjedništvo BiH predlaže predsjedniku Vijeća ministara ,a potvrđuje

zastupnički dom.Vijeće ministara je izvršni organ s 6 ministarstava i 6 ministara.Ministarstva su:
*Ministarsvo vanjskih poslova-nadležno za vanjsku politiku
*Ministarstvo civilnih poslova i telekomunikacije
*Ministarsvto vanjske politike
*Ministarstvo za trezor institucija BiH
*Ministarstvo za evropske integracije
*Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
Vijeće ministara izvještaj podnosi Parlamentarnoj skupštitni.

6.INSTITUCIJE BIH-Institucije BiH su:Parlament,Predsjedništvo BiH,Vijeće ministara,Ustavni sud,

Stalni komitet,Centralna banka

7.KANTONI BIH-U BiH ima 10 kantona a to su:US-Bihać,Posavski-Orašje,Tuzlanski-Tuzla,ZE-DO-

Zenica,Bosansko-Podrinjski-Goražde,Srednjo-Bosanski-Travnik,Sarajevski –Sarajevo,
Hercegovačko -Neretvanski-Mostar,Zapadno-Hercegovački-Š.Brijeg, Hercegovačko -Bosanski- Livno

USTAV FEDERACIJE BIH

1.Temeljna načela?
2.Podjela vlasti na razini Federacije BiH ?
3.Parlament Federacije BiH (domovi, sastav i ovlasti)?
4.Vlada Federacije BiH (sastav i ovlasti )?
5.Sudbene vlasti u Federaciji BiH?

1.TEMELJNA NAČELA-Temeljna načela su:

*Načelo jednakosti-svi građeni su jednaki pred sudovima i pravosudnima bez obzira na vjeru
,narodnost,pol
*Načela javnosti -svako raspravljanje pred sudom je javno
*Načelo imenovanja i izbora- sudija općinskih sudova imenuje predsjednika kantonalnog suda ,a
sudija Federalnih sudova imenuje predsjednik federacije
*Načelo imuniteta-pravo sudije da ih niko nemože pozvati na odgovornost za mišljenje dato pri
donošenju odluka
*Načela prava za žalbu-o žalbama odlučuje pravosudni organi (sud) po posebnim zakonima
*Sudovi-su organi države vlasti koji vrše sudsku funkciju izriču razne i druge mjere prema
počiniocima krivičnih djela ,privrednog prestupa i dr prekršaja.

2.PODJELA VLASTI NA RAZINI FEDERACIJE BIH

ZAKONODAVNA -parlament Federacije Predstavnički dom-140 član -dom naroda -80 članova

5
IZVRŠNA-Predsjednik i podpredsjednik FBIH -Vlada Federacije
SUDSKA VLAST -ustavni sud -vrhovni sud -sud za ljudska prava

3.PARLAMENT FEDERACIJE BIH-Parlament federacije BiH je vrhovno zakonodavno tijelo FbiH

čine ga PREDSTAVNIČKI DOM i DOM NARODA.
PREDSTAVNIČKI DOM -ima 140 članova čiji je mandat 4 godine.Svaka stranka prije izbora
objavljuje listu kandidata ,koji se biraju demokratskim putem na izborima tajnim glasanjem.Onaj sa
najviše glasova ide kao poslanik.Predstavnički dom se mora sazvati najkasnije 20 dana od dana
rezultata izbora.
DOM NARODA-ima 80 članova ,30 bošnjaka ,30 hrvata i određen broj delegata iz reda
ostalih.Mandat im je 4 godine .Delegate u domu naroda biraju odgovarajući poslanici u
zakonodavnom tijelu svakog kantona.

Ovlasti parlamenta:
*Bira predsjednika i potpredsjednika F BiH
*Podnosi zahtjeve ustavnom sudu da osluči o smjeni predsjednika potpredsjednika FBiH
*Potvrđuje imenovanje vlade F većinom glasova
*Donosi zakone o vršenju funkcije fed vlasti
*Donošenje budzeta
*Davanje smjernica premijeru za vođenje vanjske politike

4.VLADA FEDERACIJE BIH-Vladu čine:

*Premijer-predsjednik vlade
*Zamjenik premijera-on je ministar odbrane ili vanjskih poslova
*Ministri-svaki ima zamjenika
Svi zamjenici i premijera i ministra moraju biti iz drugih konstitutivnih naroda.Predsjednik uz
saglasnost potpredsjednika imenuju vladu.Imenovanje traži potvrdu predstavničkog doma.Vlada se
može smijeniti odlukom predsjednika uz saglasnost potpredsjednika F ili izglasavanjem nepovjerenja
vladi većinom glasova u svakom od domova.Predsjenika Federacije smjenjuju ministri i zamjenike na
prijedlog premijera.

5.SUDBENE VLASTI U FEDERACIJI BIH

SUDSKA VLAST FEDERACIJE-je samostalna i nezavisna .Svi sudski postupci su javni a sve presude
se javno objavljuju.Sudije sudova Federacije imenuje predsjednik Federacije uz saglasnost
potpredsjednika Federacije uz potvrdu doma naroda.Jednak je broj sudija Bošnjaka i Hrvata a i
ostali će biti odgovarajuće zastupljeni.Plaće im određuje Parlament FbiH.Ustavni sud-ima 9 sudija.On
riješava sporove između kantona i Federacije, opština i kantona ili Federacije između institucija
Federacije vlasti .Isto tako određuje jeli prijedlog zakona u skladu sa ustavom
VRHOVNI SUD-ima 9 sudija.On je najviši žalbeni sud.Njegove nadležnosti su utvrđene Federalnim
zakonom.
SUD ZA LJUDSKA PRAVA-ima 3 sudije ,bošnjak,hrvat i jedan iz reda ostalih.Nadležnost mu je bilo
koja ustanova ili zakonska odredba vezana za ljudska prava i osnovne slobode.

ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI

1.Zdravstvena zaštita (razine)?

2.Prava i dužnosti građana u ostvarivanju zdr.zaštite?
3.Primarna zdr.zaštita (sadržina i sprevođenje)?
4.Specijalističko-konsultativna zdr.zaštita ?
5.Bolnička zdr.zaštita?

6
6.Vrste zdr.ustanova (osnivači,organi upravljanja i rukovođenja)?
7.Zdravstveni djelatnici?
8.Privatna praksa u zdravstvu?
9.Nadzor u zdravstvu ?
10.Utvrđivanje uzroka smrti i obdukcija?
11.Strukovna udruženja-komore?

1.ZDRAVSTVENA ZAŠTITA (RAZINE)-Zdravstvena zaštita građana je skup mjera,aktivnosti i

postupaka na promicanju prava na život,očuvanje i poboljšanje zdravlja ljudi,koje poduzima FbiH,
kantoni,opštine, zdr. ustanove, zdr radnici, poduzeća i dr. Zdravstvena djelatnost se organizira i
provodi kao primarna,specijalistička-konsultativna i bolnička zdr zaštita. Primarna zdravstvena
zaštita- obuhvata djelatnost porodičnog ljekara,školsku medicinu,opštu-epidemiološku
zaštitu,zubozdravstvenu zaštitu,hitnu medicinsku pomoć,medicinu rada,zdra zaštitu
radnika,djece,žena,dijagnostička i ljekarska djelatnost.
Specijalističko-konsultativna-je sistem mjera aktivnosti i postupaka u svrhu dg,th,med rehabilitacije
oboljelih kako po prirodi bolesti nije potrebno liječenje .
Bolničko zdravstvena djelatnost-je skup mjera ,aktivnosti,postupaka koje se poduzimaju u svrhu
dg,th i med rehabilitacije oboljelih u odgovarajućim stacionarnim ustanovama.

2.PRAVA I DUŽNOSTI GRAĐANA U OSTVARIVANJU ZDR ZAŠTITE

Građani imaju neotuđivo pravo:
*Zdr uslugu utvrđenu pravilima zdr osiguranja
*Nadoknadu štete zbog neodgovarajuće zdr usloge
*Slobodu izbora porodičnog ljekara ,ljekara medicine i ljekara stomatologa
*Hitnu neodgodivu medicinsku pomoc
*Tačno obavještenje i poduku po pitanju njegovog zdravlja
*Odbijen da bude predmet naučno-istraživačkog rada bez znanja saglasnosti
*Lojnost podataka o njegovom zdravlju
Građani još imaju pravo na zaštiti od buke ,vibracije,JZ,zagađivanja životne sredine štetnim
agensima.Građani su dužni svoja prava na zdr zaštitu koristiti u skladu sa zakonom i uputama o
liječenju koje im daje ljekar ,a lično su odgovorni ako se ne predržavaju ovih uputa.Svi su građani
dužni starati se o svome zdravlju.Niko ne smije ugrožavati zdravlje drugih.Svaki je građanin dužan
ukazati na prvu pomoc skladno sa svojom mogučnošću i obezbjediti pristup toj osobi do zdr ustanove.

3.PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA-Primarna zdr zaštita obuhvata:

*Rano otkrivanje,sprečavanje i suzbijanje uzoraka oboljenja i potvrđivanje
*Sudjelovanje u podizanju i održavanju psihofizičke i zdr sposobnosti radnika za rad
*Unapređenje zdravlja đaka ,studenata,sportaša ,starijih od 65g
*Zdr zaštitta nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja
*Edukacija zdr radnika
*Briga za očuvanje zdravlja i liječenje svih članova porodice
Primarna zdravstvena zaštitta provodi:
-mjere zaštite djece predškolskog uzrasta
-zdr zaštitu trudnica ,porodilja i žena
-zdr zaštitu osoba sa smetnjama u razvoju

7
-hitnu medicinsku pomoć
-kurativne i rehabilitacijske mjere
-mjere preventive ,liječenja i saniranja usta i zuba
-oskrba lijekovima
PZZ se organizira i provodi u timskom radu.U timu najčešće učestvuje dr.medicine i med sestra
tehničar.Poslove u PZZ obavlja :dr medicine,dr stomatologije,magistar farmacije,porodični
ljekar,specijalista opće i medicine rada ,pedijatar,ginekolog,specijalista školske medicine.

4.SPECIJALISTIČKO-KONSULTATIVNA ZDR ZAŠTITA

Obuhvata sljedeće:specijalističke ordinacije ,poluklinike i bolnice.Pruža konsultativnu zdravstvenu
zaštitu po zahtjevu PZZ.Provodi dg i th uslugu i gdje liječenje zahtjeva potpunu medicinsku
rehabilitaciju.

5.BOLNIČKA ZDR .ZAŠTITA

Vrši stacionarno liječenje primjenom standardnih dg i th. postupaka ,tokom 24 sata .Bolnička zdr
zaštitta vrši:
*Konzilijarnu zaštitu
*Zdravstveno prosvječivanje pacijenata
*Stučnu metodološku pomoć
*Stručno usavršavanje svih profila i razine stručnosti
*Naučno istraživački rad

6.VRSTE ZDR USTANOVA (osnivači)

Zdravstvene ustanove osniva Federacija,kanton odnosno opština ,te domaće i strane fizičke odnosno
pravne osobe.Federacija osniva federalne zavode ,a osnivač je Parlament.Dva ili više kantona mogu
biti osnivači klinike,kliničke bolnice ,kliničkog-bolničkog centra,kliničkog centra,kantonalne bolnice
itd.Kanton osniva poluklinike ,opšte bolnice,specijalne bolnice,lječilišta, zavode,dom
zdravlja,ustanove za zdr njegu u domu.Osnivač ustanova u vlasništvu kantona je zakonodavno tijelo
kantona.Općina osniva dom zdravlja,područne ambulante ,apoteke ,opštu i spec bolnicu.Vrste
zdravstvenih ustanova su:
-dom zdravlja -zavod za javno zdravstvo FBiH
-područna ambulanta -zavod za javno zdravstvo Kantona
-ustanova za zdravstvenu njegu -zavod za kontrolu lijekova
-apoteke -zavod za transfuzijsku medicinu
-bolnice
-zdr ustanove spec.-konsultativne i bolničke zdr zaštite
-lječilišta
-poluklinike

1.Dom zdravlja-je zdravstvena ustanova koja organizuje primarnu zdr zaštitu za područje gdje je
osnovan.Djelatnost mu obuhvata :opšta medicina ,zdr zaštitta djece i žena,školska medicina,zdr
zaštitta nespecifičnih i specifičnih plućnih oboljenja i zubozdravstvenu djelatnost.DZ mora da osigura
i hitnu med pomoć lab.,RTG idr.dijagnostike ako te potrebe nisu organizovane u sklopu bolnice ili dr
zdr ustanove.U sastav DZ može biti i rodilište te stacionar za privremeni smještaj bolesnika i centri za
fizikalnu i mentalnu rehabilitaciju.
2.Područna ambulanta-može se organizirati kao dio DZ ili privatne prakse.Pruža usluge iz područja
porodične medicine ,dr medicine,dr stomatologije i poivalentne patronažne med sestre .

8
3. Ustanova za zdravstvenu njegu u domu-provodi zdr njegu i rehabilitaciju bolesnika oputama i pod
stručnim nadzorom dr medicine -porodičnog ljekara.
4. Zdr ustanove specijalističko-konsultativne i bolničke zdr zaštite -bolnica bolnička djelatnost
obuhvata dg,th,med rehabilitaciju,zdr njegu,boravke i ishranu.Ona mora da ima sljedeće jedinice:
*Za specijalističko-konsultativno liječenje
*Za hitnu med pomoć
*Za dijagnostiku
*Bolnička apoteka
Liječilište - provodi spec-knsultativnu i bolničku rehabilitaciju a koristi prirodne ljekovite izvore.
Zavod - je specijalizovana zdr ustanova u kojoj se obavlja spec-konsultativna zdr zaštita kao i
određena med ispitivanja.
Poliklinika - pruža spec.-konsultativnu zdr zaštitu,dijagnostiku i med rehabilitaciju,stacionirano
liječenje. Ona se osniva kao dio kliničke bolničke ustanove, ili kao dio DZ ili kao samostalna zdr
ustanova.

7.ZDRAVSTVENI DJELATNICI-Zdr radinici su osobe koji imaju obrazovanje zdr usmjerenja

(fakultete,više i srenje škole) i neposredno pružaju zdr stanovništva uz obavezno poštovanje moralnih
i etičkih načela zdr struke.Zdr. radnici nakon školovanja obavljaju pripravnički staž.To je stručno
osposobljavanje zdr radnika za samostalan rad,a obavlja se pod nadzorom.Traje 12 ,9 ili 6 mjeseci.
Doktori nakon pripravničkog staža polažu stručni ispit pred ispitnom komisijom Ministarstva
zdravlja ,ostali kadar polaže stručni ispit pred ispitnom komisijom Kantonalnog ministarstva.Nakon
položenog sturčnog ispita obavezan je upis u komoru.Nakon stručnog ispita stiče se pravo na
samostalan rad ,a odobrenje za samostalan rad izdaje nadležna komora.Specijalizacija je sturčno
usavršavanje ,radi se stručni rad iz određene grane medicine.Specijalisti se mogu i dalje usavršavati u
određenim granama uže specijalizacije(subspecijalizacija).Specijalizacija se može odobriti zdr
radniku s položenim stručnim ispitom,najmanje 1 godinu radnog iskustva u struci.Primarius-to
zvanje dobivaju dr medicine ,dr stomatologije,magistri farmacije odnosno inzinjeri med. biohemije
koji rade 10 godina u svom zvanju imaju 10 objavljenih radova i uspješne rezultate na stručnom
usavršavanju zdr radnika.

8.PRIVATNA PRAKSA U ZDRAVSTVU-Može je obavljati zdr radnik sa VSS pod sljedećim uslovima:
*Odgovarajuće obrazovanje,položen stručni odnos spec. ispit
*Da državljanin BiH
*Da je radno i poslovno sposoban
*Da nije u radnom odnosu
*Da raspolože odgovarajućim prostorom i med tehničkom opremom
Uvjete za obavljanje privatne prakse u pogledu prostora ,kadra i med opreme propisuje ministar
zdravstva . Zdr. radnici privatnici mogu imati samo jednu ordinaciju,lab,apoteku.Zdr radnik u svojoj
praksi može zaposliti još 1 zdr radnika iste struke ili 1 ili više zdr radnika SSS ili VŠS.Više privatnika
se može udružiti u zajedničku privatnu praksu.Privatnici su dužni:
*pružiti hitnu med pomić u okviru svoje stručne spreme
*sudjelovati u sprećavanju i suzbijanju zaraznih bolesti
*voditi zdr dokumentaciju i dr evidenciju
*uključiti se u jedinstveni informacijski sistem
*obovljati poslove zdr zaštite po savremenim metodama
Pravo na obavljanje privatne prakse prestaje:
-odjednom
-po sili zakona (ako umre,ako izgubi državljanstvo,ako ne uplaćuje doprinose više od 3 mjeseca,ako
zasnuje radni odnos,ako prestane biti radno i poslovno sposoban

9
-rješenjem nadležnog tijela
Privatna praksa se ne može baviti sljedećim djelatnostima:
-hitnom med pomoći,sudskom medicinom,umjetnom oplodnjom,javnom zdravstvenom
djelatnošću,patologijom,opskrbom krvlju i krvnim derivatima,transplantacijom organa i td.

9.NADZOR U ZDRAVSTVU(unutarnji i zdr inspekcijski)

Unutarnji nadzor-obavljaju zdr radnici sa dugogodišnjim iskustvom u struci, obično voditelji
organizacijskih jedinica.Unutarnji nadzor se provodi nad stručnim radom organizacijskih jedinica i
zdr radnika.Za stručni rad zdr radnika odgovorni su voditelji jedinica, a za stručni rad zdr ustanova
odgovoran je direktor.Unutarnji nadzor se provodi na temelju opšteg akta.
Zdravstveno-inspekcijski nadzor- nad primjenom i izvršavanje zakona ,dr propisa i opštih akata u
djelatnosti zdravstva ,kao i nadzor nad stručnim radom zdr ustanova ,zdr radnika i privatnika
provodi inspekcija.Ove poslove obavlja federalni odnosno kantonalni inspektor.Zdr inspektor je osoba
sa VSS zdr usmjerenja s 5 godina radnog iskustva u struci i položenim stručnim ispitom za zdr
inspektora.

10.UTVRĐIVANJE UZORAKA SMRTI I OBDUKCIJA

Dr. medicine za svakog umrlog građanina određuje vrijeme i uzrok smrti.Ako je osoba umrla u zdr
ustanovi to radi doktor iz te ustanove,a ako je osoba umrla van zdr ustanove ,onda jedan od doktora
kojeg imenuje nadležno općinsko tijelo.Umrli građanin se pokopava nakon što je utvrđena smrt,a u
vremenu 24-48 sati od nastanka smrti.Radi utvrđivanja uzroka smrti provodi se obdukcija ,a ona se
radi:*kada postoji sumnja ili je očito da je smrt uzrokovana krivičnim djelom ili je u vezi sa
izvršenjem krivičnog djela
*kada je to potrebno radi zaštite zdravlja građana
*kada to zahtjeva porodica umrlih
*kada je građanin umro u zdr ustanovi
Obdukcija se mora provesti :*ako se radi o neprirodnoj ili nagloj smrti
*ako smrt nastupa takom dg ili th zahvata
*ako to zahtjeva doktor koji je liječio umrlog

11.STRUKOVNA UDRUŽENJA-KOMORA-Komore su strukovna udruženja koje se osnivaju za

zaštitu interesa svojih stručnih ili ličnih potreba,organizovano nastupanje prema državnim tijelima,
udruženjima zdr ustanova.Postoji liječnička,farmaceutska,stomatološka, komora med
biohemičara.Komore se osnivaju za teritorije 1 ili više komora, sa mogučnošću udruživanja na nivou
federacije.Komora ima status pravne osobe i upisuje se u registar nadležnog suda.Komora ima svoj
status kojima se utvrđuje organizacija ,djelokrug rada,upravljanje finansiranje komore, članstvo
,pravo i obaveza i odgovornost članova komore.Poslovi komore:*rade registar svojih članova
*nadziru provođenje pravila
*daju mišljenje ministru zdravstva o opravdanosti izdavanja ,produženja ili oduzimanja odobrenja za
obavljanje privatne prakse
*daje mišljenje o cijeni usluga u privatnoj praksi
* zastupa interese svojih članova kod sklapanja ugovora sa federalnim zavodom osiguranja i
reosiguranja
* izdaju,obavljaju i oduzimaju odobrenje za samostalnu djelatnost svojih članova

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

10
1.Vrste zdravstvenog osiguranja (obavezno,prošireno i dobrovoljno)?
2.Obavezno osiguranje (nositelji zdravstvenog osiguranja )?
3.Osiguranici ,ostvarenje i zaštita prava iz obaveznog zdr osiguranja?
4.Prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja?
5.Specifična zdr zaštita (sadržna i način plaćanja)?
6.Osiguranje sredstava?
7.Bolovanja (dužina i naknade plaće)?
8.Participacija u zdravstvu?

1.VRSTE ZDRAVSTVENOG OSIGURANJA (OBAVEZNO,PROŠIRENO,DOBROVOLJNO)

*Obavezno zdr.osiguranje-imaju lica u radnom odnosu i dr lica koja vrše određene djelatnosti,a
obuhvaćena ovim zakonom.Također pravo imaju i članovi porodice osiguranika ,kad je to ovim
zakonom određeno.Ovim licima obezbjeđuje se pravo na korištenje zdr zašitie i pravo na novčane
nadoknade i pomoći po ovom zakonu.
*Prošireno zdr osiguranje-radi vidove zdr zaštite i prava koja se ne osiguravaju obaveznim zdr
osiguranjem,zakoonodavno tijelo uvodi ovo dr osiguranje.Sredstva za ostvarivanje prava iz
proširenog zdr osiguranja osiguravaju se dodatnim doprinosima u skladu sa propisima kantona.
*Dobrovoljno zdr osiguranje-sredstva za dobrovoljno zdr osiguranje obezbjeđuju građani lično ili
putem preduzeća,ustanova i na drugi način na koji sami odluče da udružuju sredstva za ovo siguranje

2.OBAVEZNO ZDR OSIGURANJE (NOSITELJI ZDR OSIGURANJA)

a. Nositelji obaveznog zdr osiguranja su osiguranici a to su:
*lica koja su u radnom odnosu u preduzećima,ustanovama i dr oblicima zdr osiguranja,kod radnika
koji samostalno obavljaju djelatnost ličnim radom
*lica u radnom odnosu kod pravnog ili fizičkog lica sa sjedištem na teritoriji Federacije
*državljani BiH zaposleni u stranim ili međunarodnim organizacijama i ustanovama
*lica koja se nakon završenog obrazovanja nalaze na obaveznom praktičnom radu
*lica koja su vlasnici privatnih preduzeća sa sjedištem na teritoriji Federacije
*zemljoradnici
*korisnici penzija
*korisnici penzija i invalidnina
*nezaposlena lica
*koja su navršila 15g a nisu završili osnovno školovanje
*pripadnici kantonalne policije
*lica koja su prekinula rad zbog toga što ih je pravno lice uputilo na stučno obrazovanje ili
postdiplomski studij
*vrhunski sportisti ako nisu osigurani po drugom osnovu
b. Članovi porodice osiguranika:
-supružnik(bračni ili vanbračni)
-djeca(rođena u braku ili van braka ,usvojena )
-roditelj(otac,majka,očuh,maćeha, usvojeni osiguranik)
-unuci,braća,sestre,djed i baka ako su nesposobni za samostalan životi rad
c. Druga lica osigurana u određenim okolnostima:
-lica koja učestvuju u organiziranim javnim nadzorima na teritoriji Federacije
-lica koja ispunjavaju obavezu učestovanja u civilnoj zaštiti ili obavezno učestvuju u službi
osmatranja i obavještavanja
-lica koji kao članovi operativnih sastava,dobrovoljnih vatrogasnih organizacija vrše dužnosti po
propisima o zaštiti od požara

3.PRAVA IZ OBAVEZNOG ZDR OSIGURANJA

Prava iz obaveznog zdr osiguranja su sljedeća prava za osiguranika:

11
-zdravstvena zaštita
-naknada plaća
-naknada putnih troškova u vezi sa korištenjem zdr zaštite
Članovima porodice prava osiguranika su:
-zdravstvena zaštita
-naknada putnih troškova u vezi sa korišćenjem zdravstvene zaštite

4.SPECIFIČNA ZDR ZAŠTITA (SADRŽINA I NAČIN PLAĆANJA)

Zdravstvena zaštita koja se osigurava ovim zakonom:
-terapija zaraznih bolesti
-terapija akutnih,hroničnih bolesti kod ugrožavanja života
-terapija malignih oboljenja
-terapija povreda na radu i profesionalih oboljenja
-zdr zaštita djece do 15godina
-zdr zaštita redovnih učenika i studenata
-zdr zaštita u trudnoći i maternistvu
-zdr zaštita duševnih bolesnika
-liječenje starijih od 65 godina
-liječenje narkomanije

Osiguranici imaju pravo na korištenje ortopedskih pomagala ,stomatološku protetsku pomoć i

nadomjeske te na lijekove sa esencijalne liste.Zdr zaštita koja se ovim zakonom provodi se
kao:primarna,specijalističko-konsultativna i bolnička.
Sredstva za finansiranje se dobijaju iz:
-doprinosa iz plate radnika
-doprinosa iz penzija i invalidnina
-doprinosi za nezaposlene
-iz budzeta kantona ili opštine
-prihoda od donacije taksi,kamata itd.

5.OSIGURANJE SREDSTAVA-Osiguranje sredstava ide iz doprinosa i fondova

-preduzeća,i drugih pravnih i fizičkih lica
-pare daje PIO
-zavod za zapošljavanje
-zavod za socijalnu zaštitu
-lica zaposlena u inostranstvu za članove svoje porodice
-zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje
-za strane državljane i lica bez državljanstva koja se školuju ili stručno usavršavaju
-osiguranika
Ostala lica sama uplaćuju doprinos na osnovu obračuna kantonalnog zavoda osiguranja.

6.OSIGURANICI,OSTVARENJE I ZAŠTITA PRAVA IZ OBAVEZNOG ZDRAVSTENOG

OSIGURANJA-Pravo iz obaveznog zdr osiguranja može ostvariti samo lice kome je utvrđeno svojstvo
osiguranog lica.Svojstvo osiguranog lica utvrđuje kantonalni zavod osiguranja ,a dokazuje se
posebnom ispravom. Privremenu spriječenost za rad utvrđuje izabrani doktor medicine primarne
zdravstvene zaštite u zdr ustanovi.O utvrđenoj ocjeni doktor obavještava osiguranika .Osiguranik
,pravno ili fizičko lice kod kojeg je osiguranik zaposlen može u roku 48 sati od saopćenja ocjene uložiti
na prigovor na ocjenu izabranog doktora medicine .O prigovoru rješava ljekarska komisija
kantonalnog zavoda osiguranja s tim da se rješenje ljekarske komisije smatra konačnim

7.BOLOVANJE (DUŽINA I NAKNADE PLAĆE) -Bolovanje je privremena spriječenost osiguranika radi

njegovog liječenja.Naknada umjesto plaće za vrijeme privremene spriječenosti (bolovanje) je regulisana
odredbama Zakona o zdravstvenom osiguranju.Za vrijeme privremene spriječenosti do 42 dana

12
bolovanja,naknada osiguraniku obezbjeđuje iz svojih sredstava poslodavac,a preko 42 dana Kantonalni
zavod zdravstvenog osiguranja .Ako bolovanje traje neprekidno ili u prekidima ukupno 12 mjeseci za istu
bolest u toku dvije kalendarske godine ,izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite ,obavezan je
uputiti osiguranika nadležnoj komisiji PIO ,koja donosi ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti.
Bolovanje se plaća 100%od osnovice za naknadu:
*Za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog povrede na radu ili oboljenja od profesionalne bolesti,
*Za vrijeme privremene spriječenosti zbog bolesti i komplikacija prouzrokovanim trudnoćom ili porođajem,
*Za vrijeme privremene spriječenosti za rad zbog transplatiranja živog tkiva i organa u korist druge osobe.

8.PARTICIPACIJA U ZDRAVSTVU
Participacija je učešće osiguranih lica u troškovima liječenja .Participacija je regulisana Odlukama
Kantonalnih skupština u ZDK ,to je odluka o neposrednom učešću osiguranih lica u troškovima korišćenja
zdravstvene zaštite.Ovom odlukom je regulisano precizno koliki je iznos participacije za pojedine vidove
zdravstvene zaštite ,te ko je oslobođen plaćanja participacije.Sredstva od naplaćene participacije idu
Kantonalnom Zavodu zdravstvenog osiguranja ili zdravstvenim ustanovama.

13