SREDNJA ŠKOLA BEDEKOVČINA

PROJEKTIRANJE TRASE CESTE

Izraditi projekt ceste od mjesta A do mjesta B prema položaju u situaciji:

A (K.T. ______ m.n.v)

B (K.T. ______ m.n.v)

OPĆI PODACI

• CESTA ______ RAZREDA

• TEREN: _______________

• TLO ____ KATEGORIJE

• ZASTOR: ______________

PROJEKT TREBA SADRŽAVATI:

• TEHNIČKI OPIS
• SITUACIJU
• UZDUŽNI PROFIL
• POPREČNE PROFILE
• NORMALNI POPREČNI PROFIL

Rok za predaju zadatka ………………….

ZADAO: NIKOLA BUJAK, dipl.ing.građ.

UČENIK: ________________________

1
SADRŽAJ:

Program (GLAVNI PROJEKT) sadrži sljedeće priloge:

Tehničko izvješće
1. Opći podatci
2. Tehnički opis
3. Tehničko rješenje
a. Glavni konstruktivni elementi cesti
b. Horizontalno vođenje linije
c. Vertikalno vođenje linije
4. Popis primijenjene literature
5. Zaključak

Grafički prilozi
a. Situacija - Tlocrt (MJ 1:1000)
b. Uzdužni presjek (MJ 1:1000/MJ 1:100)
c. Normalni poprečni presjek (MJ 1:50)
d. Karakteristični poprečni presjeci (MJ 1:50)
e. Detalji (MJ 1:20)

TEHNIČKO IZVJEŠĆE

OPĆI PODATCI

 CESTA III. RAZREDA

 TLO III. KATEGORIJE

Nagib kosine tla - nasip – 1 : 1,5
- usjek - 1 : 1,0

 ZASTOR: ASFALT

 TEREN: brežuljkast

2
TEHNIČKI OPIS

UVOD

Primarni cilj ovog projekta je izgradnja državne ceste radi smanjenja dužine putovanja i
podizanja razine sigurnosti i udobnosti odvijanja prometa.

Programskim zadatkom zadana je izrada tehničkog rješenja trase ceste od točke A do

točke B na podlozi mjerila 1:1000. Dionica ceste od točke A do točke B je središnja
dionica planirane ceste. Na priloženoj topografskoj podlozi nisu uočeni postojeći
izgrađeni objekti i komunalne instalacije.

OPIS ZADATKA

Prognozirano prometno opterećenje na kraju planskog perioda zadano je brojem vozila

prema kategorijama osovinskog opterećenja.
Istražnim radovima utvrđena je vrsta tla III. kategorije.

Prema veličini motornog prometa i Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste
izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa,
cesta je 3. razreda

Obilaskom terena i pregledom istoga ustanovljeno je da se trasa budućeg puta kreće

pretežno po brežuljkastom terenu.
Kota tačke A je ……….. m, a tačke B je ……… m.
Maksimalna kota terena kojom put prolazi je ……… m, minimalna je ……..m.
Pokosi iskopa i nasipa prilagođeni uvjetima terena i materijala.

Normalni presjek ceste

Iz Pravilnika o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa za treću kategoriju ceste te
računsku brzinu od ……….km/h odabrana je širina voznog traka od …….m te širina
rubnog traka od ………m.
Kolnik ceste je projektiran sa širinom od 2 vozne trake i bankinama 2x1,0 m. Širina
berme i bankine iznosi 1m, a odabrani nagib za usjek je 1:1, a za nasip 1:1.5.
U krivinama su urađena proširenja kolnika, prema važećim propisima, kako bi se
promet mogao odvijati nesmetano za vozila sa prikolicom.
Poprečni nagib puta je jednostran i u pravcu iznosi 3%, a u krivini do 7% što jamči
sigurnost prometnice tijekom razdoblja njenog iskorištavanja.

Horizontalni elementi trase

Trasa puta je povučena tako da je na njoj projektirana 1 horizontalna krivina sa

radijusom R1=……..m.
Krivina je izvedena sa prijelazniom oblika klotoide.
Sve te nabrojane komponente omogućuju da se na budućem putu može odvijati
mješoviti promet sa minimalnom računskom brzinom ………. km/h.
Postavljena trasa ceste približno zadovoljava tok nultog poligona.
*proračun elemenata trase prikazan je u prilogu "Numerički podaci*

Vertikalni elementi trase

3
Vertikalna razlika između dviju točaka svladana je s vertikalnom krivinom radijusa
R=………….m te sa dva pravca nagiba …..….% i ..…….%. te su svi nagibi u granicama
dozvoljenih prema Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.
Odabirom ovakvih vertikalnih nagiba postignut je približno jednak odnos između usjeka i
nasipa, što smanjuje opseg samih radova a time i troškova izgradnje ceste.

Elementi vitoperenja kolnika

Vitoperenje kolnika izvodi se prema odredbama iz Pravilnika o osnovnim uvjetima

kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta
sigurnosti prometa. Dionica je izvedena s poprečnim nagibom od 2.5% u pravcu do
max. 7% u kružnoj krivini, nagib se linearno povećava odnosno smanjuje kroz klotoidu.
Totalno vitoperenje se javlja u području prijelaza iz jedne kružne krivine u drugu, ali na
navedenoj dionici puta vitoperenja nema.

Odvodnja

Odvodnja vode sa ceste je riješena izradom uzdužnih asfaltno-betonskih rigola sa

ispustima na pogodnim lokacijama zbog širine kolnika i hidroloških parametara dok je
iza rigola projektirana berna širine 50 cm. Funkcija berme je da zadrži materijal koji
pada sa pokosa, kao i da poveća preglednost ceste.

Kolnička konstrukcija

Predviđeno je da se radi na pripremljenoj posteljici koja ima poprečni nagib od …….% u

pravcu do ……….% u krivini, da se sa iste može slijevati voda.
Kolnička konstrukcija se radi od asfalt betona na bitumenom stabiliziranoj podlozi.

Na osnovu svega već izloženog predlaže se revizija projektnog rješenja kako bi se

moglo pristupiti izgradnji dane dionice ceste.

ZAKLJUČAK

Postavljena dionica ceste između točke A i B zadovoljava sve zadane zahtjeve te je

rađena u skladu s Pravilnikom o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i
njihovi elementi moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa.
Mogućnosti za bolju izvedbu dionice su ograničene programskim zadatkom, međutim
moguće su neke sitne korekcije za što bliže približavanje nultom poligonu.
Projekt je izrađen u skladu sa važećim tehničkim propisima; zakonima, pravilnicima i
normama, te ostalom pozitivnom zakonskom regulativom.
Prilikom projektiranja vođeno je računa o zaštiti okoliša, tako da prilikom izvođenja
radova neće doći do štetnih utjecaja na okoliš.

1. ODREĐIVANJE KATEGORIJE TERENA

4
Kategorija terena (predjela) određuje se putem 3 kriterija.
Vrste i kriteriji za određivanje konfiguracije terena.

1.kriterij: VISINSKA RAZLIKA

OPIS POSTUPKA

A,B – početna i završna kota trase ceste (zadane nadmorske visine)

d – horizontalna udaljenost točaka A i B
h – visinska razlika točaka A i B
H – visinska razlika na 1000 m

HA=116,5 m.n.m.
HB=98,1 m.n.m.
h= HA - HB = 18,4 m
d= 371,81 m
h h 18,4
H  D   1000   1000  49,49
d d 371,81
Po 1.kriteriju usvojeno: teren je brežuljkast.

2.kriterij: NAGIB PADINA

OPIS POSTUPKA

5
na zadanoj situaciji ucrtati 5 profila, na različitim dijelovima situacije, obavezno okomito
na slojnice, kao na slici

Za svaki profil odrediti njegovu horizontalnu duljinu i visinsku razliku početne i krajnje
točke profila.

Nakon što se odrede podaci za 5 profila, izračunava se prosječni nagib padine prema
formuli:

n- broj profila
d- horizontalna duljina profila
h- visinska razlika početne i završne točke profila

Profil 1: d1=24,8 m h1=5 m

Profil 2: d2=72,0 m h2=5 m
Profil 3: d3=35,7 m h3=5 m
Profil 4: d4=40,1 m h4=5 m
Profil 5: d5=64,8 m h5=5 m
1 d1 d 2 d 1 24,8 72,0 35,7 40,1 64,8
h (   ...  n )  (     )  9,50
n h1 h2 hn 5 5 5 5 5 5
Nagib padina: 1:9,50

6
Po 2.kriteriju usvojeno: teren je ravničast.

3. Kriterij: NABORANOST TERENA (iskustveni kriterij)

Vizualnim pregledom situacije potrebno je utvrditi naboranost terena

Po 3.kriteriju usvojeno: teren je brežuljkast

ZAKLJUČAK:
Kategorija predjela određuje se na osnovu sva 3 kriterija i to na način da se odabere
najstroži kriterij.
1. KRITERIJ – brežuljkast
2. KRITERIJ – ravničarski
3. KRITERIJ – brežuljkast

USVOJENO: TEREN JE brežuljkast

7
2. KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE

Prometno opterećenje
Prema predviđenom prometnom opterećenju na kraju planskog perioda PGDP iznosi:
…………..
Predmetna dionica ceste prema veličini motornog prometa i Pravilniku.... (tab.) cesta je
3 razreda.

Tabl. (Pravilnik o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa)
Kategorija Društ. gospod. Vrsta prometa Veličina Zadaća Srednja duljina
ceste značenje (1.1.2.) prometa povezivanja putovanja
(1.1.1.) (1.1.3.) (1.1.4.) (km)
Prom. mot. Međudržavno i
AC Državna >14000 >100
vozila državno
Prom. mot. Međudržavno i
1. kat. Državna >12000 50-100
vozila regionalno
Prom. mot. v. Državno i
2. kat. Državna 7000-12000 20-50
mješoviti prom. županijsko
Državna; Mješoviti
3. kat. 3000-7000 Međuopćinsko 5-50
županijska promet
Županijska; Mješoviti
4. kat. 1000-3000 Općinsko 5-20
lokalna promet
Mješoviti
5. kat. Lokalna <1000 Općinsko-lokalno <5
promet

Projektna brzina (VP)

To je najveća brzina za koju je zajamčena potpuna sigurnost vožnje u slobodnom
prometnom toku duž čitave trase, pod optimalnim vremenskim uvjetima i uz dobro
održavanje trase.
Projektna brzina Vp određuje granične vrijednosti tlocrtnih i visinskih elemenata trase:
• Najmanji polumjer horizontalnog zavoja Rmin [m]
• Najveći uzdužni nagib trase Smax [%]
• Poprečni presjek ceste s prometnim trakovima

Računska brzina (VR)

To je najveća je očekivana brzina koju vozilo u slobodnom prometnom toku može
ostvariti uz dovoljnu sigurnost vožnje na određenom djelu ceste.

Tablica: Određivanje projektne (računske) brzine i max nagiba nivelete

8
Prema Pravilniku ...... i vrsti terena usvojen je stupanj znatnog ograničenja (ZO) i
temeljem kategorije ceste usvojeno je:
Računska brzina Vr = 60 km/h
Maksimalni uzdužni nagib smax = 8 %

Širina prometnog traka (m)

Ovisi o širini vozila i bočnom sigurnosnom razmaku između vozila, kao i o brzini, pa će
širina prometnog traka biti veća što je veća brzina prometnog toka.
Širina prometnog traka određuje se na temelju projektne brzine, razreda ceste i
konfiguracije terena.
Normalni poprečni presjek projektiran je sa dva prometna traka širine 3.00 m (tabl.)

Tabl. Ovisnost širine prometnog traka o brzini Vp (km/h)

Vp (km/h) ≥ 120 100 90 80 70 60 50 40
Švt (m) 3,75 3,50 3,50 3,25 3,00 3,00 3,00 (2,75) 2,75 (2,50)

Rubni trak
To je učvršćeni dio cestovnog presjeka između bankine kolnika i kolnika ili između
kolnika i staze za bicikle, mopede ili pješake.

Tabl. Odnos širine rubnog i prometnog traka

Prema tome širina rubnog traka za prometni trak širine 3,25 m iznosi 0,30 m, što
rezultira širinom kolnika od (3.00 + 0.30) x 2 = 6.60 m.
U zavojima su projektirana proširenja kolnika za mimoilaženje teretnih vozila i autobusa
kao mjerodavnih vozila.

Bankina i berma
Bankina je sigurnosni element poprečnog presjeka i služi smještaju prometnih znakova,
smjerokaznih stupića, stacionažnih oznaka, zaštitnih ograda, odlaganje materijala za
održavanje, zaustavljanju vozila u nuždi, a samo iznimno prometu pješaka.
Širina bankine određuje na temelju širine prometnog traka.

Tab. Odnos širine bankine i prometnog traka

Prema tome za prometni trak širine 3,25 m širina bankine je 1,20 m

Obje bankine u nasipu se izvode s nagibom na vanjsku stranu. Viša bankina ima nagib
4%, a niža kao kolnik, ali ne manja od 4%. U usjecima bankina se izvodi kao berma.
Nagib berme je minimalno 5% na stranu prema rigolu.

9
Rigol
Rigol služi površinskoj odvodnji, nalazi na strani usjeka između rubnog traka i berme.
Za normalni intenzitet oborina širina rigola iznosi minimalno 50 cm. Nagib rigola je 15%
na vanjsku stranu.

Poprečni nagib kolnika

Poprečni nagib kolnika u pravcu izvodi se zbog odvodnjavanja kolnika.
Za sve vrste cesta i za sve suvremene zastore iznosi 2,5%
Poprečni nagib kolnika u krivini usmjeren je prema centru zavoja i primjenjuje se radi
smanjenja djelovanja centrifugalne sile i odvodnje kolnika.
U krivinama zbog odabrane minimalne vrijednosti polumjera kružne krivine imamo
maksimalnu vrijednost poprečnog nagiba od 7%.

Dijagram . Poprečni nagib kolnika u krivini ovisi o projektnoj brzini Vp i polumjeru krivine R

Kolnička konstrukcija:
Proračun i dimenzioniranje kolničke konstrukcije za dionicu ceste provedeno je za
zadano prometno opterećenje, nosivost temeljnog tla i poznatu dubinu smrzavanja.
Čimbenici mjerodavni za dimenzioniranje su projektni period, prometno opterećenje,
klimatsko-hidrološki uvjeti i nosivost materijala posteljice
Predviđena izvedba savitljive kolničke konstrukcije

Ukupna debljina kolničke konstrukcije iznosi 56 cm.

Odabrani poprečni presjek ceste

10
3. HORIZONTALNO VOĐENJE TRASE

Za izradu projekta potrebni su položajni nacrt predjela kroz koji će trasa ceste prolaziti,
a koji moraju sadržavati visinske podatke terena.
Na položajnom nacrtu predjela kroz koji će trasa ceste prolaziti, teren je prikazan
slojnicama (izohipsama) tj. linijama koje spajaju točke iste nadmorske visine.
Visinska razlika (e) između susjednih slojnica ovisi o mjerilu karte
(npr. e = 1,0 m za mj. 1:1000)
Minimum zemljanih radova osigurava se pomoću “nultog poligona” prilagođavanjem
trase konfiguraciji terena za odabrani uzdužni nagib.
Kada bi bilo moguće trasu ceste položiti nultim poligonom, svi poprečni presjeci bili bi u
zasjeku s istim kotama terena i nivelete (poklapale bi se), ne bi bilo zemljanih radova, ali
se ne bi mogle postići ni velike brzine (razlika vrijednosti bi bila ''nula'' – ''nulti'' poligon).
Os ceste ne može pratiti nultu liniju koja je izlomljena, ali će ''nulti'' poligon biti okosnica
za postavljanje pravaca, kružnih lukova i prijelaznih krivina horizontalne osi trase.
Nul-linija se zamjenjuje pravcima (tangentama) između kojih se konstruiraju krivine.
Odstupanjem osi od nulte linije nastaju pomaci lijevo i desno od nultog poligona, koji
već u položajnom nacrtu pokazuje da li je trasa u nasipu ili usjeku.
Ako je tangenta lijevo od ''nulto'' poligona, povećava se iskop (profil a-a'), a ako je
desno povećava se nasip (profil b-b').
Tangentu treba položiti tako da lomovi poligona ostaju naizmjenice lijevo i desno od
tangenata i da svi trokuti koji tako nastaju s lijeve i desne strane budu približno jednake
površine, sa ciljem izjednačavanja kubatura iskopa i nasipa.

Određivanje Nulte linije

Određivanje ''nulte-linije'' svodi se na određivanje šestarskog koraka ''k''

Šestarski korak ''k'' je horizontalna duljina potrebna da se visinska razlika susjednih
slojnica ''e'' (ekvidistanca) svlada prosječnim nagibom ''s''.

OPIS RJEŠENJA

11
1. Provjera uvjeta da prosječni uzdužni nagib ''s’' ne smije biti veći od najvećeg
dopuštenog ''Smax'' [%].
Očitati nadmorske visine točaka A i B (ha i hb) i odrediti visinsku razliku h
Odrediti horizontalnu udaljenost dAB točaka A i B i uvećati je ovisno o terenu:

Provjeriti uzdužni nagib ''s'' ''smax'' = 8%

2. Izračun vrijednosti šestarskog koraka za prosječni uzdužni nagib

Horizontalna duljina ''k'' (korak) potrebna da se visinska razlika susjednih izohipsa ''e''
(ekvidistanca – visinska razlika izohipsi) svlada odabranim uzdužnim nagibom ''s''
dobiva se iz izraza:

ODREĐIVANJE NULTE LINIJE

Usvojeno uvećanje horizontalne udaljenosti za 25% kod brdovitog terena.

d=dAB+0.25AB =1.25AB=1.25·303,821=379,776

100  h 100  17,6

s   4,634 < smax
d 379,776

d  e 379,776  1
k   21,578m
h 17,6

3. Nanošenje šestarskog koraka ''k''

''k'' je izračunata mjera pomoću koje se vrši koračanje po karti na način da se presjecaju
susjedne izohipse (nikad ista izohipsa).

12
Duljina koraka ''k” uzme se u mjerilu karte u šestar i od ishodišne točke A nanaša se od
jedne izohipse do druge, u smjeru kojim se želi voditi trasa.
Kada se na karti iskorača šestarskim korakom formira se nulti poligon i pristupa se
konstrukciji horizontalnih krivina

Ukoliko je korak prekratak (završio je ispred točke B za više od k/2), treba dodatno
uvećati udaljenost između točaka A i B; npr. Ako je prije uzeto 5%, sad uzeti 6%, 7% ili
više ako je potrebno.
Ukoliko je korak predug (završio je nakon točke B za više od k/2), uvećana udaljenost
između točaka A i B je prevelika i treba je smanjiti; npr. ako je prije uzeto 5%, sad uzeti
4% ili manje ako je potrebno.

Proračun kružnih i prijelaznih krivina

Minimalne vrijednosti duljine prijelaznice Lmin i i minimalnog polumjera kružne krivine

Rmin određuje se na temelju računske brzine Vr .

Tab. Odnosi Vr i radijusa krivine i minimalne duljine prijelaznice Vr / Rmin /Lmin

Vr (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130

Rmin (m) 25 45 75 120 175 250 350 450 600 750 850

Tabl. Najmanja duljina kružnog luka Lk (m)

Vp (km/h) 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120 130
Lk (m) 8 11 14 17 20 22 25 28 30 33 36

Za računsku brzinu Vr=80 km/h minimalna duljina prijelaznice iznosi Lmin=60m,

a minimalni polumjer kružne krivine Rmin=250 m.

Krivina 1:
Računska brzina Vr = 80 km/h
Radijus krivine Rmin = 250 m (Tablica)
Duljina kružnog luka Lk = 17m → odabrano L = 56.39 m (Tablica)

13
Poprečni nagib kolnika qmin = 2.5%; qmax = 7.0%
Najmanja duljina prijelaznice → L = 60,00 m (Tablica)

Elementi iskolčenja horizontalnih zavoja

Proračun elemenata horizontalnih krivina

Podaci iz priručnika za iskolčenje klotoide za proračun elemenata iskolčenja i

iskolčenje točaka prijelaznice

14
α = 33,40º skretni kut tjemena krivine

4. VERTIKALNO VOĐENJE LINIJE

15
Uzdužni nagib nivelete
Niveleta je prostorna krivulja kojom se definiraju visinski odnosi ceste.
Pomoću nje definiramo uzdužne nagibe ceste.

Maksimalni uzdužni nagib za cestu 2. razreda u brežuljkastom terenu iznosi Smax = 8%

- niveleta ima sa dva različita nagiba, tj. dolazi do dva loma nivelete i to konveksno

→ s1=4,7%; na duljini od 447,80m

→ s2=10%; na duljini od 398,64m

Polumjer vertikalne krivine

- Na mjestu promjene nagiba nastaje lom nivelete koji se zaobljuje kružnim lukom,
vertikalne krivine mogu biti konveksne i konkavne.

Tab. Odnos računske brzine i najmanjih polumjera

Konveksno zaobljenje nivelete

ZAKLJUČAK

16
I. OSNOVNI I KONSTRUKTIVNI ELEMENTI CESTE

OPĆI PODACI

CESTA 5. RAZREDA
TEREN BRDOVIT
TLO III KATEGORIJE
ZASTOR ASFALT-BETON

KONSTRUKTIVNI ELEMENTI

1. RAČUNSKA BRZINA
Vrač = 40 km/sat

2. MIN. ELEMENTI HORIZONTALNIH KRIVINA

DOZVOLJEN Rmin = 45 m
PRIMJENJEN Rmin = 45 m
DOZVOLJEN Lmin = 30 m
PRIMJENJEN Lmin = 30 m

3. POPREČNI NAGIB KOLNIKA U PRAVCU

q = 2,5 %

4. POPREČNI NAGIB KOLNIKA U KRIVINI

DOZVOLJEN qmin = 2,5 %, qmax = 7,0 %
PRIMJENJEN qmin = 2,5 %, qmax = 7,0 %

5. ŠIRINA VOZNOG TRAKA

šVT = 2,50 m

6. ŠIRINA RUBNOG TRAKA

ŠRT = 0,2 m

7. ŠIRINA BANKINE
ŠB = 1,0 m

8. MAX. UZDUŽNI NAGIB NIVELETE

DOZVOLJEN imax = 12 %
PRIMJENJEN imax = 7,34 %

9. MIN. POLUMJER VERTIKALNIH KRIVINA

 
DOZVOLJEN R min = 300 m, R min = 200 m
 
PRIMJENJEN R min = 4300 m, R min = 1800 m

HORIZONTALNA GEOMETRIJA
Tablica glavnih točaka osi
STACIONAŽA Y X R Lk Lp T S D
KRIVINA GTO
m m m m m m m m m
17
 A
PPK1
PK1
1 SK1
KK1
KPK1
PPK2
PK2
2 SK2
KK2
KPK2
B

VERTIKALNA GEOMETRIJA

ST GTO STACIONAŽA VISINA (m.n.m.) i (%) R (m) T (m) S (m)

A 0+000,00 198,50
5,47
PK 0+065,83 194,90
KRIVINA 1 SK 4300 40,21 0,19
KK
7,34
PK 0+309,85 177,00
KRIVINA 2 SK 1800 40,32 0,45
KK
2,86
B 0+467,29 172,50

POPREČNI PROFILI

POPREČNI ŠIRINA KOLNIKA VISINA KOLNIKA

KOTA KOTA PROŠIRENJE
PROFIL STACIONAŽA NAGIB LIJEVO DESNO LIJEVI RUB DESNI RUB
TERENA NIVELETE KOLNIKA
KOLNIKA OD OSI OD OSI KOLNIKA KOLNIKA
br. m m.n.m. m.n.mm % m m m m m
A
1 0+000 15,4 2,5 3,30 3,30 15,3175 15,4825

3 0+27,19 16,623 4,75 3,54 3,30 16,45485 16,77975

5 0+119,99 20,796 7 3,78 3,30 20,5314 21,027

B

I. POPIS PRIMJENJENE LITERATURE

Knjige
 Željko Korlaet: Uvod u građenje i projektiranje cesta (Zagreb 1995.)

18
 Branimir Babić: Projektiranje kolničkih konstrukcija (Zagreb 1997.)
 Vesna Dragčević i Željko Korlaet: Osnove projektiranja cesta (Zagreb 2003.)
 Hrvatske ceste – Hrvatske autoceste: Opći tehnički uvjeti za radove na cestama
(Zagreb 2001.)

Zakoni
 Zakon o javnim cestama (NN180/04, 82/06, 138/06, 146/08, 152/08, 38/09,
124/09, 153/09, 73/10)

Propisi i pravilnici
 Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN53/02)
 Pravilnik o uvjetima za projektiranje i izgradnju priključka i prilaza na javnu cestu
(119/07)
 Pravilniku o osnovnim uvjetima kojima javne ceste izvan naselja i njihovi elementi
moraju udovoljavati sa stajališta sigurnosti prometa˝ (NN 110/01)

19