Poštovani i cenjeni roditelji!

Kada dođe novi roditeljski sastanak postavljam sama sebi pitanje; Šta poručiti roditeljima na
sastanku da im bude korisno, a da ne bude već rečeno. Budući da se celokupno stanje u društvu
odražava i na našu decu, ovaj put pokušaću nešto da vam kažem i poručim o jednoj temi za koju
smatram da je od izuzetne važnosti ne samo za decu, roditelje, nastavnike, već i za celokupno
društvo.
Moja tema za ovaj roditeljski sastanak glasila bi: «KAKO VASPITATI NENASILNO DETE »
Istraživanja su pokazala da se nasilno i agresivno ponašanje uči u ranim godinama života.
Roditelji, članovi porodice i svi drugi kojima je stalo, mogu diete naučiti kako se nositi s
osećajima ljutnje bez upotrebe nasilja. Svi možemo preduzeti korake kojima će se smanjiti
agresivno ponašanje. Ovi predlozi su osmišljeni upravo za vas roditelje, kako bi pridoneli
prevenciji i smanjenju nasilja.
Roditelji imaju važnu ulogu u smanjivanju nasilja, upravo vaspitajući svoju djecu u sigurnim
domovima, s puno ljubavi. Slede predlozi koji bi vam u ostvarivanju te uloge mogli pomoći. Iako
ih možda nećete moći ostvariti u celosti, ako date sve od sebe, sigurno ćete delovati na promene
u detetovom ponašanju i životu.

1. Pružite deci ljubav i pažnju

Svakom detetu je potreban blizak odnos s roditeljima pun ljubavi kako bi se osećalo sigurno i
zaštićeno te razvilo osećaj poverenja. Bez čvrstog oslonca na odraslu osobu, dete može postati
agresivno, nervozno i nesigurno.Manja je verojatnoća da će se kod deteta javiti poremećaj u
ponašanju ili delinkvencija ako se roditelji posvete detetu i puno njime bave, pogotovo u ranim
godinama razvoja. Iskustvo je pokazalo da deca prezauzetih roditelja pokazuju veće indicije koje
vode agresivnosti nego deca onih roditelja koju uvijek nađu vreme za svoje dete.
Nije lako pokazivati ljubav detetu celo vreme, a još je teže ako ste mlad, neiskusan ili samohrani
roditelj. Nekad kad dođemo s posla najradije bi se odmorili, a naša deca najradije bi se igrala,
družila sa nama. Uložimo, ako je potrebno i dodatni napor da pružimo detetu ljubav i tako
traženu pažnju. Budite sabrani! Pogledajte situaciju kroz detetove oči. Dajte sve od sebe da na
detetovo ponašanje reagujete pozitivno.

2.Budite prisutni u detetovom životu

Deca zavise o roditeljskoj podršci, zaštiti i ohrabrenju kada uče razmišljati ''svojom glavom''.
Bez pravilnog nadzora, deca ne dobiju potrebnu sigurnost. Najbitnije je:
• da znate gde su Vam deca u svakom trenutku i ko su prijatelji s kojima se druže. Kad ne možete
biti s decom, poverite ih nekome kome verujete
• ohrabrite školsku decu da učestvuju u školskim aktivnostima kao što su dodatna-dopunska
nastava, sport ili rekreacijske grupe.
• Naučite dete kako da se nositi s tuđim uvredama ili pretnjama. Objasnite deci kako takva
ponašanja nisu prihvatljiva te ih ohrabrite da se ne druže s djecom koja se ponašaju na takav
način.

3.Budite model prihvatljivog ponašanja svojoj djeci

Deca uglavnom uče prema primerima. Ponašanje, vrednosti i stavovi roditelja i drugih odraslih
imaju veliki uticaj na decu. Vrednosti poštovanja, istine i ponosa u vašoj porodici mogu biti
važni izvori snage za vašu decu, pogotovo ako se susreću s negativnim pritiskom vršnjaka ili
žive u nasilnom komšiluku. Većina dece ponekad reaguje agresivno i može udariti drugu osobu.
Upozorite dete o mogućim opasnostima nasilnog ponašanja. Pohvalite decu kad problem reše
konstruktivno bez nasilja. Deca će verovatnije ponoviti pozitivna ponašanja ako ih primetimo i
kad su za njih nagrađena pohvalama i pažnjom.
Decu možete naučiti kako na nenasilne načine rešiti probleme tako da raspravite problem s
njima, potaknete ih na razmišljanje o tome šta se može dogoditi ako nasilno rešavaju problem te
šta ako problem reše bez nasilja. Ovakav način zajedničkog ''glasnog razmišljanja'', pomoći će
deci da uoče kako nasilje nije koristan način za rešavanje problema.
Roditelji ponekad ohrabruju agresivno ponašanje, a da nisu toga ni svesni. Na primjer, neki
roditelji smatraju da je za dečake dobro da se nauče tući ( « ako te neko udari, udari i ti
njega!”).Naučite dete da je probleme bolje rešavati mirnim rečima, a ne šakama, pretnjama ili
oružjem.

4. Ne tucite djecu!

Udaranje, šamaranje i batine deci pokazuju kako je u redu udarati druge kako bi se rešio problem
i može ih podstaknuti da kažnjavaju druge na isti način kako i njih kažnjavaju. Fizičko
kažnjavanje sprečava određena ponašanja samo na kratko vreme. Čak se i na teško kažnjavanje
deca mogu naviknuti tako da kasnije nema nikakav uticaj na njih. Batine s vremenom postaju
nedelotvorne.

Evo nekih predloga kako postupiti kada nas zabrinjava detetovo ponašanje:

• Oduzmite određene povlastice – poput kratkotrajne zabrane igranja s drugom decom ili
gledanja TV-a
• Recite kako se osećate kad se dete tako ponaša
• Dajte detetu ''time out'' – neka sedi mirno i tiho, onoliko minuta koliko ima godina starosti (nije
za jako malu djecu)
Deca trebaju osetiti da greške mogu i popraviti. Naučite ih kako da uče iz svojih grešaka.
Pomozite im da shvate kako mogu izbeći ponavljanje istih sukoba u budućnosti. Vrlo je važno da
ih u tim trenucima ne osramotite i ponizite. Deca se stalno trebaju osećati voljeno i poštivano.
Problem je ponašanje, a ne dete! Zapamtite da su pohvala i pažnja najbolje
nagrade. Budite dosledni u pravilima i disciplini. Kad stvarate pravila, držite ih se.

5. Zaštitite decu od gledanja previše nasilja u medijima

Gledanje nasilja na televiziji, u filmovima i na video igricama može pridoneti agresivnom

ponašanju djece. Kao roditelj, možete kontrolisati količinu nasilja koju deca vide u medijima.

Evo nekih predloga:

• ograničite gledanje televizije na 1-2 sata dnevno

• budite upoznati s tim koje programe Vaša deca gledaju, koje filmove i kakve video igrice igraju

• razgovarajte s decom o nasilju koje gledaju na televiziji, filmovima i video igricama, jer na taj
način kod njih razvijate medijsku pismenost. Pomozite im da shvate kakve su ozbiljne posledice
nasilnog ponašanja
• razgovarajte s decom o nenasilnim načinima rešavanja problema
I na kraju. Svi ovi predlozi i neke sugestije neće nam pomoći ako kod dece ne razvijemo osećaj
odgovornosti i veru u samog sebe.
Uvek iskoristimo pohvalu, predloge, primere i sva druga raspoloživa sredstva da bismo naše dete
pravilno vaspitali.
Budimo zajedno učesnici u vaspitanju vaše i naše dece.
20 ALTERNATIVA KAŽNJAVANJU

1. POTRAŽITE SKRIVENE POTREBE.

Primer: Zaigrajte dete nečim, dok čekate u redu na blagajni, u banci, itd.

2. DAJTE INFORMACIJE I RAZLOGE.

Primer: Ako dete voli šarati po kućnim zidovima, objasnite mu zašto je to neprihvatljivo i
omogućite mu prostor u kojem će moći nesmetano šarati (dovoljno dostupnog papira, dio zida na
koji je pričvršćen papir i sl.).

3. RAZMISLITE O OSJEĆAJIMA "IZA" PONAŠANJA.

Prepoznajte, prihvatite i osluškujte djetetove osjećaje.
Primjer: Ukoliko dijete udari mlađeg brata ili sestru, podržite ga da izrazi svoje negativne
osjećaje na manje opasne načine.

4. PROMIJENITE OKRUŽENJE.
Ponekad je lakše prilagoditi okolinu nego pokušavati promijeniti dijete.
Primjer: Ako dijete ponavljano izvlači opasne predmete iz kuhinjskih elemenata, zaštitite
elemente sigurnosnim bravama.

5. PRONAĐITE PRIHVATLJIVE ALTERNATIVE.

Preusmjerite djetetovo ponašanje.
Primjer: Ako ne želite da dijete gradi svoj dvorac na sred dnevnog boravka, nemojte mu samo
zabraniti gradnju – osigurajte mu prostor gdje se smije tako igrati.

6. POKAŽITE SVOJIM PRIMJEROM KAKO ŽELITE DA SE I DIJETE PONAŠA.

Primjer: Ako dijete poteže mačku za rep, pokažite mu kako je maziti. Nemojte se oslanjati
isključivo na verbalne upute.

7. PONUDITE IZBOR, NEMOJTE NAREĐIVATI.

Odlučivanje osnažuje dijete; naređivanje izaziva sukob snaga.
Primjer: Umjesto da djetetu naredite da opere zube, probajte reći: "Želiš li zube oprati prije ili
nakon oblačenja pidžame?"

8. PRAVITE MALE USTUPKE DJETETU.

Primjer: "Danas ću pospremiti igračke umjesto tebe, kada si toliko umorna."

9. OMOGUĆITE DJETETU VRIJEME PRIPREME.

Ukoliko očekujete društvo na večeri, recite djetetu unaprijed kakvo ponašanje od njega očekujete.
Budite precizni. Igranje uloga pomoći će djetetu u rješavanju potencijalno teških situacija.

10. DOZVOLITE UČENJE NA POSLJEDICAMA (GDJE JE PRIKLADNO).

Ukoliko dijete redovito ignorira upozorenja o nastanku neke posljedice, dozvolite mu da nauči u
praksi.

11. RAZGOVARAJTE O VLASTITIM OSJEĆAJIMA.

Dopustite djeci da saznaju kako njihovo ponašanje utječe na vas.

12. REAGIRAJTE KADA JE POTREBNO.

Primjer: Ako vaše dijete inzistira na pretrčavanju ulice, čvrsto ga uhvatite za ruku i objasnite
opasnosti takvog ponašanja.

13. NOSITE DIJETE.
Na djecu koja se ponašaju nepodnošljivo i agresivno, nošenje ima pozitivan učinak. Nježno i
podupiruće nošenje agresivnog djeteta, pomoći će mu (najčešće) kanalizirati i pretočiti
agresivnost u iscjeljujuće suze.

14. MAKNITE DIJETE IZ PROBLEMATIČNE SITUACIJE I OSTANITE S NJIM.

Iskoristite vrijeme za slušanje djeteta, izmjenu osjećaja, nošenje i rješavanje konflikta.

15. RADITE ZAJEDNO, BUDITE ZAIGRANI.

Mnoge se konfliktne situacije mogu preokrenuti u igru.
Primjer: "Izmjenjujmo se u pranju zuba – ja ću ih tebi oprati, a ti meni!", "Zamislimo da smo
patuljci i da čistimo kuću prije odlaska u rudnik."

16. RASPRŠITE SITUACIJU SMIJEHOM.

U napetoj situaciji, motivirajte dijete da izrazi svoj bijes/ljutnju kroz igru i zabavu. Primjer: Ako
je dijete ljuto na vas, pozovite ga da svoj bijes izrazi kroz borbu jastucima. Odigrajte svoju ulogu
dramatično se predajući. Smijeh pomaže oslobađanju od osjećaja straha i bespomoćnosti.

17. DOGOVARAJTE SE I PREGOVARAJTE.
Dozvolite djetetu da redefinira pravila i ponekad promijeni pravilo "u svoju korist". Primjer: Ako
je vrijeme za polazak kući s igrališta, a vaše dijete se predobro zabavlja i ne želi otići, dogovorite
se koliko se još puta smije spustiti niz tobogan, koliko minuta igrati prije definitivnog polaska
kući.

18. PRAKTICIRAJTE UZAJAMNO RJEŠAVANJE KONFLIKATA.

Raspravljajte o aktualnim konfliktima među djecom, jasno recite svoje potrebe i tražite njihovu
pomoć u iznalaženju rješenja. Pravila odredite zajedno. Održavajte obiteljske sastanke.

19. PREISPITAJTE SVOJA OČEKIVANJA.

Mala djeca imaju intenzivne osjećaje i potrebe, prirodno su glasna, znatiželjna, neuredna,
svojeglava, nestrpljiva, prepuna zahtjeva, kreativna, zaboravljiva, strašljiva, prepuna energije.
Prihvatite ih!

20. KORISTITE RODITELJSKI "TIME-OUT"

Napustite prostoriju ili učinite što god je potrebno kako biste povratili samokontrolu i smisao
rasuđivanja.