Professional Documents
Culture Documents
PRVA FAZA
1. ta znamo o portfoliu?
Portfolio predstavlja paljivo izabranu zbirku radova o tome ta dete zna, ta moe da uradi, koji se
sakupljaju tokom odreenog vremenskog perioda a koji su dokaz detetovih napora, uspeha,
napredovanja. Portfolio se razlikuje od bilo kog drugog radnog dosijea po tome to predstavlja zbirku
najboljih radova, koje je onaj iji je portfolio, sam izabrao, kao i po tome to portfolio predstavlja ne samo
mesto za uvanje radova nego i osnovu za samovrednovanje sopsrvenog rada i napredovanja. (Krnjaja,
Mikeljin, 2006.)
Portfolio predstavlja dokumentaciju o svakom detetu ponaosob;, to je slika detetovih potreba i
interesovanja;
Portfolio treba da ine razni upitnici, ankete za decu i roditelje, deji radovi, fotografije, beleke..., sve ono
to je od znaaja kako bi se pratio detetov razvoj tokom vremenskog intervala koje ono provede u vrtiu.
Ipak, portfolio ne treba gledati kao produkt deteta, ve kao na proces njegovog razvoja, te ga je
neophodno stalno dopunjavati. To znai da nakon nekog vremena, vaspita uz pomo portfolia moe da
menja program po kome radi i da ga otkrivanjem onoga ime se dete istie, po potrebi menja i
prilagoava svakom detetu. Sa druge strane, portfolio dosta pomae i vaspitaima, da oni sami mogu da
prate svoj razvoj i svoj program, te na taj nain usavravaju i menjaju sopstvenu praksu.
Vrste portfolia
1.Deji
On je osnova vaspitau da procenjuje rad pojedinanog deteta; u odabir materijala i podataka
treba da se ukljue i deca i roditelji( dete odabira primerke koji pokazuju njegov razvoj a roditelji
mogu dati komentare)
2.Tematski
Prikupljaju se deji radovi, slike, beleke u okviru jedne tematske celine ili itave teme (na
primer:praenje razvoja govora ); Znaajan je jer motivie decu da razvijaju svoj rad na
projektima koji pokazuju nihove najbolje sposobnosti.
3.Vaspitaki
sumativnivaspita se usredsreuje na odreene aspekte svog rada ( upotreba nove metode )
ili za promociju sopstvenog rada (struni skupovi )
formativnipotreba dokumentovanja linog profesionalnog razvoja, radi usavravanja
sopstvene prakse
3.Ideje?
-Najbolje dokumentovanje svih dejih aktivnosti;
-Dokazivanje vanosti portfolia;
-Pravljenje savremenog portfolia;
-Odlazak kod nekog vaspitaa radi konsultacija;
-Istraivanje koliko roditelji znaju o portfoliu;
-Poseta kolama radi razmene ideja i poredjenja sa portfoliom vaspitaa;
-Anketa na temu kako vaspitai shvataju portfolio;
-Prosledjivanje portfolia iz vrtia u kole;
-Aktivnosti radi poboljanja trenutne loe prakse;
-Saradnja vaspitaa i roditelja pri izradi portfolia, Ideje roditelja, Kako oni gledaju na to;
-Saradnja sa strunjacima-Konsultantima.
DRUGA FAZA-ISTRAIVANJE
1. Odlazak na razna mesta gde deca provode vreme, vrtii, parkovi, igraonice;
2.Nai vaspitaa koji je uradio portfolio;
3.Svaki lan odlazi u razliiti vrti-posmatranje dece;
4. Odgovaramo na sva pitanja iz prve faze projekta, pitamo vaspitae, roditelje, koristimo literaturu...
5.Planiramo koja jo mesta da posetimo kako bismo odgovorili na sva pitanja (kole, igraonice, roditelji,
profesori, konsultanti);
6. Pravimo upitnike, intervjue, konsultujemo literaturu i internet;
7.Materijal za terenski rad:diktafon, aparat, papiri i boje...
8. Poseujemo teren (terenski rad);
9. Diskutujemo o onome to smo zatekli na terenu i ono tosmo radili na terenu;
10. Pratimo napredak, proveravamo svoje poetne ideje i iznosimo nova pitanja.
Istraivanje smo zapoele u vrtiima u Pirotu i Babunici, u pojedinimsmo imale sree da vaspitai budu
saradljivi, dok smo u drugima nailazile na otpor prisamom pomenu portfolia. Zakljuile smo iz razgovora
sa vaspitaima, kaoi iz upitnika, da vaspitai na portfoliogledaju kao na obavezu, priznali su da nisu ili ni
na kakv seminar, kako bi saznali ta sve treba da sadri portfolio, a neki su nam rekli i da koriste portfolio
koji su kupili na internetu, koji navodno sadri sve to treba. Nama je bilo ao to vaspitai koji e nam
sutra vaspitavati decu, imaju tako ograniena ili nemaju nikakva znanja to se tie voenja dokumentacije
i samog portfolia.Ipak, nekolicina vaspitaa koje smo sreli, ima stalno na svom stolu foto-aparat, to jeste
za pohvalu, ali ga ne koriste esto. Oni se pravdaju time, da im voenje dokumentacije oduzima previe
vremena, kao i da ne mogu da se posvete deci. Sa druge strane, ne znaju, da se upravo voenjem
dokumentacije oni potpuno posveuju toj deci i njihovom razvoju ida ta dokumentacija nije teret koji
treba da nose, ve pomo u radu.
to se tie upoznanosti roditelja sa tim ta je portfolio, kroz inretvjue i upitnike koje smo dale nekolicini
roditelja koji su hteli da razgovaraju sa nama, shvatili smo da veoma mali broj roditelja zna ta je portfolio.
Veini je samoreeno da kupe fasciklu gde e deca uvati svoje radove, pa tako i oni gledaju na
portfolio,kao na fasciklu za uvanje. Mali broj onih, moramo da priznamo,obrazovanijih roditelja, zna o
emu je re kada je portfolio u pitanju, ali ne zalaze previe u njegovu strukturu, jer sve to oni treba da
urade kada je u pitanju portfolio njihovog deteta je da, na zahtev vaspitaa, popune anketu o svom
detetu,kao bi vaspitaiimali prvi uvid u to ta dete moe.
1.Koji diskurs u dokumentovanju koriste vaspitai, diskurs moi ili diskurs participacije?
Zakljuak cele grupe, bez bilo kakve posebne diskusije, bio je da, u vrtiima u kojima smo mi bile,
vaspitai dokumentaciju koriste kao diskurs moi. Kako smo, kasnije, potvrdile tu tvrdnju?
Od poetka kolovanja idemo na praksu u predkolsku ustanovu. ak i na poetku, kad nismo imale
nikakvog iskustva niti posebnog znanja, sve smo primetile isto. Vaspitai se stalno ale na one odozgo,
stalno su pod pritiskom od inspekcije i autoriteta. Reenica koju smo imale priliku da ujemo je primer
koji smo videle i u definicijama dokumentovanja kao diskursa moi, a to je: Zatrpavaju nas
dokumentacijom i administracijom a najmanje vremena imamo da se bavimo samom decom.
Dokumentovanje shvataju kao preveliku obavezu koja samo oduzima vreme. Svest o znaaju
dokumentovanja kod vaspitaa nije razvijena, dokumentacija se ne preispituje, ne radi u kolaboraciji sa
roditeljima, decom i kolegama, ve se prihvata kao individualna odgovornost i obaveza. Vie puta smo
imale priliku da vidimo radnu knjigu vaspitaa i prvo to se u njoj primeuje je unapred odreen plan i
forma. Ne znamo da li je u pitanju tradicionalno shvatanje deteta, ali vaspitai kao da ne veruju deci (a ni
roditeljima) da mogu bilo na koji nain da se ukljue i da pomognu u pisanju i stvaranju dokumentacije.
(dokaz-upitnici za vaspitae)