GRAĐEVINSKI FAKULTET

SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

1. TEHNIČKI OPIS
1.1 . OPĆI PODACI
Prema projektnom zadatku bilo je potrebno dimenzionirati kolničku konstrukciju lokalne
ceste kategorije 4. Prema prosječnom godišnjem dnevnom prometu (PGDP) cesta spada u
razred 4, s prosječnom godišnjom stopom rasta prometa u iznosu od 2%. Broj trakova u
poprečnom presjeku je 2, svaki širine 2,75 m. Izvorište materijala za gradnju ove ceste je
kamen. Cesta se planira sa projektnim razdobljem od 20 godina. Posteljica je u glinenom
materijalu, CBR 6%.

1.2. OPIS PROJEKTIRANOG RJEŠENJA

1.2.1. Elementi poprečnog presjeka
Poprečni presjek ceste sastoji se od 2 prometna traka, svaki širine 2,75m. Budući da je
usvojen presjek ceste u zasjeku bilo je potrebno projektirati bankinu širine 1 m, rigol,
bermu i drenažu potrebnu za odvodnju vode te zaštitni jarak.

1.2.2. Kolnička konstrukcija

Projektnim zadatkom predviđena je kolnička konstrukcija tipa 1. Sastoji se od asfaltnog
zastora te nosivog sloja nevezanog zrnatog kamenog materijala tj. tucanika. Cijela
konstrukcija leži na posteljici u glini čiji je CBR=6%.

1.2.3. Odvodnja
Ispred pokosa usjeka izveden je trapezni zaštitni jarak dubine 0,50 m s nagibima pokosa
1:1, čija je zadaća prikupljanje površinske vode, koja se može slijevati prema kolniku
ceste. Jarci se izvode bez obloge u uzdužnim nagibima od 0,2% do 2% ovisno o
konfiguraciji terena na pojedinim dijelovima trase.
Oborinske vode s kolnika ceste, bankina i pokosa prihvaćaju se betonskim rigolima i
bermama. Beton je klase C30/37. Betonski se rigoli izvode monolitno, u kampadama
dužine 5 m s razdjelnicama između njih. Rigoli su širine 0,65 m s poprečnim nagibom od
15%. Za odvodnju procjedne, kapilarne i podzemne vode iz posteljice postavljene su
drenaže s drenažnim cijevima ᴓ110 mm.

1
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

1.3. OPIS ODABRANE TEHNOLOGIJE IZVOĐENJA

1.3.1. Pripremni radovi
Na budućoj trasi ceste najprije je potrebno iskolčiti trasu i objekte koji se nalaze
uz prometnicu. Od ostalih radova tu su i osiguranje osi iskolčene trase,
profiliranje, te obnavljanje i održavanje iskolčenih oznaka na terenu za vrijeme
građenja. Geodetskim mjerenjima se podatci iz projekta prenose na teren. Os
trase je potrebno iskolčiti prema numeričkim podatcima iz projekta u
maksimalnim razmacima od 50 m ovisno o konfiguraciji terena. Tijekom građenja
izvođač radova dužan je vršiti:
- stalnu kontrolu iskolčene trase i druge geometrije svih elemenata kolnika
- kontrolu osiguranja svih točaka
- kontrolu postavljenih profila građevine
- kontrolu repera i poligonih točaka
Nakon iskolčenja trase buduće prometnice pristupa se čišćenju i pripremi terena
za gradnju. Ovim radovima je potrebno osigurati nesmetan rad strojeva i ljudi i
pripremu za zemljane radove. To uključuje sječenje šiblja i stabala, odsijecanje
granja, vađenje korijenja, starih panjeva i panjeva novo posječenih stabala.
Nakon izvršenih radova potrebno je ukloniti i sav nepotreban materijal koji je
zaostao na terenu. Na području ispod nasipa vađenje korijenja i panjeva vrši se
do minimalne dubine od 0,20 m ispod planuma temeljnog tla, a na zaobljenim
površinama zasjeka do površine zaobljenja

1.3.2. Zemljani radovi

Nakon uklanjanja šiblja i panjeva slijedi skidanje gornjeg humusnog sloja u visini
0,20 m korištenjem buldozera, bagera ili skrejpera. Iskop zemljanog materijala se
vrši kombinacijom iskopa u punom profilu s čela te iskopa usjeka (zasjeka) sa
strane. Iskopani materijal se utovara u dampere ili kamione kipere, te odvozi na
stalno odlagalište ili privremene deponije uz dijelove trase gdje se izvode nasipi.
Pritom izvođač treba osigurati prijevoz na gradilištu pravilnim postavljanjem i

2
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

održavanjem gradilišnih prometnica, privremenih objekta, te opremanjem

prekopa odgovarajućim oznakama, koje je noću potrebno osvijetiliti.
Budući da se radi o materijalu kategorije „C“ (sitnozrnata, krupnozrnata i
mješovita tla), nije potrebno miniranje. Uzeći u obzir da je iskopani materijal
osjetljiv na atmosferske utjecaje, njegovo odlaganje u trupu ceste nije
dopušteno, pa se prilikom iskopa takvi materijali moraju odmah utovariti,
prevesti i ugraditi u nasipe ili istovariti na mjesto stalnog odlagališta. Nagib
radnih pokosa pri iskopu je u granicama 1:1 za nevezana krupnozrnata tla, do 1:3
za sitnozrnata vezana koherentna tla. Materijali ove kategorije najčešće se
upotrebljavaju za izradu nasipa. Količina vlage u koherentnim tlima obično je
visoka, a mogu sadržavati i veliku količinu organskih tvari. S obzirom na to,
tijekom rada potrebno je provjeravati kakvoću materijala laboratorijskim
ispitivanjima. Tek kada materijal postigne optimalnu vlažnost po standardnom
Proctorovu postupku (HRN U.B1.038), pristupa se zbijanju. Zemljani materijal se
zbija ježevima, glatkim valjcima na kotačima s gumama i vibropločama.
Za vrijeme rada na iskopu mora biti osigurana poprečna i uzdužna odvodnja izvan
trupa ceste u pogodne recipijente. Mjerama pravilne odvodnje osiguravaju se
izrađeni pokosi od oštećenja i ugrožavanja stabilnosti. Nagibi pokosa u usjeku i
zasjeku se izrađuju prema projektu. Nasip se radi u slojevima orijentacijske
debljine 5 - 15 cm, a stvarna najveća debljina razgrnutog sloja nasipa određuje se
na pokusnoj dionici.
Vlažnost materijala ne smije varirati više od ± 2% od optimalne vlažnosti
određene standardnim Proctorovim postupkom. To znači da se previše vlažan
materijal mora prije ugrađivanja prosušiti. To je moguće učiniti razastiranjem,
sitnjenjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu ili vjetru, a previše suhi materijal
potrebno je navlažiti prskanjem ili polijevanjem do tražene vlažnosti.
Pri izradi nasipa od zemljanog, vezanog materijala, sav materijal dopremljen na
gradilište mora se ugraditi tj. zbiti istog dana. Rad na nasipavanju i zbijanju treba
prekinuti u svako doba kad nije moguće postići tražene rezultate zbog kiše,
visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda. Nasipni materijal ne

3
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

smije se ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u nasip se ne smije

ugrađivati snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal. Prilikom planiranja
odstupanje kota planuma može biti najviše +/- 3 cm od projektiranih. Poprečni
nagib posteljice mora biti minimalno 4%. Projektom je zadano da se pokosi
nasipa trebaju zaštiti oblaganjem humusom širine 0,20 m, koje se izvodi tijekom
izrade nasipa, u nagibu 1:1,5. Za ovu zaštitu upotrebljava se aktivni humusni
materijal bez primjesa grana, korijenja, kamenih i drugih materijala koji nisu
pogodni za razvoj vegetacije. Humusni materijal nanosi se počinjući od dna
pokosa prema vrhu. Humusni se sloj planira i zbija lakim nabijačima. Po fino
uređenom humusnom sloju sije se trava. Vrsta i mješavina trave odabire se u
ovisnosti o ekološkim uvjetima područja zbog sigurnosti rasta vegetacije. Nakon
izrade humusnog sloja i travnate vegetacije, površine se moraju njegovati
do konačnog rasta.
Bankine nasipa se izvode od drobljenog prirodnog šljunka, koji se zbija valjkom,
kako bi se osigurala projektom propisana nosivost. Površina bankine se izvodi u
širini od 1 m s poprečnim nagibom od 4 do 7% kako bi se osigurala odvodnja
površinskih voda s kolnika.

1.3.3. Odvodnja
DRENAŽE
Rad obuhvaća iskop materijala bagerima za drenažni rov u koherentnom tlu. Dno
rova izvodi se na dubini od 0,80 m kako ne bi došlo do smrzavanja vode u
cijevima. Dno rova zbija se ručnim vibropločama u širini od 0,40 m . Na izravnano
i uređeno dno rova ugrađuje se podloga od gline. Debljina podložnog sloja
nabijene gline je 15 cm. Glina mora biti visoke plastičnosti, a ugrađuje se pri
optimalnoj vlažnosti i zbija tako da stupanj zbijenosti iznosi najmanje Sz ≥ 95% od
standardnog postupka po Proctoru.
Drenažne cijevi su tvornički proizvedene od tvrdog PVC-a, profila 110 mm.
Drenažne cijevi se polažu na podlogu od gline te se oblažu filtarskim slojem od
šljunka. Rov se iznad drenažnog sloja ispunjava šljunkom frakcije 1-6 cm. Filtar

4
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

mora odgovarati strukturi tla iz kojeg prihvaća vodu i mora biti takvog
granulometrijskog sastava koji će smanjiti brzinu tečenja u odnosu na brzinu koju
je imala u sraslom tlu.
Zrnati kameni materijal u rovu treba pažljivo zbijati da se ne oštete drenažne
cijevi, a da materijal ipak bude dovoljno zbijen, kako ne bi došlo do naknadnih
slijeganja.
RIGOLI
Rad obuhvaća izradu rigola širine 0,65 m, što ovisi o intenzitetu oborina. Dno
rigola izveden je u poprečnom nagibu od 15%. Betonski rigoli se ugrađuje na
podlozi nosivog sloja od pijeska. Izvedba je podijeljena u dva dijela: od tvornički
proizvedenih elemenata, rubnjaka i posebno ploče dna rigola. Dno rigola izvodi
se od monolitnog, tvornički proizvedenog betona klase C30/37. Monolitna
izvedba rigola izvodi se u kampadama u dužinama od 3 m. Razdjelnice kod
kampada dužine 3 m, rade se s umetcima koji ostaju u razdjelnici koju po
završetku betoniranja treba odrezati.
JARAK BEZ OBLOGE
Iznad usjeka potrebno je izvesti jarak s uzdužnim padom od 1.5% zbog odvodnje
površinske vode koja bi se mogla slijevati na kolnik. Jarak će se izvesti bez obloge,
visine 0,5 m. Udaljenost jarka od ruba nasipa usjeka iznosi minimalno 5 m. Dno
jarka izvodi se u širini od 0,5 m s nagibom pokosa 1:1. Izrada jaraka mora biti u
svemu prema projektu a posebno u pogledu uzdužnih padova. Nije dopušteno
izvesti jarke s lokalnim neravninama dna u kojima se zadržava voda. Nagibi
pokosa jarka kao i pad dna jarka moraju biti na cijeloj dužini ujednačeni. Kopanje
jarka izvodi se bagerom a višak materijala se odvozi kiperima ili damperima na
deponije ili se ugrađuje u nasipe.

1.3.4. Kolnička konstrukcija

Izvedba nevezanih nosivih slojeva treba u svemu odgovarati dimenzijama danim
u projektu. Ovaj sloj se može raditi tek kada nadzorni inženjer primi posteljicu u
pogledu ravnosti, projektiranih nagiba, pravilno izvedene odvodnje i traženih

5
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

uvjeta kakvoće. Sloj se izvodi od tucanika, a njegova kvaliteta se provjerava u

ovlaštenom laboratoriju. Kakvoća materijala za ugradnju i kakvoća izvedenih
radova moraju zadovoljiti uvjete u svemu prema OTU knjiga III 5-01. Ugrađivanje
se vrši pri dobrim klimatskim uvjetima, bez mraza, kiše, snijega i leda. Materijal
se na terenu ugrađuje u pokusnu dionicu kako bi se točno odredili parametri
optimalne vlažnosti, strojeva za ugradnju i zbijanje, debljinu sloja te broj prijelaza
kako bi dobili tražene vrijednosti zbijenosti i stišljivosti.
Na uređenu i spremnu posteljicu nevezani sloj pijeska ugrađuje se navoženjem i
razastiranjem pomoću grejdera, s potrebnim nadvišenjem kako bi se nakon
zbijanja dobio sloj projektirane debljine 30 cm. Zbijanje se obavlja vribracijskim
strojevima pri optimalnoj vlažnosti određenoj Proctorovim pokusom. Zbijanje
treba izvesti ujednačeno po cijeloj površini sloja brzinom stroja do maksimalnih 4
km/h. Mjesta koja nisu dostupna strojevima za zbijanje, zbit će se ručno -
žabicama. Navoženje i zbijanje materijala izvodi se samo u dva sloju po 15 cm.
Uzdužni završetak nevezanog sloja se izvodi u nagibu od 45°, s tim da je širina
tog sloja s nasipne strane 0,4 m veća od širine kolnika.
Svi zahtjevi za ugrađeni sloj moraju biti zadovoljeni prije polaganja idućeg sloja.
Zbijanje sloja se mora ponoviti ukoliko je u razdoblju između ugradnje nosivog
sloja i sljedećeg sloja kolnčke konstrukcije došlo do smrzavanja, jačih oborina,
oštećenja zbog gradilišnog prometa ili naknadnih radova na postojećem sloju.
Ispitivanja koja se obavljaju tijekom izrade nosivog sloja od pijeska bez veziva su:
• tekuća ispitivanja (obavlja izvođač preko ovlaštenog laboratorija):
• ispitivanje modula stišljivosti kružnom pločom promjera 300 mm na svakih 500
m2
• stupnja zbijenosti volumometrom u odnosu na maksimalnu zbijenost po
modificiranom Procotoru, najmanje na svakih 500 m2
• ispitivanje granulometrijskoh sastava, najmanje na svakih 3000 m2
• ispitivanje ravnosti površine sloja letvom duljina 4 m, na svakom poprečnom
profilu ili prema zahtjevu nadzornog inženjera
• ispitivanje sloja po visini, položaju i nagibu geodetskim snimanjem

6
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Kontrolna ispitivanja (obavlja investitor). Vrste ispitivanja su jednake kao i kod

tekućih, ali im je gustoća manja.
Asphalt concrete base - ACbase je nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji izrađen od
mješavine kamenog brašna, kamenog materijala do najveće veličine zrna 16
mm i bitumena kao veziva, proizveden i ugrađen po vrućem postupku.
Bitumenizirani nosivi sloj (ACbase 16) debljine 6 cm postavlja se direktno na
prethodno postavljeni stabilizirani nosivi sloj. Stabilizirana podloga mora
biti suha i čista (bez nevezanog materijala na površini), a vanjska
temperatura ne smije biti niža od +5°C. Asfaltna mješavina na gradilište se iz
asfaltne baze prevozi kamionima kiperima koji imaju metalno dno koje je
prethodno poprskano odgovarajućim sredstvom najčešće biljnim uljem kako bi
se spriječilo lijepljenje smjese za stranice prikolice kamiona, uz obaveznu zaštitu
mješavine od hlađenja, kiše ili nečistoća, pokrivanjem ceradom. Prije izrade
habajućeg sloja asfalta na očišćeni i suhi BNS, prska se polustabilna anionska
bitumenska emulzija (minimalni udio bitumena 55%) kako bi se osiguralo
međusobno sljepljivanje asfaltnih slojeva. Prskanje bitumenskom
emulzijom provodi se isključivo motornim prskalicama, koje omogućavaju
jednoliku raspodjelu bitumenske emulzije po površini. Minimalno 3 sata nakon
prskanja emulzije smije se pristupiti izvedbi asfaltnog sloja. Temperatura podloge
i zraka mora biti viša od +10°C i nije dopušteno za vrijeme kiše.
Kontrola kakvoće izvedenog sloja kontrolira se:
• prethodnim ispitivanjima
• tekućim ispitivanjima
• sastavnih materijala
• proizvedene asfaltne mješavine
• ugrađene asfaltne mješavine
Kontrolnim ispitivanjima
• sastavnih materijala
• proizvedene asfaltne mješavine
• izvedenog sloja

7
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Asfaltni habajući sloj - ACsurf polaže se na prethodno ugrađeni i od strane

investitora prihvaćeni sloj. Polaganje asfaltnog sloja na nosivi sloj koji je
stabiliziran hidrauličnim vezivima smije započeti najmanje sedam dana nakon
izvedbe nosivog sloja. Polaganje asfaltne mješavine na podlogu od
asfaltnog sloja može započeti kada je podloga očišćena, suha i poprskana
bitumenskom emulzijom. Prskanje mora započeti najmanje 3 sata prije
polaganja asfalta, kako bi voda isparila i bitumenski se dio vezao za podlogu.
Asfaltni sloj se smije ugrađivati samo kod dobrih vremenskih uvjeta kada
temperatura podloge i zraka ne pada ispod 10°C i kada ne pada kiša. Asfaltna
mješavina sastoji se od kamena, kamene sitneži, kamenog brašna i
cestograđevnog bitumena koji se proizvodi po vrućem postupku, te se
kamionima kiperima dovozi na gradilište. Asfaltni habajući sloj (ACsurf 11) debljine
4 cm ugrađuje se asfaltnim finišerom na način da se osigura kontinuirana
ugradba bez zastoja. Sloj se ugrađuje u projektiranoj širini. Nakon razastiranja
finišerom pristupa se zbijanju sloja pomoći strojeva određenih na probnoj
dionici ( npr. valjcima s gumenim kotačima, vibracijskim valjcima (horizontalne
oscilacije vibriranja) i valjcima sa statičkim djelovanjem). Ovaj postupak ugradnje
vrijedi i za bitumenizirani nosivi sloj. Vanjski rub asfaltnih slojeva izvodi se
pod kutom od 60°, a poprečni nagib kolnika je 4%.
Kontrola kakvoće izvedenog sloja kontrolira se:
Tekućim ispitivanjima
• sastavnih materijala
• proizvedene asfaltne mješavine
• ugrađene asfaltne mješavine
Kontrolnim ispitivanjima
• sastavnih materijala
• proizvedene asfaltne mješavine
• izvedenog sloja

8
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

2. ANALIZA PROMETNOG OPTEREĆENJA PREMA HRN U.C4.010

Cesta za mješoviti promet:

Značaj ceste : županijska
Kategorija ceste : 4.
Razred ceste : IV
Izvorište materijala : kamen

Ukupno prometno opterećenje:

Ukupan broj vozila (PGDP): 1432
Struktura PGDP-a po vrstama vozila:
Osobna Teretna Teretna
Motocikli TT2 TT3 TT2+PR3 TT3+PR2 Tegljači Autobusi
vozila do 3t 3-7t

29 1246 57 29 14 13 6 5 4 29

Razdoblje projektiranja : 20 godina faktor rasta prometa

Prosječna godišnja stopa rasta prometa : r = 2% q = 25

Broj prometnih trakova u poprečnom presjeku ceste: 2

Broj prometnih trakova u poprečnom profilu Raspodjela opterećenja po prometnim

ceste trakovima %

Dva prometna traka (dvosmjerni promet) 50 50

Iskorištenost nosivosti TTV  70%

9
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Analiza prometnog opterećenje za zadani PGDP:

Autobus – A2 (n = 29 kom)

p1 = 33 + 14 x 0,7 = 42,8 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 42,84 = 0,0742 n x f = 29 x 1,2398

z2 = 67 + 26 x 0,7 = 85,2 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 85,24 = 1,1656 = 35,9545

Lako teretno vozilo – LT2 (n = 57 kom)

p1 = 14 + 3 x 0,7 = 16,1 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 16,14 = 0,0015 n x f = 57 x 0,0100

z2 = 13 + 17 x 0,7 = 24,9 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 24,94 = 0,0085 = 0,570

10
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Srednje teško teretno vozilo – ST2 (n = 29 kom)

p1 = 29 + 6 x 0,7 = 33,2 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 33,24 = 0,0269 n x f = 29 x 0,1862

z2 = 21 + 44 x 0,7 = 51,8 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 51,84 = 0,1593 = 5,3979

Teško teretno vozilo – TT2 (n = 14 kom)

p1 = 30 + 20 x 0,7 = 44 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 444 = 0,0829 n x f = 14 x 0,8209

z2 = 20 + 80 x 0,7 = 76 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 764 = 0,7380 = 11,4923

11
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Teško teretno vozilo – TT3 (n = 13 kom)

p1 = 37 + 25 x 0,7 = 54,5 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 54,54 = 0,1952 n x f = 13 x 0,6185

z2 = 37 + 120 x 0,7 = 121 kN  fz2 = 1,975 x 10-9 x 1214 = 0,4234 = 8,0406

Teško teretno vozilo s prikolicom – TT2 + PR3 (n = 6 kom)

VOZILO
p1 = 30 + 20 x 0,7 = 44 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 444 = 0,0829

z2 = 20 + 80 x 0,7 = 76 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 764 = 0,7380

PRIKOLICA n x f = 6 x 1,1561

p1 = 17 + 59 x 0,7 = 58,3 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 58,34 = 0,2555 = 6,9367

z2 = 23 + 81 x 0,7 = 79,7 kN  fz2 = 1,975 x 10-9 x 79,74 = 0,0797

12
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Teško teretno vozilo s prikolicom – TT3 + PR2 (n = 5 kom)

VOZILO
p1 = 37 + 25 x 0,7 = 54,5 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 54,54 = 0,1952

z2 = 37 + 120 x 0,7 = 121 kN  fz2 = 1,975 x 10-9 x 1214 = 0,4234

PRIKOLICA n x f = 5 x 1,0233

p1 = 20 + 50 x 0,7 = 55 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 554 = 0,2024 = 5,1167

z2 = 20 + 50 x 0,7 = 55 kN  fz2 = 2,212 x 10-8 x 554 = 0,2024

Teško teretno vozilo s poluprikolicom – TTV3 + PPR2 (n = 4 kom)

VOZILO
p1 = 40 + 20 x 0,7 = 54 kN  fp1 = 2,212 x 10-8 x 544 = 0,1881

z1 = 70 + 90 x 0,7 = 133 kN  fz2 = 1,975 x 10-9 x 1334 = 0,6180 n x f = 4 x 1,3199

z2 = 50 + 110 x 0,7 = 127 kN  fz2 = 1,975 x 10-9 x 1274 = 0,5138 = 5,2794

13
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Prosječno godišnje dnevno ekvivalentno opterećenje:

Td = (n x f) = 78,79

Ukupno godišnje prometno opterećenje:

Tg = Td x 365 = 78,79 x 365 = 28 758,35

Ukupno ekvivalentno osovinsko opterećenje u projektom razdoblju:

TUK = Tg x q x 0,5 = 28 75835 x 25 x 0,5 = 359 479,38  3,595 x 105

3,595 x 105  skupina prometnog opterećenja: lako

14
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

3. DIMENZIONIRANJE KOLNIČKE KONSTRUKCIJE PREMA HRN U.C4.010

Zadani parametri za kolničku kontrukciju ceste:

a) asfaltni kolnički zastor
b) nosivi sloj od tucanika
c) posteljica u glinenom materijalu CBR = 6%

Podaci za proračun:
TUK = 3,595 x 105
Projektno razdoblje 20 godina
Vozna sposobnost p = 2,5
Regionalni faktor R = 2
Nosivost posteljice 6%

15
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Potrebne debljine slojeva očitane iz dijagrama:

dr1 = 9 cm ar1 = 0,38

dr2 = 34 cm ar2 = 0,11

9 cm ASFALTNI
SLOJEVI

34 cm NEVEZANI
NOSIVI SLOJ

posteljica

SNpot = ar1 x dr1 + ar2 x dr2 = 0,38 x 9 + 0,11 x 34 = 7,16 cm

 odabrane debljine slojeva

d1 = 4 cm  a1 = 0,42

d2 = 6 cm  a2 = 0,35

d3 = 30 cm  a3 = 0,14

SNod = a1 x d1 + a2 x d2 + a3 x d3
= 0,42 x 4 + 0,35 x 6 + 0,14 x 30
= 7,98 cm

16
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM
SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA
STROSSMAYERA
BRUNO SANDAK
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

7,98 cm > 7,16 cm

SNod > SNpot
ZADOVOLJAVA

TIP 1
AC surf 4 cm
AC base 6 cm

TUCANIK30 cm

POSTELJICA

17
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA STROSSMAYERA
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

4. PROVJERA KOLNIČKE KONSTRUKCIJE AASHO METODOM

Zadani parametri za kolničku kontrukciju ceste:

a) asfaltni kolnički zastor
b) nosivi sloj od tucanika
c) posteljica u glinenom materijalu CBR = 6%

Podaci za proračun:
TUK = 3,595 x 105
Projektno razdoblje 20 godina
Vozna sposobnost p = 2,5
Regionalni faktor R = 2
Nosivost posteljice 6%

TIP 1
AC surf 4 cm
AC base 6 cm

TUCANIK30 cm

POSTELJICA
18
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA STROSSMAYERA
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

Asfaltbeton : d = 4 cm , a1 = 0,44

BNS : d = 6 cm , a2 = 0,25

Tucanik : d = 30 cm , a3 = 0,14

SNK = a1 x d1 + a2 x d2 + a3 x d3

= 0,44 x 4 + 0,25 x 8 + 0,14 x 30

= 7,46 cm

SNP

CBR = 6 %
S = 5  SNP = 2,68 x 2,54 = 6,81 cm
TUK = 3,595 x 105

7,46 cm > 6,81 cm

SNK > SNP
ZADOVOLJAVA

19
 GRAĐEVINSKI FAKULTET
SEMESTRALNI PROGRAM SVEUČILIŠTE J.J.
GRAĐENJE I ODRŽAVANJE CESTA STROSSMAYERA
OSIJEK
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU, PROMETNICE I GEODEZIJU

7. LITERATURA

 Babić, B. „Projektiranje kolničkih konstrukcija“, Hrvatsko društvo građevinskih

inženjera, Zagreb, 1997
 Savez društava za ceste Hrvatske „Priručnik za građenje,održavanje i rekonstrukciju
ceste“, Zagreb 1976
 J.Katanić, V.Andjus, M.Maletin „Projektovanje puteva“, Beograd 1983
 Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (Knjiga I, Pripremni radovi)
 Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (Knjiga II, Zemljani radovi)
 Opći tehnički uvjeti za radove na cestama (Knjiga III, Kolnička konstrukcija)

20