Prevođenje Kur'ana na našem govornom području

Kod ranije uleme na našim prostorima je bio prisutan stav da se prevođenjem Kur'ana iskrivljuje
njegovo stvarno značenje ili se, pak, umanjuje vrijednost njegovog svetog teksta. Zbog ove
činjenice, ali i drugih faktora koji su uticali na naše alime, Kur'an u cjelosti nije bio preveden
dugih četiri stotine i više godina od dolaska islama na naše prostore. Također, zbog sličnih
razloga kod nas se i hutba kazivala na turskom jeziku sve do dolaska Džemaludina ef. Čauševića
na položaj reisu-l-uleme.
Prvi prijevod Kur'ana na jezik koji razumijemo, a to je bio srpski jezik, je nastao kao prijevod
kur'anskog teksta sa ruskog jezika, a ruski prijevod je opet bio prijevod sa francuskog jezika,
tako da se to izdanje prijevoda Kur'ana može nazvati i „prijevod prijevoda prijevoda Kur'ana“.
Napisao ga je Mićo Ljubibratić, koji je bio nemusliman, srpskog porijekla, a kako je i ocijenila
bosanskohercegovačka ulema, koristio ga je u nacionalno-političke svrhe, jer je aktivno radio na
buđenju srpske nacionalne svijesti i pokušavao je to prenijeti na Bošnjake, koje je nazivao
„muhamedancima srpske nacionalnosti“. Bosanskohercegovačka ulema je striktno odbila
korištenje njegovog prijevoda i osudila da kao antiislamski prijevod, vjerojatno i zbog činjenice
da je Mićo Ljubibratić koristio kršćansku terminologiju u svom prijevodu poput „Gospod“,
„Djevica“, itd. Ovaj prijevod je u javnost izišao nakon smrti Miće Ljubibratića 1895. godine, a
izdan je u Beogradu pod naslovom „Koran“.
Drugi prijevod Kur'ana se pojavljuje punih 43. godine nakon Ljubibratićevog prijevoda, a naš
uzoriti alim Mehmed ef. Handžić ističe da je ovaj prijevod Kur'ana površna prerada
Ljubibratićevog prijevoda. Autor ovog prijevoda je hadži Ali Riza Karabeg iz Mostara, koji sam
niječe Handžićeve i druge navode kazavši: „Ja ne niječem da mi je pomoglo što sam imao
Ljubibratićev prijevod i mnogo iz njega da uzmem što je dobro i lijepo, ali me mnogo vrijeđa da
je to sama ili površna prerada Ljubibratićeva prijevoda.“. Prof. dr. Jusuf Ramić u svojoj knjizi
„Naši prijevodi Kur'ana i stil kur'anskog izraza“ kaže: „Autor prijevoda ponekad u tekst
prijevoda učitava i pokoju riječ bez zagrade, a ponekad ostavlja i neke dijelove ajeta
neprevedenim...“
Treći prijevod Kur'ana je izdan iste godine kao i Ali Riza Karabegov prijevod, dakle 1937.
godine pod naslovom „Kur'an Časni – prijevod i tumač“, a preveli i sročili su ga reisu-l-ulema
Džemaludin ef. Čaušević i hafiz Muhamed ef. Pandža. Kao ni prethodni prijevodi Kur'ana ni
ovaj rpijevod nije bio izravno sa arapskoga jezika, već se referira na turski prijevoda autora
Omera Rizaa pod naslovom „Kurani kerim – tercume ve tefsir“, a isti je načinjen od engleskog
prijevoda Kur'ana pod naslovom „The Holy Quran“, kojeg je na engleski jezik preveo Muhamed
Ali, koji je opet bio pripadnik ahmedijske sekte, te su se neke od njihovih ubjeđenja koje su bile
u prijevodu na engleski jezik potkrale turskom prevodiocu, a kako je Čaušević-Pandžin prijevod
bio prijevod turskog izdanja, samim time su se iste greške potkrale i u prijevod na srpsko-
hrvatski, odnosno bosanski jezik. Mehmed ef. Handžić je htio provjeriti ispravnost njihovog
prijevoda te je unutar društva „El-Hidaje“ u Sarajevu formirao komisiju za provjeru i ocjenu
ovog prijevoda. Komisija je nakon provjere ustanovila, kako se navodi u gore pomenutoj knjizi
prof. dr. Jusufa Ramića: „U prikazu se, između ostalog, kaže da je prijevod pun grešaka, da su na
nekim mjestima riječi, pa čak i rečenice, ostale neprevedene, da se u prijevodu nalaze i tekstovi
suprotni islamskom učenju, da je jezik slab i nedotjeran i da je prijevod pun kontradikcija i
nedosljednosti.“
Četvrti štampani prijevod je prvi put štampan 1966. godine u tiražu od 70 hiljada primjeraka,
godinu poslije u 60 hiljada primjeraka, a 1968. u 50 hiljada primjeraka. Radi se o prijevodu samo
tri džuza Kur'ana, dakle nije bio urađen prijevod cijelog Kur'ana, već oko 60 stranica, međutim
zbog velikog tiraža i značaja u tom vremenskom periodu, valja spomenuti i taj prijevod.Na
prijevodu pod naslovom „Prijevod Kur'ana s komentarom“ nije naznačen autor, izdavač je bilo
Vrhovno islamsko starješinstvo SFRJ. Pretpostavlja se da su najviše učešća uzela tri čovjeka,
reisu-l-ulema Sulejman ef. Kemura, zatim savjetnik Vrhovnog islamskog starješinstva Husein ef.
Đozo i direktor Gazi Husrevbegove biblioteke Abdurahman Hukić.
Peti prijevod, ponovno na srpsko-hrvatski jezik, je najpoznatiji i najkorišteniji prijevod na
našim prostorima, nama dobro poznat prijevod Besima ef. Korkuta. Između prijevoda Čaušević-
Pandža i Korkutovog prijevoda je bilo još prevodilaca cijelog Kur'ana, međutim, ti prijevodi nisu
štampani, a istine radi, također su bili prijevodi prijevoda. Konačno, 1977. godine svjetlo dana je
ugledao prvi prijevod cijelog Kur'ana neposredno sa arapskog na naš jezik. Visoki saudijski
komitet za pomoć Bosni i Hercegovini je izabrao upravo ovaj prijevod Kur'ana i tim putem je
ovaj prijevod i doživio toliku raširenost, posebno među običnim svijetom. Sve primjedbe koje se
odnose na ovaj prijevod dolaze većinom iz selefijskih krugova koji svoja akaidska uvjerenja ne
pronalaze u prijevodu Besima ef. Korkuta, pa zbog toga ističu „neispravno“ prevođenje
određenih ajeta, posebno onih koji se tiču opisa Allaha, dž.š., i nekih radnji koje se Njega, dž.š.,
tiču. Međutim, sva priznata i oficijelna ulema priznaje Korkutov prijevod kao najistaknutiji i
najprihvaćeniji prijevod Kur'ana.
Šesti prijevod Kur'ana je prvi prijevod Kur'ana na bosanski jezik. Prvo izdanje je štampano
1994. godine, a autor je Mustafa Mlivo. Iako Mlivo nije vjerski službenik, niti ima visoku
vjersku naobrazbu, otkrio je neke greške u ranijim prijevodima, te je nastojao da ispravi te greške
i Kur'an, kako on kaže, „prevede, a ne prepriča“.
Sedmi prijevod je uslijedio godinu nakon Mlive, odnosno 1995. godine. Prevodioc je naš
poznati i uvaženi alim prof. dr. Enes ef. Karić, koji nam je u svom prijevodu, pored prijevoda
teksta Kur'ana, ponudio i komentar kur'anskih ajeta. Prijevod je objavljen zajedno sa kur'anskim
tekstom i komentarom, a doživio je i prijevod na albanski jezik, te se pretežno koristi u
akademskim krugovima i rijetko će se naći u općoj upotrebi među običnim svijetom. Sam Karić
u pogovoru svoga prijevoda veli: „Kur'an jeste jednom zasvagda dat kao cjelovita Božija Riječ,
ali razumijevanje i tumačenje Kur'ana nije jednom zauvijek zapečaćeno. Današnji muslimani
moraju znati da svako novo tumačenje Kur'ana znači i djelotvorno tumačenje svijeta i
priskrbljivanje dostojanstvenog mjesta u njemu. Svako novo padanje rodne kiše zbiva se iz
drukčije raspoređenih oblaka istog neba.“
Osmi prijevod Kur'ana je manje poznat, štaviše, većina i nije čula za njega, pa čak i među
vjerskim službenicima, a radi se ponovno o prijevodu prijevoda Kur'ana, koje je 2001. godine u
Minhenu sa njemačkog jezika preveo dr. Ramo Atajić, koji je bio dekan Pravnog fakulteta u
Sarajevu.
Osmi prijevod Kur'ana je direktni prijevod sa arapskog jezika, a načinio ga je prof. dr. Esad
Duraković, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu na Odsjeku za orijentalistiku. On sam
kaže da je pristupio prijevodu Kur'ana zbog uočavanja grešaka i nedostataka u drugim
prijevodima, zbog toga on svoj prijevod načinjava bez stilskih ukrašavanja, već nam direktno
donosi izravan prijevod Kur'ana.
Deveti prijevod kur'anskoga teksta se pojavljuje 2013. godine u izdanju izdavačke kuće „Lies
Stiftung“ iz Njemačke. Prijevod je načinio Muhammed Mehanović, a kako sam navodi u
prijevodu se je koristio tefsirom velikog mufessira Ibn Kesira. Novina koja se nalazi u
Mehanovićevom prijevodu jeste da je na početku svake sure naznačen vremenski slijed
objavljivanja sure, a ne kako je do tada bila praksa samo broj ajeta i mjesto objave, odnosno da li
je sura objavljena u Mekki ili u Medini (mekkanskom ili medinskom periodu objave).
Deseti i najmlađi prijevod Kur'ana u Bosni i Hercegovini je prijevod Nurke Karamana koji je
štampan 2018. godine u formi kakva je bila pomalo zaboravljena od agresije na Bosnu i
Hercegovinu do danas. Dakle, većina mushafa s prijevodom, koje možemo naći u
bosanskohercegovačkim kućama su arapska izdanja mushafa sa bosanskim prijevodom, čija
arapska obrada arapskog teksta nije skoro nikako bila prisutna na našim prostorima, nego se
koristila osmansko-turska štampa. Nurko Kraman je arapski tekst uz svog prijevod uzeo iz turske
štampe mushafa, pa tako i održao duh bosanske tradicije u štampi mushafa. Njegov prijevod se
također ističe po fusnotama ispod teksta, gdje možemo pročitati pojedina pojašnjenja prijevoda, a
još jedna od karakteristika je da riječ „Allah“ prevodi sa bosanskom riječju „Bog“, što se bitno
razlikuje od prijašnjih prijevoda.
Navodeći hronološki prijevode Kur'ana naveo sam ih deset, vjerojatno ima još nekih koji nisu
toliko značajni kao ovi. Rijetko se koja nacija može pohvaliti sa ovolikim brojem prijevoda i
interesom za prevođenje Kur'ana Časnog. Naravno, svaki prijevod ne može zamijeniti originalni
tekst Allahovog govora, ali svakako da može Allahov govor približiti nama kojima arapski jezik
nije maternji jezik i koji, većinom, nikako i ne govorimo arapskim jezikom, osim onoga što je od
Kur'ana i islamske vjere uopćeno.