 Klizište je termin za stjenovitu ili rastresitu stijensku masu odvojenu od podloge koja pod

utjecajem gravitacije klizi niz padinu[1]. Klizište ne mora da se kreće po jasno definiranoj
površini (klizna površina) i tada se sredina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta naziva
"klizna zona". Klizište je jedan od geomorfoloških oblika koluvijalnog procesa i geodinamički
proces u inženjerskoj geologiji.
 Ožiljci - markantna skokovita obilježja
o Čeoni
o Bočni
o Sekundarni
 Klizna površina - površina po kojoj se odvija kretanje tijela klizišta
 Tijelo - pokrenuti materijal
 Uvala - udubljenje pri vrhu klizišta
 Trbuh (ispupčenje) - brežuljkaste pojave na tijelu klizišta
 Nožica - najniži dio
 Pukotine - obično tenzione pri vrhu klizišta
Klizište se može odvijati veoma različitim brzinama, od najsporijih kada se kretanje tla ne
primjećuje, do veoma brzog kada je moguć nastanak velikih šteta i mogu biti ugroženi životi ljudi.

Inženjerska geologija je nauka koja se bavi istraživanjem i rešavanjem inženjerskih

problema i problema zaštite životne sredine koji mogu nastati kao rezultat interakcije
geološke sredine i inženjerskih radova, takođe se bavi i predviđanjem nastanka tih
problema kao i razvojem preventivnih ili sanacionih mera geoloških hazarda

Podjela geologije :

1) Opća ili fizička geologija.

2) Stratigrafska ili historijska geologija.

3) Regionalna geologija s geotektonikom.

Opća geologija bavi se strukturom i dinamikom Zemlje kao cjeline. Može se podijeliti na nekoliko
znanstvenih disciplina, po objektu istraživanja i primijenjenoj metodici.

Stratigrafska geologija daje prikaz glavnih stadija razvitka Zemlje kao cjeline, od njezina postanka kao
samostalnog svemirskog tijela do danas. Uže shvaćena stratigrafija bavi se razvrstavanjem stijena
litosfere prema redoslijedu njihova postanka

Regionalna geologija rasčlanjuje Zemlju na pojedine zaokružene regije: kontinente, oceane, gorske
sustave, rudne pojase, kopnene vodene bazene i druge cjeline, prikazujući njihovu građu, korisne
sirovine i druge elemente prirodne životne osnove.
STIJENE • Prema postanku razlikujemo:

1. MAGMATSKE (ERUPTIVNE) 2. SEDIMENTNE (TALOŽNE) 3. METAMORFNE STIJENE • Magmatske

stijene su primarne (nastale direktnom kristalizacijom iz magme ili lave) i sastoje se pretežito od
silikatnih minerala. • Sedimentne stijene mogu biti primarne ili sekundarne, te su najčešće silikatne ili
karbonatne. • Metamorfne stijene su sekundarne, te su također silikatne ili karbonatne.