You are on page 1of 15

AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

PLAN ZA PREDMET

AD120 PISMO
Napomena: Plan predmeta je važeći do 1.oktobra 2014.

PODACI O NASTAVNOM OSOBLJU


Predavanja Neda Todorović, vanredni profesor
Vežbanja Neda Todorović, vanredni profesor
e-mail adresa nastavnika neda.todorovic@metropolitan.ac.rs
Skype adresa nastavnika -
Termini za konsultacije nastavnika preko Skype -
e-mail adresa saradnika -
Skype adresa saradnika -
Termini za konsultacije saradnika preko Skype -
PODACI O PREDMETU
Semestar 1
Preduslovi nema
Broj ECTS 6
Broj časova predavanja nedeljno 2
Broj časova grupnih (pokaznih) vežbi nedeljno 2
Broj časova individualnih vežbanja nedeljno -
Broj časova samostalnog istraživačkog rada nedeljno -
PODACI O PREDISPITNIM OBAVEZAMA I ISPITU
Broj domaćih zadataka tokom semestra 7

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 1


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Maksimalan broj poena za jedan domaći zadatak 5


Broj testova tokom semestra 0
Maksimalan broj poena za jedan test 0
Broj kolokvijuma tokom semestra 0
Maksimalan broj poena za jedan kolokvijum 0
Broj projekata tokom semestra 1
Maksimalan broj poena za jedan projekat 25
Broj seminarskih radova tokom semestra 0
Maksimalan broj poena za jedan seminarski rad 0

A) Maksimalan broj poena za zalaganje studenta tokom semestra 10


B) Maksimalan broj poena za predispitne obaveze 60
Zadaci (7 x 5 poena) 35
Projekat 25
C) Maksimalan broj poena za ispit 30
UKUPAN BROJ POENA (A+B+C): 100

Vreme trajanja ispita u minutima individualno


Forma ispita (obrisati nepotrebne opcije) Prezentacija ispitnog projekta – fonta
Računarski alati ili pribor koji se koriste na ispitu -

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 2


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Literatura (nastavni materijal):


1. Predavanja i vežbanja objavljena na e-Learning sistemu
2. Robret Bringhurst: The Elements of Typographic Style, Hartley & marks, USA, 1997.
3. Alexandar Nesbit: History and Technique of Lettering
4. Hermann Zapf: About Alphabets, M.I.T. Press, London, 1970.
5. Karen Cheng: Designig Type, Laurence King Publishing Ltd, London, 2006.
6. Dragan Barać: Opšta istorija pisma, Ekonomika, A.D., Beograd, 2004.
7. Mitar Pešikan: Naša azbuka i njen norme, Vukova zadužbina, NIP Politika, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1993.
8. David Saks: Savršena slova, PortaLibris, Beograd, 2006.
9. George Evans: An inroduction to Calligraphy, The Apple Press, London, 1995.
10. Grupa autora: The Complete Guide to Calligraphy, Quantum Publishing, London, 2006.
11. David Jurey: What is Typography, RotoVision Book, UK, 2006.

Web lokacije (dopunska literatura):


1. www.fonts.com
2. www.monotype.com
3. www.linotype.com
4. www.typolis.de
5. http://www.ancient.eu.com/
6. http://www.omniglot.com/index.htm
7. http://www.britishmuseum.org/?ref=header
8. http://ilovetypography.com/2010/03/01/the-library-of-the-gutenberg-museum/
9. www.houseind.com
10. www.davidcarsondesign.com/
11. www.myfonts.com/person/crouwel/wim/
12. www.myfonts.com/person/brody/neville/
13. www.sagmeister.com/
14. www.typophile.com
15. http://thinkdesignblog.com/typography-20-quality-free-sans-serif-fonts.htm

Cilj predmeta:
Program je usmeren ka upoznavanju i razumevanju studenata sa istorijskim razvojem pisma, počev od pojave alfabeta do savremenih tendencija u dizajnu
fontova. Student se upoznaje sa pretečama pisma, nastankom različitih pisama, klasifikacijom i karakeristikama savremenih pisama (fontova). Paralelno sa
tim, na vežbama i kroz domaće zadatke, savladava tradicionalnu kaligrafsku veštinu. Na vežbama se osposobljava da slobodoručno realizuje kaligrafska
pisma sa kojima se upoznaje tokom predavanja, a korišćenjem potrebnog kaligrafskog materijala i alata. Takođe, osposobljava se da kaligrafskom tehnikom
slobodoručno ispiše diplomu ili povelju. Sledi upoznavanje sa istorijom tipografskih pisama (fontova), njihovim karakteristikama i primenom u oblastima
grafičkog dizajna. Proučavanje odlika svakog pojedinačnog slova latiničnog i ćiriličnog alfabeta prethodi samostalnom studentskom projektu fonta koji se

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 3


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
realizuje u okviru vežbi i korišćenjem odgovarajućeg kompjuterskog softvera (Fontlab Studio 5). Tom prilikom student savladava osnovne alatke za korišćenje
pomenutog softvera. Primenjeno znanje i veštine omogućavaju mu da realizuje font koji na dalje može instalirati na računaru i primeniti ga na nekom od svojih
projekata. Font se realizuje uz stalnu korekturu od strane nastavnika, a nakon realizacije u odgovarajućem formatu, ostaje u vlasništvu studenta.

Način ocenjivanja:
Student se ocenjuje u toku celog semestra. Ocenjuju se njegovi domaći zadaci, rad na projektu, testovi i aktivnost u nastavi. Na kraju u ispitnom roku,
ocenjuje se i pismeni ispit. Ocene se daju u poenima. Maksimalni broj poena je 100 (uključujući i pismeni ispit). Na pismenom ispitu student može dobiti do 30
poena, a aktivnosti u toku semestra (predispitne obaveze) mogu mu doneti do 70 poena, po sledećoj strukturi:
• 35 poena – Domaći zadaci: Posle izučavanja određene nastavne jedinice, odnosno, posle vežbi u okviru jednog predavanja (jedna nedelja) predviđeno
je da studenti dobiju zadatak koji treba samostalno da reše. Svaki student dobija različit zadatak i kao preduslov za izlazak na ispit u obavezi je da uradi i
pošalje sve zadatke. Predviđeno je ukupno 7 zadataka, a svaki uspešno rešen zadatak predat u zadatom roku obezbeđuje studentu 5 poena. Za
studente tradicionalne nastave rok za predaju zadataka je 7 dana nakon izdavanja. Studenti tradicionalne nastave koji ne predaju zadatke u roku mogu
to da urade i kasnije, do kraja školske godine, ali uvek najkasnije 10 (deset) dana pre ispitnog roka u kome želi da polaže ispit. U tom slučaju studenti
tradicionalne nastave za te zadatke mogu dobiti 50% poena od poena koliko bi dobili da su ih uradili u zadatom roku. Za studente koji nastavu prate
preko Interneta, dozvoljeni period za predaju zadataka je do kraja školske godine, uvek najkasnije 10 (deset) dana pre ispitnog roka u kome žele da
polažu ispit.
Projektovano vreme potrebno za izradu zadataka iznosi:

1 2 3 4 5 6 7
2,5h 3h 3h 2,5h 3h 2,5h 3h
• 25 poena – Projekat: Svaki student dobija jedan projekt od predavača kojim treba da pokaže svoju spremnost da primeni stečena znanja u konkretnom
primeru. Projektni zadatak pod nazovom Projektni zadatak objavljen je na e-learningu u 10. nedelji predavanja. Uz konsultacije sa nastavnikom odlučuje
se za jedno od 7 pisama koja su obrađena tokom predavanja i vežbi. Izrađuje skice za to pismo u primeni i nakon odobrene skice prelazi na realizaciju
projekta kojim treba da pokaže svoju spremnost da primeni stečenu kaligrafsku veštinu i znanje u njenoj primeni. Projekat se može tretirati na različite
načine: primena kaligrafski ispisanih slova kao sastavnog i nosećeg elementa postera; u tradicionalno komponovanom literarnom tekstu po izboru
studenta (format papira 50 x 70 cm); kaligrafsko ispisivanje diplome ili povelje. Ako student prilikom ocenjivanja projekta ne dobije najmanje 50%
predviđenih poena (12.5 poena), on mora da ga doradi. U suprotnom, dobija 0 poena, tj. ne može dobiti manje od 50% predviđenih poena. Student koji
ne dobije više od 50% predviđenih poena ne može izaći na ispit. Projektovano vreme potrebno za izradu projekta iznosi 20h.
• 10 poena – Zalaganje studenta u nastavi u toku semestra: Od studenata se očekuje da redovno ispunjavaju svoje predispitne obaveze, da dolaze
pripremljeni na nastavu, da učetvuju aktivno u diskusijama na predavanjima i vežbama. Studenti se podstiču da pokažu samoinicijativnost, interes za
izučavanje programa na predmetu, da pomažu kolegama u razumevanju gradiva i da pokažu agilnost u radu na projektu koji dobiju da rade. Posebno se
ceni da sve svoje predispitne obaveze završe u datim rokovima, a najkasnije do kraja semestra u kome se predaje ovaj predmet. Kriterijumi za
ocenjivanje zalaganja studenata su aktivno učestvovanje u diskusijama (na nastavi ili na forumu), postavljanje pitanja, davanje mišljenja, nuđenje rešenja

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 4


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
za postavljeni problem, redovnost u pohađanju nastave, priprema za nastavu čitanjem nastavnih materijala pre predavanja i vežbi, redovnost ispunjenja
predispitnih obaveza, kvalitet izrade predispitnih obaveza.
Poeni za zalaganje se unose u 15. nedelji i predstavljaju sveukupnu sliku o radu studenta na predmetu. Poeni se dobijaju tako što se nastavnik i
asistent usaglase oko poena za zalaganje studenta pokazanog na vežbama u radu sa asistentom i na predavanjima u radu sa nastavnikom.

Aktivnost u nastavi (određivanje poena za zalaganje) se ocenjuje:


• Kod studenata tradicionalnog oblika nastave:
− Redovnost u pohađanju nastave
− Priprema za nastavu čitanjem nastavnih materijala pre predavanja i vežbi
− Redovnost i kvalitet ispunjenja predispitnih obaveza
− Učestvovanja u diskusijama na vežbama i predavanjima.
• Kod studenata na daljinu (preko Interneta):
− Redovnost i kvalitet ispunjenja predispitnih obaveza,
− Konsultacije tokom semestra u vezi izrade projekta,
− Konsultacije sa nastavnikom i saradnikom u vezi rada na predmetu,
− Učestvovanje na diskusionom forumu.
• 30 poena – Ispitni projekat: Student predstavlja svoj ispitni rad okviru ispitnih rokova u učionici fakulteta. Za vreme ispita nije dozvoljeno korišćenje
mobilnih telefona ili drugih komunikacionih uređaja, kao ni Interneta. Student je položio ispit ako je dobio najmanje 15 poena. Ispit podrazumeva odbranu
završnog rada tj. prezentaciju fonta koji je student dizajnirao. Tom projektu fonta koji se radi u drugoj polovini semestra prethodi izrada skica. Nakon
odobrene skice i uz konsultacije sa nastavnikom, student prelazi na realizaciju projekta koji se radi u kompjuterskom softveru FontLab Studio 5, tokom
semestra. Finalna faza fonta je njegovo generisanje u odgovarajući digitalni format (Open Type) čime postaje dostupan za upotrebu i dalju primenu u
slaganju teksta. U tom obliku student predaje svoj font, a u dole navedenim rokovima. Polaganje ispita je dakle, samo prezentacija studentskog rada-
fonta koja je pripremljena u PDF formatu. Ispit se ne sastoji iz testova niti usmenog ispitivanja. Student koji prepisuje na ispitu, udaljava se sa ispita, i
kažnjava se sa 10 poena.

• Kazneni poeni: Student tradicionalne nastave gubi po 0,5 poena za svaki neopravdani izostanak sa predavanja ili vežbanja nedeljno (jedan poen ako je
odsustvo i sa predavanja i sa vežbanja). Negativni poeni se oduzimaju prilikom izračunavanja konačne ocene od zbira poena dobijenih za predispitne
obaveze i ispit.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 5


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
Pravila vezana za predmet:
• Sve predispitne obaveze student na tradicionalnoj nastavi mora da ispuni u rokovima koji se daju prilikom dodeljivanja obaveze, a ako u tome ne uspe,
onda najkasnije 10 (deset) dana pre dana polaganja ispita koji je prijavio (uz dobijanje negativnih poena za zalaganje). Student koji prati nastavu
isključivo preko Interneta, svoje predispitne obaveze mora da ispuni najkasnije do 10 dana pre dana polaganja ispita koji je prijavio.
• Student prijavljuje ispit na kraju semestra, u roku koji objavi uprava fakulteta. Student može i da otkaže polaganje ispita, ali to mora da otkaže pismenim
putem (elektronskom porukom referentu za studentska pitanja) najkasnije tri dana pre dana polaganja ispita.
Napomene povodom izrade domaćih zadataka:
U toku semestra se rade domaći zadaci. Po ura]enom zadatku, student ga dostavlja na email predavača u skladu sa oznakom fajla koja je data u
postavci zadatka. Svi zadaci moraju biti rešeni, predati i prihvaćeni od strane predavača do kraja semestra. Zadaci se boduju na osnovu prikazanog
razumevanja problema/teme, nivoa detaljnosti prikaza i obrade zadatka.
Student za koga se utvrdi da nije samostalno uradio domaći zadatak, kažnjava se kaznenim poenima, tj. smanjivanjem broja poena koje je stekao
radom na predispitnim obavezama. Broj kaznenih poena zavisi od stepena nesamostalnog rada studenta i broja zadataka na kojima je ustanovljen
nesamostalan rad.
Napomene povodom izrade projektnog zadatka:
Projekat se izrađuje u toku semestra u kome se sluša predmet a konačna verzija projekta predaje se predavaču najkasnije 10 (deset) dana pre dana
polaganja ispita. Sva pitanja kao i konsultacije u toku izrade obavljaju se sa predavačem. Realizaciji projektnog zadatka prethodi obavezno izrada skica koje
mora odobriti predavača. Sledi korektura predavača, a konačna verzija projekta predaje se predavaču najkasnije 10 (deset) dana pre dana polaganja
ispita.
Na sistemu se nalazi uputsvo za izradu projekta.

Važne napomene:
Student na tradicionalnoj nastavi MORA da dođe pripremljen na svako predavanje time što je unapred pročitao pripremljeno gradivo za dato predavanje i
pripremio se za diskusiju na predavanju kao i postavljanje pitanja u vezi pojedinih nejasnoća sa kojima se suočio tokom proučavanja gradiva.
Predavanje nije klasično, već predstavlja koncept diskusije i inicijative za razmišljanje i samostalno prepoznavanje rešenja na pojedine probleme. Stoga
budite pripremljeni da na predavanju budete aktivni učesnik.
Da bi student stekao pravo da izađe na ispit, MORA da ispuni sledeće uslove:
1. Mora da na predispitnim obavezama i zalaganju dobije najmanje 50% mogućih poena, tj. 35 od 70 maksimalno mogućih
2. Mora da pokuša da uradi sve testove,
3. Mora da uradi projekat i da dobije minimum 50% od predviđenih poena za projekat.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 6


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
Student je položio ako je na ispitu dobio najmanje 50% mogućih poena, tj. minimalno 15 poena i ako je na predispitnim obavezama takođe dobio najmanje
50% poena, tj. 35 poena.
Ukupna ocena na predmetu se dobija sabiranjem poena dobijenih radom na predispitnim obavezama (maksimalno do 70) i poena sa ispita (maksimalno do
30) i to na sledeći način (definisano Zakonom o visokom obrazovanju):
– do 50 poena, ocena 5
– od 51 do 60 poena, ocena 6
– od 61 do 70 poena, ocena 7
– od 71 do 80 poena, ocena 8
– od 81 do 90 poena, ocena 9
– od 91 do 100 poena, ocena 10.
Svim studentima na tradicionalnoj i internet nastavi, nastavnik i asistent su na raspolaganju tokom cele školske godine za konsultacije u prostorijama
Univerziteta i na skajpu u terminu prema dogovoru sa studentima.

Mere za sprečavanje prepisivanja


Ukoliko student prepiše zadatak ili projekat od drugog studenta ili ukoliko prepiše nečiji rad sa interneta ili iz literature, student dobija 10 (deset) kaznenih
poena iz datog predmeta. Ukoliko smatra da nema osnova za navedenu meru, student ima pravo da uloži žalbu dekanu fakulteta odnosno prorektoru za
nastavu.
Ukoliko se utvrdi da student prepisuje na ispitu, on se odmah udaljuje sa ispita i student dobija 10 kaznenih poena. Protiv studenta za koga se utvrdi da je
drugom kolegi dao svoj urađeni zadatak ili projekat, biće pokrenut disciplinski postupak i biće određena adekvatna mera.

Ukoliko student pokaže znatno slabije rezultate na pismenom ispitu nego što je pokazao radom na predispitnim obavezama, asistent/nastavnik može da
zatraži od studenta da naknadno brani svoj rad na domaćim zadacima i projektu. To se može primeniti ako je student na pismenom ispitu dobio manje od 20
poena, a na predispitnim obavezama je dobio više od 60 poena. Zavisno od uspešnosti odbrane predatih zadataka i projekta, asistent/nastavnik može da
umanji studentu ranije odobrene poene za predispitne obaveze. Odbrana predispitnih obaveza se obavlja usmeno. U izuzetnim slučajevima, kada
asistent/nastavnik utvrdi da student ne može da odbrani urađene zadatke i projekt, tj. pokaže da ne vlada potrebnim znanjem i time pokazuje da nije
samostalno uradio zadatke i projekat, asistent/nastavnik može, posle odobrenja predmetnog nastavnika, da poništi pojedine domaće zadatke ili projekat u
celosti, što znači da ih student mora ponovo da radi.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 7


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
Mentorski rad
Svaki student dobija svog mentora koji mu pomaže tokom studiranja na fakultetu. Svaki student dobija obaveštenje ko mu je mentor i ima mogućnost da
kontaktira mentora po bilo kom pitanju koje se tiče njegovog uspešnog rada na fakultetu. Svaki mentor je u obavezi da kontaktira studente za koje je
odgovoran kako bi utvrdio eventualne potrebe ili probleme sa kojima se student suočava i kako bi mu pomogao u rešavanju istih.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 8


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA
PLAN NASTAVE

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
1 1
Upoznavanje sa Cilj i ishod predmeta; Upoznavanje studenta sa
predmetom Upoznavanje sa sadržajem značajem predmeta koji sluša
Uvod u kaligrafiju – upoznavanje sa
predmeta; kao i njegovom pozicijom,
kaligrafskim priborom i materijalom
Literatura; svrhom i primenom u oblasti koji će student koristiti za realizaciju
Metode izvođenja nastave; grafičkog dizajna. Student se vežbi i domaćih zadataka.
Predispitne obaveze, domaći zadaci i obaveštava o metodama Isprobavanje pomenutog materijala i
projekti; izvođenja nastave i o načinu na slobodoručno ispisivanje osnovnih
Pravila vezana za predmet koji će izvršavati svoje poteza za ovladavanje kaligrafskim
predispitne obaveze. perom na hamer papiru formata 35 x
50 cm.

2
Definicija pisma i definicija pojma font
Upoznavanje sa pretečama
Uvod u pismo
pisma.
Preteče pisma
Uvod u Pismo Razumevanje istorijskog razvoja
Etape u razvoju pisma (piktografi,
pisma, od pojave slikovnog
ideogram,slogvno pismo, fonetsko
pisma do nastanka alfabeta.
pismo)

2 1
Prva pisma Klinasto pismo Upoznavanje sa
Egipatsko pismo karakteristikama, sličnostima i Kaligrafsko ispisivanje osnovnih oblika
Kritsko pismo razlikama prvih pisama i njihovo poteza pojedinačnih slova latiničnog
alfabeta.
Feničansko pismo uočavanje i razumevanje.
Vežba se izvodi na hamer papiru

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 9


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
formata 35 x 50 cm, slobodoručno,
2
Prva pisma Aramejsko pismo korišćenjem već poznatog
Upoznavanje sa kaligrafskog pribora.
Hebrejsko pismo
karakteristikama, sličnostima i
Arapsko pismo
razlikama prvih pisama i njihovo
Kinesko pismo
uočavanje i razumevanje.
Japansko pismo

3 Upoznavanje sa karakteristikama
1 Alfabet u Evropi Grčko i etrursko pismo grčkog alfabeta
Kaligrafsko ispisivanje pisma
Uncijale.
Upoznavanje sa karakteristikama Vežba se izvodi na hamer papiru
rimskog alfabeta, brojevima i formata 35 x 50 cm, slobodoručno,
2 Rimska kapitala, brojevi; osnovni korišćenjem već poznatog
Alfabet u Evropi; elementima slova.
elementi slova kaligrafskog pribora.
latinica; Uncijala – upoznavanje sa
Uncijala; Brojevi – nastanak i razvoj;
Osnovni elementi slova nastankom, razvojem i
Osnovni elementi slova karakteristikama tog pisma

4 1 Upoznavanje sa karakteristikama
Pisma srednjem veku i Karolinški minuskul, rustika i gotica
pisama srednjeg veka i
renesansi Gotica - prvo štampano pismo u
uočavanje njihove povezanosti
Evropi.
sa opštim tendencijama u
Kaligrafsko ispisivanje
umetnosti tog vremena gotičkog pisma.
(pronalaženje paralela na Vežba se izvodi na hamer papiru
predstavljenim primerima). Uticaj formata 35 x 50 cm, slobodoručno,
pronalaska štamparske korišćenjem već poznatog
tehnologije na pismo. kaligrafskog pribora.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 10


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
Upoznavanje sa karakteristikama
2 pisma u periodu renesanse u
Evropi. Uporedno sagledavanje
povezanosti kaligrafskog stila sa
Pisma u renesansi Renesansa – humanistički minuskul
odlikama umetnosti toga
vremena (na konkretno
prikazanim primerima iz istorije
umetnosti).
5 1 Slovenska pisma i Slovenska pisma Glagoljica i Ćirilica; Upoznavanje sa karakteristikama
klasifikacija tipografskih Tipografske norme Ćirilice i reforma; pisama slovenskih naroda Kaligrafsko ispisivanje pisma
pisama Razvoj pisma posle renesanse; Humanistički minuskul.
Vežba se izvodi na hamer papiru
formata 35 x 50 cm, korišćenjem već
Klasifikacija pisama: Humanistička poznatog kaligrafskog pribora.
Klasifikacija tipografskih Upoznavanje sa karakteristikama
pisma, Garald pisma; Prelazna;
2 pisama osnovnih grupa tipografskih
Didone modern; Slab serif; San serif;
pisama
Klesana; Skript; Manuelna; Gotica;
Nelatinska pisma i dekorativna pisma
6 Upoznavanje sa karakteristikama
Humanistička pisma,
1 serifnih knjižnih pisama
Serifrna tipografska Garald pisma,
Kaligrafsko ispisivanje pisma
pisma prelazna pisma Renesansni kurziv – latinična i ćirilična
verzija.
Vežba se izvodi na hamer papiru
Serifrna tipografska Modern pisma i slab serif Upoznavanje sa karakteristikama formata 35 x 50 cm, korišćenjem već
2 pisma i njihova primena modern pisama i slab serif poznatog kaligrafskog pribora.
fontova

7 San Serifrna tipografska Upoznavanje sa karakteristikama


Nastanak i razvoj Kaligrafsko ispisivanje pisma Ustav
1 pisma san-serifnog pisma; primeri. Vežba se izvodi na hamer papiru

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 11


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
formata 35 x 50 cm, korišćenjem već
San Serifrna tipografska Primeri san-serifnih fontova, njihova Upoznavanje sa primenom san poznatog kaligrafskog pribora.
2 pisma u grafičkom primena od nastanka do savremenog serifa u oblastima grafičkog
dizajnu grafičkog dizajna dizajna.

8
Upoznavanje sa karakteristikama Kaligrafsko ispisivanje diplome ili
1
Ostale grupe Nastanak i razvoj ostalih grupa dekorativnih pisma; primeri i povelje jednim od pisama koja su
savladana na prethodnim vežbama
tipografskih pisama tipografskih pisama njihova primena u grafičkom
(po slobodnom izboru studenta).
dizajnu.
Vežba se izvodi na hamer papiru,
korišćenjem već poznatog
Upoznavanje sa metodama i kaligrafskog pribora.
postupnim koracima u
2 Standardni set slova fonta OBJAVLJEN PROJEKTNI
Projektovanje projektovanju fonta; počev od
Osnove projektovanje fonta ZADATAK
pisma/fonta načina izrade skice, preko njene
Metode i postupci
dalje obrade.

9 Upoznavanje sa karakteristikama
latiničnih verzalnih slova.
1 Projektovanje slova bez Poreklo, nastanak, simboličko
Uočavanje njihovih osnovnih
serifa; verzali značenje i razvoj verzalnih (velikih)
elemenata koji su zajednički za
latiničnih slova
sve fontove. Obrada i priprema primerne skice za
projekat studentskog fonta, u
Upoznavanje sa metodama i programima Adobe Photoshop, Adobe
Illustrator; uvod u rad u programu
načinima projektovanja verzalnih Fontlab Studio 5.
2
Kostrukcija slova bez latiničnih slova korišćenjem
Konstrukcija verzalnih latiničnih slova
serifa nekoliko osnovnih sastavnih
elemenata.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 12


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
Upoznavanje sa karakteristikama
10
latiničnih kurentnih slova.
1 Nastanak, razvoj i karakteristike Uočavanje njihovih osnovnih
Konstrukcija malih slova Prebacivanje primerne skice fonta u
bez serifa malih (kurentnih) latiničnih slova elemenata koji su zajednički za program Fontlab Studio 5: faze 1, 2 i
sve fontove. 3.
Importovanje slova u EPS formatu iz
Illustratora i podešavanje osnovnih
parametara fonta.
Konstrukcija kurentnih latiničnih
2 slova: Upoznavanje sa metodama
Okrugle forme projektovanja kurentnih latiničnih
Konstrukcija malih slova Okrugle uglaste forme slova korišćenjem nekoliko
bez serifa – 1 deo Okrugle dijagonalne forme osnovnih geometrijskih formi i
Vertikalne forme sastavnih elemenata.
Vertikalne forme sa kukom
Dijagonalne ugaone forme

11 1 Upoznavanje sa karakteristikama
Konstrukcija malih slova Konstrukcija kurentnih latiničnih slova Projektovanje fonta u programu
i metodama projektovanja
Fontlab Studio 5: faza 4
bez serifa – 2 deo dijagonalnih i lučnih formi latiničnih kurentnih slova Osnovne alatke za projektovanje
dijagonalnih i lučnih formi. oblika slova; tipovi tačaka za
Konstrukcija brojeva; određivanje oblika slova.
2 Upoznavanje sa karakteristikama
Brojevi i znaci Nastanak, razvoj i konstrukcija
i metodama projektovanja
interpunkcije znakova interpunkcije
brojeva i znakova intrepunkcije.

12 1 Upoznavanje sa karakteristikama
Tipografske norme Tipografske norme ćirilice i ćiriličnog pisma; njegovim Projektovanje fonta u programu
ćiriličnog pisma konstrukcija ćiriličnih slova sličnostima i razlikama u odnosu Fontlab Studio 5: faza 5
na latinično pismo. Rad u lejerima i opcije transformisanja

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 13


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
Upoznavanje sa karakteristikama Scale i Rotate.
2
i metodama projektovanja
Konstrukcija verzalnih slova ćiriličnog
Konstrukcija ćiriličnih verzalnih ćiriličnih slova;
pisma; sličnosti i razlike verzalnih
slova osnovnim polaznim
slova ćirilce i latinice.
konstruktivnim elementima
zajedničkim za ćirilicu i latinicu.
13 1 Upoznavanje sa karakteristikama
Projektovanje fonta u programu
Konstrukcija kurentnih ćiriličnih slova malih i kurzivnih slova ćiriličnog
Fontlab Studio 5: faze 5, 6 i 7
Konstrukcija malih slova i ćiriličnog kurziva pisma i metodama njihove Opcije transformisanja i New Metrics
ćiriličnog pisma Sličnosti i razlike kurentnih slova konstrukcije uz oslanjanje na Window
ćirilice i latinice latinični model. Podešavanja bočnih razmaka i
određivanje kerna.

2 Upoznavanje sa propoporcijama
Razmaci velikih i malih slova fonta;
bočnih razmaka pojedinačnih
Font – razmaci i kern Kern – definicija i njegov značaj za
slova i osnovnog lika slova.
font

Upoznavanje sa osnovnim Projektovanje fonta u programu


14 1
principima slaganja teksta Fontlab Studio 5: faza 8
Komponovanje slova u redu i Provera bočnih razmaka, kerna i
Primena fonta u tekstu na standardnim štamparskim
slaganje teksta oblika slova u složenom tekstu u
formatima; primeri dobrih i loših
FontLab-u;
primena. Ispravke gore navedenih elemenata
2 Upoznavanje sa osnovnim fonta.
Oblikovanje teksta i margina
Blok teksta principima oblikovanja teksta u
Podela teksta na stupce
odnosu na proporcije stranice.
15 1 Upoznavanje sa osnovnim
Odabir i primena tipografskih pisama parametrima za uspešan odabir
u grafičkom dizajnu fonta čiji karakter se slaže sa Generisanje fonta, instaliranje fonta
Praktična tipografija Kombinovanje i mešanje različitih opštim ustiskom određenog na kompjuteru, njegova provera i
fontova u bloku teksta. idejno grafičkog rešenja. primena u slaganju teksta.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 14


AD120 - PISMO P13-F02 PLAN PREDMETA

Nedelja Čas Nastavna jedinica Tematske jedinice Rezultat – znanja ili veštine koje Vežbe
student treba da dobije
2 Upoznavanje sa savremenim
Alternativni, slobodni i tokovima u projektovanju manje
Savremene tendencije u
nekonvencionalni pristupi dizajnu komercjalnih i
projektovanju fontova
fonta nestandardizovanih fontova.

Školska 2013/2014. godina UNIVERZITET METROPOLITAN, BEOGRAD 15

You might also like