Prve civilizacije 3000-3100 g.p.n.e – 300 g.p.n.e.

Izum pisma 4. milenij p.n.e. početak civilizacije uz urbanizaciju.

Iz arheološke perspektive pojava bronze
Pisani izvori: Egipatska Lista kraljeva, Herodot, Diodor
Arheološki izvori: Radiokarbonsko datiranje – C14 – otkrivanje starosti materijala pomoću izotopa
ugljika
Dendrohronologija – datiranje na osnovu prstenova na poprečnom presjeku stabla
Osteološko datiranje (kosti)
Astrološki izvori – kada je bila neka pojava
2900 p.n.e. počeci – Sumer, Akad
Hronologija većih država je pomogla odrediti hronologiju manjih

Jezik, pismo i arhivi Starog istoka

Jezik i pismo bili su prepreka da saznamo nešto više o nekom prostoru.Bile su brojne grupe , pa
samim tim pisma i jezici.
Bolje očuvani su Egipatski, Sumerski, Akadski, Elamitski, Hunitski
Najlošije sačuvani Kasitski, Amoriti, Hati.
Piktogramsko pismo preteča klinatsog u Sumeru
Klinasto pismo – glinene pločice i daščica trske
Pisaljka od trske sa trouglavtim vrhom – stylus
Nekad se pisalo s lijeva na desno ili obrnuto, ali uvijek sa vrha ka dnu.
Prilagođavali su klinasto pismo svojim jezicima
Nakon što je sumerski jezik prestao biti glavni na prostorima Starog istoka, klinasto pismo i dalje
ostaje.
Jezici: Akadski, Eblajatski, Amoritski(carski) – cijeli prostor od Novobabilonskog carstva 200
pne-200 ne
Lingua franca – jezik koji je zastupljen svugdje, dominantni jezik sporazumijevanja.
Jezici sa prostora Anadolije pisali su klinastim pismom
Hetiti – Hatušašu glavni grad
Behistunski natpis – ključ za dešifrovanje klinastog pisma
Darije I i natpis Behistunski na tri jezika je otvorio put za dešifrovanje klinopisa
Edward Hinks je dešifrovao Staroperzijski jezik
Henry Rawlinson ''Behistunski natpis'' – objavio Hinksov prepis.
Egipatski jezik je prošao kroz tri faze i rezultirao Kopskim
Hijeroglifi su se upotrebljavali sve tri epohe Egipta.
Uporedo sa hijeroglifima razvijalo se kurzivno pismo(ručno pisano, ukošeno, brzo pisano)
Jean Francois Champollion – dešifrovao hijeroglife, koristio je Kamen iz Rozete.
Napoleon je otišao na ekspediciju sa 200 naučnika i uzeo Kamen iz Rozete uvidjevši njegovu
važnost.
Arhivi i biblioteke
Hramovi i palače – arhivi smješteni, nabavke, pokloni, diplomatske prepiske, zakoni, sklopljeni
brakovi, astrološka predviđanja.
Biblioteke – očuvane razne vrste dokumeata, pronađeni su 2 arhiva ili biblioteke
2500-300 pne pronađeni dokumenti.
Ašurbanipalova arhiva je bila najpoznatija
Levant (Sirija) – Ebla (sjever Sirije) – arhiva 3000 dokumenata nastalih u razdoblju 40-50 godina,
administrativne prirode.
Mari (Sirija) 25000 dokumenata
Mezopotamija:
Ašur (desna obala Tirgisa – Irak) – administrativni centar Asirskog carstva
Babilon (Eufrat – Bagrad 90km) – stotine dokumenata Sumera i Akada.
Kalha (Nimrud) 1000 dokumenata – uništeni od ISIL-a
Niniva (obala Tigrisa – Irak) - Desetine hiljada dokumenata
Ur (od 5. do 1. milenijuma pne život) – podaci vezani za treću generaciju Ura.
Uruk – potiču najstariji tekstovi klinastim pismom, Hram boginje Ištar (najvažnija boginja)
Arhivi Male Azije:
Hatuša – glavni grad Hetita (blizu Ankare)
35000 dokumenata na Hetitskom jeziku
Kaniš (grad sa velikim brojem trgovaca) 20000 tablica i fragmenata na Akadskom (verzija pisma)
Egipat:
Amarna (Ahetaton se zvao kada je tek nastao, obala Nila)
Faraon je pokrenuo reformu i osnovao novo sjedište Egipta – Ahetaton i tu smjestio arhive i
biblioteke – pronađeni dokumenti vladara Amenhotepa III i Amenhotepa IV.