Borač ili boražina

Datum objave: 21. siječnja 2015 Ljekovite biljke

Još u 1. st. Plinije je savjetovao da se listovi borača stave u vino da “odnesu svu tugu, sumornost i sjetu”, a
cvjetovi u salate da “razvedre i udovolje duši”, ili da se od cvjetova pripremi sirup koji će umiriti “mahnite i
sulude osobe”

Borač, boreč, borago ili boražina (Borago officinalis) je otporna, jednogodišnja zeljasta biljka iz
porodice oštrolistih (Boraginaceae). Porodica obuhvaća drvenaste i zeljaste biljke najčešće vrlo
hrapavih i dlakavih zelenih listova te zvonolikih, ljevastih, cjevastih ili zvjezdastih cvjetova
skupljenih u stranu povijene cvatove ili svitke. Porodica oštrolistih zastupljena je u našoj flori s
oko 50 vrsta, a uz borač najpoznatiji predstavnici su plućnjak i gavez.

Donji listovi borača pri tlu oblikuju rozetu velikih i širokih, jajolikih i valovito naboranih listova
ravnog ruba, a koji se nalaze na dugačkim peteljkama. Iz središta rozete, iz vrlo razgranatog
korijena borača najprije izrasta uspravna, 30-80 cm visoka, šuplja i okrugla, debela i sočna,
razgranata zelena stabljika. Listovi stabljika su sivozeleni i tamni, ovalni i ušiljeni, debeli i sočni,
a nalaze se izmjenično na vrlo kratkim peteljkama. Cijela biljka je obrasla bodljikavim bijelim
dlačicama i blago miriše na krastavce, a miris potječe od eteričnog ulja koje se nalazi u soku
listova i stabljika borača.

Borač cvate od lipnja do kolovoza, a cvjetovi se razvijaju na vrhu stabljike i krajevima ogranaka.
Cvjetovi borača su plavoljubičaste, katkad ružičaste, a vrlo rijetko bijele boje, i nalaze se
pojedinačno na dugačkim peteljkama, skupljeni u rahle cvatove. Cvjetovi su oblika petolatične
zvijezde, s izbočenim i jako razvijenim crnim prašnicima u sredini i nagnuti su prema dolje.
Nakon cvatnje razvijaju se jajoliki tobolci u kojima se nalaze oveće smeđecrne sjemenke.
Borač je poludivlja istočnosredozemna biljka, a koju su s Bliskog istoka kao ljekovitu i začinsku
biljku u Europu donijeli još stari Rimljani. Kao stara kulturna biljka, borač je danas raširen po
cijelom području Sredozemlja, od Španjolske do Turske, u većem dijelu Europe te u mnogim
drugim dijelovima svijeta. Kao biljka koja dobro uspijeva u toplijim krajevima, borač kod nas
samoniklo ili kao poludivlja biljka najčešće raste po Dalmaciji i Hrvatskom primorju. Često
samoniklo raste i po poljima i vinogradima kontinentalnih područja, te po zapuštenom tlu u
blizini naselja. Osim toga, borač se danas ponovno i sve češće kao začinska, ljekovita i ukrasna
biljka uzgaja u cvjetnjacima i povrtnjacima.

Borač kroz povijest

Borač oduvijek slovi kao biljka koja razveseljava, umiruje srce, tjera melankoniju i vraća
hrabrost. Keltsko ime borrach značilo je hrabrost, a velško ime lawenlys označavalo je borač kao
biljku radosti. Prema Pliniju, borač je bio najvažniji sastojak glasovitog Homerovog nepenthe,
biljnog vina za umirenje i opuštanje. Osim toga, čak je i Plinije još u 1. stoljeću savjetovao da se
listovi borača stave u vino da “odnesu svu tugu, sumornost i sjetu”, a cvjetovi u salate da
“razvedre i udovolje duši”, ili da se od cvjetova pripremi sirup koji će umiriti “mahnite i sulude
osobe”.

Zbog lijepog oblika i boje, cvjetovi borača bili su često motiv ženskih ručnih radova, a plavu
boju cvjetova borača stari majstori često su odabirali za slikanje Madonine haljine. Cvjetove
borača vrlo često nalazimo na ukrasima srednjovjekovnih tapiserija, na svečanim šalovima
srednjovjekovnih vitezova te na marginama starih bilinara i vjerskih knjiga. Za hrabrost, cvjetovi
borača često su plutali u čašama s oproštajnim pićem koje su dobivali križari prilikom odlaska u
rat. Danas se to objašnjava činjenicom da borač sadrži veliku količinu kalija, kalcija i mineralnih
soli, a za koje su istraživanja pokazala da djeluju na nadbubrežne žlijezde u kojima je korijen
hrabrosti.

Borač kao lijek

Iako službena medicina ne koristi borač, on je u narodnoj medicini vrlo cijenjena ljekovita biljka.
Borač sadrži sluzi, tanine, eterično ulje, škrob, saponin, masne kiseline, alantoin, mineralne tvari,
30-40 mg vitamina C i oko 8 mg karotina, a razvijena biljka sadrži mnogo kalijevog nitrata.
Ljekovite tvari borača nalaze se u cijeloj biljci, a u ljekovite svrhe najčešće se koriste njegovi
listovi, cvjetovi i sjemenke.
Ulje od sjemenki borača sadrži oko 24% gamalinolenske kiseline, a što je najveća koncentracija
te kiseline u prirodi. Osim toga, gamalinolenska kiselina vrlo rijetko je prisutna u hrani, te se
borač smatra najvećim prirodnim izvorom te kiseline. Borač se zbog toga komercijalno uzgaja, a
ulje od njegovih sjemenki, dobiveno suhom destilacijom, upotrebljava se u farmaceutskoj i
kozmetičkoj industriji.

Gamalinolenska kiselina smanjuje količinu kolesterola u krvi i previsok krvni tlak, a smatra se da
smanjuje rizik od ateroskleroze, tromboze i raznih drugih upalnih procesa, da uklanja simptome
multiple skleroze i drugih degenerativnih bolesti, te da pomaže kod PMS-a, alergija, artritisa,
oštećenja kose i kože, pa čak i kod psorijaze. Osim toga, znanstvena istraživanja su pokazala da
gamalinolenska kiselina čak može uništiti stanice nekih vrsta raka, spriječiti njegovo širenje te
ubrzati oporavak oboljelih od raka.
Borač može u nekih osoba već i pri samom dodiru uzrokovati alergijske reakcije. Takve osobe
neka ne diraju i ne uzimaju borač.

Listovi borača sadrže malu količinu alkaloida koji mogu, ako se borač često i dugotrajno uzima,
uzrokovati bolest jetra. Kura u navedenim količinama ne uzrokuje štetne posljedice.

Ljekovita svojstva i primjena

Usna šupljina: Borač dezinficira te smiruje upalu sluznice usta i upalu desni. Pepeo borača,
pomiješan sa medom, pomaže kod upale desni.
Dišni organi: Borač smiruje kašalj i pospješuje iskašljavanje, te pomaže kod upale grla,
bronhitisa i astme. Cvjetovi borača vrlo često su sastojak čajeva za lakše iskašljavanje.
Srce: Borač pospješuje bolji rad srca, regulira rad srca, te pomaže kod ubrzanog i nepravilnog
rada srca, srčane neuroze te bolova i lupanje srca. Osim uzimanja čaja i vina od borača, narodna
medicina preporuča u mlijeku namočene svježe, sitno narezane listove borača.
Krv: Borač “čisti krv”, te smanjuje povećanu količinu kolesterola u krvi i previsok krvni tlak.
Krvne žile: Borač pospješuje bolju cirkulaciju krvi, te pomaže kod ateroskleroze, upale vena i
hemoroida.
Probava: Borač pospješuje apetit i poboljšava probavu.
Želudac: Borač smiruje želudac, ublažava grčeve i bolove, te pomaže kod želučane neuroze i
upale sluznice želuca.
Crijeva: Borač pospješuje bolji rad i pražnjenje crijeva, blago dezinficira crijeva te smiruje
upalu sluznice crijeva.
Bubrezi i mokraćni mjehur: Borač pospješuje bolji rad bubrega i izlučivanje mokraće, te
pomaže kod upale bubrega, mokraćnog mjehura i mokraćnih kanala.
Ženske bolesti: Borač pomaže kod klimakterijskih smetnji. Čaj od listova i sjemenki borača
pospješuje izlučivanje mlijeka kod dojilja.
Kosti i zglobovi: Borač pomaže kod reume, artritisa i gihta.
Duševne bolesti: Borač je blagi antidepresiv i blagi sedativ koji umiruje i jača živce, te pomaže
kod neuroze, razdražljivosti, depresije, nemira i nesanice.
Koža: Borač i ulje od sjemenki borača njeguju kožu, smiruju upalu kože te pomažu kod ekcema,
lišaja, osipa i psorijaze. Oblog od listova borača pomaže kod oteklina. Borač pospješuje znojenje
i tako smanjuje povišenu tjelesnu temperaturu, a žvakanje listova borača smanjuje temperaturu u
ustima.